NAJNOVIJE
Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji: Prinos na strast
CPE: Plata za život za 2026. godinu iznosi 154.740...
AI i mediji: Šta nam stvarno donosi član 50...
U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra
Kada kliknemo „plati“, posao tek počinje: Bezbednosna mreža iza...
Gde je najbolje biti žena? Nordijske zemlje na vrhu...
Ugostiteljske usluge u julu za 5,6 odsto skuplje nego...
Savremena ekonomija postala je zavisna od jednog ostrva?
Svetska tražnja za zlatom raste – tržište vredno 380...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Beauty događaj koji se ne propušta: Find Your Beauty by dm, 9. maja na Beogradskom sajmu

by bifadmin 22. април 2026.

Postoje dani koje unapred odvojiš za sebe – bez žurbe i bez obaveza. To su trenuci kada zastaneš da otkriješ nešto novo i podsetiš se koliko je malo potrebno da se osećaš dobro u svojoj koži. Upravo takav dan donosi događaj Find your Beauty by dm, 9. maja od 12 časova u Hali 4 Beogradskog sajma.

Tokom celog tog dana smenjivaće se radionice, aktivacije i susreti sa brendovima koje već voliš ili ćeš ih tek otkriti. Biće to prilika da čuješ konkretne savete, isprobaš proizvode i pronađeš rutine nege koje se uklapaju u tvoj svakodnevni ritam, bez nametnutih pravila, u tempu koji sama biraš. Prodaja karata počinje 23. aprila u 12 časova, zato na vreme obezbedi svoje mesto i rezerviši dan za sebe. Tvoj trenutak da zablistaš je sada!

Poseban deo programa čine masterclassovi koji otvaraju teme iz različitih uglova i nude praktične uvide koje možeš odmah da primeniš. Na temu videa i fotografije, svoje znanje sa posetiocima će podeliti Luka Stojanović, dok će ključne savete o nezi kože i značaju SPF zaštite otkriti dr Barbara Luna. O šminki kao ličnom izrazu govoriće Brana Kostić, otkrivajući kako makeup može da istakne tvoj identitet i raspoloženje.

Svaki od ovih susreta osmišljen je kao prilika da istražiš različite pristupe, stekneš nova znanja i pronađeš inspiraciju koja odgovara upravo tvom stilu, potrebama i svakodnevici.

Find your Beauty nije događaj koji nameće standarde, već je to prilika da se podsetiš da je lepota lična stvar. Nekad je to nova rutina nege, nekada dobar savet, a nekad samo trenutak da se nasmeješ i kažeš – ovo sam #potpunoja. A moj dan? Baš svaki dan!

Vidimo se 9. maja u Hali 4 Beogradskog sajma

22. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Održive navike kao osnova odgovornog upravljanja resursima i ličnim finansijama

by bifadmin 22. април 2026.

Povodom Dana planete Zemlje, Erste Banka Srbija ukazuje na značaj svakodnevnih navika u očuvanju prirodnih resursa, ali i na njihovu povezanost sa ličnim finansijama. Upravo takve navike doprinose racionalnijem korišćenju resursa i efikasnijem upravljanju kućnim budžetom.

U uslovima povećanog pritiska na resurse poput vode, energije i obradivog zemljišta, značajne količine proizvedene hrane ostaju neiskorišćene. Bacanje hrane, pored ekoloških posledica, predstavlja i direktan finansijski gubitak, imajući u vidu troškove koji prate njen nastanak i distribuciju.

Jedna od ključnih preporuka odnosi se na planiranje obroka, koje doprinosi racionalnijoj kupovini i smanjenju impulsivnih odluka. Građani koji unapred definišu nedeljni plan ishrane i kupuju u skladu sa stvarnim potrebama, u pravilu efikasnije upravljaju raspoloživim sredstvima i smanjuju količinu otpada. Dodatno, izbor sezonskih namirnica može imati pozitivan uticaj i na kvalitet ishrane i na optimizaciju troškova.

Priprema obroka u domaćinstvu predstavlja još jednu preporučenu praksu, budući da omogućava veću kontrolu nad troškovima, ali i doprinosi smanjenju upotrebe jednokratne ambalaže i otpada. Istovremeno, efikasnije korišćenje postojećih namirnica, uključujući planiranje obroka na osnovu onoga što je već dostupno, doprinosi smanjenju nepotrebnih izdataka i racionalnijem upravljanju resursima.

Važno je napomenuti da održiv pristup svakodnevnim navikama ne podrazumeva složene promene, već doslednu primenu jednostavnih principa koji, na duži rok, doprinose očuvanju životne sredine i stabilnijem upravljanju ličnim finansijama. Dodatno, razvijanje svesti o svakodnevnoj potrošnji može doprineti donošenju promišljenijih odluka i manjem rasipanju resursa.

Ovakav pristup omogućava bolje sagledavanje sopstvenih potreba i prioriteta, kako u kontekstu potrošnje, tako i u planiranju budžeta. Dugoročno posmatrano, male promene u navikama mogu imati kumulativni efekat, i na očuvanje životne sredine,  i na finansijsku stabilnost pojedinaca i domaćinstava. Na taj način, odgovorno upravljanje resursima postaje sastavni deo svakodnevnog života.

22. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Čime se zapravo bave stručnjaci za zaštitu na radu?

by bifadmin 22. април 2026.

U radne obaveze stručnjaka za zaštitu na radu ne spada samo briga o poštovanju propisa već i edukacija zaposlenih kako bi se izbegle opasne situacije.

Prva asocijacija na ovaj posao su ljudi sa kacigom na glavi i prslucima sa reflektujućim trakama koji sve što vide beleže u tablet. To je dobra asocijacija ali nepotpuna, objašnjavaju za Infostud Nebojša Maksimović, Aleksandra Marković i Nikola Novotni koji se bave ovim poslom.

Između terena i kancelarije

Za obavljanje posla stručnjaka za zaštitu na radu u Srbiji su najčešće potrebni formalno obrazovanje, položen stručni ispit i praktično iskustvo. Iako Zakon jasno definiše ko može da obavlja ove poslove, najveći deo znanja stiče se međutim kroz rad u kompanijama.

“Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu prepoznaje dve kategorije stručnih lica – saradnike i savetnike za bezbednost i zdravlje na radu (BZR). Savetnik ima završen VII (ili minimum VI-2) stepen tehničko-tehnološke, biološke, ili medicinske struke i položen stručn (državn) ispit. On može da radi u svim delatnostima, dok saradnik, sa nižim stepenom stručne spreme, može biti angažovan u niskorizičnim delatnostima. Iako osnovu daje formalno obrazovanje, najvažnije znanje stiče se kroz praksu”, kaže Nikola Novotni, iz Ergo Donuma.

Prema rečima Predsednika Udruženja “Bezbedan rad”, magistra zaštite na radu Nebojše Maksimovića, ovaj posao često zahteva brzu procenu i donošenje odluka na licu mesta.

“Radni dan savetnika ili saradnika za bezbednost i zdravlje na radu je sve osim dosadnog posla. On svakodnevno prati, kontroliše i izveštava poslodavca o primeni mera, zatim učestvuje u izradi Akta o proceni rizika, sprovodi obuke zaposlenih, organizuje lekarske preglede, ali i vodi evidencije i kontroliše uslove radne sredine”, navodi on i dodaje da upravo ta kombinacija terenskog i kancelarijskog rada čini osnovu ove profesije.

Dok se na terenu identifikuju rizici i proverava primena mera, kancelarijski deo podrazumeva izradu dokumentacije i usklađivanje sa zakonskim propisima.

Sličnog iskustva je i Aleksandra Marković, koja u ovoj oblasti radi već 17 godina. Ona ističe da je u ovom poslu najvažnija prevencija, odnosno prepoznavanje i otklanjanje rizika pre nego što dođe do problema.

“Jedan deo vremena provodim u kancelariji radeći dokumentaciju i analize, dok sam drugi deo na terenu, u kontaktu sa zaposlenima kroz obilaske, provere uslova rada i obuke. Upravo to čini posao dinamičnim i zanimljivim”, tvrdi ona.

Propisi su temelj, ali ljudi su najvažniji

“Uloga stručnjaka je da ‘prevede’ zakone u svakodnevni rad i prilagodi ih ljudima, što zahteva individualni pristup”, kaže Marković, a na to ukazuje i Novotni, stručnjak za bezbednost i zdravlje na radu sa gotovo dve decenije iskustva, koji naglašava praktičnu dimenziju posla.

“Poznavanje propisa je ključno, oni su polazna osnova za uređenje oblasti BZR u svakom preduzeću. Isto tako komunikacija sa zaposlenima je esencijalna u praktičnom smislu jer dobra komunikacija predstavlja osnovu za brigu o zdravlju zaposlenih i sprovođenju mera”, smatra on.

Maksimović dodaje da najuspešniji stručnjaci za bezbednost i zdravlje na radu kombinuju tri ključna elementa – temeljno tehničko znanje, razvijene komunikacione veštine i odgovornost.

“Analitičke sposobnosti i zapažanje detalja ključni su za prepoznavanje potencijalnih opasnosti pre nego što one postanu problemi. Sposobnost motivisanja zaposlenih da dosledno primenjuju bezbednosne procedure čini razliku između formalnog i stvarnog sprovođenja bezbednosti na radu”, objašnjava Maksimović i dodaje da su važne i lične osobine kao što su odgovornost, integritet, asertivnost i strpljenje koje omogućavaju da stručnjak ostane dosledan čak i u zahtevnim ili konfliktima situacijama.

Sve traženiji profil na tržištu rada

Troje stručnjaka za bezbednost na radu ističe da je potražnja za ovim profilom u porastu, pre svega zbog zakonskih obaveza i sve većeg fokusa na bezbednost zaposlenih. Najveća potreba za tom strukom je u građevinarstvu, industriji i proizvodnji, ali se sve više javlja i u uslužnim delatnostima.

“Stručnjaci za bezbednost i zdravlje na radu mogu da se zaposle u gotovo svim sektorima – od industrije i građevinarstva do javnog sektora i konsultantskih firmi”, kaže Maksimović i napominje da interesovanje za zanimanje raste između ostalog i zbog neophodnog usklađivanja sa evropskim standardima. Aleksandra Marković dodaje da osim što su zakonske obaveze sve veće, raste i svest poslodavaca o značaju bezbednosti.

A kada je reč o zaradi, ona zavisi od iskustva i sektora, ali plate se najčešće kreću od 100.000 do 150.000 dinara. “Početnici obično zarađuju oko prosečne zarade u privredi dok iskusni stručnjaci u većim kompanijama mogu da ostvare zaradu od nekoliko hiljada evra mesečno”, kaže Maksimović.

Izvor: Infostud

Foto: sergey2025, Pixabay

22. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Emirati traže pomoć od SAD: Rat sa Iranom preti ekonomiji i statusu globalnog finansijskog centra

by bifadmin 22. април 2026.
Ujedinjeni Arapski Emirati pokrenuli su razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o mogućem finansijskom “backstopu” u slučaju da rat sa Iranom dodatno destabilizuje njihovu ekonomiju, prenosi The Wall Street Journal.

Finansijska linija odbrane

Prema navodima lista, guverner Centralne banke UAE Khaled Mohamed Balama pokrenuo je ideju o uspostavljanju valutne swap linije s Federalnim rezervama (američka centralna banka) i američkim Ministarstvom finansija.

O toj mogućnosti razgovarano je prošle sedmice u Vašingtonu, uključujući i sastanak sa američkim ministrom finansija Scottom Bessentom.

Takav aranžman bi omogućio UAE-u pristup dolarskoj likvidnosti u kriznim uslovima — ključni mehanizam za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema.

Rizik za status finansijskog centra

Iako su emiratski lideri poručili da su do sada izbegli najteže ekonomske posledice sukoba, priznaju da bi im mogla biti potrebna finansijska “sigurnosna mreža”.

Razgovori ukazuju na rastuću zabrinutost da bi rat mogao ugroziti poziciju UAE kao globalnog finansijskog centra, iscrpiti devizne rezerve te izazvati odliv kapitala.

Za sada, kako navodi WSJ, formalni zahtev za swap liniju još nije upućen.

Energetski udar i pad prihoda

Rat je već ostavio konkretne posljedice po ekonomiju UAE: oštećena je energetska infrastruktura, blokirane su isporuke nafte kroz Ormuski moreuz a smanjen je i ključni priliv dolara od izvoza nafte.

Ovo dodatno pojačava pritisak na fiskalnu i monetarnu stabilnost zemlje.

Izvor: Investitor.me
Foto: Pixabay
22. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Švedska preporučila građanima da drže keš u kućama, šta Srbija poručuje u slučaju krize?

by bifadmin 22. април 2026.
Švedska centralna banka Riksbanka je proteklih dana preporučila građanima da kod kuće u gotovini imaju između 1.000 i 5.000 kruna, čime je još jednom ukazala da keš nije zastarela tehnologija, već važan deo sistema koji može biti osetljiv na krize, ratove, hakerske napade ili nestanak struje.
Istovremeno, još pet zemalja Evropske unije usvojilo je zakonska rešenja kojima se gotovina štiti i garantuje kao ustavno pravo, što ponovo otvara pitanje odnosa prema kešu u savremenim ekonomijama

Koliko je Srbija spremna za scenarije prekida sistema?

U tom kontekstu postavlja se pitanje kakva je situacija u Srbiji i da li su građani dovoljno zaštićeni u slučaju poremećaja u platnom sistemu. Narodna banka Srbije navodi da kontinuirano prati stabilnost finansijskog sistema i obezbeđuje nesmetano funkcionisanje platnog prometa, kao i snabdevenost bankarskog sistema gotovim novcem u svim okolnostima, uključujući i krizne situacije.

Kako ističu, u Srbiji nema posebnih preporuka građanima u vezi sa držanjem većih količina gotovine, s obzirom na to da je bankarski sistem stabilan i likvidan, a keš dostupan preko široke mreže banaka i bankomata.

Digitalna plaćanja u porastu

– Posebno se ističe rast bezgotovinskog plaćanja. Upotreba platnih kartica u Srbiji beleži snažan i kontinuiran rast – u poslednjih pet godina broj kartičnih plaćanja više je nego udvostručen, dok je u poslednjoj godini zabeležen rast od gotovo 20 odsto. Pored kartica, važnu ulogu ima i domaći platni sistem IPS NBS, koji omogućava instant transfere i plaćanja 24 sata dnevno, sedam dana u nedelji, tokom cele godine, u roku od svega nekoliko sekundi – kažu u NBS.

Izvor: Kamatica

Foto: Pixabay
22. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šoškić: Zaboravite BDP, paritet kupovne moći otkriva istinu

by bifadmin 22. април 2026.
Na ovogodišnjoj O.U.R. HR konferenciji u Beogradskom dramskom pozorištu profesor dr Dejan Šoškić održao je uvodno predavanje. Pod naslovom „Globalni reset: Ko dobija, a ko gubi u novoj podeli rada?“, Šoškić je obrazložio zašto su stare percepcije o svetskoj moći prevaziđene i šta zapravo pokreće modernu ekonomiju.

Dok se svet suočava sa procesom deglobalizacije profesor Šoškić ističe da su pandemija i aktuelni konflikti doveli u pitanje same temelje na kojima je decenijama počivalo svetsko tržište.

Koncepti poput near shoringa i friend shoringa postali su nova realnost jer su dugi lanci snabdevanja postali ranjivi i nesigurni.

Zaboravite BDP, paritet kupovne moći otkriva istinu

Jedna od ključnih poruka profesora Šoškića ticala se načina na koji merimo ekonomsku snagu država. On je naglasio da je nominalni BDP izražen u dolarima često pogrešan pokazatelj jer ne uzima u obzir razlike u lokalnim cenama.
– Najpreciznija mera za međunarodno poređenje je BDP korigovan za paritet kupovne snage PPP“, objasnio je Šoškić. Prema ovim podacima Kina je pretekla Sjedinjene Američke Države još 2017. godine. Dok SAD ima BDP od oko 30.000 milijardi dolara Kina je na preko 41.000 milijardi. Takođe je istakao da je Rusija suprotno uvreženim mišljenjima četvrta ekonomija sveta po ovom kriterijumu ispred Nemačke i Japana.

Dominacija u robotizaciji i proizvodnji inženjera

Šoškić je ukazao na promene u industrijskoj snazi i obrazovanju.

Industrijski lider Kina danas drži bezmalo 29 odsto svetske prerađivačke industrije dok su SAD na 17 odsto.

Robotizacija Kina godišnje instalira više robota nego što ih Nemačka ukupno ima. U 2024. godini Kina je odgovorna za čak 54 odsto svih instaliranih robota na svetu.

STEM revolucija Kada je reč o visokotehnološkim kadrovima Kina godišnje proizvede preko 1,5 miliona inženjera dok Indija prati sa 850.000. Poređenja radi jedna Francuska se po broju inženjera nalazi blizu Vijetnama dok Iran ima duplo više inženjera od Francuske.

Znanje kao jedini održivi kapital

U svetu u kojem se lanci snabdevanja kidaju a energetska sigurnost postaje prioritet Šoškić podseća da je znanje jedini resurs koji se ne može lako oduzeti. Kao primer naveo je Japan i Nemačku nakon Drugog svetskog rata koji su se podigli iz pepela isključivo na bazi znanja koje su njihovi ljudi posedovali.
Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixabay
22. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Podrška kulturi i civilnom društvu kroz povezivanje – drugi dan EU nedelje mogućnosti

by bifadmin 21. април 2026.

Kultura i civilno društvo objedinjeno predstavljaju kreativnost, otvoren dijalog, otvorenost uma, zajedničke vrednosti i građane koji aktivno oblikuju svoja društva, zaključak je nakon drugog dana EU nedelje mogućnosti.

„Uključivanje EU u ovim oblastima, kroz programe kao što su Kreativna Evropa, Horizont Evropa, Instrument za civilno društvo, CERV, Novi evropski Bauhaus i mnogi drugi koji će biti predstavljeni danas, odražava uverenje da se trajna integracija gradi ne samo kroz politike i reforme, već i kroz ljude, ideje i zajedničku kreativnost. Svi vi danas, umetnici, kulturni radnici i predstavnici civilnog društva, deo ste te priče. Ohrabrujemo sve prisutne da se direktno povežu sa predstavnicima programa, postavljaju pitanja i apliciraju“, poručila je zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji Plamena Halačeva.

Halačeva dodaje i da je EU nedelja mogućnosti dokaz koliko je Unija posvećeni partner Srbije.

„Svaki fond, svaki program, svaka inicijativa koju ove nedelje predstavljamo postoje zato što EU vidi Srbiju kao buduću članicu. Snažno civilno društvo Srbije, inovativne kulturne i kreativne industrije nisu samo nacionalna dostignuća. One su gradivni elementi snažnije i veće Evropske unije. Vaš uspeh je i naš uspeh“, poručuje ona.

O značaju EU inicijative Kulturni kompas za kulturni i civilni sektor u Srbiji govorila je dr Beatriz Garsíja, stručnjakinja za kulturne politike i urbano planiranje zasnovano na kulturi. Ona je istakla da četiri ključna pravca strategije – evropske vrednosti, uslovi umetnika, konkurentnost i kohezija, kao i međunarodni kulturni odnosi – predstavljaju međusobno povezane stubove razvoja kulturnih i kreativnih industrija u EU i zemljama kandidatima.

„Kultura nije sektor koji treba da se menadžuje, već ekosistem koji treba da se neguje“, istakla je, dodajući da uspeh organizacija zavisi od razumevanja šireg političkog i institucionalnog okvira.

U okviru info sesija predstavljeni su i programi EU podrške, pre svega Kreativna Evropa (Kultura i MEDIA), kao i Horizon Europe, koji uključuje i kulturne i inkluzivne segmente, otvarajući dodatne mogućnosti za razvoj kulturnog sektora u Srbiji. Među promovisanim programima se našao i Novi Evropski Bauhaus – inicijativa i finansijski program koji čini zelenu tranziciju u izgrađenom okruženju i šire – prijatnom, privlačnom i dostupnom svima.

Dobro pozicioniranje u projektnoj zajednici i izgradnja svoje mreže saradnika i poznanika, koji vas mogu obavestiti o novim projektima ili pak uključiti vas u iste – ključni su za dugoročni opstanak u projektom poslovanju – poručila je Marija Popović, projektna menadžerka Studentskog kulturnog centra Novi Sad.

„Kada vas prepoznaju kao pouzdanog i stabilnog partnera, onda možete postati deo neke mreže, inicijative ili slično, i na taj način još lakše biti na izvoru informacija. Tako možete mnogo brže doći do novih partnera i novh projekata“, rekla je ona.

Glavna prednost evropski finansiranih projekata predstavljaju mogućnosti za stalno učenje i usavršavanje, što je, kako je istakla, posebno značajno u kontekstu Balkana.

Evropska unija posvećuje veliku pažnju i podršku civilnom društvu u Srbiji, i programi podrške koje ona nudi su uvek tema vredna pažnje. O tome kakve sve vrste podrške postoje, posetioci su mogli da čuju ne samo od predstavnika programa podrške, već i dobitnika istih.

EU Resurs centar, kao inkubator aktivizma, pruža sveobuhvatnu i ciljano usmerenu podršku organizacijama civilnog društva, u skladu sa njihovim stvarnim i specifičnim potrebama. Da li je u pitanju podizanje kapaciteta organizacije ili umrežavanje sa sličnim organizacijama, ovaj program pruža podršku malim i novim organizacijama civilnog društva da stanu na noge.

O programu Civil Society Facility (CSF) pričao je Luka Božović iz Inicijative mladih za ljudska prava, ističući da ovakvi programi „kroz saradnju sa raznim organizacijama širom zemlje, dobija se prilika za se dođe do što više lokalnih organizacija kojima je potrebna podrška“.

U lokalnom kontekstu, posebno mesto ima program EU Vrednosti koji sprovodi Delegacija Evropske unije u Srbiji sa fokusom na promociju evropskih vrednosti, demokratije, ljudskih prava i društvenog angažovanja.

Predstavljeni su i ReLOaD 3 program UNDP-a, kao i Re-form for Growth Centra za evropske politike, koji nude podršku organizacijama civilnog društva u oblasti reformi i razvoja.

Za kraj dana, održan je multimedijalni performans Fun Facts, koji spaja muziku, teatar i veštačku inteligenciju najavljuje regionalnu turneju podržanu kroz EU program Art for Reconciliation. Inspirisana stvarnim „fun fact“ primerima iz psihologije, medija i tehnologije, predstava otvara niz situacija koje su na prvi pogled poznate – ali brzo postaju nelagodne.

Treći dan EU nedelje mogućnosti biće posvećen lokalnom razvoju i zelenoj tranziciji i biće održan u hotelu Kragujevac u Kragujevcu, sa početkom od 10 časova

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoНекатегоризовано

Preciznost i profit u poslovanju počinju uređenim digitalnim sistemima Da li je vaša arhitektura spremna?

by bifadmin 21. април 2026.

Digitalizacija poslovanja danas je jedna od najčešće pominjanih tema u korporativnom svetu, ali i jedna od najmanje precizno definisanih u praksi. Iza termina poput ERP, CRM, BI, RPA i AI često ostaje otvoreno pitanje njihove stvarne vrednosti – koliko konkretno doprinose efikasnosti, profitabilnosti i kvalitetu donošenja odluka. Još važnije, retko se govori o tome šta se dešava kada ti sistemi funkcionišu paralelno, ali ne i povezano.

U velikim organizacijama ovi digitalni sistemi odavno više nisu pomoćni alat, već nervni sistem kompanije. Bez njih, donošenje odluka postaje sporo, fragmentisano i zasnovano na pretpostavkama, a ne na podacima – što u današnjim tržišnim uslovima direktno ugrožava konkurentnost.

Od ERP-a do inteligentne automatizacije

Kompanije u Adria regionu prošle su višegodišnji proces digitalnog sazrevanja što se vidi u rešenjima koja danas koriste. Kako objašnjava Goran Varađanin, direktor sektora za inteligentnu automatizaciju u M&I Systems Group, temelj tog razvoja gotovo uvek je bio ERP.

„ERP je osnova sistema; predstavlja početnu tačku i core poslovanja. Ali, kako kompanije rastu i kako se fokus sve više pomera ka kupcima, javlja se potreba za naprednijim rešenjima koja donose konkurentsku prednost. Upravo tad dolazi do logičnog širenja digitalnog ekosistema. Na ERP se nadovezuju BI alati, koji omogućavaju upravljanje poslovanjem na osnovu stvarnih, empirijskih podataka. Sledeći korak je CRM, rešenje koje nije nastalo kao softver, već kao metodologija i filozofija odnosa prema kupcu koji postaje centar za donošenja odluka. Na razvijenim tržištima to je standard, dok se kod nas taj pristup još uvodi, uglavnom u velikim sistemima i kompanijama koje dolaze sa zapada“, objašnjava Varađanin.

Kako se poslovanje širi, raste i broj procesa, ljudi i sistema. Finansije, prodaja, marketing, logistika, back office… Svi oni postaju međusobno zavisni, a upravo tu nastaju uska grla koja usporavaju organizaciju.

„U poslednjih pet do deset godina vidimo snažan talas RPA tehnologija i veštačke inteligencije. Razlog je jednostavan: veliki sistemi imaju ogroman broj ponavljajućih, administrativnih procesa koji troše vreme i energiju ljudi. Uloga RPA i AI je upravo da automatizuju repetitivne poslove i oslobode ljude za kreativnije i vrednije zadatke, a ne da zamene zaposlene. Tako kompanije smanjuju operativne troškove, dok istovremeno povećavaju efikasnost i kvalitet poslovanja“, kaže Varađanin.

Najčešća greška u implementaciji digitalnih rešenja

Prema iskustvu M&I Systems Group, dugom više od 35 godina, kao i Gorana Varađanina, najveći izazovi ne leže u tehnologiji, već u organizaciji i ljudima:

„Kroz saradnju sa klijentima primetio sam da je gotovo 50% problema tokom digitalizacije vezano za change management. Implementacija novih sistema zahteva promenu načina rada, razmišljanja i organizacije. Ako ljudi nisu spremni na te promene, ni najbolja tehnologija neće dati očekivane rezultate. Zato je ključno da uvođenje digitalnih sistema prati jasno definisana strategija upravljanja promenama. Samo tako se značajno smanjuje rizik neuspešnih implementacija.“

Zašto integracija pravi razliku

U savremenom poslovanju ne postoji luksuz silosa. Kupci očekuju isto iskustvo bez obzira na to da li komuniciraju sa brendom online, u prodavnici ili preko korisničkog servisa. Kako Goran ističe: „Potrošači su naterali kompanije da razbiju silose. Omnichannel iskustvo podrazumeva da kompanija ima jedinstven pogled na kupca, njegove navike, preferencije i fazu životnog ciklusa“.

Integracija ERP-a, CRM-a, BI-ja i automatizacije omogućava jedan „izvor istine“ na osnovu kog zaposleni mogu da donose brze, informisane odluke i kreiraju personalizovan pristup kupcu. A, kako se meri uspeh? Rezultatom: prihodom i profitabilnošću.

Gde se teorija pretvara u praksu

Prava vrednost digitalnih sistema vidi se tek kad su oni projektovani, implementirani i integrisani kao jedinstvena arhitektura, prilagođena realnim procesima kompanije. Upravo na tom spoju tehnologije, procesa i ljudi već decenijama radi M&I Systems Grupa koja kompanijama pomaže da digitalne sisteme ne posmatraju kao skup alata, već kao stabilan temelj za rast i skaliranje poslovanja.

„Naša uloga nije samo da implementiramo softver, već da razumemo poslovni kontekst klijenta: gde su uska grla, koji su ciljevi, koja je vizija, i kako sistemi treba da podrže donošenje odluka. Tek tad digitalizacija ima smisla. Takav pristup podrazumeva izbor rešenja koja donose brz povraćaj investicije, ali su istovremeno fleksibilna i skalabilna, jer se biznis, procesi i organizacije neprestano menjaju“, dodaje Varađanin.

AI budućnost počinje uređenim sistemima

Na kraju, gotovo nezaobilazna tema današnjice, AI. Iako veštačka inteligencija doživljava snažan globalni rast, njen puni potencijal u poslovanju još nije u potpunosti iskorišćen, te Goran naglašava: „AI ne može da funkcioniše bez uređenih procesa i pouzdanih izvora podataka. Na organizacijama je da tu osnovu naprave. Pritisak na kompanije da investiraju u AI i automatizaciju poslovanja nastaviće da raste; AI će postati neophodnost, a ne izbor. Pitanje je samo koje će kompanije biti spremne da to iskoriste“.

Foto: M&I Systems Group

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Omiljeni Shrimp-si se vraćaju u McDonald’s ponudu u Srbiji

by bifadmin 21. април 2026.

Nakon višegodišnje pauze, jedan od najtraženijih proizvoda vraća se na velika vrata – Shrimp-si će od srede, 22. aprila, ponovo biti dostupan u svim McDonald’s restoranima širom Srbije.

Ovaj popularni proizvod, koji je među potrošačima stekao gotovo kultni status, vraća se u ponudu na oduševljenje svih ljubitelja morskih ukusa i drugačijih izbora u okviru McDonald’s menija. Hrskavi, sočni škampi u savršenoj kombinaciji sa pažljivo odabranim sastojcima donose prepoznatljiv ukus koji je mnogima nedostajao.

Povratak Shrimp-a predstavlja odgovor na dugogodišnje interesovanje gostiju, koji su kroz različite kanale i inicijative pokazivali koliko im ovaj proizvod znači. Sada, nakon mnogo godina, McDonald’s ponovo omogućava da uživaju u ukusu koji budi uspomene, ali i donosi novo iskustvo za sve koji ga tek otkrivaju.

Bilo da ste dugogodišnji fan ili želite da isprobate nešto novo, Shrimp-si su idealan izbor za sve koji traže drugačiji, laganiji obrok u okviru poznate McDonald’s ponude.

Shrimp-si će biti dostupni u ograničenom periodu, zato ne propustite priliku da ponovo uživate u ukusu koji se dugo čekao.

Pored Shrimp-a u ponudi će biti i tri nova sosa – Cocktail sos, Creamy Sriracha i Honey Mustard.

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Vaš uspeh je i naš uspeh – drugi dan EU nedelje mogućnosti

by bifadmin 21. април 2026.

Evropska unija veruje u Srbiju u kojoj građani imaju snažan glas, u kojoj se kultura razvija i u kojoj je civilno društvo pouzdan partner u izgradnji demokratskih i inkluzivnih zajednica, poručila je zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva na početku drugog dana EU nedelje mogućnosti.

Današnji deo događaja posvećen je kulturi i civilnom društvu, koje objedinjeno predstavljaju kreativnost, otvoren dijalog, otvorenost uma, zajedničke vrednosti i građane koji aktivno oblikuju svoja društva. One su i važan deo procesa evropskih integracija Srbije.

„Uključivanje EU u ovim oblastima, kroz programe kao što su Kreativna Evropa, Horizont Evropa, Instrument za civilno društvo, CERV, Novi evropski Bauhaus i mnogi drugi koji će biti predstavljeni danas, odražava uverenje da se trajna integracija gradi ne samo kroz politike i reforme, već i kroz ljude, ideje i zajedničku kreativnost. Svi vi danas, umetnici, kulturni radnici i predstavnici civilnog društva, deo ste te priče. Ohrabrujemo sve prisutne da se direktno povežu sa predstavnicima programa, postavljaju pitanja i apliciraju“, poručila je zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji.

Halačeva dodaje i da je EU nedelja mogućnosti dokaz koliko je Unija posvećeni partner Srbije.

„Svaki fond, svaki program, svaka inicijativa koju ove nedelje predstavljamo postoje zato što EU vidi Srbiju kao buduću članicu. Snažno civilno društvo Srbije, inovativne kulturne i kreativne industrije nisu samo nacionalna dostignuća. One su gradivni elementi snažnije i veće Evropske unije. Vaš uspeh je i naš uspeh“, poručuje ona.

Zainteresovani će tokom drugog dana moći da se upoznaju sa širokom ponudom programa – od umetničkih saradnji do društvenog angažmana, EU podrška omogućava organizacijama iz Srbije međunarodno povezivanje, jačanje lokalnog dijaloga i stvaranje prostora u kojem građani aktivno oblikuju društvo.

Gledajte uživo prenos

Učesnicima će biti dostupne i networking i speed dating zone, u kojima će moći direktno da pričaju sa predstavnicima programa i da postave pitanja koja se direktno tiču njihove pojedinačne ideje ili projekta.

Za kraj dana, predviđeno je izvođenje predstave Fun Facts, kao i koncert benda Vroom, koji će svirati ispred Evropske kuće od 17 do 18 časova.

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji: Prinos na strast
  • CPE: Plata za život za 2026. godinu iznosi 154.740 dinara
  • AI i mediji: Šta nam stvarno donosi član 50 AI Act-a
  • U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
  • Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit