NAJNOVIJE
Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje...
Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih...
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Prosečna neto zarada u aprilu 121.805 dinara, medijalna 94.585
Beograd u vrhu Evrope po troškovima stanovanja u odnosu...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Osim cene nafte, sukob na Bliskom Istoku podigao i cenu aluminijuma

by bifadmin 19. март 2026.

Rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela sa Iranom ozbiljno je poremetio snabdevanje aluminijumom na Bliskom istoku, što je dovelo do naglog rasta cena ovog metala.

Aluminijum je ključna sirovina u industrijama poput elektronike, transporta i građevine, proizvodnji solarnih panela, ambalaže… Bez njega nema automobila, mostova, krovova, aviona, telefona, laptopova, kablova, limenki za pića, šerpi i mnogih drugih predmeta koje svakodnevno koristimo.

Upravo iz tog razloga mediji ovih dana posvećeno prate njegovu cenu, koja je osetno porasla. Naime, od 28. februara, kada su počeli sukobi na Bliskom Istoku, do 12. marta su tromesečni fjučersi na aluminijum na Londonskoj berzi metala (LME) skakali i do 10 odsto, da bi se početkom prošle nedelje stabilizovali na oko 8 odsto većoj ceni. Tada je tona aluminijuma vredela 3.370 dolara, što je bio najveći iznos u poslednje četiri godine. Poslednja javnosti poznata cena ovog metala posle zatvorenog dana na LME je iz 13. marta i ona iznosi 3.461 dolara po toni.

Kina može da stane na put poskupljenju

Glavni razlog za poskupljenje aluminijuma je zatvaranje Ormuskog moreuza, kroz koji je transportovan ovaj metal. Naime, oko 9% aluminijuma na svetu proizvodi se u Persijskom zalivu, što je količina od sedam miliona tona. Najveći deo tog aluminijuma, 80%, se izvozi, pretežno u SAD i Evropu. Međutim, sada je transport najbližom rutom onemogućen.

Dodatni udar na tržištu izazvala je odluka kompanije Alba iz Bahreina, vlasnice najveće topionice aluminijuma na svetu, da smanji proizvodnju za 19 odsto.

Zbog svega navedenog ali i mogućnosti da bi se poremećaji u snabdevanju mogli nastaviti, analitička kuća CRU Group procenjuje da bi cena aluminijuma mogla dostići i 4.000 dolara po toni. Dakle, smeši nam se sličan scenario kao sa naftom.

Ipak, treba imati u vidu da je najveći proizvođač aluminijuma na svetu Kina koja trenutno ograničava svoju proizvodnju na oko 45,5 miliona tona godišnje kako bi smanjila emisije štetnih gasova i sprečila gomilanje viškova. To znači da bi ova zemlja mogla da ograniči rast cene aluminijuma povećanjem njegove proizvodnje.

Izvor: CNBC

Foto: anrita1705, Pixabay

19. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Gde se u Srbiji najčešće dešavaju saobraćajne nesreće?

by bifadmin 19. март 2026.

Odgovor na ovo pitanje, zahvaljujući kom ćete znati koje puteve da izbegavate, sada možete vrlo lako naći na sajtu saobracajke.net.

Pomenuti sajt je napravio Bojan Dedić (33) koji se bavi programiranjem već deset godina, a u slobodno vreme razvija web i mobilne aplikacije koje smatra zanimljivim ili društveno korisnim.

Za portal BizLife kaže da je ideju dobio kada je iz radoznalosti istraživao šta je građanima dostupno od informacija i došao do Portala otvorenih podataka, na kom razne državne institucije i uprave objavljuju podatke u cilju analize, statistike i transparentnosti podataka.

“Kada sam naišao na skup podataka o saobraćajnim nezgodama, odmah mi je palo na pamet da bi bilo zanimljivo to vizualizovati na nekoj interaktivnoj mapi, koristilo bi mnogima, a ne iziskuje previše vremena da se napravi. Naziv se nekako sam nametnuo, želeo sam da bude jedna, narodna reč koja tačno opisuje sadržaj sajta”, objašnjava on.

Redovno ažuriranje

“Podaci se na portalu otvorenih podataka ažuriraju jednom mesečno, i to oko 20. u mesecu za prethodni mesec. Dakle, 20. februara, dobili smo podatke za januar. Ja ću se truditi da ispratim njihovo ažuriranje sa svojim, ali može da se desi da kasnim koji dan zbog nedostatka vremena, nadam se da mi korisnici neće zameriti”, ukazuje Dedić.

On priznaje da je imao problema sa obradom podataka. Gramatičke greške i formatiranje je uspeo da ispravi, ali postoji na desetine slučajeva kada geo-lokacija ne odgovara podacima iz izveštaja, to jest kada u izveštaju piše da se nezgoda desila na teritoriji jedne opštine, a geo-lokacija pokazuje skroz nešto suprotno ili, štaviše, ne bude u Srbiji uopšte.

„To nisam uspeo da ispravim, jer jednostavno ne znam šta je istina. Što se tiče izrade same web aplikacije, tu nisam imao previše problema, jer sam bio na „svom terenu“.

Kako kaže, na njegovo veliko iznenađenje publika je veoma pozitivno reagovala. “Nisam očekivao da će ovako ‘eksplodirati’, broj poseta je išao i do 90.000 dnevno. Dobijao sam na desetine poruka u tim prvim danima i sada povremeno dobijem po neku. Jedna firma je čak odlučila i da mi pokloni tastaturu i miš za moj doprinos, nisam mogao to da prihvatim, ali hvala im kao da jesam”, ističe on.

U međuvremenu je uspeo da pronađe još informacija o nezgodama, tako da sada korisnici mogu i da vide detalje o vozilima koja su učestvovala u njima, detalje o putnicima i svim uzrocima saobraćajki.

Kako programeri mogu doprineti opštem dobru

Prema njegovim rečima, posetioce najviše zanima gde su crne tačke u gnjihovim mestima i kuda je najbezbednije voziti, ali postoje i oni koji žele da izvuku neke statistike za svoje istraživačke radove ili druge potrebe.

Bojanov trud je dokaz da pojedinac može da napravi alat od javnog značaja, međutim, realnost je, kaže, da se developeri uglavnom odlučuju da ulože svoje vreme i trud u neki projekat koji će im potencijalno doneti neki profit, nego u nešto što će biti opšte korisno i neprofitabilno.

“Tu važnu ulogu imaju i institucije, jer za određene inicijative moraju postojati podsticaji ili subvencije. Verujem da postoji mnogo kvalitetnih ideja od javnog značaja čija realizacija zahteva mesece rada. Iskusni developeri često nemaju prostora da toliko vremena ulože bez finansijske podrške, a oni manje iskusni u potrazi za poslom i projektima za portfolio u glavnom to ne odrade kako treba. Manji projekti poput saobracajke.net će se verovatno i ubuduće pojavljivati sporadično”, smatra on.

Planira da napravi posebnu stranicu gde će izlistati sve statistike vezane za saobraćajne nezgode, ali sa novinarima deli nekoliko ekskluziva poput one da je najpijaniji učesnik u saobraćajnim nesrećama imao čak devet promila alkohola u krvi.

Modeli automobila koji su uzrokovali saobraćajne nezgode

„GOLF“ 6854

„PUNTO“ 4178

„PASSAT“ 3909

„ASTRA“ 3005

„CLIO“ 2903

„MEGANE“ 2441

„POLO“ 2316

„206“ 2273

„FOCUS“ 2257

„307“ 2037

Lokacije sa najviše saobraćajnih nezgoda u Beogradu

Kružni tok Slavija

Kružni tok Trg Oslobođenja

Bul. Mihajla Pupina/Omladinskih Brigada

Međutim, treba imati u vidu da ove lokacije ne moraju nužno biti i najopasnije, jer se u navedenoj statistici ne uzima u obrzir protok vozila i težina nesreće.

Gorica Mitrović

Izvor: BIZLife

Foto: Screenshot/Saobracajke.net

19. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kapital iz Azije i sa Bliskog istoka traži prilike u Evropi

by bifadmin 19. март 2026.
Evropske kompanije ponovo privlače sve veću pažnju stranih investitora, posebno fondova i državnih investicionih fondova iz Azije i sa Bliskog istoka. Kako pokazuju analize tržišta spajanja i akvizicija (M&A), strani kapital sve češće ulazi u evropske sektore energije, turizma, infrastrukture i nekretnina.

Prema analizama evropskog tržišta M&A, koje prenose konsultantske kuće i investicioni analitičari, investitori iz regiona Zaliva, ali i iz Kine i Singapura, traže dugoročne investicione prilike u Evropi zbog relativno stabilnih institucija, razvijenog tržišta i velikih infrastrukturnih projekata.

Kako navodi izveštaj o evropskim akvizicijama koji prenosi HVCA (Hungarian Venture Capital Association), „evropska tržišta sve više postaju meta međunarodnih investitora koji žele da diversifikuju portfelje i obezbede stabilan prinos u dugom roku“.

Posebno je primetan rast ulaganja u energetske projekte, logistiku, turističku infrastrukturu i luksuzne nekretnine, ali i u tehnološke kompanije koje razvijaju digitalna rešenja i veštačku inteligenciju.

Analitičari ističu da je jedan od razloga povećanog interesovanja i činjenica da mnoge evropske kompanije prolaze kroz proces restrukturiranja i digitalne transformacije, što otvara prostor za strateške investitore.

Istovremeno, evropske vlade pokušavaju da pronađu ravnotežu između privlačenja stranog kapitala i zaštite strateških industrija. Zbog toga su u poslednjih nekoliko godina mnoge države pooštrile kontrolu nad preuzimanjem kompanija u sektorima poput tehnologije, energetike i infrastrukture.

Uprkos tim ograničenjima, stručnjaci smatraju da će strani kapital ostati važan pokretač evropskog tržišta spajanja i akvizicija.

Kako navode analitičari tržišta kapitala, globalni investitori u Evropi vide kombinaciju stabilnosti, tehnološkog potencijala i velikog tržišta, što ovu regiju čini jednim od ključnih investicionih odredišta u narednim godinama.

Izvor: Bonitet.com
Foto: Pixabay
19. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Drastično pala prodaja obveznica Srbije u martu: Investitori reaguju na posledice rata na Bliskom istoku

by bifadmin 19. март 2026.
Aukcijom od 10. marta okončana je poslednja prodaja državnih hartija od vrednosti planirana u prvom kvartalu, a rezultati nedvosmisleno ukazuju na veliku promenu raspoloženja investitora.

Dok su prve ovogodišnje ponude, kako u dinarima tako i u evrima, naišle na dobar odziv kupaca, poslednji podaci Uprave za javni dug ukazuju na primetan oprez ulagača i drastičan pad realizacije, piše Nedeljnik.

Analiza sprovedenih emisija pokazuje da su globalna ekonomska kretanja i promene očekivanja na nivou centralnih banaka počele ozbiljno da utiču i na naše tržište državnih obveznica.

Od početnog uspeha do drastičnog pada realizacije

Tokom januara i februara, Ministarstvo finansija uspešno je plasiralo dugoročne instrumente uz visoko interesovanje banaka i drugih pravnih lica.

Na aukciji održanoj 27. januara, na kojoj su ponuđene desetogodišnje dinarske obveznice ukupne vrednosti od 180 milijardi dinara, zabeležena je stopostotna realizacija uz izršnu stopu od 5,07 odsto. Sličan, maksimalan uspeh ostvaren je i 12. februara, kada je država emitovala petnaestogodišnje obveznice denominovane u evrima. Tom prilikom celokupan iznos od 200 miliona evra rasprodat je po izršnoj stopi od 5 odsto.

Međutim, petogodišnje dinarske obveznice pokazale su potpuno drugačiju dinamiku i jasan pad entuzijazma kod investitora. Na prvoj aukciji održanoj 8. januara realizacija je iznosila solidnih 51,59 odsto uz izvršnu stopu od 4,49 odsto. Već početkom februara, taj procenat je pao na 32,99 odsto, da bi se na poslednjoj kvartalnoj aukciji 10. marta realizacija svela na svega 8,23 odsto uz izvršnu stopu koja je korigovana naviše na 4,55 odsto.

Uticaj sukoba na bliskom istoku

Razloge za usporavanje primarnog tržišta u martu treba tražiti u globalnim makroekonomskim tokovima i iščekivanjima poteza Evropske centralne banke (ECB).

Glavni broker društva Momentum Securities Nenad Gujaničić u izjavi za Nedeljnik ističe da se može reći da se u protekle dve nedelje veoma promenila situacija na svetskom tržištu obveznica, a posebno kada je u pitanju evropsko tržište kapitala.

„S obzirom da je evrozona prilično zavisna od stanja na globalnom tržištu energenata, izvesno je da će se povećati inflatorni pritisci, i samim tim će monetarna politika ECB-a morati da se menja“, ocenio je Gujaničić.

U februaru su, naime, investitori očekivali da će ključna kamata ECB-a ostati nepromenjena čitave godine.

„Sada je već sasvim izvesno da će morati da dođe do poskupljenja cene novca. Trenutna očekivanja su da će već sredinom godine dođi do jednog podizanja kamate za 25 baznih poena, a do kraja godine još jedanput“, smatra Gujaničić.

Srpski dug poskupeo u inostranstvu

Logično, ovakva pomeranja nisu zaobišla ni hartije od vrednosti Republike Srbije, što se direktno odrazilo na cenu zaduživanja. Kako ističe Gujaničić, sve ovo se odrazilo i na tržištu obveznica pa su sada prinosi viši nego što su bili u februaru.

Efekti su posebno vidljivi van granica zemlje, te on precizira da su prinosi na evroobveznice Republike Srbije na međunarodnom tržištu povećani u proseku za 40-50 baznih poena.

Kada je reč o domaćem terenu i drastičnom padu realizacije petogodišnjih obveznica u martu, glavni broker Momentum Securitiesa napominje da domaće tržište, sa svega  par aukcija po kvartalu nije tako brzo prilagodljivo.

„Stoga su investitori na poslednjoj aukciji verovatno uzeli predah, pa će na narednim dati jasnije signale kada su u pitanju očekivani prinosi na primarnom tržištu. Sa ove tačke, očiglednije je da će doći do rasta zahtevanih prinosa nego što će ostati na istom nivou“, očekuje Gujaničić.

Izvor: Nedeljnik
Foto: Pixabay
19. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Euribor zabeležio najoštriji dnevni rast u poslednjih nekoliko godina čak 7,3 odsto

by bifadmin 19. март 2026.

Ekonomista Milan Beslać izjavio je da nije neočekivano to što je šestomesečni Euribor zabeležio najoštriji dnevni rast u poslednjih nekoliko godina od 7,3 odsto.

Naveo je da to nije neočekivano zbog trenutnog poremećaja na svetskom tržištu nafte, naftnih derivata i poljoprivredne proizvodnje i ocenio da će Euribor sigurno nastaviti latentno da raste dokle god situacija sa energentima i poljoprivrednim proizvodima ne dođe u neku ravnotežu.

Beslać je rekao, komentarišući to što je zabeležen skok Euribora od više od 0,1 procentnog poena u jednom danu, da svako kretanje Euribora na dole ili na gore deluje na finansijska tržišta kada su u pitanje zemlje koje koriste Euribor kao parametar za kreditne odnose i utvrđivanje da li će biti veća ili manja rata kredita.

Dodao je da to doprinosi tome da finansijska tržišta reaguju.

„Što se tiče građana koji imaju kredite koji su fiksirani za evro ili neku drugu valutu, oni će imati povećanja rate kredita, ali ne odmah sada ili danas već u onom obračunskom periodu kako su govorili. Kada dođe vreme da se utvrdi ponovni obračun rate, tog dana koliki bude Euribor građanima će sigurno da poraste rata kredita. Niko ne očekuje da će doći do smanjenja Euribora, samo rata može biti veća ali ne drastično“, objasnio je on.

Prema njegovim rečima, s obzirom na to da se stambeni krediti uzimaju na dugoročan period od 20, 30 godina, tek nakon pet, 10 ili 15 godina može da dođe do pada rata kredita.

Beslać je rekao da će ovu finansijsku turbulenciju osetiti za mesec do dva kada će poskupeti kreditna zaduženja ne samo za stambene kredite već i kredite za privredu, odnosno da će doći do povećanja cena privrednih proizvoda što se direktno prenosi na potrošače.

„Svaka turbulencija ima direktnu posledicu za potrošače bez obzira na to da li će tu cenu da snosi preduzeće ili kompanija“, napomenuo je on.

Dodao je da će kompanija ili preduzeće uvek preneti bilo koju finansijsku turbulenciju na cenu svog proizvoda ili usluge što će se odraziti na krajnje potrošače.

Na pitanje kako će skok Euribora i eventualni rast kamata uticati na Srbiju, Beslać je istakao da je Narodna banka Srbije (NBS) u zadnjih nekoliko meseci vodila ispravnu monetarnu politiku zbog toga što nije smanjivala referentne kamatne stope, ocenivši da će NBS nastaviti sa takvom politikom ukoliko ne dođe do dodatnog eventualnog skoka Euribora ili skoka američkih federalnih rezervi.

„To je jedina poluga koju država ima da deluje na ispravan način na inflaciju, a to je da preko referentne kamatne stope“, poručio je on.

Odgovarajući na pitanje šta bi trebalo da rade ljudi koji danas stoje ispred šaltera banke sa zahtevom za stambeni kredit s obzirom na to ovu situaciju, Beslać je rekao da svaki građanin koji ima dovoljne kreditne sposobnosti i potrebe za stan treba taj stan i da uzme, napomenuvši da svako treba da proceni da li će u narednih 20 godina, na koliko uzme kredite, imati stalan posao i stalne prihode.

„Morate da procenite svoje kreditne sposobnosti. Uvek treba imati u vidu kako će taj kredit da bude indeksiran, da li putem indeksacije u neku stranu valutu ili želite fiksnu kamatnu stopu. Ukoliko želite promenljivu kamatnu stopu vezanu za Euribor ili dolar, onda je to spekulacija, a ako iazberete kamatnu stopu onda ćete plaćati u početku više što ne znači da će na kraju biti više“, rekao je Beslać.

Izvor: Tanjug
Foto: dapor2560, Depositphotos
19. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

DIDS 2026 – Počasna plaketa Nikoli Markoviću za poseban doprinos razvoju Interneta u Srbiji

by bifadmin 18. март 2026.

Na konferenciji Dan internet domena Srbije – DIDS 2026, koja je održana 17. marta, upriličen je poseban trenutak posvećen korenima digitalizacije u našoj zemlji i osobi koja je dala svoj veliki doprinos u tome. Predsednik Upravnog odbora Fondacije RNIDS, Nenad Orlić, uručio je počasnu plaketu Nikoli Markoviću, predsedniku Društva za informatiku Srbije (DIS), kao znak priznanja za decenije predanog rada na razvoju informacionog društva.

Priznanje koje prevazilazi jubileje

Uručujući nagradu, Nenad Orlić je istakao da ovaj gest dolazi u uoči velikog jubileja – 20 godina postojanja Fondacije Registar internet domena Srbije.

„RNIDS uskoro puni 20 godina i mi smo već neko vreme razmišljali o svim ljudima koji su zaslužni za ovu organizaciju, ali i širu zajednicu. Ime Nikole Markovića se tu neizostavno pojavilo. Danas želimo da mu uručimo specijalno priznanje za sve zasluge koje ima, ne samo za RNIDS, nego i za celu domaću IT scenu“, istakao je Orlić.

On je posebno naglasio da plaketa nije uručena samo zbog Markovićevog dugogodišnjeg prisustva i redovnog učešća u aktivnostima zajednice, već kao suštinsko „hvala“ za temelje koje je postavio tokom svoje impresivne karijere.

Pola veka vizije: Od JMBG-a do informacionog sistema federacije

Biografija Nikole Markovića, rođenog 1939. godine u Kovinu, predstavlja svojevrsnu istoriju domaće informatike. Od 1970. do 1985. godine on je ključno doprineo razvoju informacionog sistema grada Beograda, koji je već osamdesetih godina imao pedeset kompjuterizovanih evidencija. Marković je bio pionir u uvođenju JMBG-a za elektronsko povezivanje podataka, a kasnije je, od 1985. do 2000. godine, radio na razvoju informacionog sistema federacije koji je povezivao državne organe SFRJ i SRJ. Njegov rad je oduvek bio fokusiran na bezbednost i uvođenje standarda, uz strogo odvajanje službenih mreža od interneta.

Poruka budućim generacijama: „Živeli informatičari!“

Primajući plaketu pred punom salom kolega i mladih stručnjaka, Nikola Marković se zahvalio u ime čitave generacije koja je „krčila put“.

„U informatičkim aktivnostima sam od 1970. godine. Prošlo je mnogo toga, ali mislim da je ovo prilika, kada vidim ovako impozantan broj mladih pregalaca informatike i interneta, da pomenemo i sve ostale koji su bili angažovani. Napredovali smo jer smo stalno nudili nova rešenja i konkretne efekte koji su se u praksi validirali,“ rekao je Marković.

On je naglasio da ovo priznanje doživljava kao nagradu celoj generaciji pionira koji su radili na prvim primenama računara i razvoju interneta kod nas, završivši obraćanje srčanim pozdravom: „Živeli informatičari!“

Foto: Vojislav Vujanović

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvoren DDOR BG CAR SHOW 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme

by bifadmin 18. март 2026.

DDOR BG CAR SHOW 09 i 18. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme „MOTOPASSION“  otvoreni su danas u hali 1 Beogradskog sajma. Ovaj događaj, pod sloganom „Vreme je“, održava se od 18. do 24. marta i okuplja 216 izlagača, predstavljajući posetiocima najnovije modele vozila i inovativna rešenja u sektoru mobilnosti.

Sajam je svečano otvorio Fabrizio Đuđaro, poznati svetski dizajner automobila, nakon obraćanja Marka Blažića, predsednika Nadzornog odbora Beogradskog sajma, Vladimira Maleševića, predsednika Izvršnog odbora DDOR osiguranja -generalnog sponzora DDOR BG CAR SHOW 09, i Aleksandre Đurđević, predsednice Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

Zahvaljujući organizatorima na pripremi još jednog značajnog događaja, Vladimir Malešević, predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranje, istakao je:

„Više od osam decenija DDOR gradi odnos poverenja sa svojim klijentima, zasnovan na sigurnosti, pouzdanosti i dugoročnoj posvećenosti. Tokom poslednjih dvanaest godina ta tradicija ogleda se i u partnerstvu sa Beogradski sajmom, koje je za nas posebno značajno. Upravo zato na ovom sajmu predstavljamo ponude i pogodnosti koje vozačima omogućavaju veću sigurnost i jednostavnije korišćenje osiguravajućih usluga.“

Posetioci štanda DDOR osiguranja u hali 1 mogu da se informišu o pogodnostima i posebnim ponudama. Ove godine obezbeđen je popust do 35% na kasko osiguranje svih novih vozila, kao i vozila koja u poslednje dve godine nisu bila osigurana u DDOR-u. Svim damama koje zaključe kasko osiguranje omogućeno je da polisu „Pomoć na putu“ (paket Standard) kupe po ceni od 1 dinar.

Na štandu posetioce očekuju i edukativni sadržaji, nagradne igre i interaktivne aktivnosti, osmišljeni da na zanimljiv i pristupačan način promovišu odgovorno ponašanje u saobraćaju i podignu svest o bezbednosti na putevima.

Pozivamo sve posetioce da nas obiđu u hali 1, iskoriste pripremljene pogodnosti i zajedno sa DDOR-om doprinesu nama doprinesu stvaranju sigurnijeg okruženja za sve učesnike u saobraćaju.

Foto: DDOR

 

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Money Meetup u Novom Sadu otvorio razgovor o tome kako psihologija utiče na finansijske odluke građana

by bifadmin 18. март 2026.

Stručnjakinje iz oblasti finansija i psihologije razgovarale o navikama, emocijama i društvenim uticajima koji oblikuju odnos prema novcu

Money Meetup pod nazivom „Psihologija novca: uticaj (i)racionalnih odluka na finansijsko zdravlje“, održan je u Novom Sadu u okviru Svetske nedelje novca (Global Money Week), globalne inicijative posvećene podizanju finansijske pismenosti i razvijanju odgovornog odnosa prema novcu. Događaj je organizovao Centar za finansijsku edukaciju i osnaživanje (CEFIN), uz podršku Erste Banke Srbija, a okupio je stručnjakinje iz oblasti finansija, psihologije i održivog razvoja, kao i brojne građane zainteresovane za bolje razumevanje sopstvenog finansijskog ponašanja.

Centralni deo događaja bila je panel diskusija posvećena psihološkim faktorima koji utiču na naše finansijske odluke, odnosno tome kako emocije, navike i društveni uticaji oblikuju naš odnos prema novcu. Razgovor je otvorila i moderirala Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju u Erste Banci, a u panelu su učestvovale Marija Mutić, direktorka Direkcije komunikacija u Erste Banci, Timea Bodiš Bašić, psihološkinja i psihoterapeutkinja iz organizacije Rezilijent, kao i Karolina Herbut, finansijska edukatorka i suosnivačica organizacija Prospera i CEFIN.

Tokom razgovora, panelistkinje su govorile o tome zašto često ne primenjujemo finansijske savete koje znamo, kako emocije poput straha ili potrebe za sigurnošću utiču na naše finansijske odluke, kao i zbog čega poređenje sa drugima ili društveni pritisci mogu imati snažan uticaj na način na koji trošimo, štedimo ili investiramo. Posebna pažnja bila je posvećena razumevanju činjenice da finansijske odluke nisu isključivo racionalne, već često rezultat kombinacije znanja, navika, iskustva i emocionalnih reakcija.

„Kada govorimo o finansijskoj pismenosti, često se fokusiramo na znanje – šta treba da radimo sa novcem. Međutim, u praksi vidimo da znanje samo po sebi često nije dovoljno da promeni ponašanje. Na naše finansijske odluke snažno utiču emocije, navike i okruženje u kojem živimo, zbog čega je važno da, pored informacija, razvijamo i razumevanje sopstvenog odnosa prema novcu. Tek tada možemo donositi promišljenije i dugoročno održive finansijske odluke“, izjavila je Marija Mutić, direktorka Direkcije komunikacija Erste Banke Srbija.

Deveti Money Meetup u Novom Sadu još jednom je potvrdio koliko je tema psihologije novca relevantna za svakodnevni život, ali i koliko je važno otvoriti prostor za razgovor o načinima na koje razmišljamo o novcu i donosimo finansijske odluke.

Erste Banka Srbija već godinama aktivno doprinosi unapređenju finansijske pismenosti kroz program finansijske edukacije #ErsteZnali, pokrenut 2018. godine, sa ciljem da građanima približi teme ličnih finansija i pomogne im da donose informisanije finansijske odluke. Dodatno, kroz partnerstva sa organizacijama civilnog društva i stručnjacima iz različitih oblasti, Banka nastavlja da podržava inicijative koje doprinose boljem razumevanju finansija i odgovornijem odnosu prema novcu.

Autor fotografije je: Erste Banka/ProRec studio

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Šta poručuje AI: Vredi li štedeti u investicionom fondu

by bifadmin 18. март 2026.

Kako je veštačka inteligencija veoma aktuelna tema, postavili smo joj pitanje: da li se isplati štedeti u investicionom fondu umesto na uobičajen način? Odgovor je – itekako zavisi od ciljeva i tolerancije na rizik, ali činjenice pokazuju jasnu razliku. Evo šta nam je sve ispričao AI na ovu temu…

Klasična štednja: Sigurnost malog prinosa

Klasična oročena štednja podrazumeva da su sredstva „vezana“ do isteka ugovorenog roka, a prevremeni raskid često znači gubitak kamate. Uslovi štednje u Srbiji poslednjih godina nisu naročito privlačni, osim što se potencira sigurnost čuvanja novca u banci, umesto u slamarici ili kod kuće. Analize Narodne banke i ekonomskih stručnjaka ukazuju na to da su kamate na devizne depozite danas neafirmišuće ili neatraktivne. Dodatno, usled visoke inflacije, uplata na štednju u poslednjih desetak godina nije donela realnu zaradu – depoziti su imali slab prinos. Upravo zato domaće štediše uglavnom drže novac u banci zbog poverenja, a ne zbog prinosa.

Investicioni fondovi: Moderna alternativa klasičnoj štednji

Investicioni fondovi predstavljaju savremeniji pristup upravljanju novcem. Umesto izolovanog depozita, vaša sredstva se udružuju sa kapitalom drugih ulaganja i ulažu se u različite finansijske instrumente. Razlika u odnosu na klasičnu štednju ogleda se u pristupu i rezultatu. Oročena štednja vezuje novac do kraja roka, dok investicioni fond omogućava dostupnost sredstava u svakom trenutku i istovremeno nudi šansu za veći prinos.

Fondove vode iskusni timovi i menadžeri čiji je cilj optimalan prinos u okviru strategije fonda. Investitor tako ne mora sam da donosi složene odluke – koristi znanje portfolio menadžera – a rizik se raspoređuje na desetine različitih ulaganja, što ga znatno smanjuje.Ključne razlike su  profesionalno upravljanje i diversifikacija.

Podjednako važan aspekt je pravno-regulatorna sigurnost. Fondovi u Srbiji posluju u strogo regulisanom okviru, sa redovnim detaljnim izveštajima o stanju i rizicima, što povećava poverenje ulagača i bezbednost njihovih ulaganja. Osim toga, štednja u fondovima je dostupna praktično svima. Nema formalnog minimalnog praga, tako da čak i male uplate mogu biti deo investicionog fonda.

Hajde da sumiramo prednosti investicionih fondova u odnosu na štednju. To bi ukratko izgledalo ovako:

 Viši očekivan prinos: Fondovi omogućavaju ulaganje u akcije, obveznice i druge instrumente sa većim potencijalom zarade, dok su kamatne stope na štednju niže

Profesionalno upravljanje: Sredstva u fondu raspoređuju stručni portfolio menadžeri sa ciljem optimalnog prinosa, pa investitor ne mora sam da donosi odluke o detaljima ulaganja,

Diversifikacija ulaganja: Novac se raspoređuje na više investicija, a to smanjuje ukupan rizik. Pojedinačnom investitoru je teško samostalno da postigne istu ravnotežu i zaštitu od pada tržišta, kakvu nude profesionalni portfolio menadžeri ili timovi

Fleksibilnost: Fondovi su otvoreni – možete doći do novca kad god vam zatreba, bez gubitka kamate (za razliku od oročene štednje)
Transparentnost i regulacija: Standardi fondova podrazumevaju svakodnevno objavljivanje vrednosti, strukture ulaganja i rizika, što otklanja neizvesnost i povećava poverenje klijenata.

Uz sve to, ulaganje u alternativne fondove sve je pristupačnije – zakon je čak smanjio pragove za manje investitore.

Praktičan primer: Fondovi Vista Rica

Kao ilustraciju pomenimo konkretnu ponudu jedne domaće investicione kompanije. Vista Rica, nezavisna kompanija sa dugogodišnjim iskustvom, nudi otvorene alternativne fondove. Na primer, Vista Rica Invest je otvoreni alternativni fond sa javnom ponudom, fokusiran na akcije na domaćem i međunarodnim tržištima sa ciljem dugoročnog uvećanja kapitala. Kako izveštaji pokazuju, fond je u proteklom periodu ostvario prinos od oko 10,99%. Za poređenje: klasična štednja u banci ne bi donela ni blizu tog prinosa u istom periodu.

Osim toga, Vista Rica ima i specijalni Corporate fond namenjen pravnim licima, Vista Rica Origin za one koji žele da ulažu u zlato, srebro i druge robe, kao i Cash fondove za oprezniji deo ulaganja – u devizama ili dinarima. Cash fondovi su fondovi očuvanja vrednosti. Većinom ulažu u novčano tržište i kratkoročne obveznice, obezbeđujući stabilan i predvidiv prinos, uz visok stepen likvidnosti i sigurnost ulaganja.

Pomoć veštačke inteligencije i konačna odluka

Kao što vidite, veštačka inteligencija pomogla nam je da napravimo vrlo praktično poređenje modernih i tradicionalnih načina ulaganja tj. investiranja novca iz podataka koji su trenutno dostupni. Konačnu odluku svakako bi trebalo doneti uz konsultaciju sa odgovornim licem fonda ili kvalifikovanim finansijskim savetnikom. Oni najbolje poznaju rizike i plan fonda, i snose odgovornost za rezultate.

Ukratko, investiranje u alternativne fondove može ponuditi veće prinose i dodatne pogodnosti u odnosu na klasičnu štednju, ali zahteva duži vremenski horizont i dozu rizika. Za svakog štedišu važno je da balansira želju za većim zaradama sa oprezom – zato, čak i ako AI sugeriše nešto, dobro je proveriti savet sa ljudima iz fonda koji su stručnjaci za to.

Foto: Pixabay

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Globos osiguranje predstavlja 3 u 1 kasko travel paket na sajmu automobila

by bifadmin 18. март 2026.

Na ovogodišnjem Beogradskom sajmu automobila (18–24. mart), Globos osiguranje premijerno predstavlja 3 u 1 Kasko Travel paket, kreiran kao odgovor na potrebe savremenih vozača koji žele sigurnost, praktičnost i dodatne benefite i u svakodnevnoj vožnji i na putovanju.

Paket obuhvata Premium kasko osiguranje, koje pokriva širok spektar rizika od saobraćajnih nezgoda poput sudara, prevrtanja ili udara, do oštećenja izazvanih prirodnim nepogodama kao što su grad, oluja, poplava ili udar groma, ali i požara, eksplozije i još mnogo drugih nepredviđenih situacija. Drugi element paketa je Standard pomoć na putu, koja uključuje popravke manjih kvarova na licu mesta, šlepanje vozila do najbližeg servisa, asistenciju u slučaju nezgode itd. Treći element paketa je putno osiguranje sa 30% popusta, koje je dostupno putem webshopa i na svim prodajnim mestima do kraja 2026. godine.

3 u 1 Kasko Travel paket važi za kupce vozila brendova Cross Road Adria, Cross Road Asia i British Motors, koji kasko polisu ugovore po sajamskim uslovima do kraja marta 2026. godine, a više informacija možete dobiti na štandu Cross Road Adria.

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje nisku otkupnu cenu
  • Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih intervencija
  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj
  • OTP Grupa među vodećim svetskim kompanijama
  • Dreame istraživanje: Raste interesovanje za pametne tehnologije za čišćenje

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit