NAJNOVIJE
Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova
Globalni kapital sve češće ima prezime
Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70...
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Najbogatiji investitori postepeno se pomeraju sa Severne Amerike ka...
Koliko godišnje dajemo na participaciju za preglede i lekove?
Srbija na 12. mestu rang liste najboljih kuhinja na...
Da li su hakeri zaista u posedu podataka o...
Prosečna plata ponovo ne pokriva zvaničnu prosečnu korpu
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Šta znači i zašto banke sve češće koriste “de-banking”

by bifadmin 25. август 2025.

Zamislite da se jednog jutra ulogujete u svoj bankarski nalog i zateknete sve blokirano – kartice ne rade, trajni nalozi stopirani, a štednja nedostupna. Nema upozorenja o prevari, nema odbijenog čeka. Samo kratka poruka: „Zatvaramo vaš račun. Molimo da napravite alternativne aranžmane.“

Ovo nije redak scenario. Sve više ljudi i kompanija širom sveta doživljava tzv. „de-banking“ – isključenje iz osnovnih bankarskih usluga.

U finansijskoj industriji to se zove „de-risking“, kada banke prekidaju odnose sa klijentima ili čak čitavim sektorima kako bi izbegle regulatorni ili reputacioni rizik.

Iako na prvi pogled deluje kao tehničko pitanje iz oblasti usklađenosti, u stvarnosti se radi o temi koja se nalazi na raskrsnici između borbe protiv finansijskog kriminala, političkih prava, međunarodne trgovine i svakodnevnog pristupa novcu. SAD, Velika Britanija i EU biraju potpuno različite pristupe ovom problemu.

SAD: Tramp protiv “woke kapitalizma”

Američki predsjednik Donald Tramp nedavno je potpisao izvršnu uredbu kojom se bankama zabranjuje da zatvaraju račune iz političkih ili religijskih razloga. Odluka zabranjuje upotrebu „reputacionog rizika“ kao opravdanja i nalaže regulatorima da u roku od 180 dana preispitaju praksu banaka.

Trampove pristalice tvrde da se time štiti sloboda političkog izražavanja i zaustavlja diskriminacija konzervativaca, dok kritičari upozoravaju da banke mogu biti primorane da zadrže klijente koji predstavljaju realan rizik od finansijskog kriminala ili bezbednosnih prijetnji.

Tramp se na ovu temu fokusirao i zbog ličnih iskustava – više puta je optužio JPMorgan Chase i Bank of America da su mu odbili saradnju nakon prvog predsedničkog mandata zbog njegovih političkih stavova.

Velika Britanija: Slučaj Najdžela Faraža i javni skandal

U Britaniji je ova tema eksplodirala 2023. nakon afere kada je elitna banka Coutts zatvorila račun Najdželu Faražu, poznatom brexit političaru. Interna dokumenta kasnije su pokazala da su politički stavovi igrali ulogu u odluci.

Za banke poput Couttsa, političari se tretiraju kao PEP (Politically Exposed Person), što znači dodatne provere porekla imovine i transakcija. Kada se tome doda činjenica da Faraž više nije ispunjavao finansijski minimum za određene usluge, odluka banke bila je prije rezultat kalkulacije rizika i troškova nego političkog progona.

Ipak, slučaj je izazvao ogroman politički pritisak i naterao britansku vladu da uvede nova pravila – banke sada moraju klijentima dati najmanje 90 dana otkaznog roka i jasnije objašnjenje razloga za zatvaranje računa.

EU: Tehnički pristup, manje politike

Za razliku od Vašingotna i Londona, Brisel ovu temu tretira kao tehnički regulatorni izazov. Evropska centralna banka (ECB) i Evropska bankarska federacija (EBF) godinama izdaju smernice kako bi se sačuvala finansijska inkluzija, ali i poštovala pravila o pranju novca i finansiranju terorizma (AML/CFT).

Banke u EU u većini slučajeva primenjuju individualni, “case-by-case” pristup, fokusirajući se na crvene zastavice – npr. kada identitet klijenta ne može biti potvrđen ili kada postoji sumnja u vlasničku strukturu kompanije.

Za razliku od Trampove administracije, EU želi balans između finansijske bezbednosti i pristupa osnovnim bankarskim uslugama – bez masovnog zatvaranja računa čitavim sektorima.

Izvor: Euronews/Investitor.me

Foto: Pixabay

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

25. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ko se najviše obogatio na „kripto bumu“

by bifadmin 25. август 2025.

Od Anchorage Digital-a do BitGo-a i Morgan Stenlija, sve veći broj finansijskih firmi ubira velike naknade vozeći se na talasu korporativne kupovine kripto valuta, odnosno bitkoina.

Rekordan broj javnih kompanija dodaje kriptovalute u svoje bilanse stanja, navodno kako bi diverzifikovali svoje portfelje, zaštitili se od inflacije i privukli nove investitore.

Neizrečeni razlog, naravno, jeste želja menadžmenta da podigne cenu akcija.

U poslednjim mesecima, samo najava tzv. „kripto trezorske“ strategije bila je dovoljna da podigne tržišnu cenu akcija.

Prava zarada, međutim, odlazi trgovcima „ašovima i lopatama“ ovog zlatnog naleta: čuvarima sredstava, brokerima, menadžerima imovine i investicionim bankama koje ubiru naknade na svakoj transakciji, transferu i ugovoru o skladištenju. Tokom poslednjih šest meseci, trend je dostigao „tačku usijanja“.

„Zarazan trend“

Postao je „postao potpuno zarazan“, kaže Nejtan Mekoli, suosnivač i izvršni direktor kompanije Anchorage Digital sa sedištem u San Francisku.

Njegova kripto banka već je sklopila ugovore za upravljanje bitkoin trezorom vrednim dve milijarde dolara u vlasništvu Tramp Media. Kao i portfeljem od 760 milijuna dolara kompanije Nakamoto Holdings, kompanije fokusirane na bitkoin koja je nedavno najavila SPAC spajanje s KindlyMD-om. Reč je o malojzdravstvenoj kompanijiiz Solt Lejk Sitija koja posluje s gubicima. Njena akcija pre maja prodavala se za manje od dva dolara.

Danas se KindlyMD-ova firma pod nazivom Nakamoto kotira pod oznakom NAKA na Nasdak berzi. Njene akcije se prodaju po 15 dolara, što joj daje tržišnu vrednost od 114 miliona dolara.

Sve se kupuje

Pre godinu dana, mala grupa korporativnih kupaca kolektivno je posedovala nešto više od 416.000 bitkoina. Danas, najmanje 152 kompanije koje javno trguju kontrolišu više od 950.000 novčića.

Vrednost iznosi više od 110 milijardi dolara, prema podacima sajta BitcoinTreasuries.net. Nesporni „veliki igrač“ među njima i dalje je milijarder Majkl Sejlor sa svojom kompanijom Strategy. Ona je pionir u korporativnoj upotrebi kriptovaluta.

Oslanja se na kreativne metode finansiranja. Od konvertibilnih obveznica do varijabilnih preferencijalnih akcija bez roka dospeća.

Strategy Inc., koja je započela kao mala softverska firma iz Tajson Kornera u Virdžiniji pod imenom MicroStrategy, danas poseduje bitkoine vredne 73 milijarde dolara. Tržišna kapitalizacija joj je 95 milijardi dolara što je 25% više u odnosu na vrednost njene kripto imovine.

A sledbenici Strategy-ja ne staju samo na bitkoinu, kupuju i iter, solanu i čitav niz drugih digitalnih sredstava. Samo ove godine, kompanije su prikupile više od 98 milijardi dolara u te svrhe.

To pokazuju podaci kripto savetodavne firme Architect Partners. Dodatnih 59 milijardi obećano je od strane 139 kompanija od juna.

Šta još treba znati?

Najnoviji primer World Liberty Financial, kripto firma u većinskom vlasništvu Trampove porodice, nedavno je najavila da u svom trezoru ima 1,5 milijardi dolara osiguranih sopstvenim tokenom WLFI. To se nadovezuje na trezor od dve milijarde dolara u bitkoinima, koji drži Tramp Media.

Za sada je širi uticaj ovog trenda teško kvantifikovati jer je još u ranoj fazi, kaže Eliot Čun iz firme Architect Partners.

„Groznica“ je već „generisala veliki broj naknada na svim nivoima.“

Naknade za garancije emisije i druge provizije iz emisija preferencijalnih akcija i konvertibilnih obveznica već se pokazuju kao unosan posao za brojne tradicionalne investicione banke i brokerske kuće. Među njima su Morgan Stenli, zatim Barclays Capital, Moelis & Company i TD Securities.

Na primer, firma Strategy je u martu ponudila 722 miliona dolara vrednu emisiju od 8,5 miliona povlašćenih deonica. Morgan Stanley je bio među onima koji su garantovali zajedno s još otprilike desetak drugih kompanija zaradivši procenjenih 10 miliona dolara naknada.

MARA Holdings, kompanija iz Fort Lauderdalea posvećena rudarenju kriptovaluta, a sada i kupovini i gomilanju bitkoina, u julu je izdala 950 miliona dolara vredne konvertibilne obveznice.

Morgan Stenli i ostali verovatno će na tom poslu prihodovati 10 miliona dolara.

Veliki dobitnici

Još jedan dobitnik kripto trezorskog buma su oni koji čuvaju digitalnu imovinu u ime svojih klijenata.

Primer je iskusni BitGo. On je u prvoj polovini 2025. premašio 100 milijardi dolara imovine na ovaj način, zahvaljujući i rastu tržišta kriptovaluta i sve većem broju korporativnih trezora.

„Korporativni trezori postaju sve veći deo našeg poslovanja. Pre šest meseci to skoro da nismo ni viđali, ali sada čine značajan deo novih klijenata“, kaže Adam Sporn, direktor sektora za primarno brokersko poslovanje i institucionalnu prodaju u SAD-u u kompaniji BitGo.

On procenjuje da je oko dvadesetak kompanija koje upravljaju kripto trezorima u poslednjih nekoliko meseci objavilo ugovore o čuvanju s BitGo-om.

Ovaj poslovni rast pomogao je kompaniji da u julu poverljivo preda zahtev za inicijalnu javnu ponudu (IPO).

Šta sa kupljenom digitalnom imovinom?

Veliki čuvari kao što su BitGo i Coinbase naplaćuju institucionalnim klijentima kombinaciju početnih, godišnjih i dodatnih naknada za čuvanje njihove kripto imovine i pomoć u ostvarivanju prihoda od nje.

Najčešća struktura je godišnja provizija na ukupnu imovinu pod čuvanjem koja obično iznosi između 0,15% i 0,30%.

Veliki klijenti mogu da pregovaraju o nižim stopama, čak do 10 baznih poena, odnosno 0,10%, kaže Ravi Doši, globalni ko-direktor tržišta u kompaniji FalconX.

Iako ove naknade znače stotine miliona dolara prihoda za čuvare koji upravljaju desetinama milijardi dolara u bitkoinu, marže na ugovore su obično izuzetno male.

Međutim, potražnja za kriptovalutama koju generišu ove korporativne „zamene“ dodatno puni kase berzi i glavnih brokera kao što su Coinbase, FalconX i Cumberland.

Svaka kupovina podstiče lančanu reakciju. Veća kupovina podiže cene, privlači nove investitore i stvara više tokena za trgovanje, ističe Dan Dolev, viši analitičar u kompaniji Mizuho.

Nije samo trgovanje unosno

Pored trgovanja i čuvanja imovine, usluge ostvarivanja prinosa poput „stakinga“ (držanje uloga), pozajmljivanja i opcione zaštite predstavljaju još jedan unosan pravac.

Staking nagrađuje korisnike koji zaključaju svoje tokene kako bi pomogli u verifikaciji blokčejn transakcija.

Opcione strategije koriste finansijske derivate za podešavanje odnosa rizika i nagrade u portfoliju bez promene osnovne raspodele imovine.

„Kada ove kompanije prikupe kapital s namerom da ga uvrste u svoje bilanse stanja, vrlo brzo se suoče s pitanjem: ‘Šta sada?’“, kaže Eliot Čun iz firme Architect Partners.

„Postoji više od 60 milijardi dolara u kripto imovini koja mora da generiše prinos, a te javno kotirane kompanije to ne mogu same“, dodaje.

Do sada su se firme uglavnom oslanjale na rast vrednosti osnovne imovine kako bi ostvarile prinos.

Brz porast trenda korporativnih kripto trezora stvara pritisak da se diferenciraju traženjem strategija za ostvarivanje prinosa ili jeftinim kapitalom za kupovinu bitkoina, objašnjava Sidni Pauel izvršni direktor firme za kripto pozajmice Maple Finance sa sedištem u Melburnu.

Ima još mnogo prostora za rast

Da bi izgradile konkurentsku prednost, te kompanije će sve više posezati za institucionalnim zajmodavcima poput Two Prime i Maple Finance, kao i za onima koji upravljaju imovinom kao što su Wave Digital Assets, Arca i Galaxy.

Ove firme naplaćuju između 25 i 50 baznih poena (0,25%–0,50%) za upravljanje trezorima. To tvrdi Huan Leon iz firme Bitwise, koja se bavi upravljanjem i savetovanjem u vezi sa kripto imovinom.

Početkom ovog meseca, Galaxy je izvestio o prilivu od 175 miliona dolara u svoj sektor za upravljanje trezorskom imovinom.

To je delimično zahvaljujući rešenjima koja pruža za svojih dvadesetak klijenata koji drže kriptovalute u okviru svojih korporativnih trezora. U međuvremenu, Vol Strit već finansira ovu navalu.

Ohrabreni povoljnijom regulatornom klimom pod predsednikom Trampom i jasnijim propisima, investicioni giganti kao što su Capital Group (gigant među investicionim fondovima), hedž fond D1 Capital Partners i investiciona banka Cantor Fitzgerald nalaze se među onima koji finansiraju korporativno gomilanje kriptovaluta.

Uprkos skepticima kripta, bum digitalnih trezora tek je na početku.

„Mi verujemo da će, na kraju, sve kompanije postati kripto trezorske kompanije na ovaj ili onaj način“, kaže Huan Leon.

Ukazuje i na to da se širom sveta trenutno u korporativnim gotovinskim rezervama nalazi oko 31 trilion dolara.

„Bilo da drže 1%, 10% ili 100% svoje imovine u kriptovalutama, nešto će sigurno držati. Dakle, imamo još mnogo prostora za rast“, kaže on.

Izvor: Džuli Goldenberg, novinarka Forbes

Foto: Pixabay

25. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Tehnofeudalizam :Tehnološki giganti su gospodari, dok su svi ostali kmetovi

by bifadmin 24. август 2025.

U eri novih tehnologija, dolazi do promene i ekonomskog sistema. Postavlja se pitanje da li kapitalizam funkcioniše po svojim osnovnim stubovima na kojima je nastao. Da li i dalje ulaganje u proizvodne resurse donosi profit? Grčki ekonomista i bivši ministar finansija Janis Varufakis kroz svoje analize proglasio je propast tržišta kao takvog, piše RTS.

Dok skrolujemo po društvenim mrežama, naručujemo stvari iz fotelje ili plaćamo račun jednim klikom – teško primećujemo da se ekonomski sistem menja pred našim očima.

Funkcionisanje kapitalizma po principu profita – ulaganje u proizvodne resurse koje donosi profit, prema analizama grčkog ekonomiste, evoluiralo je u nešto što liči na digitalnu verziju feudalizma nazvanu tehnofeudalizam.

„Kada govorite o tehnofeudalizmu, to govori o nečemu što je, pre svega uticaj, tehnologije na ponašanje običnih ljudi. Mi vidimo da ljudi mnogo potpadaju kroz uticaj društvenih mreža, naravno veštačke inteligencije“, kaže Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije.

U srednjem veku kmet je plaćao zakup zemljišta svom feudalcu. Danas, trgovac plaća proviziju platformama da bi prodavao, a korisnik plaća platformi da bi koristio mrežu. Ne kupujemo samo robu – mi zapravo iznajmljujemo prostor u tuđem digitalnom dvorcu.

Prema tezama Janisa Varufakisa, profit je postao sekundaran, dok rentni model postaje sve dominantniji. Tehnološki giganti su gospodari, dok su svi ostali kmetovi, koji obrađuju zemlju za nekoliko novčića zauzvrat.

„Mislim da su te kompanije došle u monopolističke položaje i oni sve te monopolističke položaje ostvaruju kroz to što su ovladale tim ekonomijama mreža, ali mislim da je daleko to od toga da su oni feudalni gospodari“, kaže Ivan Ostojić, ekonomista.

Glavna odlika feudalnih gospodara

Glavna odlika feudalnih gospodara, kaže, jeste da oni izvlače ogromnu vrednost i da tu vrednost pretvaraju samo u svoju dobit, dok kompanije dosta ulažu u istraživanje i razvoj.

„Tako da je ovde u pitanju jedan vrlo jak monopol u simbiozi sa velikim državama, po mom skromnom mišljenju, a ne klasičan feudalni sistem“, kaže Ostojić.

Bojan Stanić ukazuje da je tržište je globalizovano i da je moguće doći na njega.

„Međutim, ono sad pokušava da se ograniči kroz uvođenje carina, necarinskih barijera i tako dalje. Većina ljudi u okviru ponude i tražnje su cenovno orijentisani“, kaže Stanić.

Svakim lajkom hranimo algoritme

I korisnici koji misle da besplatno koriste aplikacije zapravo plaćaju. Svakim lajkom, pretragama, mi hranimo algoritme i kreiramo vrednost za platforme. Podaci postaju nova nafta, a algoritmi novi zakonodavci.

„Ako su podaci i ako je vladanje tehnologijom novo zlato i nova nafta, to postaje resurs za koji se velike sile bore. I onda se dešava to da ako biste nešto skalirali, vama je potrebna ogromna populacija, zato Kina i Amerika dominiraju i kroz tu populaciju dobijaju pristup ogromnom broju potrošača i njihovim podacima“, kaže ekonomista Ostojić.

U potencijalnom sistemu tehnofeudalizma alarmantan je uticaj na demokratiju i društvo. Platforme koncentrišu moć u svojim rukama, oblikuju naše misli, potrošačke navike i odluke. Da li je kapitalizam mrtav? Prema rečima sagovornika, ne, ali, izgleda, nije ni ono što je nekada bio.

Umesto konkurencije i slobodnog tržišta, sada imamo strukture u kojima je tržišni kolač već podeljen — a mi samo plaćamo da ga jedemo. Rentni monarh zamenio je kapitalističkog kralja.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

24. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prenos električne energije će poskupeti 10 odsto, a distribucija 16 odsto

by bifadmin 24. август 2025.

Od 1. oktobra 2025. godine više cene za prenos i distribuciju električne energije – prenos će poskupeti 10 odsto, a distribucija 16 odsto u odnosu na cene iz 2021. godine.

Istovremeno, menja se granica za ulazak u skuplju, „crvenu“ zonu potrošnje – sa 1.600 na 1.200 kWh mesečno. To će stupiti na snagu sa primenom novih cena struje što je, prema sadašnjim najavama, 1. oktobar. Produžene su i određene povlastice za domaćinstva sa trofaznim priključcima, koje će važiti do kraja 2026. godine.

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije doneo je odluke koje se tiču promena cena za prenos i distribuciju električne energije, a koje će početi da važe od 1. oktobra 2025. godine, javlja RTS.

Na osnovu zahteva „Elektromreže Srbije“ i „Elektrodistribucije Srbije“, Agencija je odobrila sledeće promene:

– Cena prenosa struje biće veća za 10 odsto u odnosu na cenu iz oktobra 2021. godine.

– Cena distribucije struje (ono što građani i privreda plaćaju za dovod struje do svojih objekata) biće veća za 16 odsto u odnosu na isti period.

Produženi popusti i korekcije zona potrošnje

Takođe, donete su i važne odluke koje se tiču domaćinstava:

– Za domaćinstva koja imaju trofazni priključak i odobrenu snagu između 11,04 kW i 17,25 kW, i dalje će se, pod određenim uslovima, obračunavati manja snaga – što može smanjiti račune. Ako mesečna potrošnja ne prelazi 350 kWh, priznaje se obračun na 6,90 kW.

Sve ove odluke će biti objavljene u „Službenom glasniku Republike Srbije“, kao i na sajtu Agencije za energetiku.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

24. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kakva je budućnost dizelaša u Srbiji?

by bifadmin 23. август 2025.

Daleko od toga da će se ulaganje u polovnog dizelaša više isplatiti od neke nekretnine ili zlata, ipak, situacija se razvija u pravcu gde je jasno da vreme dizela neumitno prolazi, makar u Evropi.

Prelomni trenutak svakako je bio Dizelgejt skandal iz 2015. godine, a kao posledica toga proizvođači automobila, a i kupci novih vozila na zapadu su što svojom voljom, što motivisani taksama i subvencijama počeli da se distanciraju od vozila sa ovakvim motorima.

Posledice su već tu. Ako pogledamo ponudu novih automobila, danas je gotovo nemoguće naći dizel motor u klasi malih gradskih automobila, slično je i u srednjoj klasi i tako sve dok ne dođemo do većih SUV modela, dostavnjaka i poslovnih limuzina u klasi „folksvagen pasata“. Kupci, što svojom voljom, što motivisani taksama i subvencijama, biraju benzince, hibride i elektromobile.

Samo „nemci“ ostali verni dizelu

Primera radi, Folksvagen grupa dizel agregat nudi tek od Golfa i njemu sličnih modela. Stelantis je maltene penzionisao svoj 1.5 dizel motor, moguće ga je dobiti uz dostavne Pežoe, Sitroene Fijat i Opel.

Reno je jedan od retkih, uz Folksvagen, koji i dalje nude dizele u svojoj gami. Japanski proizvođači su bez izuzetaka prestali sa ponudom dizelaša, a kod Tojote se mogu naći još samo u Lend kruzeru, Hajlaksu i dostavnom programu. Dizeli su nestali i kod Kije i Hjundaija, a tu su i sve prisutniji kineski proizvođači koji su gotovo kompletno preskočili motore sa unutrašnjim sagorevanjem i odmah se „bacili“ na elektromobile

Drastičan pad prodaje

Uostalom, evo šta kažu podaci o registraciji novih vozila u Evropi koje objavljuje ACEA – Evropska asocijacija proizvođača automobila. Pre samo pet godina dizelaši su činili čak 28%, dakle gotovo trećinu od ukupne prodaje novih vozila u Evropi. Međutim, taj udeo je iz godine u godinu padao tako da ove godine tek nešto više od devet odsto kupaca se odlučuje za dizel. To ih stavlja čak ispod električnih automobila, koji čine 15% ukupne prodaje.

Treba voditi računa i da u tih devet odsto kupaca koji se danas odlučuju za automobil sa dizel motorima sve manje ima fizičkih lica, već su kupci uglavnom kompanije koje ih kupuju kao službena vozila, tako da je danas šansa da nađete dizela „od prvog vlasnika, malo prešao“ srazmerno mala.

Šta sledi

Samim tim jasno je da će u narednoj deceniji polovni dizeli i na našem tržištu postati dosta tražena roba, pogotovo uzevši u obzir navike domaćih kupaca. A te navike kažu sledeće: tokom 2024. godine u Srbiji je prvi put registrovano nešto preko 132 hiljade polovnih vozila, od toga su dizelaši zauzeli čak 63% ili u brojkama 83.208, a benzinci, uključujući i one sa TNG konverzijom 33%.

Ova informacija govori dosta toga o popularnosti dizelaša na našem tržištu, uprkos činjenici da je dizel dosta skuplji od benzina i da je praktično isplativ samo onim vozačima koji prelaze veliki broj kilometara. Treba međutim reći, na osnovu navedenih rezultata prodaje novih jasno je da će ovaj izvor vremenom presušiti. (kod novih benzinci čine nešto manje od 50% ukupne prodaje).

Sve u svemu, ako uzmemo u obzir da se kod nas najčešće kupuju polovna vozila starija od deset godina, realno je očekivati će i naše tržište narednih godina ući u fazu smanjenja ponude. Ipak, kako sada stvari stoje, cena dizelaša će biti još dugo stabilnija u odnosu na benzince i hibride, a naročito u odnosu na vozila na čisto električni pogon.

Izvor: Polovni automobili

Foto: Pixabay

23. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Telesno kažnjavanje dece nosi višestruke rizike po zdravlje

by bifadmin 23. август 2025.

Svetska zdravstvena organizacija proglasila je telesno kažnjavanje globalnim problemom javnog zdravlja koji uzrokuje ozbiljnu štetu fizičkom i mentalnom blagostanju dece.

Kako je navela SZO, ono može dovesti do kriminalnog ponašanja u odraslim godinama.

U novom izveštaju SZO se navodi da su deca koja su u 49 zemalja sa niskim i srednjim prihodima bila izložena telesnom kažnjavanju, što je definisano kao „bilo koje kažnjavanje u kojem se koristi fizička sila i čija je namera da izazove određeni stepen bola ili nelagodnosti, ma koliko blag“, imala 24 odsto manje šanse da postanu razvijena na pravi način, nego deca koja nisu bila meta fizičkog kažnjavanja, prenosi Gardijan.

Procenjuje se da je širom sveta 1,2 milijarde dece svake godine izloženo telesnom kažnjavanju.

U proteklom mesecu, 17 odsto sve dece izložene telesnom kažnjavanju pretrpelo je teške oblike fizičkog nasilja, poput udaranja po glavi, licu ili ušima, ili jakog i višestrukog udaranja, navodi se u izveštaju.

„Sada postoje ogromni naučni dokazi da telesno kažnjavanje nosi višestruke rizike po zdravlje dece. Ono ne nudi nikakve koristi za ponašanje, razvoj ili dobrobit dece, niti koristi za roditelje ili društvo“, rekao je direktor odeljenja SZO za zdravstvene determinante, promociju i prevenciju Etjen Krug.

On je pozvao da se „ova štetna praksa okonča kako bi se osiguralo da deca napreduju kod kuće i u školi“.

U izveštaju SZO se navodi da deca izložena telesnom kažnjavanju imaju veću verovatnoću da razviju anksioznost, depresiju, nisko samopoštovanje i emocionalnu nestabilnost, što se nastavlja i u odraslom dobu i može dovesti do upotrebe alkohola i droga, nasilnog ponašanja i samoubistva.

Telesno kažnjavanje često je praćeno psihološkim kažnjavanjem, koje podrazumeva ponašanje koje omalovažava, ponižava, plaši ili ismeva dete, dodaje se.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

23. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Poslovni prostor nove generacije

by bifadmin 22. август 2025.

Da li ste se ikada zapitali kako će izgledati kancelarija budućnosti? Do 2030. godine, kancelarija kakvu danas poznajemo mogla bi postati stvar prošlosti. Najnoviji uvidi McKinsey & Company, ilustrovani kroz interaktivne prikaze, jasno ukazuju da će potražnja za tradicionalnim poslovnim prostorima drastično opasti.

I dok se pred nekima otvara izazov, drugima se pruža prilika – da osmisle novu generaciju kancelarija koje ne samo da odgovaraju potrebama savremenih korisnika, već ih i oblikuju.

U eri u kojoj tehnologija omogućava rad sa bilo kog mesta, a zaposleni sve više vrednuju fleksibilnost, održivost i ravnotežu, kancelarije postaju mnogo više od mesta u kojem se radi – one postaju refleksija životnog stila i vrednosti. Kako pokazuju istraživanja renomirane konsultantske firme, poslovni prostori budućnosti imaće četiri ključne osobine: biće funkcionalno dizajnirani, osnaživaće međuljudsku povezanost, oslanjaće se na pametne tehnologije i u potpunosti će biti posvećeni održivosti.

Klasični open space sa neonskim svetlom i tihim printerom u uglu polako odlazi u zaborav. Danas, prostori dišu, prilagođavaju se, osluškuju potrebe pojedinca i tima, nudeći mesta za fokus, ali i za neformalne susrete koji često donose najbolje ideje.

Ali kako izgleda ta nova kultura rada – i da li je dostupna i van globalnih tehnoloških metropola? Odgovor je jednostavan: DA! Beograd već ima primer modernog poslovnog prostora koji ne samo da prati najnovije trendove, već ih svojom vizijom, konceptom i estetikom sam definiše.

Arhitektura i dizajn koji prate i pokreću ljude

Savremene kancelarije sve više podsećaju na produžetak ličnog prostora – mesta gde se spajaju funkcionalnost, estetika i dobar osećaj. Dizajn više nije puka dekoracija, već dobija ulogu pažljivo oblikovanog sistema koji doprinosi dobrobiti, ritmu i balansu zaposlenih. Prirodna svetlost, otvoreni ambijenti, zelene oaze i prostori za predah nisu luksuz, već osnova za rad koji inspiriše.

U srcu Novog Beograda, koji se već profilisao kao centar inovativnih poslovnih kompleksa, biznis centar b40 se izdvaja kao oličenje savremenog radnog prostora. Karakteristični arhitektonski detalji – zaobljene linije i prostrane, kaskadne terase stvaraju osećaj povezanosti s prirodom, dok velike staklene fasade dozvoljavaju svetlosti da nežno oblikuje svaki kutak. Više od estetike, dizajn b40 definiše ritam svakodnevice – prilagođen savremenim poslovnim tokovima, on pruža okruženje koje motiviše, povezuje i podstiče izvrsnost.

Pametna tehnologija: Diskretni saveznik efikasnosti i dobrobiti

Tehnološki razvoj ne sme se svesti na puku digitalizaciju – pravi izazov je oblikovati radni prostor koji tehnologiju koristi kao moćan alat za podršku i osnaživanje svojih korisnika. Inteligentna regulacija osvetljenja i klimatskih uslova, automatizovani sistemi za kontrolu pristupa i bezbednost, kao i kontinuirani monitoring kvaliteta vazduha, predstavljaju ključne elemente koji prostor čine prijatnijim, zdravijim i funkcionalnijim.

Biznis centar b40 opremljen je sofisticiranim integrisanim sistemima koji omogućavaju prostoru da „diše“ u skladu sa potrebama svojih korisnika, pružajući im sigurnost, komfor i optimalne uslove za maksimalnu produktivnost.

Održivost koja prožima svaki detalj prostora

Održivost je odavno prerasla okvire trenda – danas je ona etički imperativ i suštinski deo poslovne strategije. Posebno za predstavnike generacije Z koji očekuju da njihovi poslodavci, ali i prostori u kojima rade, jasno demonstriraju brigu o životnoj sredini, zajednici i kvalitetu svakodnevnog života.

Zato se savremeni poslovni prostori sve više projektuju tako da budu energetski efikasni, oslonjeni na održive materijale, sa zelenim sertifikatima i rešenjima koja smanjuju emisiju ugljen-dioksida. b40 je zamišljen tako da održivost ne bude samo dodatak, već suština svakog elementa ovog objekta – od pametnog izbora materijala, preko energetski efikasnih tehnologija, do svakodnevnog funkcionisanja prostora koji brine o ljudima i planeti. Kvalitet vazduha se stalno prati, mogućnost korišćenja obnovljivih izvora energije je deo postavke, a svaki sistem u zgradi radi u službi dugoročne efikasnosti i održivog poslovanja.

Transformacija ka prostorima koji odgovaraju izazovima budućnosti

Promene u načinu na koji radimo zahtevaju i promene u prostoru u kojem radimo. b40 nije samo još jedna poslovna zgrada, već model novog poslovnog prostora koji odgovara na savremene izazove i potrebe biznis zajednice. Odličnom povezanošću sa ključnim saobraćajnicama i blizinom zelenih površina, uz spoj dizajna, tehnologije i rešenja koja rade u korist održivosti, ovaj biznis centar postavlja standarde koji će oblikovati tržište poslovnih prostora u godinama koje dolaze.

U svetu koji se brzo menja, prostor u kojem radite može biti vaša najveća prednost ili najveći izazov.

Da li ste spremni da izaberete okruženje koje ne samo da prati vaš rast, već aktivno oblikuje budućnost vašeg uspeha?

22. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Spisak povoljnijih garantnih šema i kredita namenjenih domaćim privrednicima

by bifadmin 22. август 2025.

Budući da u javnosti nema objedinjenih informacija o vidovima finansijske pomoći koju EU pruža srpskoj privredi, B&F je odlučio da ih prikupi i objavi na jednom mestu. Na ovom spisku nalaze se krediti i garantne šeme kod banaka koje su poređane po azbučnom redu. 

GARANTNE ŠEME

Garantna šema je mehanizam koji koriste države ili banke, najčešće razvojne banke, da bi garantovale za određene finansijske obaveze trećih strana. Ovakvim garancijama smanjuje se rizik za zajmodavce ili investitore, jer u slučaju da klijent kog su finansirali ne vrati sva sredstva, deo kredita ili investicije će vratiti država ili razvojna banka. Zahvaljujući garantnim šemama pozajmicu mogu dobiti čak i firme koje inače ne bi ispunjavale standardne uslove za kredit.

Olakšani pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća

WB EDIF garancija za otpornost malih i srednjih preduzeća

Program za razvoj preduzeća i inovacija Zapadnog Balkana (WB EDIF) deli rizike sa bankama koje žele da finansiraju razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća u Srbiji. U saradnji sa Evropskim investicionim fondom (EIF) preko ove garantne šeme nude se krediti koji uglavnom imaju niže kamatne stope, smanjene zahteve za obezbeđenje kredita, duže rokove otplate ili kombinaciju svih navedenih uslova. Ova garantna šema može se naći u sledećim bankama:

1.Banka Inteza

Kredite iz WB WDIF garancije finansira Evropski investicioni fond (EIF) i oni su namenjeni MSP sektoru i registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima. Kroz njih privrednici obezbeđuju obrtna sredstva i investicije, uključujući i refinansiranje prethodnih obaveza po osnovu ulaganja u iste namene. Udeo finansiranja pokriven garancijom je 70%, a rok otplate se kreće od 36 do 120 meseci u zavisnosti od tipa klijenta.

Visina kredita:
– Mala i srednja preduzeća mogu konkurisati za iznos do 50.000 evra
– Preduzetnici i vlasnici malih biznisa za finansiranje obrtnih sredstava mogu dobiti do 300.000, a za finansiranje investicija do 500.000 evra
– Registrovana poljoprivredna gazdinstva mogu zatražiti od 5.000 do 100.000 evra za obrtna sredstva, kao i do 100.000 za finansiranje investicija

Grejs period za preduzetnike i MMSP je do 6 meseci za obrtna sredstva, odnosno do 12 meseci za investicije. Grejs perioda za registrovana poljoprivredna gazdinstva nema kada je u pitanju finansiranje obrtnih sredstava, ali on može iznositi i 12 meseci kada su u pitanju investicije.

2.NLB Komercijalna banka

Ova banka učestvuje u WB EDIF Guarantee4SME Resilience programu, čiji je cilj da olakša pristup finansiranju mikro klijentima, poljoprivrednicima, malim i srednjim preduzećima kroz pružanje garancija za kredite.

Kroz ovaj program u NLB Komercijalnoj banci moguće je, u zavisnosti od veličine preduzeća, dobiti kredit u iznosu do 500.000 evra bez naknade za obradu zahteva.

3.ProCredit banka

Krediti iz WB EDIF garancija u ProCredit banci namenjeni su preduzetnicima, pravnim licima i poljoprivrednicima sa registrovanim gazdinstvom. Minimalan iznos kredita je 20.000 evra a maksimalan 500.000. Minimalna ročnost je 36 meseci (3 godine) a maksimalna 120 meseci (10 godina).

Banka u ovoj garantnoj šemi učestvuje kroz tri programa koji olakšavaju pristup finansiranju za MMSP sektor:
-Western Balkans EDIF Guarantee Facility (WB EDIF GF)
-Western Balkans EDIF Guarantee Facility II (WB EDIF GF II)
-WB EDIF Guarantee4SME Resilience

4.Rajfajzen banka

Rajfajzen banka je takođe potpisala ugovor za garantnu šemu WB EDIF 4SME RESILIENCE. Kroz ovu šemu, preduzećima koja imaju do 249 zaposlenih i maksimalno do 50 miliona evra godišnjih prihoda nudi lakši pristup finansijskim sredstvima, uz duže rokove otplate i smanjene zahteve za obezbeđenje kredita.

U sklopu ovog programa odobrava dve vrste kredita:
-Kredite za obrtna sredstva
Njihov rok otplate je od 37 do 48 meseci, uz grejs period do 6 meseci, po izboru klijenta. Krediti se odobravaju u dinarima a maksimalni iznos je 500.000 evra.
-Kredite za investicije

Rok otplate ovih kredita je do 120 meseci uz moguć grejs period do 24 meseca, po izboru klijenta, i učešće do 10% ili bez učešća. Krediti su takođe dinarski, a maksimalni iznos je 500.000 evra.

5.UniCredit banka

Ova banka takođe učestvuje u Guarantee4SME Resilience programu, Namenjen je mikro, malim i srednjim preduzećima, odnosno kompanijama koje zapošljavaju do 250 ljudi i imaju do 50 miliona evra godišnjih poslovnih prihoda ili 43 miliona evra ukupne aktive. Krediti se mogu koristiti za finansiranje obrtnih sredstava i finansiranje investicija u materijalnu i nematerijalnu imovinu.

Ovi krediti imaju povoljniju kamatnu stopu u odnosu na standardne pozajmice, duži rok otplate za kredite za obrtna sredstva i relaksiranije zahteve za sredstvima obezbeđenja.

Informacije o kreditima za obrtna sredstva:
-Rok kredita: od 36 do 42 meseca (uključujući grejs period)
-Valuta kredita: RSD indeksirano u EUR
-Maksimalni iznos kredita: 500.000 evra
-Sredstva obezbeđenja: menice korisnika kredita, lične menice vlasnika korisnika kredita ako je vlasnik fizičko lice, jemstvo povezanih lica

Informacije o kreditima za investicije:

-Rok kredita: od 60 meseci (uključujući grejs period)
-Valuta kredita: RSD indeksirano u EUR
-Maksimalni iznos kredita 500.000 evra
-Sredstva obezbeđenja: menice korisnika kredita, lične menice vlasnika korisnika kredita ako je vlasnik fizičko lice, jemstvo povezanih lica
-Učešće korisnika kredita maksimalno 10%

Finansiranje malih i velikih kompanija u saradnji sa EBRD-om

Okvir za podelu rizika pri finansiranju MMSP i multinacionalnih korporacija 

Navedeni instrument smanjuje rizike za banke i to ne samo prilikom saradnje sa mikro, malim i srednjim preduzećima, već i sa korporacijama. Ova garantna šema može se naći u sledećim bankama:

1.Banka Inteza

Krediti ove banke namenjeni su mikro, malim i srednjim preduzećima kao i multinacionalnim korporacijama koje žele da ulože u obrtna sredstva i investicije.

Iznosi kredita po klijentu kreću se od 5 miliona do 50 miliona evra. Rok otplate je do 10 godina, odnosno 15 godina ako je u pitanju projektno finansiranje.

Udeo finansiranja koji je pokriven garancijom je 65%.

Podrška za održiv i sveobuhvatan rast MSP sektora

COSME program sa garancijom od 50%

Ovaj program namenjen je malim i srednjim preduzećima kojima pruža podršku u ostvarivanju održivog i sveobuhvatnog rasta. Svaki pojedinačni plasman u okviru ove garantne šeme pokriven je garancijom EIF-a u visini od 50%. Na ovaj način klijentima se omogućava povlačenje kredita za obrtna sredstva na rok duži od uobičajenog i bez čvrstih sredstava obezbeđenja.

1.UniCredit banka

Najviši iznos kredita u COSME programu je 150.000 evra ili 18.500.000 dinara.

Namena kredita:
– Finansiranje trajnih obrtnih sredstava
– Finansiranje investicije u osnovna sredstva (učešće klijenta u investiciji je 5%)

Period otplate:
– Kredit za trajna obrtna sredstva: minimum 37, maksimum 42 meseca
– Investicioni krediti: minimum 61, maksimum do 84 meseca

Obezbeđenje:
– Krediti za trajna obrtna sredstva: menice klijenta, a za klijente čiji godišnji obrt ne prelazi 1.500.000 evra i menice svih povezanih lica, kao i menice vlasnika
– Investicioni krediti: menice klijenta i zaloga/hipoteka na predmetu finansiranja, a za klijente čiji godišnji obrt ne prelazi 1.500.000 evra i menice svih povezanih lica, kao i menice vlasnika

Finansiranje inovativnih preduzeća

INNOVFIN garancijska šema

Ova garancijska šema realizuje se u saradnji sa Evropskim investicionim fondom (EIF), s ciljem da se malim i srednjim preduzećima olakša pristup finansiranju inovativnih projekata. Konkretno, pomenuti program obezbeđuje: investicije u osnovna sredstva, investicije u trajna obrtna sredstva kao i investicije u obrtna sredstva. Pomenuta garantna šema može se naći u sledećim bankama:

1.ProCredit banka

ProCredit banka kroz InnovFin program nudi finansiranje malim i srednjim preduzećima, prvenstveno iz razvojno orijentisanih i inovativnih delatnosti, kao i kompanijama koje ulažu u savremene tehnologije, energetsku efikasnost i prate trendove na tržištu radi unapređenja svog poslovanja. U ovom kontekstu pod inovacijom se podrazumeva investicija koja je nova za kompaniju i koja doprinosi njenoj modernizaciji, a u skladu je sa predefinisanim kriterijumima EIF-a.
Maksimalni iznos kredita je 25.000 evra, a može se uzeti na period od 12 meseci do 10 godina.

Prednosti ovakvog načina finansiranja su:
-Smanjen zahtev za sredstvima obezbeđenja
-Povoljnije kamatne stope u odnosu na standardne kredite

2.UniCredit banka

UniCredit banka ove kredite nudi uz pokriće InnovFin garancije i uz finansijsku podršku EU u okviru Horizon 2020 finansijskih instrumenata. Pomenuta garancijska šema namenjena je preduzećima koja su fokusirana na istraživanje, razvoj i inovacije i pokriva im 50% vrednosti kredita.

Korisnici kredita mogu biti mala i srednja preduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih i čiji godišnji promet ne prelazi 50 miliona evra ili čiji bilans stanja sa aktivom nije viši od 43 miliona evra, kao i preduzeća srednje tržišne kapitalizacije sa najviše 499 zaposlenih.

Namena kredita:
– Investicije u osnovna sredstva
– Obrtna sredstva

Iznos:
– Minimalni iznos 25.000 evra ili 3.079.232,5 dinara
– Maksimalni iznos kredita 5.000.000 evra ili 615.846.500 dinara

*Napomena: Zbir svih kredita po klijentu ne može biti veći od 7.500.000 evra ili 923.769.750 dinara

Period otplate:
– Minimalna ročnost kredita je 12 meseci
– Maksimalna ročnost kredita, osim revolving kredita, je 10 godina uključujući i grejs period ukoliko ga ima

Naknada koju klijent plaća za korišćenje InnovFin garancije:
– Mala i srednja preduzeća: 0,25% godišnje na iznos kredita u korišćenju, sa kvartalnom naplatom, odnosno na kraju svakog kvartala
– Preduzeća srednje tržišne kapitalizacije: 0,40% godišnje na iznos kredita u korišćenju, sa kvartalnom naplatom, odnosno na kraju svakog kvartala

Podrška za startapove u poljoprivredi i registrovane poljoprivrednike

START-UP FACILLITY PROGRAM

Program se realizuje u saradnji sa Srpskom fondacijom za preduzetništvo (SEF), koju su osnovale Nemačka razvojna banka (KFW) i Privredna komora Srbija. Namenjen je početnicima u poljoprivrednoj proizvodnji i može se naći u sledećim bankama:

1.NLB Komercijalna banka

Za kredite iz ove garantne šeme mogu se prijaviti početnici u poljoprivrednom poslovanju i poljoprivrednici sa statusom upisa aktivnim u Registru poljoprivrednih gazdinstava u periodu do 48 meseci pre podnošenja zahteva za kredit.
Sredstva se odobravaju u visini do 30.000 evra a odnose se na finansiranje:
-Obrtnih i trajno obrtnih sredstava sa rokom otplate do 36 meseci
-Osnovnih sredstava i opreme sa rokom otplate do 60 meseci

Prednost ovakvog načina finansiranja je mogućnost dobijanja bespovratnih sredstava u iznosu do 3.000 evra, koju stiču klijenti koji uredno izmiruju svoje obaveze. Još neke prednosti su fiksne kamatne stope i mogućnost odobrenja grejs perioda.

KREDITI

Investicioni krediti

Investicioni krediti u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB)

EIB je banka Evropske unije, koja plasira dugoročne kredite kako bi pomogla finansiranje investicionih projekata koji doprinose ciljevima politika EU. Kada su u pitanju investicioni krediti, EIB sarađuje sa više banaka i organizacija u Srbiji. To su:

1.ProCredit banka

Ova banka u saradnji sa EIB-om nudi srednjoročne i dugoročne kredite namenjene: investicijama u osnovna sredstva; investicijama u trajna obrtna sredstva; finansiranju materijalnih i nematerijalnih troškova vezanih za konkretnu investiciju; finansiranje troškova PDV (samo ako su ti troškovi za klijenta bez povraćaja).

Odlike ovih kredita su:
-Povoljnije kamatne stope u odnosu na standardne uslove kreditiranja
-Mogućnost pregovaranja o roku i učestalosti otplate zajma u skladu sa klijentovim poslovanjem
-Mogućnost ulaganja u poslovanje bez negativnog uticaja na novčani tok ili likvidnost klijenta
Maksimalna ročnost kredita je 12 godina za preduzetnike i mala i srednja preduzeća, i 15 godina za preduzeća srednje tržišne kapitalizacije (više od 250 zaposlenih). Minimalna ročnost je 2 godine, a maksimalni iznos projekta koji se finansira je 25 miliona evra.

2.Fond za razvoj Republike Srbije

Pravo na korišćenje sredstava posredstvom ove institucije imaju privredni subjekti sa manje od 250 zaposlenih kao i privredni subjekti srednje tržišne kapitalizacije definisani kao preduzeća sa više od 250 zaposlenih a manje od 3.000.
Krediti se mogu koristiti za:
-kupovinu, izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju, investiciono održavanje prostora za obavljanje delatnosti
-kupovinu nove ili polovne (do šest godina starosti) opreme za obavljanje delatnosti, uključujući alate i dostavna vozila kao i druga transportna sredstva, osim lakog teretnog vozila vrste N1
-kupovinu računarske opreme
-nematerijalna ulaganja

Minimalan iznos kredita je milion dinara a maksimalan 1,456 milijardi dinara. Rok otplate je 12 godina, grejs period 4 godine, a kamatna stopa 3,424%.

Kreditna linija EBRD-a za opšte namene

U pitanju je kreditna linija za finansiranje obrtnih sredstava i investicija. Nude je:

1.Banka Inteza

Ova kreditna linija namenjena je malim i srednjim preduzećima, onako kako su definisana u EU.

Maksimalni iznos finansiranja po klijentu je 5 miliona evra. Rok otplate je 60 meseci a grejs period do 24 meseca.

Program promocije preduzetništva i samozapošljavanja

Pomenuti program namenjen je finansiranju mladih preduzeća. Sprovodi ga Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije, u saradnji sa Fondom za razvoj Republike Srbije i uz podršku Nemačke razvojne banke KfW. Za ovu vrstu kredita može se konkurisati kod:

1.Rajfajzen banke

Korisnici ovog programa su preduzetnici i privredna društva razvrstana na mikro i mala preduzeća, koja u momentu podnošenja zahteva obavljaju registrovanu delatnost u vremenskom intervalu od najmanje 12 meseci do najviše 24 meseca.
Krediti su u dinarima sa fiksnom kamatnom stopom. Njihov minimalni iznos je 150.000 dinara a maksimalni 3.600.000.

Namena ovih kredita je finansiranje:
– Obrtnih sredstava, i tada je rok otplate maksimum 36 meseci u okviru kog se nalazi i grejs period u trajanju do 3 meseca
– Investicija, čiji rok otplate je maksimum 60 meseci, u okviru kog grejs period može trajati do 6 meseci

APEX keditna linija za investicije i razvoj preduzeća i preduzetnika

Ovaj aranžman kreiran je u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB) uz posredovanje Narodne banke Srbije (NBS). On nudi široku paletu kredita koji su namenjeni: investicijama u osnovna sredstva; investicijama u trajna obrtna sredstva; finansiranju materijalnih i nematerijalnih troškova vezanih za konkretnu investiciju; finansiranju troškova PDV (samo ako su ti troškovi za klijenta bez povraćaja). Pomenuti krediti mogu se naći u:

1.ProCredit banci

Apex kreditna linija u ProCredit banci namenjena je preduzećima srednje tržišne kapitalizacije (od 250 do 3.000 zaposlenih), malim i srednjim preduzećima, preduzetnicima i prioritetnim projektima „Poslovi za mlade Zapadnog Balkana“.

Prednost ove linije je kamatna stopa koja je bar 50 baznih poena niža od kamatne stope na kredit banke bez učešća EIB-a, odnosno bar 80 baznih poena niža u slučaju dodele za projekte „Poslovi za mlade Zapadnog Balkana“.

Maksimalni iznos projekta koji se finansira je 25 miliona evra. Maksimalna ročnost kredita je 3 godine za obrtna sredstva i 7 godina za osnovna sredstva, dok je minimalna ročnost 2 godine.

Revolving krediti 

Revolving označava finansijska sredstva koja se mogu prenositi iz jednog mesečnog ciklusa u drugi. To je zapravo kredit koji se obnavlja, odnosno koji klijentima omogućava da sve što su vratili u prethodnom periodu mogu ponovo koristiti bez prolaska kroz novu proceduru za odobrenje kredita. Ovakvi krediti se u Srbiji obezbeđuju pod povoljnijim uslovima u saradnji sa Evropskom agencijom za rekonstrukciju (EAR) i Narodnom bankom Srbije (NBS). Od banaka koje ih nude izdvaja se:

1.Halk banka

Ovi proizvodi se u Halk banci podvode pod FOND revolving kredite. U pitanju su namenski investicioni krediti koji se povlače iz posebne kreditne linije koju obezbeđuje EAR.

Njihova ročnost je do 60 meseci, uz mogućnost korišćenja grejs perioda do 12 meseci.

Dodatno finansiranje za mala i srednja preduzeća

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbedila je još jednu kreditnu liniju za MSP sektor, najvećim delom za one kompanije koje rade van Beograda. Ove kredite nudi:

1.3 Banka

Da biste se informisali o pomenutoj ponudi kredita, potrebno je da se javite zaposlenima u ovoj banci, pošto o njoj nema mnogo podataka u javnosti, osim informacije da je oko 75% čitave kreditne linije namenjeno finansiranju klijenata van beogradskog regiona.

Krediti za mlade privrednike

U pitanju su krediti namenjeni osobama starosti do 35 godina, koje su vlasnici preduzeća ili upravljaju kompanijom. Mladim privrednicima finansijsku podršku pruža EBRD, o ove kredite nudi:

1.Banka Inteza

Krediti za mlade privrednike u ovoj banci mogu se koristiti za obrtna sredstva i investicije. Za njih mogu konkurisati mikro i mala preduzeća.

Iznos koji oni mogu dobiti je do 300.000 evra, sa rokom otplate od 48 meseci i grejs periodom do 6 meseci.

Prednosti ovog vida finansiranja su savetodavna podrška za početnike u poslovanju, kao i održavanje radionica za unapređenje poslovanja i sticanje veština za upravljanje poslovanjem.

Krediti za žene u biznisu

Ovi krediti namenjeni su preduzetnicama, kao i mikro i malim preduzećima čije vlasnice su žene ili žene upravljaju njima. Finansijsku podršku u kreditiranju pruža EBRD, a ove kredite nudi:

1.Banka Inteza

Krediti za žene u biznisu mogu se koristiti za obrtna sredstva i investicije.

Ukupni iznos kredita koji se može odobriti korisniku kao grupi povezanih lica iznosi do 500.000 evra, odnosno do 10% kredita odobrenog banci od strane EBRD-a.

Rok otplate je 36 meseci, a grejs period do 6 meseci.

Prednosti ovog vida finansiranja su savetodavna podrška, kao i organizovanje radionica za unapređenje poslovanja i sticanje veština za upravljanje poslovanjem.

Zeleni krediti

Finansiranje usklađivanja poslovanja sa ekološkim propisima EU

Kreditnu liniju Go Green finansira EBRD, s ciljem da omogući preduzećima u Srbiji da usklade poslovanje sa jednom ili više direktiva Evropske unije u oblasti zaštite okoline, bezbednosti radnika i bezbednosti kvaliteta proizvoda. Ovu kreditnu liniju nude:

1.Banka Inteza

Krediti su namenjeni firmama u većinskom privatnom vlasništvu, sa manje od 250 zaposlenih, prihodima ispod 50 miliona evra i aktivom manjom od 43 miliona evra.

Maksimalni iznos kredita je 1 milion evra, rok za otplatu je 5 godina, a grejs period 2 godine. Pomenutim kreditima mogu se finansirati:
-investicije u industrijske objekte, opremu
-Investicije u softver, poboljšanje upravljačkih sistema preduzeća i opšta nadogradnja i modernizacija

Jedna od prednosti ovog programa je mogućnost da korisnici kredita, nakon uspešne realizacije investicionog projekta, imaju pravo da konkurišu za bespovratna sredstva:
-u visini 15% od iznosa kredita za sve projekte obnovljivih izvora energije i agrobiznisa,
-u visini 10% od iznosa kredita za sve ostale projekte

2.NLB Komercijalna banka

Kroz ovaj program obezbeđuje se kreditiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, s ciljem da se poboljšaju njihova konkurentnost i trgovinski potencijal kroz ulaganja u održivost poslovanja i usvajanje međunarodno priznatih standarda kvaliteta, povećanje investicija u zelenu ekonomiju, a posebno ozelenjavanje lanaca snabdevanja agrobiznisa i promovisanje pravednijeg pristupa klimatskim i drugim finansijama za mala i srednja preduzeća kojima upravljaju žene.
Programom su predviđeni podsticaji za klijente u vidu granta u visini od 10% do 15% u odnosu na isplaćeni kredit, bez PDV-a.

3.OTP banka

Kao prednost ovog vida finansiranja, OTP Banka ističe ostvarivanje prava na nepovratna sredstva (grantove) u iznosu od 10% do 15% ukupne investicije, kao i tehničku pomoć stručnih konsultanata angažovanih od strane EBRD-a, koji pružaju podršku klijentima od planiranja pa do kompletne realizacije zelene investicije.

4. Erste banka

Erste banka je početkom juna krenula sa ovim kreditima i uz njih obezbeđuje tehničku pomoć za zajmoprimce.

Kreditna linija za energetsku efikasnost

Green for Growth Fund-a (GGF) je javno-privatno partnerstvo između EIB-a i KfW-a, koje ima za cilj da pruži podršku preduzećima koja žele da ulažu u održivo poslovanje. Kredite iz ove linije nude:

1.ProCredit banka

Ovi krediti namenjeni su projektima malih i srednjih preduzeća. Njima mogu biti finansirana ulaganja u:
-Energetski efikasne proizvodne mašine;
-Izolaciju objekata i stolariju;
-Osvetljenje objekta;
-Sertifikovane energetski efikasne objekte;
-Opremu za grejanje i hlađenje (kotlovi, toplotne pumpe, siѕtemi za klimatizaciju…);
-Opšte tehnologije (elektro-motori, pumpe, frekventni regulatori…);
-Postrojenja na obnovljive izvore energije (solarne i biogasne elektrane, solarni kolektori, kotlovi na biomasu i dr.);
-Električna i „plug-in“ hibridna vozila;
-Energetski efikasnu poljoprivrednu mehanizaciju (kombajni, traktori i oѕtale samohodne mašine);
-Neѕtandardne tehnologije (specifične proizvodne linije, kancelarijska i oѕtala oprema);
-Organsku proizvodnju;
-Upravljanje otpadom i sl.;
-Postrojenja za preradu otpadnih voda.

2.AIK Banka

Iz objava AIK Banke uoči lansiranja ove kreditne linije, može se saznati da će sredstva iz GGF-a biti odobravana za podsticanje rasta pre svega u oblasti obnovljivih izvora energije, radi dekarbonizacije domaće privrede.
Banka će iskoristiti ova sredstva za namensko finansiranje firmi koje ulažu u održive prakse i projekte za obnovljive izvore energije.

Ulaganja u unapređenje održivog poslovanja

Program „EBRD Regional Sustainable Reboot SME“ namenjen je finansiranju mikro, malih i srednjih preduzeća koja nameravaju da investiraju u industrijske prostore, opremu, softvere, unapređenje sistema upravljanja preduzećem i opšte unapređenje. Ove kredite nudi:

1.NLB Komercijalna banka

Svrha pomenutih kredita je omogućavanje usklađivanja sa jednom ili više direktiva EU i sa drugim međunarodno priznatim standardima u oblasti zaštite životne sredine, zdravlja i bezbednosti na radu, kao i kvaliteta i bezbednosti proizvoda. Jedan od zadataka ove kreditne linije je i ulaganje u zelene tehnologije visokih performansi, kao i u investicije koje podržavaju energetsku efikasnost.

NLB Komercijalna banka u okviru ovog programa ima dva modela finansiranja:
-Za jednostavne projekte koji se finansiraju kreditima u iznosu do 300.000 evra (LET projekti)
-Za kompleksne projekte koji se finansiraju kreditima u iznosu preko 300.000 evra a maksimalno do 1.000.000 evra
Rok otplate ovih kredita kreće se od 18 do 120 meseci, uz grejs period od 12 meseci. Jedna od pogodnosti ove kreditne linije je mogućnost mesečne ili tromesečne otplate ukoliko za tim ima potrebe.

Finansiranje ključnih investicija u održivom poslovanju

Ove takozvane „Kredite za održivost“ finansira EIB, i oni su namenjeni preduzećima koja žele da ulažu između ostalog i u klimatske i ekološki održive projekte. Nudi ih:

1.Banka Inteza

Krediti su namenjeni sticanju obrtnih sredstava i investiranju, uz podsticanje zelenih projekata u oblasti obnovljive energije, održivog transporta i energetske efikasnosti.

Za njih mogu konkurisati:
-Mala i srednja preduzeća sa manje od 250 zaposlenih
-Preduzeća sa srednjim nivoom tržišne kapitalizacije koja imaju od 250 do 3.000 zaposlenih
Visina kredita kreće se do 12.500.000 evra, rok otplate je 144 meseca, a grejs period 24 meseca.

Podrška za otvaranje i očuvanje održivih poslova u MSP sektoru

Ovaj program finansira se iz sredstava Razvojne banke Saveta Evrope (CEB) i namenjen je mikro, malim i srednjim preduzećima. Kredite nudi:

1. Erste banka

Ovi krediti namenjeni su otvaranju i očuvanju održivih poslova, bilo da je reč o stalnim ili o sezonskim poslovima. Za više informacija potrebno je kontaktirati banku.

Fond za zelenu ekonomiju 

Projekat pod imenom „Green Economy Facility“ finansira KfW i on je namenjen mikro, malim i srednjim preduzećima, kao i javnim komunalnim preduzećima i opštinama. Kredite iz ove linije izdaju:

1.Banka Inteza

Ovi krediti mogu se koristiti za investicije u obnovljive izvore energije, unapređenje zaštite životne sredine i energetske efikasnosti.

Maksimalni iznos kredita je 3 miliona evra. Rok otplate je 84 meseca a grejs period 24 meseca.
Kreditna linija nudi i mogućnost dobijanja granta u visini od 10% od iznosa kredita.

2.Erste banka

Pomenuti krediti direktno doprinose smanjenju zagađenja životne sredine. Mogu se koristiti za:
-finansiranje investicija za unapređenje efikasnog korišćenja prirodnih resursa,
-reciklažu resursa i/ili smanjenje njihovih emisija

Klijenti po uspešnom završetku projekta imaju mogućnost ostvarivanja prava na bespovratna sredstva.

Zeleno finansiranje, Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF)

Ovu kreditnu liniju obezbeđuje italijanska razvojna banka Cassa Depositi e Prestiti. Namenjena je malim i srednjim preduzećima i registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima koja žele da ulažu u ESG projekte i inicijative. Ovaj kredit nudi:

1. Banka Inteza

Krediti su namenjeni malim i srednjim preduzećima po EU definiciji.

Njihov maksimalni iznos može biti 400.000 evra. Rok otplate je 5 godina, uključujući i grejs period koji za poljoprivredna gazdinstva traje do 12 meseci, a za mala i srednja do 24 meseca.

Ukoliko su žene nosioci poljoprivrednih gazdinstava, Banka Inteza im nudi i mogućnost onlajn edukativne podrške na temu digitalizacije i modernizacije poljoprivredne proizvodnje.

Pomoć ruralnim područjima

Promocija konkurentnosti u ruralnim sredinama

Najveći deo sredstava za ovaj program obezbeđuje KfW, s ciljem da se ojačaju određeni delovi privrede ali organizacije koje žele da investiraju u ruralnim područjima. Kredite nudi:

1. Erste banka

Pomenuta kreditna linija namenjena je registrovanim poljoprivrednim domaćinstvima, zadrugama, društvenim preduzetnicima, kao i mikro, malim i srednjim preduzećima.

Može se koristiti za finansiranje investicija u unapređenje efikasnosti korišćenja prirodnih resursa, recikliranje resursa i smanjenje štetnih emisija u cilju zaštite životne sredine. Takođe, za kredit mogu konkurisati i oni koji imaju ideje kako se može unaprediti konkurentnost ruralnih sredina, odnosno kako kreirati bolje uslove za život i van velikih gradova.

Za neke od ovih kredita, po uspešnom završetku projekata moguće je dobiti bespovratna sredstva u vrednosti od 10% iznosa kredita.

Podrška mikro, malim i srednjim preduzećima, EFSE

Osnivanje EFSE Fonda su inicirale KfW i Evropska komisija pre 20 godina. On danas pokriva region Jugoistočne Evrope i svojim sredstvima, najčešće u formi mikrokreditiranja, pomaže razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća kao i poljoprivrednih gazdinstava koja inače ne bi bila interesantna bankama. Ova kreditna liniju nudi:

1.AIK banka

EFSE u saradnji sa AIK bankom nudi povoljne kredite mikro, malim i srednjim preduzećima, posebno onima koja privređuju u ruralnim sredinama, zato što u tim sredinama kompanije teže dolaze do finansijskih sredstava.
Krediti su namenjeni ulaganju u razvoj poslovanja i stvaranje novih radnih mesta.

Podrška trgovini i izvozu

EBRD TFP linija kredita u vrednosti 100mn EUR, usmerena na podršku trgovini i izvozu

1.AIK banka

IFC GTFP linija kredita u vrednosti 56mn EUR, usmerena na podršku trgovini i izvozu

1.AIK banka

Dvema kreditnim linijama zajedničko je to što podržavaju uvozno-izvozno poslovanje klijenta, i to tako da pored samog kredita obe linije obezbeđuju garancije i akreditive koje prate uvozno-izvozno poslovanje. Zbog prirode tih poslova prevashodno su namenjeni obrtnim sredstvima (roba i usluge) i imaju kraći rok od drugih dugoročnih linija, pa je uobičajeno trajanje otplate kredita do godinu dana.

Finansijska podrška u realizaciji projekata

Osnovni cilj dodele ovih sredstava je povećanje efikasnosti tokom realizacije projekata odobrenih u okviru IPA programa, programa Zajednice i programa finansiranih od strane bilateralnih donatora, kod kojih se finansiranje realizacije projekta sprovodi uz primenu predfinansiranja. Kredite sa bolju realizaciju IPA projekata nudi:

1.Razvojni fond Autonomne Pokrajine Vojvodine

Za ova sredstva mogu konkurisati:
-mikro, mala i srednja pravna lica i preduzetnici sa sedištem u Vojvodini
-jedinice lokalne samouprave odnosno vojvođanski gradovi i opštine,
-javna preduzeća, institucije i ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, odnosno Autonomna pokrajina Vojvodina.

Iznosi kredita:
-Za IPA programe: do iznosa projektovanih troškova u evrima finansiranih iz IPA programa koji se refundira od IPA fondova, za dva izveštajna perioda realizacije projekta prema odobrenom budžetu projekta podnosioca kreditnog zahteva po ovom konkursu, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS za evro na dan realizacije kredita, maksimalno do 50.000.000 dinara;

-Za bilateralna donatorstva: u skladu sa pojedinačnim programima svake od zemalja donatora i programa EU, a ne više od 50% iznosa projektovanih ukupnih troškova realizacije projekta u evrima, u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS za evro na dan realizacije kredita, maksimalno do 50.000.000 dinara

Kamatna stopa (godišnja) je:
-za kredite sa valutnom klauzulom promenljiva, 2% + šestomesečni Euribor. Za kredite odobrene uz garanciju poslovne banke kamatna stopa se umanjuje za 1%.

-za dinarske kredite promenljiva, referentna kamatna stopa NBS + 0,50% za podnosioce zahteva koji imaju sedište na teritoriji gradova i opština III i IV grupe razvijenosti; promenljiva, referentna kamatna stopa NBS + 0,80% za podnosioce zahteva koji imaju sedište na teritoriji gradova i opština I i II grupe razvijenosti.
Rok vraćanja kredita je do 12 meseci.

Biznis & finansije 233, maj 2025. 

Foto: ra2studio, Depositphotos

22. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Spisak javnih preduzeća koja prelaze u DOO

by bifadmin 22. август 2025.

Među 15 javnih preduzeća koja će preći u DOO ima i onih koja ispunjavaju uslove da postanu akcionarska društva, ali nejasno je zašto se to neće desiti, piše Kamatica.

Ovaj portal napravio je listu javnih preduzeća koja će postati društva sa ograničenom odgovornošću. To su:

1. Nacionalni park Kopaonik

– osnovni kapital – 24.390.597 dinara,
– poslovni prihodi u 2024 – 1.750.144 evra,
– broj zaposlenih – 62

2. Emisiona tehnika i veze

– osnovni kapital – 3.935.884.977,23 dinara,
– poslovni prihodi u 2024. – 13.202.233 evra,
– broj zaposlenih – 251

3. JP Pošta Srbije

– osnovni kapital- 34.214.120.225,22 dinara,
– poslovni prihodi u 2024. – 293.127.627 evra,
– broj zaposlenih – 14.032

4. Zavod za udžbenike

– osnovni kapital – 2.155.314.500 dinara,
– poslovni prihodi u 2024. – 1.537.342 evra,
– broj zaposlenih – 181

5. JP za razvoj planinskog turizma Stara planina

– osnovni kapital -3.129.990.929,23 dinara,
– poslovni prihodi u 2024. – 842.738 evra,
– broj zaposlenih – 13

6.JP Nuklearni objekti Srbije

– osnovni kapital – 46.530,7 dinara uplaćen
– poslovni prihodi u 2024. – 4.161.333 evra,
– broj zaposlenih – 1.207.

7.JP za skloništa

– osnovni kapital – 8.151.671.000 dinara
– poslovni prihodi 2024. – 4.059.645 evra,
– broj zaposlenih – 102.

8.Nacionalni park Tara

– osnovni kapital – 7.803.709.501,99 dinara,
– poslovni prihodi u 2024. – 4.266.721 evra,
– broj zaposlenih – 204.

9. Srbijašume

– osnovni kapital – 113.808.133.000 dinara,
– poslovni prihodi u 2024.- 91.080.845 evra,
– broj zaposlenih – 3.061

10. Putevi Srbije

– osnovni kapital – 109.818.098.000 dinara,
– poslovni prihodi 2024. – 510.851.438 evra;
– broj zaposlenih – 2.221

11. Nacionalni park Fruška gora

– osnovni kapital – 2.547.804.000 dinara,
– poslovni prihodi 2024. – 3.579.450 evra;
– broj zaposlenih – 131

12. Srbijavode

– osnovni kapital – 808.924.356,54 dinara,
– poslovni prihodi 2024. – 28.097.712 evra
– broj zaposlenih – 165

13. Službeni glasnik

– osnovni kapital – 1.314.432.000 dinara,
– poslovni prihodi 2024. – 11.918.046 evra;
– broj zaposlenih – 370

14. Nacionalni park Đerdap

– osnovni kapital – 4.302.412.000 dinara,
– poslovni prihodi 2024. – 1.728.190 evra,
– broj zaposlenih – 94

15. Skijališta Srbije

– osnovni kapital – 230.000.000 dinara,
– poslovni prihodi 2024. – 18.096.233 evra,
– broj zaposlenih – 171

Izvor: Kamatica

Foto: Stefano Pollio, Unsplash

22. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koji su uslovi i postupak da građani dobiju naknadu od PIO fonda

by bifadmin 22. август 2025.

Od ključnog značaja je potpuna i tačna dokumentacija

Osnovni cilj penzijskog i invalidskog osiguranja jeste obezbeđivanje finansijske sigurnosti građanima kada usled starosti, bolesti, invaliditeta ili smrti člana porodice nisu u mogućnosti da sami obezbede sredstva za život.

Pored starosne, invalidske i porodične penzije, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju predviđa i dodatna prava:

– naknadu za telesno oštećenje,

– naknadu za pomoć i negu drugog lica,

– naknadu troškova sahrane.

Ova prava mogu se ostvarivati istovremeno, nezavisno od toga da li je korisnik zaposlen, samostalno obavlja delatnost ili već prima penziju.

Naknada za telesno oštećenje

Pravo na ovu naknadu imaju osiguranici i penzioneri koji su zbog profesionalne bolesti ili povrede na radu pretrpeli značajno telesno oštećenje (gubitak dela tela, poremećaj funkcije organa i slično).

Postupak:

– podnosi se zahtev Republičkom fondu PIO uz medicinsku dokumentaciju,

– u slučaju povrede na radu prilaže se i izveštaj zdravstvenog osiguranja,

– lekar veštak utvrđuje stepen i uzrok oštećenja.

Visina naknade zavisi od stepena oštećenja:

– 100% oštećenja – 13.821,10 dinara,

– 70% oštećenja (IV stepen) – 9.674,77 dinara,

– 30% oštećenja (VIII stepen) – 4.146,33 dinara.

Ako je oštećenje nastalo van radnog odnosa (obična bolest, povreda u slobodno vreme), zahtev se odbija. Ipak, potvrda o stepenu invaliditeta može služiti za ostvarivanje drugih pogodnosti (npr. povraćaj PDV-a pri kupovini automobila, popusti za javne usluge, parkiranje, putarine).

Naknada za pomoć i negu drugog lica

Ovo pravo pripada osobama koje zbog bolesti, invaliditeta ili starosti ne mogu samostalno da zadovoljavaju osnovne životne potrebe – da se kreću, oblače, hrane ili održavaju higijenu. Najčešće je reč o nepokretnim licima, slepima, obolelima od demencije i hroničnim pacijentima na dijalizi.

Postupak:

– zahtev se podnosi Fondu PIO (za penzionere i osiguranike) ili Centru za socijalni rad (za lica van sistema osiguranja),

– odlučuje lekarska komisija na osnovu dostavljene dokumentacije.

Mesečni iznos naknade iznosi 33.171,53 dinara, a za određene kategorije (100% telesno oštećenje ili teški neurološki poremećaji) predviđena je i uvećana naknada.

Naknada se može uplaćivati i direktno na račun doma za stare, čime se pokrivaju troškovi smeštaja.

Naknada za troškove sahrane

Ova naknada pripada licu koje je snosilo troškove sahrane preminulog korisnika penzije. Zahtev se podnosi Fondu PIO uz dostavljene račune i podatke o bankovnom računu.

Iznos naknade u 2025. godini iznosi 76.369 dinara, bez obzira na stvarne troškove, i isplaćuje se jednokratno.

Posebne napomene

Ako se korisnik preseli u inostranstvo, neophodno je proveriti da li bilateralni sporazumi predviđaju isplatu ovih naknada van Srbije.

Prava nisu vezana za visinu penzije ili zarade korisnika, već su jednaka za sve koji ispunjavaju uslove.

Od ključnog značaja je potpuna i tačna medicinska dokumentacija.

Izvor: 24sedam

Foto: Pixabay

22. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova
  • Globalni kapital sve češće ima prezime
  • Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70 milijardi evra
  • Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
  • Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit