NAJNOVIJE
Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji: Prinos na strast
CPE: Plata za život za 2026. godinu iznosi 154.740...
AI i mediji: Šta nam stvarno donosi član 50...
U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra
Kada kliknemo „plati“, posao tek počinje: Bezbednosna mreža iza...
Gde je najbolje biti žena? Nordijske zemlje na vrhu...
Ugostiteljske usluge u julu za 5,6 odsto skuplje nego...
Savremena ekonomija postala je zavisna od jednog ostrva?
Svetska tražnja za zlatom raste – tržište vredno 380...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

Kako je porodica Karić uspela da zaštiti podatke svoje dece?

by bifadmin 21. април 2026.

Britanska kompanija Refinitiv pristala je da obriše profile naslednika Bogoljuba Karića iz poslovnih podataka koji se koriste između ostalog i kako bi se uočili rizici od pranja novca.

Ali da bi se u potpunosti razumela ova vest potrebno je prvo znati šta je Refinitiv. To je kompanija koja se bavi prikupljanjem i prodajom finansijskih podataka, analitike i alata koje koriste banke, investitori i korporacije.

Ona od 2021. godine posluje u sastavu Londonske berze. Međutim, pre nego što ju je kupila berza za 27 milijardi dolara, Refinitiv je bio u vlasništvu investicionih fondova. Inače je nastao iz Rojtersovih baza podataka koje su takođe služile bankama i poslovnim ljudima širom sveta da se informišu o potencijalnim poslovnim partnerima. I dan danas pruža te podatke, međutim slučaj sa Karićima podstakao je sumnju u to na koji način ih obrađuje.

Nagodba o brisanju podataka

Kako javljaju britanski mediji, kompanija Refinitiv našla se u pravnim nevoljama kada su ćerke Bogoljuba Karića Nadežda Lazarević i Danica Karić Stojilković utvrdile da kroz uslugu “due diligence” pruža podatke o njhovim sinovima za koje navodi da su rođaci politički izloženih lica.

Lazarević i Karić Stojilković su podnele tužbu Visokom sudu u Ujedinjenom Kraljevstvu radi zaštite podataka o svojoj deci. Do suđenja nije došlo jer je postignuta nagodba prema kojoj će Refinitiv morati da obriše podatke o njihovim sinovima.

Ovo je, kažu upućeni, bio prvi zahtev podnet na osnovu GDPR-a protiv pomenute Refinitove usluge koji je stigao gotovo do suđenja. Očekuje se da će on pokrenuti pitanje koliko se primenjuje član 22. GDPR-a koji štiti ljude od donošenja odluka o njima na osnovu automatizovane obrade podataka. Ovo konkretno znači da računar ili veštačka inteligencija ne bi smele samostalno da donose važne odluke o ljudima koje mogu imati značajan uticaj na njihovu sudbinu ili izazvati pravne posledice, uključujući tu i odluku o izdavanju kredita ili o profilisanju, što je ovde bio slučaj.

Foto: QuinceCreative, Pixabay

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Novi brojevi

B&F 244: Poslovanje u doba veštačke inteligencije – Poverenje je najvrednija valuta

by bifadmin 21. април 2026.

Razvoj veštačke inteligencije uveliko menja pravila igre na internetu, od promena u digitalnom identitetu, preko bezbednosti i „sivih zona“ u regulaciji digitalnog tržišta, do načina pretrage svetske mreže. Evolucija interneta otključava nove mogućnosti, ali postavlja i nove zamke za poslovanje, u kome poverenje postaje najvrednija valuta.

Kako od veštačke inteligencije napraviti saveznika a ne neprijatelja ljudima u kompaniji, zašto poslovni sajt i izbor pravog domena garantuju veću sigurnost i kredibilitet firme od naloga na društvenim mrežama, zbog čega su neka preduzeća u Srbiji to shvatila pre drugih i registrovala više domena, samo su neka od pitanja o kojima su diskutovali vodeći domaći i strani stručnjaci na konferenciji DIDS 2026, koju je organizovao Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS).

Periskop

6. ŠTA JE JEDINO IZVESNO U NEIZVESNOM ISHODU RATA U IRANU: Braća u krvi
Dosadašnja ratna šteta naneta iranskoj ekonomiji procenjuje se na 270 milijardi do 300 milijardi dolara, dok bi obnova privrede mogla da potraje više od decenije. Konačni ishod rata je krajnje neizvestan, ali je sasvim izvesno da će obe strane, koje su po mnogo čemu u ovom sukobu „braća u krvi“, najveću cenu proslediti prosečnom stanovniku Irana.

8. POLYMARKET, KLADIONICA ZA GEOPOLITIKU: Nije kockanje već „tržište predviđanja“
Klađenje na rezultate fudbalskih i košarkaških utakmica, teniskih mečeva, trke konja, pasa i ostalih živuljki je prevaziđeno. U modi je klađenje na rezultate izbora, ratove, bombardovanja, egzekucije lidera i naravno, na tačan datum smaka svijeta. Nekoliko sati prije američkog napada na Venecuelu početkom januara, „neko“ se kladio na tačan datum napada i zaradio 400.000 dolara. Ista stvar se desila i krajem februara, sa tačnim datumom napada na Iran.

10. EKONOMSKI SALDO VIKTORA ORBANA: Socijalizam za bogate i kapitalizam za siromašne
Ekonomski recept koji je primenjivala politička stranka Fides na čelu sa Viktorom Orbanom tokom punih 16 godina, toliko je odudarao od preovlađujućih modela u EU da je dobio i poseban naziv – „Orbanomika“. Fidesove ekonomske mere zasnivale su se na paradoksu „socijalizam za bogate i kapitalizam za siromašne“, jer su najviše koristile ekonomskoj eliti povezanoj s vlašću, sve dok običnim građanima nije prekipelo. No, veliko je pitanje da li je većina birača glasala za protivničkog kandidata zato što mu zaista veruje da će suzbiti korupciju, ili samo da Orbanu konačno vidi leđa.

Biznis

14. POSLOVANJE MALIH BENZINSKIH PUMPI U NAFTNOJ KRIZI: Životare na infuziji NIS-a
Naftna kriza, koja je započela ratom u Ukrajini a zaoštrila se sa ratom na Bliskom istoku, zavitlala je cene sirove nafte, pa je Srbija ograničila cene dizela i benzina radi zaštite standarda građana. U najnepovoljnijem položaju su vlasnici manjih mreža benzinskih pumpi, jer im se istopila marža. Ko derivate kupuje od NIS-a još drži glavu iznad vode, pa državi rešenje tog problema nije prioritet.

16. DA LI ĆE GEOPOLITIČKE TENZIJE POVEĆATI ZAVISNOST SRBIJE OD UVOZA LEKOVA: Domino efekat
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra. Ali, dok u „pomahnitaloj“ geopolitičkoj situaciji svi brinu o energetskoj bezbednosti, zavisnost Srbije od uvezenih lekova i medicinskih sredstava kao i moguću krizu snabdevanja malo ko pominje.

18. SRPSKI PREDUZETNICI U BEČU: Negde između
Austrijanci su pragmatični, zahtevaju da se dogovor sprovede „do svakog detalja“ i insistiraju na poštovanju rokova, dok smo mi opušteniji, ali i snalažljiviji i kreativniji, ocenjuju preduzetnici srpskog porekla koji žive i rade u Beču. Većina njih i dalje egzistira „negde između“ dva različita sveta, pokazuje istraživanje beogradskog Filozofskog fakulteta i Etnografskog instituta.

Finansije

22. STVARNA CENA IZGRADNJE DATA CENTARA U SRBIJI: Energija je samo vrh ledenog brega
Raspravu o data centrima u Srbiji ne treba svoditi na pitanje o dostupnosti i ceni električne energije. Prava pitanja su sledeća: koliko takvih objekata elektroenergetski, vodni i infrastrukturni sistem može da podnese bez narušavanja ravnoteže, ko snosi troškove jačanja prenosne mreže i obezbeđivanja rezervnih kapaciteta, da li subvencije i poreske olakšice proporcionalno stimulišu zapošljavanje, transfer tehnologije i lokalni razvoj, i kako obezbediti da AI i cloud infrastruktura doprinese BDP-u više nego što opterećuje raspoložive resurse?

24. PROBLEMI U PRAKSI OKO NAKNADA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM: Preduzeća plaćaju, smeće ostaje
U Srbiji se reciklira tek 17% prikupljenog otpada, uglavnom ambalažnog. Taj procenat bio bi znatno veći kada bi se uz postojeći model „zagađivač plaća“ uveo sistem depozita, tvrde u ovoj industriji. Ali, dok se o tome priča već godinama, recikleri su prinuđeni da kapacitete popunjavaju ambalažnim otpadom iz uvoza.

26. RASPOREĐIVANJE FINANSIJSKIH SREDSTAVA U RADNIČKIM SINDIKATIMA: Koliko novca odlazi na plate?
Novac za svoj rad ne dobijaju svi sindikalni aktivisti, a primanja onih na višim pozicijama u tim radničkim udruženjima razlikuje se shodno tome u kojem su sindikatu članovi, u kojoj kompaniji rade, da li su članovi sindikata u javnom ili privatnom sektoru, od grane u kojoj su uposleni. Naknade zavise i od visine članarine, kolektivnih ugovora, sindikalnih statuta, odluka sindikalnih tela.

Temat – Poslovanje u doba veštačke inteligencije

31. KAKO USPEŠNO PRIMENITI VEŠTAČKU INTELIGENCIJU U KOMPANIJI: Šta ljudi mogu da nauče od mašina?
Da li je veštačka inteligencija podrška u poslovanju, ili pretnja koja će mnoge radnike ostaviti bez posla? Pravi odgovor leži u razumevanju ove tehnologije, tvrdi Maja Bilić iz kompanije Gugl Klaud. Ona je na ovogodišnjem DIDS-u detaljno objasnila šta su koraci za uspešnu primenu AI u kompaniji koji će ohrabriti zaposlene da im veštačka inteligencija nije neprijatelj već saveznik.

34: ZNAČAJ VEB-SAJTOVA I DOMENA U ERI PAMETNOG POSLOVANJA: Da li je veštačka inteligencija promenila pravila igre na internetu?
Preduzeća najčešće ostvaruju prisustvo na internetu posredstvom sajtova i društvenih mreža. Budući da nalozi na društvenim mrežama nisu u njihovom vlasništvu, i dalje se posedovanje sopstvenog sajta smatra najsigurnijom opcijom, u koju potrošači imaju najviše poverenja. Međutim, više nije dovoljno samo imati veb-sajt, već on mora biti prilagođen geografskoj lokaciji i jeziku korisnika, kao i novim načinima pretrage interneta.

36. DA LI JE ZA POSLOVNI SAJT BOLJE DA BUDE NA .RS ILI NA .COM DOMENU: Najbolji izbor je da ne pravite izbor
Ako tek ulazite u posao stručnjaci savetuju da, ukoliko možete, u ime kompanije registrujete i međunarodni i nacionalni domen. Međutim, za privrednike koji će poslovati na lokalu, kao što su na primer frizeri, dovoljno je da registruju i samo .rs, osim ako imaju ambiciju da naprave planetarno popularan lanac frizerskih salona. Ovaj i mnoge druge kriterijume za odabir odgovarajućih domena saznali smo na panelu pod nazivom „Dvoboj .com protiv .rs”.

38. ZAŠTO SVAKA SEDMA FIRMA U SRBIJI KORISTI VIŠE INTERNET DOMENA: Bolja vidljivost i veći kredibilitet
Domaća preduzeća koja poseduju više internet domena sve češće posmatraju domene kao strateški element svog digitalnog prisustva, a ne samo kao tehničku internet adresu. U strukturi aktivnih domena, nacionalni domen .rs izrazito dominira, česta kombinacija je registracija .rs i .com domena, dok su ostale ekstenzije zastupljene u zanemarljivom procentu kod naših firmi, pokazuje novo istraživanje RNIDS-a.

40. NOVOSTI NA TRŽIŠTU GENERIČKIH DOMENA NAJVIŠEG NIVOA: Personalizovane domenske ekstenzije
„Prema istraživanju sprovedenom među liderima marketinških odeljenja, njihov primarni cilj je povećanje prepoznatljivosti i vidljivosti brendova koje zastupaju. ICANN im sada nudi mogućnost da taj cilj ostvare kroz registraciju domena sa ekstenzijom koju čini naziv njihovog brenda ili kompanije”, najavila je Marika Konings, potpredsednica ICANN-a na ovogodišnjem DIDS-u.

41. „LOKALAC NA INTERNETU“, DRUŠTVENI UTICAJ DIGITALNIH PLATFORMI: Moć (ne)običnih ljudi
Obični ljudi, kao što smo svi mi, najčešće misle da je njihov uticaj mali i onda se obeshrabre da urade nešto. Ali, veoma je važno da napravimo taj jedan korak, jer on u zbiru sa drugima može dati veliki rezultat, poručili su učesnici DIDS-ovog panela o društvenom uticaju digitalnih platformi. Primer je „Lokalac na internetu“, humanitarni projekat RNIDS-a koji je osvojio prestižnu nagradu „Kampanja sa svrhom“ 2025. u kategoriji Social.

Intervju

42. NEMANJA JAKOVLJEVIĆ, REVIZOR I PISAC: Svako od nas može doprineti boljem društvu
„Ja zaista verujem da svako od nas ima mogućnost da makar nešto u društvu promeni na bolje. Čak i kada su te pojedinačne promene minimalne, njihov kumulativni efekat može biti ogroman“, ističe Nemanja Jakovljević, revizor koji je svoje životne vrednosti predstavio u romanu „Državni revizor“. Glavni junak ove knjige, mladi revizor Luka, poručuje svojim vršnjacima da menjaju zemlju, ali ne tako što će emigrirati, već tako što će ostati u svojoj državi i doprineti da ona postane kvalitetnije mesto za život.

Skener

46. ZAPOŠLJAVANJE IZ UGLA KAZNENE ODGOVORNOSTI: Ko u pravnom licu odgovara za kazneno delo?
Kada pravno lice prekrši zakon, postavlja se pitanje ko je u tom pravnom licu odgovoran za kazneno delo? Tada postaje veoma jasno koliko je važno koga vlasnik preduzeća zapošljava na odgovorne pozicije, ali i koliko je bitno u kojoj i kakvoj firmi se zapošljava radnik, jer je u praksi veoma teško dokazati da je učinio kazneno delo zato što je radio po naređenju pretpostavljenog.

48. ŽIVOT U KAMP-PRIKOLICI: S druge strane američkog sna
Za razliku od dobrostojećih digitalnih nomada i penzionera koji se šepure u skupim kamperima na društvenim mrežama, život u kamp-prikolici je poslednja opcija za sticanje krova nad glavom za stanovnike SAD sa niskim primanjima, od koje je jedino gore „stanovati“ na ulici. Otkako su veliki investitori nanjušili da naselja pokretnih kuća mogu biti dobra prilika za zaradu, došlo je do eksplozivnog rasta kirija i ucenjivanja stanara, što je 22 miliona ljudi koji životare u ovakvim objektima dovelo u još bezizlazniju poziciju.

Nove tehnologije

52. ARCHFIX: Stop ravnim stopalima
Startap ArchFix iz Niša je u saradnji sa dečjim lekarima i terapeutima razvio inovativnu aplikaciju koja omogućava da se rano utvrdi problem ravnih stopala kod dece uzrasta od tri do 12 godina. Rešenje je zasnovano na jedinstvenom algoritmu koji koristi dokazane medicinske metode za uspostavljanje preciznog uvida o stepenu deformiteta stopala, preporučuje odgovarajuće vežbe za svako dete i prati napredak u lečenju, a ceo proces se realizuje u kućnim uslovima.

Nauka

54. LJUDSKI GENOM KAO ROBA: Vlasništvo nad biološkim identitetom
Genetski podaci ljudi nisu samo pitanje privatnosti, već vlasništva nad biološkim identitetom. Za razliku od finansijskih podataka, genetski rizik traje generacijama. Zamislite scenario u kom vaš unuk za nekoliko decenija ne dobije posao, jer je u bazi ostala vaša genetska predispozicija za neku bolest!

Koktel

56. KOLIKO JE ISPLATIVO BAVITI SE ENIGMATIKOM U SRBIJI: Lov na ukrštene reči
Enigmatiku nazivaju desetom umetnošću, kojom su se bavile i ličnosti od velikog značaja za srpsku istoriju, a ima i primera da su autori ukrštenih reči zbog svoje „slovne akrobatike“ završavali u zatvoru, kao „subverzivni elementi“. Domaće enigmate su ljudi različitih profesija, povezani strašću prema zagonetkama koja traje ceo život. Većini je to hobi, jer od ovog posla je teško živeti u Srbiji. Iako enigmatika održava um mladim i među ovdašnjim autorima ima i onih koji su uveliko prevalili devetu deceniju, naslednika među novim generacijama gotovo da nema.

58. KAKO SU LALE POVEZALE TURSKU I HOLANDIJU: Cvetna diplomatija
Turska i Holandija su dve veoma različite zemlje i kulture, pa ipak, imaju nešto zajedničko – strast prema lalama. One su obeležile istoriju obe države ekonomskom pomamom, koja je dovela do toga da je jedna lukovica lale vredela više od kuća i imanja. Danas, obe zemlje organizuju veoma posećene prolećne festivale lala, ali ekonomsku moć ovog cveta mnogo više unovčavaju Holanđani, iako je on kod njih dospeo iz Turske.

Komunikacije

60. DANAS SE FIRME I IMENOM BORE ZA PAŽNJU: Kreni prema meni
Iako mnogi privrednici u Srbiji nazive svojih firmi i dalje zasnivaju na delatnosti ili identitetu vlasnika, primetno je da smišljanje upečatljivih ili duhovitih poslovnih imena postaje dodatno „oružje“ u borbi za skretanje pažnje među sve mnogobrojnijom konkurencijom.

Reprint

62. LAŽNE PONUDE ZA POSAO NA DRUŠTVENOJ MREŽI LINKEDIN: Podvala globalna, udica lokalna
Prevare sa poslom na LinkedIn-u postale su epidemija bez granica. Prevaranti koriste ekonomsku krizu u kojoj sve veći broj ljudi ostaje bez posla, a lažne ponude za radna mesta do sada su koštale žrtve širom sveta od nekoliko stotina, pa čak do 25.000 dolara pojedinačno. Kriminalci neverovatno uspešno prilagođavaju svoje taktike svakoj državi, od aktuelne ekonomske situacije i kretanja u lokalnoj industriji, do kulture i načina ponašanja.

Vremeplov

64. PREVARANTI U SRBIJI TOKOM NACISTIČKE OKUPACIJE: „Pomoć“ braći u ropstvu
Prevaranti su u nesigurnim okolnostima u okupiranoj Srbiji vrlo brzo uočili nove poslovne prilike. Na kućne pragove su dolazili lažni činovnici da naplate komunalne dažbine, „elegantna gospoda“ da na prevaru iskamče pomoć za zarobljene srpske vojnike u Nemačkoj, a nije nedostajalo ni falsifikatora, pa ni „ustaških funkcionera“ koji su preko noći postajali „srpske izbeglice“ iz NDH.

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Razvoj srpske gejming industrije usporava

by bifadmin 21. април 2026.

Industrija video-igara u Srbiji nastavila je rast i tokom 2025. godine, dostigavši 222 miliona evra prihoda među najuspešnijim kompanijama dok su igre domaćih studija preuzete više od 300 miliona puta širom sveta.

Međutim, uprkos ovim rezultatima, sektor ulazi u period opreznijeg razvoja, uz smanjenje broja zaposlenih i rekordno nizak broj planiranih novih pozicija, piše Blic.

Prepolovljen broj igara

Asocijacija industrije video-igara Srbije (SGA) osmu godinu zaredom objavila je godišnji izveštaj o stanju domaće gejming industrije, koji je premijerno predstavljen u Privrednoj komori Srbije. Izveštaj je medijima predstavila Kristina Janković Obućina, senior menadžerka za ekosistem SGA i urednica izveštaja, koja je naglasila ključne trendove i promene u industriji.

Kako je istakao direktor SGA, Mihajlo Jovanović-Džaril, iako su prihodi nastavili da rastu, dinamika razvoja se menja. Objavljeno je upola manje igara nego prethodne godine, ali je broj projekata u razvoju ostao stabilan, što ukazuje na sve veći fokus na kompleksnije i dugoročnije projekte.

Podaci iz izveštaja pokazuju i da 63 odsto kompanija razvija originalne proizvode, dok su komercijalni naslovi prodati u više od 600.000 primeraka. Istovremeno, prosečno vreme koje zaposleni provode u jednoj kompaniji poraslo je na pet i po godina, što ukazuje na veću stabilnost timova.

Veštačka inteligencija postaje sve važniji deo industrije – više od 75 odsto kompanija već koristi AI alate u svom poslovanju, uz rastuće zadovoljstvo njihovom primenom.

Prednjačimo po broju žena u gejming industriji

Predsednica Upravnog odbora SGA, Marija Ilić, istakla je da Srbija i dalje zauzima prvo mesto u Evropi po udelu žena zaposlenih u gejming industriji, uz dodatni rast njihovog učešća na rukovodećim pozicijama, koje sada čine 41 odsto.

Izveštaj potvrđuje da industrija video-igara u Srbiji prati globalni trend stabilnog, ali umerenog rasta. Beograd, Novi Sad i Niš ostaju ključni centri razvoja, dok mobilne igre nastavljaju da ostvaruju veće prihode u odnosu na PC naslove.

Kao najveće izazove u poslovanju, kompanije izdvajaju visoke poreske namete i nedovoljno stimulativne poreske olakšice, iako većina studija i dalje uspeva da ostvaruje prihode kroz direktnu prodaju igara, čime potvrđuje konkurentnost domaćih proizvoda na globalnom tržištu.

Izvor: Blic

Foto: superanton, Pixabay

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kaspersky otkrio 26 lažnih aplikacija za kripto-novčanike na Apple App Store-u

by bifadmin 21. април 2026.

Threat Research tim kompanije Kaspersky je identifikovao više zlonamernih aplikacija koje imitiraju legitimne kripto-novčanike na Apple App Store-u. Nakon pokretanja, ove aplikacije preusmeravaju korisnike na fišing stranice koje se predstavljaju kao App Store i nude preuzimanje aplikacija za novčanike zaražene trojanskim malverom, sposobnih da „isprazne“ kripto-imovinu korisnika. Kaspersky je utvrdio da je ova kampanja aktivna od jeseni 2025. godine i sa umerenim stepenom pouzdanosti je pripisuje akterima pretnji koji stoje iza SparkKitty malvera.

Kaspersky je identifikovao 26 zlonamernih aplikacija, od kojih svaka imitira popularan kripto-novčanik, kopirajući vizuelni identitet ikona i koristeći slične nazive aplikacija kako bi obmanula korisnike:

·       Metamask

·       Ledger

·       Trust Wallet

·       Coinbase

·       TokenPocket

·       imToken

·       Bitpie

Iako zvanične iOS aplikacije za ove kripto-novčanike nisu dostupne u kineskom iOS App Store-u, gotovo sve otkrivene fišing aplikacije bile su dostupne isključivo korisnicima iOS uređaja u Kini. Međutim, same zlonamerne aplikacije nemaju regionalna ograničenja, pa mogu pogoditi i korisnike van Kine.

Kaspersky je prijavio sve zlonamerne aplikacije kompaniji Apple.

Foto: Pixabay

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Potpuno nova električna C-Klasa redefiniše standarde u svom segmentu

by bifadmin 21. април 2026.

C-Klasa je oduvek bila jedna od najprodavanijih i najpopularnijih modelskih linija kompanije Mercedes-Benz — istinska priča o uspehu oblikovana inovacijama. Sada Mercedes-Benz ponovo preuzima vodeću ulogu i redefiniše segment predstavljanjem potpuno nove, prve potpuno električne C-Klase.

Fascinantno drugačija, a istovremeno prepoznatljivo bliska — prava C-Klasa. U svetu stalnih promena, ona donosi osećaj kontinuiteta i sigurnosti. Ostaje verna svojim temeljnim vrednostima elegancije, udobnosti, inteligencije i sportskog karaktera, podižući svaku od njih na viši nivo.

Sa ovom električnom verzijom, Mercedes-Benz kupcima nudi još jedan atraktivan način da voze svoju C-Klasu — limuzinu koja savršeno odražava njihovu individualnost i životni stil.

„Potpuno nova električna C-Klasa redefiniše segment električnih vozila srednje klase. Kupci će u ovoj novoj generaciji omiljenog modela dobiti upravo ono što očekuju: savršen spoj performansi, udobnosti, dinamike i inteligencije.Uz to, reč je o najmoćnijoj i najsportskijoj C-Klasi koju je Mercedes-Benz Group AG ikada razvio, pružajući čisto uživanje u vožnji i izuzetan realni domet — uz istovremeno stvaranje savršene oaze komfora za naše kupce.“

Ola Källenius, C Ola Källenius, predsednik Upravnog odbora kompanije Mercedes-Benz Group AG

Uđite, zatvorite vrata i osećajte se kao kod kuće — upravo to generacijama izdvaja C-Klasu. Kupci je doživljavaju kao udobno utočište u kojem mogu da se opuste i napune energiju, daleko od svakodnevnog stresa.Potpuno nova električna C-Klasa podiže ovaj osećaj „Dobro došli kući“ na novi nivo — uz kvalitet i udobnost koji se jasno izdvajaju u ovom segmentu. Ona na impresivan način oličava ono za šta se Mercedes-Benz, kao pronalazač automobila, zalaže već više od 140 godina: pokretanje automobilskog napretka pionirskim duhom i inovacijama koje donose opipljive koristi za kupce.

Ključne informacije

Elegancija sa impresivnom harizmom: Sa siluetom nalik kupeu, prepoznatljivom maskom hladnjaka sa 1.050 osvetljenih tačaka i upečatljivim GT zadnjim delom, potpuno nova električna C-Klasa na upečatljiv način utelovljuje najnoviji dizajnerski jezik kompanije Mercedes-Benz, stvarajući jedinstvenu i izuzetno poželjnu pojavu u segmentu vozila srednje klase.

Beskompromisni kvalitet i vrhunska izrada u svakom detalju: Potpuno nova električna C-Klasa podiže prepoznatljiv osećaj „Dobro došli kući“ na potpuno novi nivo, postavljajući nove standarde u premium kvalitetu i udobnosti.Fluidne forme, profinjeni materijali najvišeg kvaliteta izrade, uključujući sertifikovani veganski enterijer, kao i besprekorno izvedeni detalji poput „Twisted Diamond“ dizajna Nappa koža, uz izuzetnu akustičnu udobnost, stvaraju jedinstvenu atmosferu koja angažuje sva čula.Novi visokokvalitetni električni sedišta pružaju vrhunski komfor putnicima kroz lumbalnu podršku, masažu, ventilaciju sedišta i 4D zvuk.

Kreirajte svoje sopstveno zvezdano nebo: 162 zvezde osvetljene su u SKY CONTROL panoramskom krovu. One preuzimaju boju individualno odabranog ambijentalnog osvetljenja — zvezdano nebo teško da može biti ličnije od ovoga.

Vrhunska visokotehnološka rešenja u svojoj klasi za prijemčivo i imerzivno iskustvo: Besprekorno integrisani 39,1-inčni MBUX Hyperscreen postavlja nove standarde i stvara holističko iskustvo vožnje i prostora.

Inovativna matriks pozadinska tehnologija sa više od 1.000 pojedinačnih LED dioda i nezavisno podesivim zonama osvetljenja omogućava jasno prikazivanje informacija za vozača, kao i personalizovanu zabavu za suvozača.Ovo napredno rešenje dodatno potvrđuje tehnološko liderstvo kompanije Mercedes-Benz u segmentu inteligentne mobilnosti.

Najsportskija C-Klasa ikada – podiže lestvicu istinskog uživanja u vožnji: Električna limuzina izuzetno je agilna u krivinama, a na dugim putovanjima pruža udobnost poput S-Klase. Zahvaljujući upravljanju zadnjom osovinom od 4,5°, krug okretanja smanjen je na 11,2 metra, dok AIRMATIC vazdušno ogibljenje sa prediktivnim prigušenjem, baziranim na Car-to-X komunikacija i Google Maps podacima, obezbeđuje vrhunsku stabilnost i udobnost.

Pametna vožnja redefinisana: MBUX virtuelni asistent sa generativnom veštačkom inteligencijom vodi složene razgovore i pamti kontekst, odgovarajući kao informisan sagovornik. Navigacija uz Electric Intelligence navigacija, MBUX Surround Navigation i AR head-up displej obezbeđuju jasnu orijentaciju čak i u najkompleksnijim saobraćajnim situacijama.

Uvek ažurna i prilagodljiva: MB.OS omogućava redovna bežična (over-the-air) ažuriranja celokupnog softvera vozila, čime C-Klasa ostaje sveža i godinama nakon kupovine – od infotainmenta do sistema asistencije u vožnji, bez odlaska u servis.

Domet I efikasnost na najvišem nivou: Potpuno nova električna C-Klasa nudi domet do 762 km (WLTP), zahvaljujući visokoj aerodinamičnosti i inovacijama poput toplotne pumpe i jednog-boks kočionog sistema sa rekuperacijom do 300 kW. 800-voltna tehnologija i nova baterija sa 94 kWh upotrebljive energije omogućavaju dopunu do 325 km dometa za samo 10 minuta. Takođe, vozilo je spremno za bidirekciono punjenje, pretvarajući se u mobilnu jedinicu za skladištenje energije.

Svestrana i spremna za svaku avanturu: Potpuno nova električna C-Klasa impresionira u svakodnevnoj upotrebi, na putovanjima i u slobodno vreme.Nudi obilje prostora za odlaganje zahvaljujući prostranoj unutrašnjosti, fleksibilnom prtljažniku i jedinstvenom prednjem prtljažniku (frunk) od 101 litra (tečnost).

Sa kapacitetom vuče do 1,8 tona i najsavremenijim sistemima asistencije, vozilo je izuzetno svestrano i bezbedno.— u skladu sa standardima koje postavlja Mercedes-Benz.

Proaktivna zaštita u svakoj situaciji – novi standard bezbednosti: Od DISTRONIC i MB.DRIVE asistencijskih sistema, do PRE-SAFE® funkcije za zaštitu u krivinama, potpuno nova električna C-Klasa nudi sveobuhvatan paket aktivnih i pasivnih bezbednosnih sistema.Među pionirskim opcionim funkcijama asistencije izdvaja se MB.DRIVE ASSIST PRO, koji omogućava besprekorno iskustvo vožnje od tačke A do tačke B — čak i u gustim gradskim uslovima saobraćaja.Tržišno lansiranje počinje u Sjedinjenim Američkim Državama, dok će dalje uvođenje na ostalim tržištima zavisiti od lokalnih regulatornih uslova.Sve ovo dodatno potvrđuje posvećenost kompanije Mercedes-Benz ka podizanju standarda bezbednosti na novi nivo.

Sportska elegancija sa snažnim prisustvom

Sa svojim dizajnom, prva potpuno električna C-Klasa limuzina predstavlja samostalnu emotivnu izjavu iz svakog ugla. Distinktivne, sportske proporcije čine je nepogrešivom.Niska i ravna prednja sekcija, zajedno sa zategnutom linijom krova i tečno oblikovanim, zaobljenim zadnjim delom, stvaraju siluetu nalik kupeu. Kratki prepusti i kompaktna prednja forma dodatno naglašavaju dinamičan stav vozila.U kombinaciji sa punim, skladnim površinama, preciznim karakterističnim linijama i proširenim blatobranima oblikovanim poput snažnih mišića, dizajn šalje snažne emotivne signale i najavljuje strastveno uživanje u vožnji.

„Potpuno novom električnom C-Klasom dali smo snažnu izjavu: redefinisali smo klasičnu eleganciju za električno doba. Njena prepoznatljiva silueta nalik kupeu, oblikovana zategnutim površinama i mišićavim lukovima točkova, odiše snažnom emotivnom privlačnošću. Od ikonične osvetljene maske hladnjaka do farova u obliku zvezde, svaki detalj odmah simbolizuje novu eru kompanije Mercedes-Benz.“

Bastian Baudy, glavni direktor dizajna kompanije Mercedes-Benz Group AG

“Decenijama je C-Klasa jedna od najprodavanijih i najpopularnijih modelskih linija kompanije Mercedes-Benz, koja kontinuirano podiže standarde u segmentu srednje klase.Sa potpuno novom električnom C-Klasom, ovaj segment se ponovo redefiniše. Ona oličava duh napretka koji je oblikovao Mercedes-Benz više od 140 godina.Ova potpuno nova električna C-Klasa predstavlja snažnu izjavu o tome šta kupci mogu da očekuju: revolucionarnu tehnologiju, pionirski dizajn i prepoznatljivu sportskost, uz redefinisanje bezvremenih vrednosti elegancije, udobnosti i inteligencije za novu eru.“

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Deset fakultetskih diploma koje će veštačka inteligencija učiniti nepotrebnim

by bifadmin 21. април 2026.
Hiljade studenata ove godine diplomira na fakultetima koji ih pripremaju za poslove koje veštačka inteligencija (AI) već obavlja. Proveli su četiri godine u učenju, samo da bi ušli na tržište rada koje svakodnevno otpušta hiljade radnika iz kancelarija. Kompanija Džeka Dorsija, Blok, najavila je smanjenje radne snage za 40%. Navodno Orakl otpušta čak 30.000 zaposlenih kako bi se fokusirao na AI infrastrukturu.

Kada sam imala 16 godina, sedela sam pred savetnikom za karijeru i birala sa liste poslova koja je postojala 2003. godine. Posao menadžera društvenih mreža nije bio na toj listi. Šest godina kasnije, osnovala sam sopstvenu agenciju za društvene mreže, razvijala je deceniju i prodala 2021. godine. Moj fakultet iz oblasti menadžmenta poslovanja imao je modul iz marketinga koji nije nijednom pomenuo društvene mreže. Koliko je poslovni svet bio relevantan, one nisu bile bitne.

Sada se ista stvar dešava sa veštačkom inteligencijom. Razlika je u brzini. Poslovi koje AI zamenjuje neće čekati da se diplomci prekvalifikuju. Izveštaj Goldman Saksa procenjuje da je 300 miliona stalnih radnih mesta širom sveta izloženo automatizaciji putem AI, a dve trećine zanimanja u SAD-u će biti pogođeno u nekoj meri.

Ove fakultetske diplome gube svoju ekonomsku vrednost brže nego što univerziteti mogu da ažuriraju svoje programe.

Svaki student i dalje ima put napred, ali samo ako zna gde je vrednost prešla.

Fakultetske diplome koje gube tlo pred AI

1. Opšta poslovna administracija

AI izrađuje poslovne planove, analizira tržišta i piše strateške dokumente. Široka diploma iz poslovanja bez specijalizacije stavlja vas u grupu kandidata koji su svi učili isti program. Goldman Saks je otkrio da 46% administrativnih zadataka može da automatizuje AI. To su upravo zadaci za koje su opšti diplomci iz poslovanja obučeni.

Odaberite specijalizaciju: finansije, operacije, lanac snabdevanja, prodajni menadžment. Povežite poslovno znanje sa veštinom koju AI ne može da replicira, kao što su čitanje situacije, vođenje tima ili prodaja vizije.

Generalisti bivaju filtrirani. Specijalisti bivaju angažovani.

2. Osnovne diplome iz marketinga

Kreiranje sadržaja, upravljanje kampanjama i izveštavanje o rezultatima obavljaju AI alati koji rade neprekidno. Prema istraživanju ResumeBuilder-a, 48% kompanija koje koriste ČetGPT već je zamenilo radnike, pri čemu su pisanje i kreiranje sadržaja među najčešćim slučajevima upotrebe.

Ono što opstaje je ukus, pozicioniranje i strategija distribucije. Ako vas je diploma učila samo marketing teoriju i pisanje reklamnih tekstova, diplomirali ste na tržištu koje se smanjuje. Naučite da kreirate sadržaj koji AI pokreće, ali ljudi usmeravaju.

3. Novinarstvo i medijske studije

AI proizvodi članke, sažetke i naslove u velikom obimu. Početne pozicije u redakcijama se smanjuju jer rad koji su te pozicije obavljale sada radi AI. Studija iz 2025. pokazala je da otprilike polovina odraslih osoba u SAD i stručnjaka za AI očekuje da će AI u narednih 20 godina smanjiti broj poslova u novinarstvu.

Istraživačko izveštavanje, pisanje mišljenja i sadržaj baziran na ličnostima i dalje imaju vrednost jer zahtevaju originalno razmišljanje i ljudsku procenu. Ako ste studirali novinarstvo, fokusirajte se na te veštine i izgradite lični brend oko specifične teme koja vas čini nezamenjivim.

4. Diplome iz komunikacija

Pisanje mejlova, upravljanje internim porukama, pisanje saopštenja za medije. To su zadaci koje AI radi prilično dobro i samo će biti sve bolje. Diplome iz komunikacija obrazuju diplomce za rad koji je postao prirodno pogodan za AI. Tržište zapošljavanja to odražava. Poslovi povezani sa komunikacijama su među najizloženijima.

Ako kombinujete obuku iz komunikacija sa veštinama uticaja, liderstva ili upravljanja krizama, diploma sama po sebi neće otvarati vrata. Ljudi koji trenutno uspevaju u komunikacijama su oni koji upravljaju zainteresovanim stranama, razumeju uverenje i razmišljaju šire o svojoj ulozi.

5. Pravni asistenti

AI pregleda dokumenta, piše pravne sažetke i pronalazi sudsku praksu za nekoliko sekundi. Oko 44% pravnih zadataka uskoro bi moglo biti automatizovano putem AI. Srednji sloj pravne podrške se brzo smanjuje. Ako ste studirali da postanete pravni asistent i tu stali, karijerni put je uži nego pre tri godine.

Vrhunske pravne karijere i dalje dobro stoje. Vrednost je na vrhu, u savetovanju, pregovaranju i strategiji na sudu. Ako ste na ovom programu, idite do kraja. Polovična rešenja u pravnoj oblasti bivaju istisnuta.

6. Osnovne studije računarskih nauka

AI piše kod, ispravlja programe i kreira čitave aplikacije. Netehnički osnivači “kodiraju” ceo dan. Prosečan programer gubi prednost dok vrhunski inženjer dobija. Diploma iz računarskih nauka bez dubine u arhitekturi, mašinskom učenju ili sistemskom razmišljanju stavlja vas na pretrpano tržište gde AI radi poslove početnog nivoa.

Zaronite dublje. Naučite da gradite stvari koje AI ne može samostalno da izgradi. Specijalizujte se za bezbednost, infrastrukturu ili spoj AI i određene industrije. Diploma i dalje ima vrednost, ali samo kada je uparena sa veštinama koje vas izdvajaju.

7. Računovodstvo

Knjigovodstvo, usklađivanje i standardno finansijsko izveštavanje su zadaci zasnovani na pravilima. AI ih obavlja brzinom i preciznošću koju ljudi računovođe ne mogu da postignu. Procena je da do 86% zadataka u knjigovodstvu i računovodstvu može biti automatizovano. Ne, to ne znači da će 86% poslova nestati, ali je jasno da će biti potrebno znatno manje zaposlenih na početnom i srednjem nivou.

Konsultantski rad, poreska strategija i složena finansijska interpretacija i dalje imaju vrednost tamo gde je ljudski sud definitivno potreban. Ali možda ne zauvek. U svakom slučaju, usmerite se ka strateškom delu. Postanite osoba kojoj klijenti veruju za odluke, a ne samo unos podataka.

8. Finansije

Modeliranje u tabelama, izveštavanje i osnovna analiza sada su domen AI. Diplomci iz finansija koji stanu na ovim veštinama gube svoju premijum vrednost. Studijski programi koji su izloženi AI, uključujući poslovanje i finansije, beleže značajan porast nezaposlenosti diplomaca dok tehnologija menja zapošljavanje na početnom nivou.

Krećite se ka investicionoj strategiji, finteku ili stvaranju predvidivog prihoda. Obučite AI koji će raditi analize i projekcije. Finansijska industrija i dalje dobro plaća na vrhu. Srednji sloj, gde diplomci prave izveštaje i prezentacije je mesto gde dolazi do smanjivanja.

9. Grafički dizajn

AI generiše logoe, brendirane materijale i sadržaj za društvene mreže za nekoliko minuta. Izveštaj Svetskog ekonomskog foruma o budućnosti poslova za 2025. identifikovao je grafički dizajn kao 11. najbrže opadajuću kategoriju poslova u narednih pet godina. Dve godine ranije, isti izveštaj ga je klasifikovao kao umereno rastuću profesiju.

Kreativna direkcija, brendiranje i osećaj za estetiku su ono što nosi vrednost. Naučite da upravljate AI alatima umesto da se takmičite sa njima. Dizajneri koji trenutno uspevaju su oni koji oblikuju strategiju i donose odluke koje mašine ne mogu.

10. Književnost

Generativni AI proizvodi i usavršava tekst odmah, smanjujući potrebu za rutiniranim pisanjem koje je nekada bilo ulazna tačka za karijeru. Mnogi poslovi za koje teže diplomci jezika, uključujući pisanje, uređivanje i izdavaštvo, zavise od strukturiranih, ponovljivih zadataka. Oni prate konvencije, a ne kreativnost, što ih čini lakim za automatizaciju.

Pisanje, kritičko razmišljanje i interpretacija su moćne veštine kada se pravilno primene. Pričanje priča je neophodno. Razlika je u primeni. Kombinujte književnu obuku sa strategijom sadržaja, pisanjem za UX ili digitalnim proizvodima. Ako diploma ostane čisto akademska, put do zarade postaje teži iz godine u godinu.

Šta čini bilo koju diplomu vrednom ulaganja u AI eri

Svaka diploma sa ove liste i dalje može voditi nekom dobrom putu. Promenjivo je šta sa njom radite. Budite kreativni i snalažljivi. Koristite dostupne alate. Učite AI i budite ispred njega, jer ako roboti budu zaduženi, vi želite da budete onaj koji ih obučava.

Tretirajte svoju diplomu kao početnu tačku, a ne destinaciju. I razmislite da li vam je uopšte potrebna. Diplomci koji koriste AI umesto da ga se plaše, gradiće karijere budućnosti.

Izvor: Džodi Kuk, saradnica Forbes

Foto: Pixabay
21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje zemlje stvaraju najviše vrednosti po satu rada

by bifadmin 21. април 2026.

Irska je najproduktivnija ekonomija među zemljama OECD-a kada se meri BDP po satu rada, sa čak 151 dolarom, ali iza ove impresivne brojke krije se važna specifičnost – snažan uticaj multinacionalnih kompanija.

Prema najnovijim podacima OECD koji se odnose na 2023. godinu, evropske ekonomije dominiraju vrhom liste, dok Sjedinjene Američke Države, iako iznad prosjeka, zaostaju za manjim, ali bogatijim državama.

Ko stvara najviše vrednosti po satu rada

Na vrhu liste nalazi se Irska sa 151 dolarom po satu (PPP), daleko ispred konkurencije. Slede:

Norveška – 132 USD
Luksemburg – 125 USD
Belgija – 100 USD
Švajcarska – 99 USD
Danska – 99 USD
SAD – 97 USD
Austrija – 95 USD
Island – 95 USD
Nizozemska – 94 USD
Njemačka – 94 USD
Švedska – 90 USD
Francuska – 88 USD
Finska – 83 USD
Australija – 79 USD
Prosek OECD-a iznosi 71 dolar po satu rada.

Produktivnost “na papiru” vs. realna ekonomija

Iako Irska uverljivo prednjači, analitičari upozoravaju da je reč o djelimično “naduvanoj” slici produktivnosti.

Razlog je što brojne multinacionalne kompanije, posebno iz sektora tehnologije i farmacije, prijavljuju profit u Irskoj zbog poreskih pogodnosti. Time se BDP povećava, ali ne nužno i stvarna domaća ekonomska aktivnost.

Kada se koristi alternativna mjera – bruto nacionalni dohodak (GNI), irska produktivnost pada čak 31%, na oko 115 dolara po satu.

Sličan efekat vidi se i kod Luksemburga, gde produktivnost opada i do 54% kada se izuzme uticaj međunarodnih finansijskih tokova.

Zašto su neke ekonomije produktivnije od drugih

Razlike u produktivnosti nisu slučajne – one odražavaju strukturu ekonomije.

Najproduktivnije zemlje karakterišu visok udeo tehnološkog sektora, snažan finansijski sistem, razvijena farmaceutska industrija i kapitalno intenzivne delatnosti.

Primeri:

Norveška koristi snagu energetskog sektora (nafta i gas)
Luksemburg profitira od globalnog finansijskog centra
Irska od prisustva tehnoloških giganata

Gdje nastaje jaz

S druge strane, ekonomije koje se više oslanjaju na turizam, poljoprivredu i usluge niže dodate vrednosti imaju značajno nižu produktivnost po satu rada.

To objašnjava zašto i velike ekonomije poput SAD-a (97 USD) i Njemačke (94 USD) jesu iznad proseka, ali ne dominiraju listom – uprkos snažnoj industriji i inovacijama.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Marta Kos: Procenjujemo da li Srbija i dalje ispunjava uslove za isplatu iz Plana rasta

by bifadmin 21. април 2026.

Evropska komisija i dalje razmatra da li će Beogradu isplatiti novac njoj namenjen iz Plana rasta, jer je veoma zabrinuta zbog stanja u Srbiji, objavila je Marta Kos na današnjem sastanku Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET).

Marta Kos, komesarka za proširenje EU, napravila je prvo pregled situacije i tražila da zajedno razmisle o pravcu u kome proširenje Evropske unije ide.

Rekla je da je to jedno od najvažnijih pitanja u Evropi.

– Nalazimo se u svetu u kome pravila sve više oblikuju velike sile i u kojima se pravila ne poštuju. U takvoj situaciji, mnogi traže sigurne luke za predvidivost i zaštitu. Narod Islanda će u avgustu ponovo glasati o pokretanju pregovora o članstvu u EU – kazala je ona.

Zbog svega toga, rekla je, debata o načinu proširenja je neophodna i pravovremena.

Ona je dala mahom pozitivne ocene o većini zemlja, ali kao problematične navela Srbiju i Gruziju.

– Sve smo zabrinutiji zbog onog što se dešava u Srbiji. Delim zabrinutost Evropskih zelenih i grupe Renew, zbog zakona koji podrivaju nezavisnost pravosuđa i zbog represije protiv demonstranata, kao i uplitanja u nezavisne medije. Trenutno procenjujemo da li Srbija i dalje ispunjava uslove za isplatu u okviru finansijskih instrumenata Evropske unije. Nastavićemo da podržavamo Srbiju na putu ka Evropskoj uniji, ali očekujemo da vlasti u Srbiji usklade pravosudne zakone sa preporukama Venecijanske komisije i da povrate nezavisnost medija, uključujući i putem reformi REM-a – rekla je ona.

Izvor: N1

Foto: SergeyNivens, Depositphotos

21. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Produžen rok za prijave za MIXX Awards 2026

by bifadmin 20. април 2026.

IAB Serbia je produžio rok za prijave radova za MIXX Awards tako da agencije, brendovi i izdavači mogu prijaviti svoje radove 5. maja u 23:59.

„It matters“ je slogan ovogodišnjeg takmičenja na kom se nagrađuju najbolji digitalni projekti i kampanje koji su se izdvojili na svim nivoima i ostvarili izuzetne rezultate.

Podsećamo da je aktuelan Novi pravilnik koji donosi par novih promena, te da je uvedena još jedna značajna novina koja se odnosi na formiranje savetodavnog tela  Savet MIXX-a koje učestvuje u formiranju žirija, daje mišljenje o kategorijama, pravilniku i ključnim aspektima takmičenja.

Na Mixx Awards 2026 biće dodeljene nagrade u 12 kategorija, među kojima je i pet novih: Social Media – Always On, Social Media Campaign, Best Long Form Video, Best TikTok i Advanced Creative/tech use of AI.

Ove godine članovi žirija su: Bogdan Španjević, NextGame, Andrea Baba, Influencer Manager, Maja Grbović, Idea Marketi, Vera Aćimović, Leo Belgrade, Jana Savić Rastovac, McCann Beograd, Milena Maksić, Ovation BBDO, Đorđe Jovanović, Yettel Bank, Jovana Petrović, L’Oréal, Damir Duraki, Koncern Bambi, Igor Grmuša, Planeta Sport, Marija Šućur, Teads i Goran Jankuloski, Žiška, koji je predsednik žirija.

Učesnici treba da obrate posebnu pažnju na sistem ocenjivanja koji je strukturiran kroz četiri ključna segmenta – strategiju, egzekuciju, kreativnost i rezultate, pri čemu svaki segment nosi po 25% ukupne ocene. Stručni žiri garantovaće objektivnu procenu svih prijavljenih radova. Svaka prijava zahteva i obrazloženje.

Prijave se vrše isključivo kroz online platformu na sajtu mixx.rs.

Dodela MIXX nagrada je 5. juna, u okviru konferencije Digital Day koja se ove godine održava 4. i 5. juna pod sloganom „All That Matters”.

20. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Samsung predstavlja izložbu „Dizajn je čin ljubavi“ na Milan Design Weeku 2026.

by bifadmin 20. април 2026.

Samsung Electronics danas je najavio otvaranje svoje izložbe „Dizajn je čin ljubavi“ na Milan Design Weeku 2026. Izložba postavljena kroz 12 imerzivnih zona u okviru Samsung Design Open Lab prostora u Superstudio Più u Milanu, trajaće od 20. do 26. aprila, predstavlja novo poglavlje u razvoju dizajnerske vizije kompanije. Kroz ovaj koncept, posetiocima nudi uvid u to kako dizajn može da odgovori na promene u ljudskim potrebama i ponašanju.

 

Otvorena laboratorija za istraživanje dizajna

 

Koncipirana kao otvorena laboratorija, izložba poziva posetioce da se upoznaju sa pristupom dizajnu kompanije Samsung, nudeći prostor za istraživanje, eksperimentisanje i otkrivanje. Umesto gotove poruke, izložba predstavlja trenutak u kontinuiranom razvoju, pružajući rani uvid u to kako Samsung oblikuje nove načine življenja kroz dizajn.

Svaka od 12 imerzivnih zona predstavlja zasebno istraživanje kako dizajn može oblikovati svakodnevni život. Zone su organizovane oko ključnih dimenzija iskustava usmerenih na čoveka i ekspresivnog dizajna, koje služe kao prva dodirna tačka u predstavljanju Samsung Design vizije.

Unutar ovih zona, niz kreativnih istraživanja ilustruje ideje, mogućnosti i buduće pravce razvoja. Ovim pristupom, Samsung Design svoju viziju čini opipljivom, pozivajući posetioce da se uključe u dizajn kao praksu u razvoju, usmerenu na čoveka.

 

Usmerenost na čoveka i ekspresivni dizajn

 

Samsung Design širi svoj pristup izvan korisničkog iskustva, sa većim fokusom na to kako ljudi žive i doživljavaju svakodnevni život.

„Dizajn bi trebao da održava raznolikost čovečanstva, prihvatajući različite stilove života, vrednosti i načine na koje ljudi žive“, rekao je Mauro Porcini, predsednik i glavni direktor za dizajn (CDO) odeljenja Device eXperience (DX) Samsung Electronics kompanije. „Ne radi se samo o stvaranju proizvoda, već o oblikovanju iskustava koja su relevantna, lična i smislena u svakodnevnom životu. Kroz Samsung Design Open Lab delimo kako ovaj način razmišljanja oblikuje naš pristup dizajnu i životu u budućnosti.“

U središtu vizije kompanije Samsung nalazi se pristup veštačkoj inteligenciji usmeren na čoveka, predstavljen  formulom AI x (EI+HI), gde njegova prava vrednost ne leži u samoj tehnologiji, već u načinu na koji je vođena ljudskom namerom, empatijom i maštom.

20. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji: Prinos na strast
  • CPE: Plata za život za 2026. godinu iznosi 154.740 dinara
  • AI i mediji: Šta nam stvarno donosi član 50 AI Act-a
  • U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
  • Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit