NAJNOVIJE
Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje...
Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih...
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Prosečna neto zarada u aprilu 121.805 dinara, medijalna 94.585
Beograd u vrhu Evrope po troškovima stanovanja u odnosu...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

DIDS 2026: „Novi horizonti“ – Da li su vaši domeni spremni za svet kojim upravlja veštačka inteligencija?

by bifadmin 18. март 2026.

Konferencija Dan internet domena Srbije (DIDS 2026), koju tradicionalno organizuje Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije” (RNIDS), održana je 17. marta u Beogradu pod sloganom „Novi horizonti”. Ovaj događaj okupio je vodeće domaće i svetske stručnjake kako bi analizirali transformaciju digitalnog identiteta u eri veštačke inteligencije, bezbednosne izazove na mreži i nove globalne trendove koji će oblikovati internet prostor do kraja decenije. Konferencija je počela svečanom ceremonijom otvaranja koja je uvela prisutne u teme koje će definisati naredne godine poslovanja na mreži.

Prvo predavanje pod nazivom „Otključajte nove mogućnosti uz sopstveni deo interneta – Da li ste spremni za novi gTLD program: rundu 2026?” održala je Marika Konings, potpredsednica organizacije ICANN. Ona je detaljno predstavila mogućnosti koje donosi nova runda aplikacija za generičke domene najvišeg nivoa planirana za 30. april 2026. godine. Konings je istakla da prilika za kreiranje sopstvenog domenskog prostora omogućava organizacijama da stvore digitalno okruženje koje u potpunosti odgovara njihovoj kulturi i potrebama korisnika, što predstavlja sledeći korak u evoluciji internet prisustva.

Nakon globalne perspektive usledila je dinamična diskusija „Debate – .COM vs .RS” u kojoj su učestvovali Mladen Savić iz kompanije True-False Hosting i Zoran Buhavac iz Gama Electronics. Ovaj “scenski duel” suprotstavio je argumente o tome koji od ovih domena bolje doprinosi izgradnji poverenja i jačanju brenda. Zaključeno je da izbor domena više nije puko tehničko pitanje već ključna odluka za razvoj digitalnog identiteta gde nacionalni domeni često pružaju viši stepen sigurnosti na lokalnom tržištu dok generički domeni ostaju standard za globalno pozicioniranje.

Centralni događaj konferencije bila je panel diskusija pod nazivom „Pametno poslovanje, pametniji domeni: Sledeći talas digitalnih brendova” kojom je moderirao Dušan Simić. Jedan od učesnika, Čaba Bodor, generalni direktor mađarskog .hu registra, naglasio je da su nacionalni domeni od presudne važnosti u eri veštačke inteligencije jer direktno povećavaju nivo poverenja kod korisnika koji su sve češće meta onlajn prevara.

Važan pravni aspekt digitalnog prisustva obrazložio je tokom panela dr Dušan Popović, profesor prava intelektualne svojine, koji je naglasio neophodnost integrisanog pristupa zaštiti brenda. Popović je istakao da je od suštinske važnosti da preduzeća u istom trenutku kada registruju domen izvrše i registraciju žiga kako bi se izbegli bilo kakvi budući pravni problemi ili zloupotrebe imena na internetu.

Kristijan Hansen iz danskog nacionalnog registra nadovezao se na priču o bezbednosti i vidljivosti ističući da AI pretraživači vide lokalne domene kao verodostojnije izvore informacija. „AI pretraživači i dalje gledaju domene iz lokalne zemlje kao primarni izvor informacija. Na taj način, to je zapravo jedini put ako želite da osigurate svoje mesto. Trenutno, a radio sam dosta istraživanja na Gemini-ju, on priznaje da će, ako postavite pitanje na svom jeziku, prvo tražiti lokalne domene”, istakao je Hansen.

Nakon pauze Miroslav Žeravić iz RNIDS-a je predstavio rezultate istraživanja pod nazivom „Upotreba internet domena u domaćim preduzećima sa više registrovanih domena”. Istraživanje na uzorku od preko 300 kompanija pokazuje da 14,93% firmi u Srbiji poseduje dva ili više domena. Domen .rs je glavni izbor za 82% preduzeća koja posluju na domaćem tržištu. Tačno 50% firmi koristi domen istovremeno za veb sajt i poslovnu poštu. Oko 42% ovih preduzeća posluje duže od 20 godina, dok 47% čine mali biznisi do 10 zaposlenih. Sektor usluga vodi sa 39% udela. Broj registrovanih .rs domena dostigao je 158,000 u decembru godine 2025.

Žeravić je rezultate komentarisao naglašavajući način na koji domaće firme upravljaju svojim adresama na mreži. „Jedan od rezultata koji se izdvaja je da 14,93% kompanija u Srbiji ima više od jednog internet domena, ali da se ti domeni u najvećem broju slučajeva ne koriste za različite veb-sajtove ili projekte. Umesto toga, kompanije ih najčešće koriste za isti veb-sajt ili brend, dok se nacionalni domen .rs najčešće koristi kao primarni domen kompanije”, objasnio je Žeravić.

Maja Bilić iz kompanije Google Cloud je u svom izlaganju donela uvid u praktičnu primenu tehnologije koja iz korena menja tržište rada. Ona je istakla provokativnu tezu da će ljudi sledeće godine dobijati otkaze zato što ne koriste veštačku inteligenciju u svom poslu. Bilić je objasnila da ekonomske koristi neće stići do svakoga ukoliko se ne premosti jaz u veštinama, jer će čak 40% radne snage morati da se prekvalifikuje u naredne 3 godine usled implementacije novih alata. Podaci koje je podelila pokazuju da 63% zaposlenih koji već koriste ove alate smatra da su postali produktivniji, dok 51% radnika veruje u pozitivan uticaj tehnologije na njihovu karijeru u narednih 5 godina. „Cilj nije da AI zameni ljude ili da magično vodi nečije poslovanje. Cilj je da AI bude pojačivač, odnosno da poboljša rezultate koje mi možemo imati kao ljudi”, izjavila je Bilić. Prema njenim rečima borba protiv veštačke inteligencije nema smisla jer ona ljude čini efikasnijim ukoliko se koristi na pravi način.

Program je zaokružen panel diskusijom pod nazivom „Lokalac na internetu” koju je vodila Marijana Borković iz RNIDS-a. Panelisti su kroz primere pokazali kako digitalne platforme stvaraju stvaran društveni uticaj i povezuju lokalne zajednice. Tijana Adamov Ignjatović objasnila je važnost društveno odgovornih kampanja dok je Mirjana Katić, direktorka Matematičke gimnazije u Beogradu, istakla značaj donacije koju je škola dobila kroz ovaj projekat. Miloš Pešić iz fondacije 1% zaključio je diskusiju naglašavajući da je podrška mladim ljudima u Srbiji od suštinskog značaja za njihov razvoj.

Ovogodišnji DIDS je potvrdio da preduzeća u Srbiji moraju aktivno upravljati svojim prisustvom na mreži kombinujući snagu nacionalnih domena sa pametnom primenom novih tehnologija kako bi osigurala dugoročnu stabilnost i kredibilitet.

Foto: Vojislav Vujanić

 

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Da li je Liban talac Hezbolaha, saveznika Irana?

by bifadmin 18. март 2026.

„Danas Libanci ne reaguju kao narod iznenađen ratom, već kao narod kome nikada nije dozvoljeno da se u potpunosti oporavi od prethodnog“, opisuje jedan stanovnik Bejruta kako se osećaju mnogi stanovnici Libana zbog toga što su ponovo uvučeni u ratne igre između Izraela i iranskog saveznika Hezbolaha. Libanci komentarišu da kada generacijama unazad nemaš državu na koju možeš da se osloniš, onda jačaju instinkti za preživljavanje, naučiš kako da se snađeš u svakoj situaciji i sačuvaš imovinu koja nikada ne gubi vrednost – sposobnost da se podsmevaš sopstvenoj sudbini.

Svetska javnost je krcata prognozama kako će najnoviji napadi SAD i Izraela na Iran promeniti lični opis Bliskog istoka. Svakodnevno se licitira sa tvrdnjama ko će biti najveći dobitnik a ko gubitnik, da li će se neki dojučerašnji saveznici okrenuti jedni protiv drugih, a stari neprijatelji sklopiti bar privremeni brak iz računa.

Sudeći po napisima u libanskoj štampi, stanovnici ove bliskoistočne zemlje nasukane između Sirije i Izraela i sa Iranom koji se uselio u njeno dvorište zahvaljujući militantnoj organizaciji Hezbolah – ne očekuju ništa osim još jedne „gorke čaše“. Stanovništvo koje je pretrpelo građanski rat, spoljne sukobe, ekonomski kolaps, političku paralizu i eksploziju koja je razorila njegovu prestonicu, sada je ponovo uvučeno u ratne igre između Izraela i iranskog saveznika Hezbolaha.

„Strah je poznat. Reakcije su automatske. Umor je ogroman. Danas, Libanci ne reaguju kao narod iznenađen ratom, već kao narod kome nikada nije dozvoljeno da se u potpunosti oporavi od prethodnog“, opisuje trenutnu situaciju jedan stanovnik Bejruta.

Država iznad države

Svi istraživači javnog mnjenja u Libanu dolaze do istog zaključka: najvećem broju ljudi je već „preko glave“ da nevoljno budu uvučeni u još jedan rat, ali istovremeno ne veruju svojoj državi da je u stanju da ih zaštiti i suprotstavi se Hezbolahu. Ova šiitska grupa, nastala usred domaćih i regionalnih previranja, izrasla je u najmoćniju paradržavnu oružanu organizaciju na Bliskom istoku.

Hezbolah decenijama egzistira u centru libanske politike kao produžena ruka Irana, svojevrsni odmetnik, „država u državi“, a vrlo često i kao „država iznad države“. Pomoć Irana „braći po oružju“ procenjuje se na 700 miliona do milijardu dolara godišnje, pri čemu Hezbolah taj novac nije koristio samo za vojne svrhe, već je uspostavio paralelni ekonomski sistem u Libanu.

Hiljade porodica zavisilo je od te ekonomije. Zahvaljujući iranskom novcu, Hezbolah je oformio sopstvene institucije kao zamenu za odsutnu državu, a koje su obezbeđivale zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, socijalnu pomoć i povoljne kredite.

U situaciji kada ni Iranci ne znaju kako će preživeti haos koji ih je snašao i njihova dalja finansijska podrška Hezbolahu se ozbiljno dovodi u pitanje, pojedini analitičari smatraju da bi to „dodatno moglo da optereti ionako krhke javne institucije“. No, daleko veći broj libanskih ekonomista ocenjuje da je upravo Hezbolah u velikoj meri odgovoran za to što Liban praktično više i nema državu.

Deca napuštaju školu

Svetska banka u svom izveštaju pod nazivom „Krhki oporavak“ navodi da je Liban, nakon niza godina pada koji je od 2019. kumulativno iznosio 40%, lane konačno ostvario privredni rast od 3,5%. On je prvenstveno bio zasnovan na blagom oporavku turizma i jačanju potrošnje zahvaljujući doznakama iz inostranstva.

Međutim, inflacija se ne predaje. Potrošačke cene su porasle za preko 16% do kraja 2025. godine, naročito zbog ukidanja subvencija za struju i telekomunikacije, viših carina i novih poreza za industrijski sektor. Cene zakupnine su skočile 55%, dok su se troškovi struje više nego udvostručili.

Vladin budžet za ovu godinu u javnosti se kolokvijalno naziva „budžet za plate i penzije“, jer je za ove stavke predviđeno preko polovine budžetskih rashoda u pokušaju da se obnovi kupovna moć u javnom sektoru.

Obrazovni sistem je u ozbiljnim problemima, posebno javno školstvo. Štrajkovi nastavnika zbog plata se nastavljaju, a mladi sve više napuštaju obrazovni sistem – jedno od desetoro libanske dece i preko polovine dece izbeglica ne pohađa školu. Istovremeno, zbog nestašice lekova i srozavanja usluga u zdravstvu, raste broj teško obolelih i smrtnih slučajeva.

Gotovinska ekonomija

Kako državne institucije posustaju, doznake koje šalje dijaspora postale su stub opstanka u Libanu, finansirajući zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i svakodnevne potrebe ogromnog broja stanovnika. Iznos doznaka porastao je na šest milijardi dolara prethodne godine, a tokom poslednje decenije one su dostizale i preko 30% BDP-a. Toliki priliv novca iz dijaspore u zemlju sa oko pet miliona stanovnika, čini Liban jednom od najzavisnijih država od doznaka u svetu, zajedno sa Tadžikistanom i Hondurasom.

Pre finansijskog kolapsa 2019. godine, najgoreg u modernoj istoriji Libana, doznake su se koristile i za kupovinu nekretnina i poslovna ulaganja, a danas isključivo pokrivaju troškove za osnovne stvari: hranu, kiriju, medicinsku negu, školovanje i štednju u američkim dolarima iz predostrožnosti. Doznake više ne služe za rast, već za puko preživljavanje. Prema procenama koje navodi UNDP, skoro polovina domaćinstva koja primaju doznake koristi taj novac za zdravstvene usluge, a oko petine za plaćanje školarine deci.

Približno dve trećine tog novca stiže neformalnim kanalima, a Svetska banka procenjuje da udeo ekonomije zasnovane na gotovini iznosi skoro 46% BDP-a. Ekonomiju koja se finansira gotovinom teško je regulisati i oporezovati, što dodatno slabi ionako skromne državne kapacitete. Problem je i u tome što skoro polovina doznaka potiče iz zalivskih zemalja, pa svaki poremećaj u regionu značajno presušuje ovaj izvor prihoda za domaćinstva u Libanu.

Smrtovnice za srednju klasu

Ekonomski kolaps Libana uništio je i srednju klasu koja je nekada bila temelj njegove stabilnosti. To su bili inženjeri, lekari, advokati i drugi stručnjaci koji su zarađivali solidne prihode u Zalivu, Evropi i SAD i redovno prebacivali svoju ušteđevinu kući u američkim dolarima, kao i visokoobrazovani profesionalci i vlasnici malih i srednjih preduzeća koji su živeli i radili u Libanu.

Iako su veće ekonomske teškoće započele još sa izbijanjem rata u Siriji 2011. godine – od gubitka tržišta za privredu i priliva velikog broja sirijskih izbeglica, do sve nepovoljnijih bankarskih uslova za odobravanje kredita malim i srednjim preduzećima – prelomni momenat dogodio se nakon finansijskog kolapsa države krajem 2019. godine, po principu „Ponzijeve prevare“.

Tada je dijaspora izgubila novac za penziju koji je štedela decenijama, dok su vlasnici malih i srednjih preduzeća preko noći postali nelikvidni, da bi inflacija potom pojela i ono malo što je preostalo. Za nešto više od jedne decenije, srednja klasa Libana se smanjila sa 35% na oko 18% stanovništva, dok je imućna klasa prepolovljena. Istovremeno siromaštvo se više nego utrostručilo, dostigavši 44% stanovništva.

Imovina koja nikada ne gubi vrednost

Decenije nestabilnosti i neizvesnosti naučile su Libance da stalno budu na oprezu, oni žure da obezbede zalihe svega što je najpotrebnije na prvi znak napetosti. Danas, stanovnici Libana se ne suočavaju samo sa projektilima i eksplozijama, već i sa ogromnim teretom zamora od rata, ekonomskih i političkih kolapsa kojima se ne nazire kraj.

Stoga se u javnosti sve češće postavlja pitanje koliko dugo jedan narod može da se brani od takvog života, pre nego što se njegova izdržljivost ne pretvori u potpunu eroziju društva?

Libanci komentarišu da kada generacijama unazad nemaš državu na koju možeš da se osloniš, onda jačaju instinkti za preživljavanje, naučiš kako da se snađeš u svakoj situaciji i sačuvaš imovinu koja nikada ne gubi vrednost – sposobnost da se podsmevaš sopstvenoj sudbini. O tome svedoči i cinični grafit u Bejrutu: „Država nam je propala, ali organizujemo sjajne sahrane“.

Zorica Žarković

Biznis i finansije 243, mart 2026.

Foto: fotokon, Depositphotos

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Khaby Lame je bez izgovorene reči postao zvezda TikToka pa prodao svoj nalog

by bifadmin 18. март 2026.

Verovatno nema osobe na internetu koja makar jednom nije videla njegova objašnjenja kako obavljati svakodnevne aktivnosti bez preteranih komplikacija. U pitanju je Khaby Lame, čovek koji je zahvaljujućim svom ironičnom smešku i rukama u neverici okrenutim na gore postao “meme”.

Korisnici interneta ga prate iz raznih razloga ali najviše zato što ih iskreno nasmeje. Naime, Lame se ne bavi iznalaženjem novih rešenja već demantovanjem internet “stručnjaka” koji od jednostavnih svakodnevnih aktivnosti kao što su kuvanje ili spremanje kuće prave kompleksan posao za čije obavljanje je potrebno ozbiljno planiranje, kao na primer na ovom snimku.

 

@khaby.lame I promise it works #learnfromkhaby #comedy ♬ original sound – Khabane lame

Ali ko je zapravo čovek koji je od ironije i mimike zaradio skoro milijardu dolara?

Postao nastao u dokolici

Rođen je u Dakaru ali se njegova porodica još dok je bio mali preselila iz Senegala u predgrađe italijanskog grada Torina. Do 2020. je radio u jednoj fabrici međutim otpušten je kada je pandemija korona virusa ugrozila njeno poslovanje. Sedeći u izolaciji u socijalnom stanu koji mu je dodeljen Lame nije imao šta da radi pa je počeo da snima kratke video-klipove u kojima na šaljiv način prikazuje rešavanje različitih svakodnevnih “problema”.

Za samo 17 meseci njegov TikTok nalog dostigao je 100 miliona pratilaca a čuvena poza u kojoj rukama pokazuje na jednostavna rešenja “kućnih glavolomki” postala je globalno korišćen “meme” na internetu. Lame je znao da novostečena slava predstavlja ozbiljnu poslovnu šansu pa je počeo još ozbiljnije da pristupa snimanjima i da uči o funkcionisanju algoritama ove platforme koji favorizuju jednostavan, svuda razumljiv sadržaj.

Shvativši kako TikTok funkcioniše nastavio je da izvodi skečeve bez reči jer mu je to omogućavalo premošćavanje jezičkih barijera odnosno svetsku slavu. Zato se njegov uspeh danas poredi sa uspehom zvezda nemog filma, što nije slučajnost jer je Khaby Lame oživeo principe komedije iz tridesetih godina prošlog veka: mimiku, izražajne poglede, odsustvo dijaloga i burleskne skečeve sa značajnim porukama.

Od influensera do digitalne imovine

Vremenom je njegov TikTok nalog dostigao impresivnu brojku od 160 miliona pratilaca i učinio ga najslavnijom nepoznatom osobom na ovoj društvenoj mreži.

Međutim, početkom 2026. godine Khaby Lame je odlučio da ozbiljnije unovči svoju popularnost pa je prodao prava na sopstveni lik i način izražavanja za 975 miliona dolara. Kupac će koristiti te podatke za kreiranje njegovog AI digitalnog dvojnika, koji će moći da proizvodi sadržaj, reklame i kampanje širom sveta – bez njegovog fizičkog prisustva.To znači da njegova digitalna ličnost sada može da “radi” istovremeno na više tržišta, potencijalno generišući milijarde prihoda.

Ovaj potez otvorio je važnu debatu na javnoj sceni: da li je u redu da digitalni identitet postane roba koja može da se proda i koristi odvojeno od osobe koja ga je stvorila? Debata se proširila i na pitanje da li je prodaja digitalnog identiteta vrhunac uspeha ili početak nove vrste eksploatacije.

Ono što nije predmet debate je činjenica da za svakoga ko ima dobru ideju i veštine potrebne za njenu realizaciju internet i dalje predstavlja odličnu polaznu osnovu za koju nije potreban početni kapital, bar ne finansijski.

Izvor: The Conversation

Foto: GIO_LE, Depositphotos

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Delta Auto Grupa obeležava tri decenije poslovanja uz premijere i atraktivne sajamske ponude

by bifadmin 18. март 2026.

Ovogodišnji nastup Delta Auto Grupe na Beogradskom sajmu automobila ima poseban značaj, jer kompanija obeležava 30 godina poslovanja. Takođe, Delta Motors ove godine obeležava 20 godina poslovanja na domaćem tržištu, dok Honda Srbija obeležava 20 godina od otvaranja salona i početka svog prisustva u Srbiji.

Pored premijera i specijalnih ponuda, ovogodišnji Sajam za Delta Auto Grupu predstavlja priliku za osvrt na put kompanije koja već tri decenije razvija ekspertizu, uvodi inovacije i postavlja standarde u auto-moto industriji.

“Ono što je uvek pokretalo našu kompaniju jesu dve stvari – da budemo na vrhu kada su rezultati u pitanju ali i da stalno pomeramo granice i donosimo nove ideje na naše tržište. Za ovih 30 godina prodali smo više od 60 000 automobila,a kroz naš servis je prošlo skoro 630 000 automobila. To su brojevi koji nam pre svega govore o poverenju naših klijenata ali i ogromnom iskustvu našeg tima“, izjavila je Aleksandra Đurđević, CEO Delta Auto Grupe.

20 specijalnih BMW ponuda u znaku jubileja i iX3 prvi put pred publikom

Delta Motors ove godine obeležava 20 godina saradnje sa BMW Grupom, tokom kojih je izgrađena snažna pozicija u premium segmentu i razvijen čitav sistem prodajne i servisne ekspertize, uključujući i BMW trening centar u Dobanovcima.Ovaj centar danas predstavlja ključnu tačku za kontinuiranu edukaciju i razvoj timova, u skladu sa najvišim BMW standardima.

Povodom jubileja pripremljeno je i 20 specijalnih sajamskih ponuda, uz finansijski i operativni lizing i kamatnu stopu od 3,49%, čime se dodatno naglašava značaj ovog jubileja za kompaniju i njene kupce.

Na Sajmu je u fokusu nova era električne mobilnosti, predvođena modelom BMW iX3, koji će premijerno biti predstavljen publici upravo na ovoj manifestaciji. IX3 je pionir Neue Klasse, električni model koji je već privukao veliku pažnju svojom autonomijom od 800 km i drugim superiornim karakteristikama. BMW IX3 je dostupan za poručivanje po ceni od 78.000 evra.

Pored njega, posetioci mogu da vide i širok spektar od ukupno 17 modela – od Serije 1 do Serije 7, kroz X gamu i električni iX, pa sve do M modela poput M3, M5 i XM.

Više o BMW sajamskim ponudama: https://www.bmw.rs/sr/more-bmw/posebne-ponude/bmw-posebna-ponuda.html

MINI i BMW Motorrad: atraktivne kamatne stope i sajamske premijere

Za MINI su pripremljene posebne sajamske pogodnosti, sa fokusom na Countryman C (39.900 €) i Cooper C 3-Door (29.900 €), uz kamatnu stopu od 3,49%. Na štandu su predstavljeni i Countryman, Cooper, JCW GP, Cabrio i Aceman: svi omiljeni modeli, od urbanog do sportskog karaktera brenda.

BMW Motorrad na Sajmu donosi premijeru modela F 450 GS, uz širok spektar atraktivnih pogodnosti za kupce. U fokusu su i finansijski uslovi, pa je model C 400 GT dostupan već od 79 € mesečno, dok su za modele F 800 GS i F 900 R obezbeđene dodatne pogodnosti. Posebnu vrednost donosi i program „staro za novo“, koji kupcima omogućava lakšu zamenu postojećeg motocikla.. U ponudi su i M 1000 XR i M 1000 RR za ljubitelje adrenalinske vožnje. BMW Motorrad nudi i garanciju bez ograničenja kilometraže.

MINI ponuda: https://www.mini.rs/sr_RS/home.html

BMW Motorrad: https://www.bmw-motorrad.rs/sr/experience/sajamska-ponuda.html

Honda Srbija: 20 godina poverenja, uz osmogodišnju garanciju i povratak Prelude modela

Honda Srbija obeležava 20 godina rada, uz snažan nastup na Sajmu predvođen modelom Prelude, ali i modelima Civic, CR-V, HR-V i ZR-V. Posebnu pažnju privlači upravo Prelude, model koji se vraća kao snažan simbol Hondinog nasleđa, ali i njenog savremenog pristupa dizajnu i tehnologiji.

Najvažnija novina je uvođenje osmogodišnje garancije na automobile, čime se kupcima pruža dodatna sigurnost i dugoročna bezbrižnost u korišćenju vozila. Uz to, omogućeno je i beskamatno finansiranje kroz operativni i finansijski lizing, kako za fizička, tako i za pravna lica za sve modele.

Honda ponude: https://www.honda-srbija.rs/automobili/posebna-ponuda/specijalna-sajamska-ponuda-2026

Maserati ponovo osvaja Sajam: fantastična MCPura Cielo i izuzetno atraktivna cena za Grecale

Zvezda Maserati štanda je MCPura Cielo, model koji simbolizuje performanse i dizajn brenda (cena izloženog modela je 375.000 €, a početna cena se kreće od 266.400 €). MCPura Cielo jasno pokazuje pravac razvoja Maserati brenda, fokus na snažnim performansama, vrhunskom inženjeringu i iskustvu vožnje koje je podjednako usmereno na dinamiku i uživanje.

Na Maseratijevom štandu, pored njega, posetioci mogu videti i modele Grecale i Grecale Modena, uz ponudu koja italijanski luksuz prenosi u svakodnevnu vožnju. Grecale je dostupan već od 79.950 € uz kamatu od 3,49%.

Maserati ponuda: https://maserati.deltaauto.rs/ekskluzivna-ponuda/

Honda moto i KTM: premijere, garancije i posebne pogodnosti

U moto segmentu, Honda donosi 6 godina garancije, kao i posebne uslove finansiranja za modele poput Forza 350 i ADV 350, dok je izložen i X-ADV u novom izdanju.

KTM dodatno zaokružuje ponudu sa 4 godine garancije, premijerama RC 9R i 990 Duke R, kao i beskamatnim finansiranjem za odabrane modele.

Honda motori: https://www.honda-srbija.rs/motocikli/posebna-ponuda/honda-forza-350-i-honda-adv-350

KTM: https://www.ktm-srbija.rs/powerdeals

Farizon: električni komercijalni program sa specijalnim uslovima

Delta Auto Grupa predstavlja i električni komercijalni program kroz Farizon SuperVan, u tri konfiguracije: od gradske dostave do velikih logističkih i termo režim vozila.Poseban fokus je na verziji sa rashladnim sistemom, namenjenoj transportu hrane i farmaceutskih proizvoda.

Tokom Sajma dostupni su i posebni uslovi finansiranja.kamatna stopa od 1,99% i rata već od 399 €.

Farizon ponuda: https://farizon.rs/

Delta Rent Services: fleksibilna rešenja za kompanije

Delta Auto Grupa kroz Delta Rent Services nudi i dugoročni zakup vozila za pravna lica, uz fleksibilne modele finansijskog i operativnog lizinga, dostupne za većinu brendova iz svoje ponude. U okruženju u kojem su kontrola troškova i operativna efikasnost sve važniji, ova usluga predstavlja pouzdano i praktično rešenje za profesionalno upravljanje voznim parkom.

DRS ponuda: https://drs.rs/

Foto: Delta auto

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji grad je najlošiji za život u Srbiji?

by bifadmin 18. март 2026.

Zaječar je najlošiji grad za život u Srbiji, pokazuju preliminarna istraživanja percepcije građana koje je radio Ekonomski fakultet u Nišu. Grad se našao na poslednjem mestu na osnovu više kategorija, poput obrazovanja, digitalne pismenosti, životne sredine i klime, ali i loših ekonomskih parametara.

Nekada industrijski administrativni centar Timočke Krajine, sa više od 15.000 radnika zaposlenih u industriji, Zaječar se našao na neslavnom poslednjem mestu gradova u Srbiji koji su dobri za život.

Ispitivanje je obavio Ekonomski fakultet u Nišu po određenim kategorijama i što se tiče ekonomskih parametara, Zaječar tu jako loše stoji. Trenutno je 2.368 nezaposlenih, fabrike se zatvaraju, mladi odlaze, nema naznake dolaska ni domaćih, ni stranih investitora.

Građani kažu da na prvom mestu mladi u Zaječaru nemaju gde da se zaposle.

– Svi smo svedoci da je zimi katastrofa, da ne možemo da dišemo, đubre je svuda. Nekada je ovaj grad bio šaren, sada je postao siv i prljav – kaže jedna od naših sagovornica.

Zaječarci naglašavaju da problema ima i u zdravstvu, i u bankama, i Elektrodistribuciji.

– Omladina naglo odlazi iz grada, ostalo je više staro stanovništvo, nemamo podmladak, ništa novo se ne dešava. Sve firme su zatvorene – napomenula je meštanka.

U kategoriji životna sredina i klima Zaječar je takođe istaknut položajem, jer je dok traje zimska sezona među najzagađenijim je gradovima u Srbiji.

Timočki omladinski centar realizovao je projekat bezbednosni koraci sa mladima od 15 do 19 godina, gde oni odnos prema životnoj sredini takođe ističu kao problem u Zaječaru.

Dunja Marušić iz „Timočkog omladinskog centra“ istakla je da su mladi prepoznali ono što sve muči, a to je zagađenost vazduha.

– Kao problemi su prepoznati ekološka bezbednost, zagađenost vodotokova, sve ono na šta građani utiču sami – iznela je Marušić.

Kategorije u kojima Zaječar nije među poslednja tri grada u Srbiji su bezbednost i zdravstvo, mobilnost i pristupačnost i javne usluge i uprava.

Izvor: Newsmaxbalkans

Foto: Depositphotos

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Snažan rast STADA grupe i tokom 2025. godine

by bifadmin 18. март 2026.

STADA grupa, u okviru koje posluje Hemofarm,  ostvarila je u 2025. rast  u sva tri segmenta – specijalitetima, zdravstvenim proizvodima široke potrošnje i generičkim lekovima. Korigovani prihodi STADA grupe povećani su za 6% i dostigli su vrednost od 4,3 milijarde evra, dok je korigovana EBITDA, posmatrano po konstantnim deviznim kursevima, poboljšana za 8% i iznosi 961 milion evra.

„Svi naši regioni, od Zapadne, Centralne i Istočne Evrope, preko Nemačke, Bliskog istoka i Azije, snažno doprinose ukupnom rastu kompanije. Rast iznad industrijskog proseka podstaknut je nizom uspešnih lansiranja u sva tri poslovna segmenta. Istovremeno, tokom 2025. obogatili smo naš portfolio sa više od 110 novih licenciranih proizvoda, dodatno osnažujući naš razvojni pajplajn i temelje za budući rast”, poručio je generalni direktor STADA grupe Peter Goldschmidt.

Segment specijaliteta premašio milijardu evra: Prihodi segmenta specijaliteta, vođeni biosimilarima i inovativnim lekovima, po prvi put u 2025. premašili su milijardu evra, uz rast od 17 odsto i sada čine gotovo jednu četvrtinu ukupnih prihoda Grupe. Među ključnim pokretačima izdvaja se i kontinuirani rast postojećeg portfolija biosimilara u širokom spektru terapeutskih oblasti poput zdravlja kostiju, imunologije i onkologije. Ove godine planirano je lansiranje pet novih biosimilara, čime STADA  grupa dodatno jača svoju poziciju lidera u Evropi.

Rast generičkih proizvoda: Prihodi segmenta generičkih proizvoda u 2025.  porasli su za 5% (korigovano po konstantnim deviznim kursevima), dok je segment nastavio da nadmašuje tržište u Evropi. Istovremeno, uspešna lansiranja i komercijalne sinergije dodatno su učvrstile poziciju kompanije među tri vodeća tržišna igrača u segmentu maloprodaje generičkih lekova na ključnim evropskim tržištima, uključujući Nemačku, Italiju, Španiju, Belgiju, Irsku, nordijske zemlje, Srbiju i Švajcarsku.

Lokalni brendovi podstiču rast: Segment zdravstvenih proizvoda široke potrošnje ostvario je solidne rezultate u prošloj godini, uz rast prihoda od 2%. Van kategorije prehlade i kašlja, STADA je ostvarila rast u srednjem jednocifrenom rasponu i gotovo udvostručila svoju eCommerce prodaju u periodu od 2022. do 2025. godine.

50 miliona EUR investicija u Hemofarm: Kako ističe Ronald Zeliger, generalni direktor Hemofarma, tokom 2025. u Srbiji je Hemofarm preuzeo brendove Fortacell i Biota Intima, dok je u Bosni i Hercegovini lansiran brend EUNOVA.

„Nastavljamo sa našim snažnim rastom i u regionu zapadnog Balkana, a samo tokom 2025. godine STADA grupa je investirala preko 50 miliona evra, između ostalog u novu opremu i inovativne mašine, ali i u registracije i licence“, istakao je Zeliger i podsetio da je od 2006. kada je STADA grupa preuzela Hemofarm, zaključno sa proteklom godinom, u kompaniju investirano skoro 530 miliona EUR.

Procena potencijalnih akvizicija globalno:  „Aktivno analiziramo potencijalne akvizicije širom sveta kako bismo dodatno osnažili rast segmenta zdravstvenih proizvoda široke potrošnje. Istovremeno, nastavljamo da širimo naš portfolio brendova u najbrže rastućim kategorijama, uključujući dermatologiju, preventivno zdravlje i wellness”, ističe Goldschmidt i dodaje: „Naš onkološki pajplajn ima veliki potencijal, sadrži molekule kao što su enzalutamide i ruxolitinib, a imamo i apixaban i edoxaban da upotpune naše kontinuirano lansiranje rivaroxabana u kardiovaskularnoj kategoriji. Kroz 110 angažmana u oblasti poslovnog razvoja i licenciranja, koje smo potpisali u 2025. uz kontinuirani razvoj i mrežu licencnih partnerstava, izgradili smo pajplajn sa značajnim potencijalom za naredne godine. Potpuno smo spremni, sa jasno definisanom strategijom, koja proističe iz isteka ekskluzivnosti GLP-1 terapija, kako u lečenju dijabetesa, tako i gojaznosti. Pored toga, SGLT-2 inhibitor empagliflozin predstavlja ključni razvojni projekat u oblasti terapija za dijabetes, dodatno jačajući naš portfolio inovativnih lekova“.

Kultura pokreće učinak: Goldschmidt je istakao ponovnu sertifikaciju kompanije STADA kroz priznanje „Top Employer Europe“, kao i rezultate najnovije ankete zadovoljstva zaposlenih u kojoj je 80 odsto njih izrazilo ponos što rade u kompaniji: „Ono što omogućava da STADA grupa konstantno nadmašuje tržište jeste naš jedinstveni One STADA duh i kultura rasta. Izuzetna posvećenost naših gotovo 12.000 zaposlenih širom sveta, od kojih više od polovine radi u timu Tehničkih operacija, obezbeđujući pouzdano snabdevanje pacijenata lekovima, predstavlja temelj našeg daljeg rasta i posvećenosti principu da brinemo o zdravlju ljudi kao pouzdan partner“.

Foto: Stada

18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta se dešava kada firma ode u stečaj?

by bifadmin 18. март 2026.
Vest da kompanija ulazi u stečaj nikada ne dolazi sama. Sa njom stiže neizvesnost za zaposlene, strepnja poverilaca i gomila pitanja bez jasnih odgovora. Šta zapravo znači kada firma ode u stečaj? Ko će naplatiti svoja potraživanja? I možda najvažnije – da li će radnici dobiti zaostale zarade?

Ova pitanja postaju posebno aktuelna svaki put kada neka veća kompanija najavi zatvaranje ili probleme sa likvidnošću. Modne kuće, industrijski giganti, mali preduzeća – stečaj ne bira. Ali pravila igre su ista za sve, piše Forbes.

Kada zakon kaže „dosta“

Stečaj se ne proglašava preko noći, niti na osnovu nečijeg hira. Zakon jasno definiše uslove pod kojima kompanija može biti proglašena stečajnim dužnikom. Postoji nekoliko alternativnih razloga koji mogu pokrenuti ovaj postupak.

Prvi i najčešći razlog je trajnija nesposobnost plaćanja. To praktično znači da firma ne može da izmiri svoje obaveze u roku od 45 dana od dana kada su dospele. Drugi signal upozorenja je potpuno obustavljanje svih plaćanja u neprekidnom trajanju od 30 dana. Zamislite kompaniju koja jednostavno prestane da plaća – dobavljačima, zaposlenima, državi. Kada to traje mesec dana bez prekida, zakon prepoznaje ozbiljan problem.

Postoji i nešto što se zove preteća nesposobnost plaćanja. Ovo je situacija kada je očigledno da firma verovatno neće moći da ispuni svoje obaveze kada one dospeju. Još nema prekida plaćanja, ali svi znakovi pokazuju da je kolaps neizbežan.

Prezaduženost predstavlja četvrti stečajni razlog. Kada dugovi premaše vrednost imovine, matematika postaje neumoljiva. Firma jednostavno duguje više nego što vredi sve što poseduje.

Dve putanje kroz stečaj

Zanimljivo je da stečaj ne mora uvek značiti kraj priče. Postoje dva različita puta koja kompanija može da pređe – bankrotstvo ili reorganizacija.

Stečaj bankrotstvom podrazumeva prodaju imovine dužnika i namirenje poverilaca iz dobijenog novca. Ovo je onaj klasični scenario koji većina ljudi ima na umu kada č uje reč stečaj. Mašine se prodaju, nekretnine idu na licitaciju, a sve što se dobije raspodeljuje se među onima kojima firma duguje.

Reorganizacija nudi drugačiji pristup. Kroz ovaj postupak usvaja se plan koji sud potvrđuje kao izvršnu ispravu. Tim planom se definiše koja dugovanja se otpisuju i kojom dinamikom će se plaćati preostali dugovi. Kompanija nastavlja da postoji, ali pod novim uslovima. Ovo može biti spasonosno rešenje za firme koje imaju potencijal za oporavak.

Ko pokreće lavinu

Postupak stečaja može pokrenuti nekoliko različitih strana. Poverilac koji ne može da naplati svoja potraživanja ima pravo da podnese predlog. Sam dužnik takođe može da inicira postupak – ponekad je to čak i najpošteniji potez prema svima uključenima. Likvidacioni upravnik predstavlja treću stranu koja može podneti predlog.

Predlog se uvek podnosi stečajnom sudu, a to je privredni sud u mestu gde je sedište firme. Sud zatim odlučuje da li postoje uslovi za otvaranje stečajnog postupka. Ovaj prethodni postupak može trajati najduže 30 dana. Ako sud utvrdi da postoji stečajni razlog, otvara se stečajni postupak i imenuje stečajni upravnik.

Za zaposlene dolazi kritičan trenutak. U momentu kada sud donese rešenje o otvaranju stečajnog postupka, nastaje otkazni razlog za sve ugovore o radu. Stečajni upravnik zatim odlučuje o otkazu ugovora o radu. Ovo je realnost koju mnogi radnici teško prihvataju, ali zakon je nedvosmislen.

Bitka za mesto u redu

Kada firma ode u stečaj, svi žele da naplate svoja potraživanja. Ali novca obično nema dovoljno za sve. Zato zakon precizno određuje ko se namiruje prvi, ko drugi, a ko možda nikada neće videti svoj novac.

Svaki poverilac mora da podnese prijavu potraživanja sudu najkasnije u roku od 120 dana od objavljivanja oglasa o otvaranju stečajnog postupka u Službenom glasniku Republike Srbije. Ovaj rok nije formalnost. Prijave podnete nakon isteka od 120 dana biće odbačene kao neblagovremene. Ti poverioci gube svaku šansu da naplate svoja potraživanja. Propuštanje ovog roka može biti kobna greška.

O svakom prijavljenom potraživanju odlučuje stečajni sud. Ako stečajni upravnik ospori neko potraživanje, poverilac mora da ga dokazuje u parničnom postupku. Ovo može potrajati i dodatno zakomplikovati ionako složenu situaciju.

Redosled namirenja koji morate znati

Iz stečajne mase prvo se namiruju troškovi samog stečajnog postupka. Tek nakon toga na red dolaze obaveze stečajne mase. Stečajni poverioci se svrstavaju u isplatne redove, a ključno pravilo glasi – poverioci nižeg isplatnog reda namiruju se tek nakon što se namire poverioci višeg reda.

Za zaposlene je najvažnije razumeti gde se nalaze u ovoj hijerarhiji.

Prvi isplatni red obuhvata neisplaćene neto zarade zaposlenih i bivših zaposlenih. Ali postoji ograničenje – reč je o iznosu minimalnih zarada za poslednjih godinu dana pre otvaranja stečajnog postupka, uvećano za kamatu od dana dospeća do dana otvaranja stečajnog postupka. Ako je radnik primao zaradu veću od minimalne, razlika spada u niži isplatni red.

Drugi isplatni red rezervisan je za potraživanja po osnovu javnih prihoda dospelih u poslednja tri meseca pre otvaranja stečajnog postupka. Izuzetak su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih – oni se namiruju u prvom isplatnom redu. Ovo pokazuje da zakon prepoznaje važnost zaštite penzijskih prava radnika.

Treći isplatni red pripada ostalim stečajnim poveriocima. Ovde se nalaze dobavljači, poslovni partneri i svi oni koji imaju legitimna potraživanja prema firmi.

Četvrti isplatni red obuhvata potraživanja nastala dve godine pre dana otvaranja stečajnog postupka po osnovu zajmova i sličnih aranžmana.

Kolektivno namirenje kao princip

Cilj stečaja je najpovoljnije kolektivno namirenje stečajnih poverilaca. To se postiže ostvarivanjem najveće moguće vrednosti stečajnog dužnika, odnosno njegove imovine. Ovaj kolektivni element ima svoju cenu – ide nauštrb individualnih interesa.

Kako to izgleda u praksi? Sva prijavljena i utvrđena potraživanja pojedinačno se stavljaju u odnos sa imovinom dužnika. Poverioci se zatim namiruju procentualno, srazmerno udelu svog potraživanja. Ako stečajna masa pokriva samo 40% ukupnih dugova, svaki poverilac u istom isplatnom redu dobiće 40% svog potraživanja.

Ovo objašnjava zašto stečaj retko donosi puno zadovoljstvo bilo kome, osim možda advokatima koji vode postupak.

Uloga stečajnog upravnika

Stečajni upravnik nije samo administrator. On ima obavezu da tokom stečajnog postupka preduzima sve pravne radnje kako bi očuvao i uvećao stečajnu masu. To uključuje i nešto što mnogi ne očekuju – pobijanje pravnih poslova stečajnog dužnika koji su prethodili otvaranju stečajnog postupka.

Zamislite sledeću situaciju: mesec dana pre otvaranja stečajnog postupka, firma je zaključila ugovor o nabavci robe i platila značajnu sumu. Stečajni upravnik može pokušati da tu sumu vrati u stečajnu masu kako bi se namirili stečajni poverioci. Tužbama će nastojati da poništi sumnjive ugovore i naplati štetu koju je dužnik trpeo.

Ovo pokazuje da stečaj ima svoje zube. Transakcije koje su se činile završenima mogu biti dovedene u pitanje ako su obavljene u periodu neposredno pre stečaja.

Očekivanja i realnost

Ne treba se iznenaditi ako se stečajni poverioci ne naplate u celosti. Ovo je verovatno najteža istina koju treba prihvatiti. Stečaj po svojoj prirodi znači da firma nema dovoljno sredstava da izmiri sve obaveze. Da ima, ne bi ni bila u stečaju.

Radnici koji čekaju zaostale zarade, dobavljači koji su isporučili robu na odloženo plaćanje, država koja potražuje poreze – svi oni ulaze u proces sa nadom, ali često izlaze sa delimičnim namirenjem ili bez njega.

Stečaj predstavlja pravni mehanizam za uređeno zatvaranje ili reorganizaciju poslovanja. Nije savršen sistem, ali nudi strukturu u situaciji koja bi inače bila haotična. Razumevanje pravila igre pomaže svima uključenima da donesu informisane odluke i zaštite svoje interese koliko je to moguće u datim okolnostima.

Izvor: Forbes
Foto: Muhammad Zaqy al fattah, Unsplash
18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Profiti banaka i dalje rastu, u 2025. godini skoro 1,2 milijarde dinara

by bifadmin 18. март 2026.
Za šest najvećih banaka u Srbiji 2025. godina bila je berićetnija nego prethodna, jer su zaradile skoro 1,2 milijarde evra.
Prema nerevidiranim finansijskim izveštajima banaka, njih top šest i po veličini aktive i po profitu, zaradile su prošle godine neto 1,19 milijardi evra, odnosno 139 milijardi dinara, piše Danas.
Iako je Narodna banka Srbije (NBS) prošle godine uvela ograničenja kamatnih stopa, ne samo na stambene, već i na skoro sve druge kredite građanima, banke su se sasvim dobro snašle.
Neto dobit šest najvećih banaka, koje kontrolišu skoro tri četvrtine bankarskog tržišta (aktive), za šest odsto je veća nego 2024. godine. To je dobar pokazatelj poslovanja i ostatka bankarskog tržišta, koji čini još 13 banaka.
Najveći deo zarade, kao što je i uobičajeno, donele su kamate. Neto prihodi od kamata, kada se od prihoda od kamata oduzmu rashodi koje banke plaćaju za kamate, iznosili su 182 milijarde dinara. U evrima to je više od 1,5 milijardi evra. Ipak, uprkos rastu kreditne aktivnosti od čak 15 odsto, neto prihod od kamata je povećan za nešto manje od jedan odsto u odnosu na 2024. godinu.

Sve veća naplata provizija i naknada

Zato su banke nastavile sa praksom koju su započele još u vreme niskih kamatnih stopa, a to je sve veća i veća naplata provizija i naknada. U 2025. godini, šest najvećih banaka je na ime prihoda od naknada i provizija naplatilo u neto iznosu 72,7 milijardi dinara ili oko 620 miliona evra.

U odnosu na 2024. godinu, ovi prihodi su uvećani za skoro 11 odsto, a u odnosu na 2023. za čak 30 odsto.

Prema rečima Nenada Gujaničića, glavnog brokera Momentum sekjuritiza, banke su blizu profitnog plafona još od 2024. godine.
„Kamate nisu nastavile da rastu, ali su na dovoljno visokom nivou da banke imaju izvanredne profite. Prihodi od kamata neće značajnije rasti, došli smo u fazu usporenog rasta ili čak stagnacije. S druge strane, nema troškova po osnovu loših kredita. Tako da su banke verovatno i u 2025. godini imale prinos na aktivu od oko 20 odsto, što je fantazija i dvostruko više nego u EU“, rekao je Gujaničić.
Istakao je i da su ograničenja kamatnih stopa koje je prošle godine NBS uvela na kredite stanovništvu, postavljena na nivou koji je veći od onog što su banke, uglavnom već odobravale.

„To je bila više preventivna mera da ne dođe do velikog rasta kamata. Na bilanse banaka nije preterano uticala ni populistička mera, odobravanja stambenih kredita i onima koji ne bi inače ispunjavali uslove za kredite“, ocenio je Gujaničić.

Ko ima najveći profit

U prošloj godini, na vrh liste banaka sa najvećim profitom, posle dve godine vratila se italijanska Inteza banka. Oni su neto inkasirali, prema nerevidiranom bilansu uspeha, 264,9 miliona evra. U odnosu na 2024. godinu, dobit ove banke je povećana za 36 miliona evra.
Austrijska Rajfajzen banka je sa neto profitom od skoro 248 miliona evra na drugom mestu, nakon dve godine na čelu srpskog bankarskog sektora. U odnosu na 2024. godinu, profit ove banke je smanjen za oko 1,3 miliona evra.
Treća je mađarska OTP banka sa dobiti od 201,5 miliona evra, što je pad za 18,5 miliona evra u odnosu na 2024. godinu. Još jedna italijanska banka, Unikredit, je ostvarila neto dobit od 198 miliona evra, što je za oko 2,5 miliona manje nego godinu pre.
Na petom mestu je slovenačka NLB Komercijalna banka sa 155 miliona, i rastom dobiti od 13,3 miliona evra za godinu dana.
Na šestom mestu je jedina banka u domaćem vlasništvu u ovoj grupi, AIK banka sa 123,6 miliona evra. Njihova dobit je povećana za čak 41 milion evra u odnosu na 2024. godinu, mada treba imati na umu da su u martu prošle godine integrisali u svoje poslovanje Eurobank
Direktnu banku koja je prethodnih godina ostvarivala dobit od petnaestak miliona evra.

Kamatna stopa koja u velikoj meri određuje sve kamatne stope na dinare, referentna kamatna stopa je već godinu i po dana na nepromenjenom nivou od 5,75 odsto.

Gujaničić je rekao da je očigledno i NBS svesna da je inflacija u Srbiji visoka i da zabranjiva to što „nije bilo prostora da se smanji“.
„Evropska centralna banka (ECB) je u međuvremenu prepolovila svoju kamatnu stopu i očekuje se da od juna krene u novi ciklus, povećavanja kamatne stope. Čini se da će i naša centralna banka od juna pratiti ECB i početi da diže kamatu“, rekao je Gujaničić.
Izvor: Danas
Foto: Pixabay
18. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Šta korisnici danas zaista očekuju od mobilnih operatora: integracija streaming servisa postaje novi standard

by bifadmin 17. март 2026.

Digitalne navike korisnika menjaju se brže nego ikada, a sa njima rastu i očekivanja od operatora. Prema istraživanju koje su sproveli A1 Srbija i istraživačka agencija Aragon, četiri ključna faktora danas utiču na izbor mobilnog operatora: količina dostupnog mobilnog interneta, dodatni roming podaci, besplatan internet za chat aplikacije – ali i dostupnost streaming servisa.

Ovi rezultati odraz su širih evropskih trendova. Prema istraživanju koje je objavila konsultantska kuća Oliver Wyman, streaming servisi postali su sastavni deo svakodnevnog života evropskih domaćinstava, pri čemu danas čak 78% domaćinstava ima najmanje jednu aktivnu pretplatu.

Na globalnom nivou menja se i način na koji korisnici dolaze do streaming servisa. Prema analizi kompanija Omdia i Bango iz 2023. godine, oko 20% svih streaming pretplata danas se aktivira kroz partnerske pakete sa operatorima. Očekuje se da će taj udeo porasti na 25% do 2028. godine. U pojedinim regionima, poput Latinske Amerike, procenjuje se da bi u narednih pet godina gotovo polovina svih streaming pretplata mogla dolaziti upravo kroz operatorske pakete*.

Ovi trendovi ukazuju na širu transformaciju industrije telekomunikacija – od operatora koji obezbeđuju konekciju ka integratorima digitalnih servisa.

U tom kontekstu treba posmatrati i strateško partnerstvo kompanije A1 Srbija sa Netflixom, vodećim svetskim streaming servisom. A1 je jedini mobilni operator u Srbiji koji svojim korisnicima nudi Netflix pretplatu u okviru svoje ponude, pri čemu je proces aktivacije maksimalno pojednostavljen.

„Korisnici danas očekuju sve veću jednostavnost. Naš cilj je da im olakšamo svakodnevni digitalni život. Kako broj digitalnih servisa raste, upravljanje različitim pretplatama, nalozima i načinima plaćanja može da bude komplikovano. Zato nudimo integrisano i jednostavno rešenje – u kojem su konekcija i sadržaj prirodno povezani, a korisničko iskustvo jasno i predvidivo“, izjavio je Đorđe Vuksanović, Glavni direktor za rezidencijalne korisnike u kompaniji A1 Srbija.

Model objedinjenih usluga omogućava korisnicima da sve servise koriste i prate kroz jedan račun i jednu registraciju naloga, što im olakšava snalaženje u sve složenijem digitalnom okruženju. „Drago nam je što sarađujemo sa mobilnim operatorima poput A1 kako bismo našim gledaocima omogućili još jednostavniji pristup kvalitetnoj i raznovrsnoj zabavi iz celog sveta. Netflix sadržaje je lako gledati bilo da ste kod kuće na televizoru ili u pokretu, na mobilnom telefonu ili tabletu – a verujemo da i kreiranje naloga i upravljanje pretplatom treba da bude jednako jednostavno“, izjavila je Maja Porczyńska, direktorka poslovnog razvoja Netflixa za centralnu i istočnu Evropu.

Partnerstvo sa Netflixom realizuje se na nivou A1 Grupe i dostupno je na šest tržišta na kojima Grupa posluje, što odražava dugoročan strateški pristup razvoju šireg digitalnog ekosistema. Ovaj model u Srbiji podržan je kontinuiranim ulaganjima u infrastrukturu, uključujući optičku mrežu i A1 Ultra 5G, čime se korisnicima obezbeđuje stabilno i kvalitetno streaming iskustvo, kako kod kuće tako i u pokretu.

Kako digitalni ekosistemi nastavljaju da se razvijaju, a izbor sadržaja postaje sve veći, integracija usluga i jednostavnost korišćenja postaju ključni faktori u odlučivanju korisnika. Operatori koji uspešno povežu konekciju, sadržaj i upravljanje digitalnim servisima imaju priliku da redefinišu svoju ulogu na tržištu – ne samo kao provajderi mreže, već kao partneri u digitalnom životu svojih korisnika.

17. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Novi brojevi

B&F 243: Demografija i razvoj – Kokoška ili jaje?

by bifadmin 17. март 2026.

Da li demografija presudno utiče na prosperitet društva ili je koncept razvoja najodgovorniji za pad nataliteta, preranu smrtnost stanovništva, migracije i nedostatak radne snage? Demografi tvrde da njihova istraživanja jasno pokazuju da na demografska kretanja najviše utiču političke i ekonomske promene u društvu i da, zato, populaciona politika koja ne uvažava društvenu i privrednu realnost predstavlja bacanje novca. Podaci upozoravaju da su unutrašnje migracije usled sve većeg regionalnog jaza mnogo veća pretnja opstanku zemlje, nego iseljavanje iz Srbije. Vitalno su ugrožene manje sredine, u kojima oslonac celoj zajednici najčešće predstavljaju jedino domaće firme koje uspešno posluju uprkos nezavidnim okolnostima. U vreme potpune neizvesnosti, kada roditelji rade i više poslova da bi obezbedili egzistenciju, za dugoročno podizanje nataliteta potrebno je poboljšati opšte uslove za život porodica.

Periskop

6. BRISELSKI SAN ZIMSKE NOĆI: Kad porastem biću Amerika
Iznenadna želja EU da se potpuno osamostali od SAD, vojno, ekonomski i tehnološki, ima samo jednu manu – nema puno veze sa realnošću. Kako bi to slikovito objasnio Donald Tramp, „sve karte su u mojim rukama“, od energije, naoružanja, finansijskog sistema, društvenih mreža, operativnih sistema za računare i mobitele, serverskih kapaciteta, do praktično čitavog interneta.

8. PARADOKSALNA SITUACIJA SA RADNOM SNAGOM U UKRAJINI: Ljudi nemaju posao, a firme nemaju radnike
Situacija sa radnom snagom u Ukrajini je protivurečna – zemlja istovremeno beleži visoku stopu nezaposlenosti i sve izraženiji nedostatak radnika. Najviše nedostaje kvalifikovanih zanatlija, koje poslodavci pokušavaju da uvezu iz inostranstva, pre svega iz Indije, Pakistana, Bangladeša i zemalja Centralne Azije.

10. DA LI JE LIBAN TALAC HEZBOLAHA, SAVEZNIKA IRANA: Država nam je propala, ali organizujemo sjajne sahrane
„Danas, Libanci ne reaguju kao narod iznenađen ratom, već kao narod kome nikada nije dozvoljeno da se u potpunosti oporavi od prethodnog“, opisuje jedan stanovnik Bejruta kako se osećaju mnogi stanovnici Libana zbog toga što su ponovo uvučeni u ratne igre između Izraela i iranskog saveznika Hezbolaha. Libanci komentarišu da kada generacijama unazad nemaš državu na koju možeš da se osloniš, onda jačaju instinkti za preživljavanje, naučiš kako da se snađeš u svakoj situaciji i sačuvaš imovinu koja nikada ne gubi vrednost – sposobnost da se podsmevaš sopstvenoj sudbini.

Biznis

14. KRETANJA IZVOZA I UVOZA DALEKO OD POŽELJNIH ZA VEĆE STOPE PRIVREDNOG RASTA U SRBIJI: Svuda pođi, u komšiluk dođi
Znatno manje stope trgovinske razmene jesu delimično posledica globalnih dešavanja, ali najviše nekonkurentnosti domaće privrede i nejasne državne politike. U situaciji kada se komplikuje izvoz na zapadna tržišta a za ona daleka nemamo dovoljno kvalitetne robe, potrebno je bolje iskoristiti prilike u regionu, saglasni su ekonomisti.

16. NEDOSTATAK DOMAĆIH SIROVINA: Nekad bilo, sad se spominjalo
Više od trećine ukupnog prošlogodišnjeg uvoza činili su repromaterijali za domaću industriju, čak i oni koji se proizvode u Srbiji. Domaći proizvođači postaju sve više zavisni od sirovina iz uvoza, jer prazninu koju su iza sebe ostavila propala društvena preduzeća, nosioci sirovinske baze za domaću industriju, privatne firme nisu uspele da popune, dok strane kompanije koje su preuzele deo tih poslova ne nude povoljne uslove.

18. MARKO ŠĆEPANOVIĆ, CLOUD CITY: Ovo je prelomni momenat za razvoj naše kompanije
Američka kompanija NVIDIA je među stotinama hiljada startap firmi koje su konkurisale za Inception program prepoznala potencijal startapa Cloud City iz Srbije, koji je razvio platforme za upravljanje komunalnom infrastrukturom u gradovima. „To je kao kada lokalni fudbaler počne da igra za Liverpul“, opisuje uspeh srpske firme njen direktor Marko Šćepanović. Za razliku od sveta i regiona, domaća privreda nije zainteresovana za njihove proizvode.

Finansije

22. ISTINE I ZABLUDE O AKCIONARSKOM FONDU: Sve će to narod pozlatiti
Ministarstvo privrede je najavilo da će se prodajom preostalih akcija iz Akcionarskog fonda intenzivnije uključiti u proces trgovanja na Beogradskoj berzi, čime će doprineti njenom razvoju, ali veoma su male šanse da će do toga zaista i doći. Sumnju da će država vratiti izgubljeno poverenje investitora produbljuje i način upravljanja fondom koji je podložan političkim uticajima i mogućim manipulacijama, pre svega zato što ostavlja prostor za netransparentno trgovanje akcijama van berze.

24. PROIZVOĐAČI FLAŠIRANE VODE ŽALE SE NA VISOKE NAKNADE: Srpski izvori „najskuplji“ u regionu
Srbija raspolaže sa oko 300 izvorišta pijaće vode, ali koristi svega oko 20% tog potencijala. U 24 kompanije koje se bave flaširanjem prirodne mineralne vode iz domaćih izvora, prošle godine je proizvedeno 943 miliona litara, što je državnu kasu učinilo bogatijom za više od 10 miliona evra samo po osnovu nadoknade za pravo eksploatacije prirodnog dobra. Proizvođači se žale da su ti iznosi previsoki i da zato nisu konkurentni na regionalnom tržištu.

26. KADA PRAVDA POSTANE FINANSIJSKI RIZIK: Kadija te tuži, kadija te brani
Za prosečnog građanina Srbije odlazak kod advokata predstavlja finansijski rizik, jer pravni spor može ozbiljno da ugrozi kućni budžet. Visoke i netransparentne advokatske tarife, neusklađene sa niskim primanjima građana, čine da svaki sudski postupak predstavlja značajno finansijsko opterećenje i razlog za odustajanje od sudskog postupka.

Temat: Demografija i razvoj

31. ZABLUDE O DEMOGRAFSKOM DETERMINIZMU: Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto
Nepovoljna demografska kretanja nisu automatski kriva za sve loše što se događa u zemlji, naprotiv, ona su posledica svih drugih dešavanja u društvu. Iz tog razloga, populacione politike koje ne uvažavaju ekonomsku i društvenu realnost ne mogu biti efikasne. Depopulacija u Srbiji je pre svega problem ogromnih regionalnih razlika, a činjenica da najviše uvozimo strance za slabo plaćena fizička zanimanja pokazuje da smo potcenjivali domaće radnike koji su radili takve, nasušno potrebne poslove i da ih zato ima sve manje.

34. ZANEMARENI DEMOGRAFSKI PROBLEM U SRBIJI: Prerana smrtnost stanovništva
Srbija je u vrhu Evrope po preranoj smrtnosti stanovništva. Više od polovine svih preranih smrti kod nas dogodi se mlađima od 60 godina, što je veliki gubitak za njihove porodice, za celo društvo i privredu. Uprkos tome, država zanemaruje ovaj problem, koji bi trebalo rešavati sistemski i multidisciplinarno.

36. NEZAVIDNA SUDBINA MALIH NASELJA: Opustela Srbija
Najavi državnih zvaničnika da će kupiti 25 letećih taksija od kojih svaki košta po pet miliona dolara, sigurno se najviše raduju stanovnici malih naselja u Srbiji, imajući u vidu da u preko 1.300 ovakvih mesta sa maksimalno 100 ljudi, posao ima manje od 18% ukupnog stanovništva. Dok naši političari uzleću, zemlja kojom upravljaju pretvara se u ljudsku pustinju. Nakon poslednjeg popisa, 24 sela su i zvanično umrla, više od 400 je na izdisaju, a svako peto malo mesto ima stanovnike starije od 65 godina. Do kraja ovog veka, Srbija će izgubiti četvrtinu ukupnog broja naselja, a i veći gradovi će se pretvoriti u male.

38. KAKO FIRME U MANJIM MESTIMA DOLAZE DO RADNIKA: Dobar glas se daleko čuje
Domaće firme koje već decenijama uspešno posluju u manjim sredinama pronalaze različita rešenja za privlačenje potrebnih radnika, ali ih povezuje to što su izgradile reputaciju pouzdanog lokalnog poslodavca i imaju važnu ulogu u razvoju celog kraja. Lokalni preduzetnici ističu da bi efekti bili veći kada bi se gradili putevi, medicinske ustanove, škole, sportska infrastruktura i tako dodatno motivisali mladi da se doseljavaju, a ne da se iseljavaju iz manjih mesta.

40. PORODICA U DOBA NEIZVESNOSTI: Puna škola vrata, niotkuda đaka
Nesigurna vremena koja su u Srbiji postala uobičajeni način života, primoravaju sve veći broj mladih ljudi da rade i po nekoliko poslova istovremeno. Stoga, i kada se odluče da zasnuju porodicu, postavlja se pitanje koliko su u stanju da se kvalitetno posvete roditeljstvu? Jednokratna finansijska pomoć koju isplaćuje država ne može podići natalitet na duži rok, već je potrebno poboljšati opšte uslove za život porodica, smatraju stručnjaci.

Intervju

42. ALEKSANDAR SENIČIĆ, DIREKTOR NACIONALNE ASOCIJACIJE TURISTIČKIH AGENCIJA SRBIJE (YUTA): Putovanja nas uče da možemo biti bolji
„U Francuskoj sam viđao sela koja su uređenija od naših gradova. Na takvim putovanjima shvatite da svako mesto može biti lepo ako ga stanovnici vole i unapređuju“, kaže Aleksandar Seničić, koji je ceo svoj profesionalni život posvetio turizmu i ostao mu veran ne samo u najbolja, nego i u najgora vremena za ovu delatnost.

Skener

46. ZABRANA VRŠENJA DELATNOSTI/ ZABRANA POSLOVANJA UČINIOCIMA PREKRŠAJA: Pitanja bez jasnih odgovora
Domaći propisi u pogledu zabrane vršenja delatnosti, odnosno zabrane poslovanja učiniocima prekršaja, kao i posledica u slučaju njihovih kršenja, nisu baš najjasniji. Za učinioca prekršaja od važnosti bi bilo da zna koje posledice snosi ako prekrši zabranu. Da li je poslodavac u obavezi da proverava da li je licu koje treba da zaposli izrečena zaštitna mera i koje posledice on snosi ukoliko zaposli takvo lice? Da li zabrana važi samo na teritoriji Republike Srbije ili i u inostranstvu?

48. GASTRONOMIJA U PIROTU: Majstori seoske kuhinje
Gastronomsko preduzetništvo u Pirotu oslanja se na okolna seoska domaćinstva, od kojih su neka nastavila porodičnu tradiciju, ali je većina preduzetnika nova u ovoj delatnosti i osnovali su firme tokom poslednje dve decenije. U praksi se najisplativijom pokazala proizvodnja mlečnih proizvoda, na kojoj može da se zaradi do 50.000 evra godišnje. Među preduzetnicima preovlađuju žene, domaćice i one koje su izgubile posao u velikim industrijskim kompleksima tokom privatizacije. Žene preduzetnice su najzaslužnije za raznolikost usluga u seoskim turističkim domaćinstvima.

Nove tehnologije

52. ZAŠTO AMERIKA GUBI TEHNOLOŠKU BITKU SA KINOM: Žrtva sopstvene kratkovidosti
Kina je uspela da od „perifernog“ igrača postane vodeća tehnološka sila u svetu, potisnuvši SAD koje su nekada bile neprikosnovene u toj oblasti. Do preokreta je došlo usled suštinske razlike između kineskog i američkog pristupa razvoju. Kini je prioritet dugoročan napredak a ne trenutna zarada, dok je Amerika postala žrtva sopstvene kratkovide politike koja favorizuje trenutne rezultate na uštrb dugotrajnog planiranja i zato je kontraproduktivna na duge staze.

Nauka

54. BOLESTI U TOKSIČNOJ KULTURI: Nezdrava opsesija zdravljem
Nova mitologija savršeno zdravog života tera svoje sledbenike da gutaju suplemente, idu na časove joge, znoje se u teretanama, svaki čas menjaju režim ishrane, skupo plaćaju genetska testiranja da bi unapred sprečili zdravstvene poremećaje i zavarali smrt „na neodređeno vreme“. Kako onda objasniti činjenicu da sve veći broj ljudi pati od hroničnih fizičkih bolesti, kao i od raznih oblika zavisnosti i mentalnih oboljenja? Koren problema nije u nedostatku medicinskih činjenica i tehnološkog napretka, već u percepciji šta su suštinski uzroci zdravstvenih tegoba. To je toksična kultura u kojoj živimo, a koju mi doživljavamo kao normalno stanje, tvrdi kanadski lekar i naučnik Gabor Mate.

Koktel

56. ČASOVNIČARSKA RADNJA JOVIĆ: Gospodski zanat u Gospodskoj ulici
Časovničarska radnja Jović posluje još od kraja 19. veka. Njeni sadašnji vlasnici, porodica Jović, tokom svog dugogodišnjeg rada upoznali su mnogo zanimljivih ljudi, a sa nekima od njih su postali i prijatelji. Za razliku od mladih u Srbiji koji nisu voljni da se školuju za ovaj posao, Jovići su za mušteriju imali starijeg gospodina koji je insistirao da postane njihov šegrt. Problem je bio samo u tome što su njihovog posvećenog „stažistu“ svi oslovljavali sa „Vaša ekselencijo“ i već je imao drugi posao.

58. SELIDBA KUĆNIH LJUBIMACA PREKO GRANICE: Cena? Kuku, lele, vau i mrnjau!
Širom sveta preseli se približno pola miliona kućnih ljubimaca godišnje, a u ovom putujućem životinjskom carstvu nema šta nema. Tako je jedna putnica napravila haos na aerodromu rešena da po svaku cenu u avion unese i svog pauna, zato što joj on „pruža emocionalnu podršku“. Sa povećanjem broja milijardera koji se sele da bi izbegli poreznike, učestala je i luksuzna selidba kućnih ljubimaca, po cenama van pameti.

Komunikacije

60. SEFA TALKS, PODKAST STUDENATA EKONOMSKOG FAKULTETA U BEOGRADU: Pripremi se za život
„Studente uglavnom zanima kako je neko posle fakulteta odlučio čime će se baviti i kako je našao prvi posao, a interesuju ih i specifičnosti određenih struka. Zato kod nas gostuju i preduzetnici i ljudi koji se u korporacijama bave marketingom, revizijom, računovodstvom i drugim oblastima“, objašnjavaju autori podkasta SEFA Talks, koji su i sami studenti. Ovaj podkast je postao popularna „vannastavna aktivnost“ koja akademce priprema za život.

Reprint

62. RUSKIM MALIM INVESTITORIMA ZAMRZNUTO 14 MILIJARDI DOLARA: Nasukali se na zaštitu imovinskih prava
Milioni ruskih građana koji su investirali u strane akcije i obveznice pre rata u Ukrajini ne mogu da pristupe svom novcu četiri godine nakon što su zapadne zemlje zamrzle rusku imovinu. Reč je o ulaganjima pripadnika srednje klase, koja su uglavnom skromna – pojedinačno iznose tek nešto više od 1.000 dolara. Ruski građani su ulagali ovaj novac u deonice stranih kompanija kao što su Epl i Tesla, verujući da su te investicije bezbednije od ulaganja u ruske akcije, jer su zaštićene imovinskim pravima u zapadnim državama. Pogrešili su, ocenjuje u svom izveštaju Karnegijeva fondacija za međunarodni mir.

Vremeplov

64. ZAPOŠLJAVANJE STRANACA U DVE JUGOSLAVIJE: Karta u suprotnom pravcu
Kraljevinu Jugoslaviju i onu socijalističku, formiranu posle Drugog svetskog rata, povezivali su veliki talasi emigracije. Međutim, manje je poznato da su obe države kroz radno zakonodavstvo regulisale i zapošljavanje stranaca. Predratna Jugoslavija najviše je zapošljavala Ruse, Italijane, Čehe i Nemce, dok su u SFRJ među stranom radnom snagom najzastupljeniji bili Italijani, Poljaci, Čehoslovaci i građani Sovjetskog Saveza.

17. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje nisku otkupnu cenu
  • Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih intervencija
  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj
  • OTP Grupa među vodećim svetskim kompanijama
  • Dreame istraživanje: Raste interesovanje za pametne tehnologije za čišćenje

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit