NAJNOVIJE
Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji: Prinos na strast
CPE: Plata za život za 2026. godinu iznosi 154.740...
AI i mediji: Šta nam stvarno donosi član 50...
U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra
Kada kliknemo „plati“, posao tek počinje: Bezbednosna mreža iza...
Gde je najbolje biti žena? Nordijske zemlje na vrhu...
Ugostiteljske usluge u julu za 5,6 odsto skuplje nego...
Savremena ekonomija postala je zavisna od jednog ostrva?
Svetska tražnja za zlatom raste – tržište vredno 380...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

KING predstavlja dve nove strane uživanja: Bliss i Infinity

by bifadmin 17. април 2026.

Frikom predstavlja dva nova premium izdanja svog brenda – KING BLISS i KING Infinity. Nova sezona otkriva dve strane ove linije – večnu klasiku i nežnu lakoću, čime se dodatno osnažuje čitav KING portfolio u segmentu vrhunskih sladoleda na štapiću.

KING Bliss je stvoren za trenutke čistog uživanja. U srcu ovog sladoleda je bogato punjenje od kokosa, ušuškano u kremasti sladoled od vanile koji je obložen slojem sa ukusom vafla. Sve je preliveno finom belom čokoladom i komadićima kokosa, stvarajući savršen spoj tekstura koji vas vodi na pravo egzotično putovanje već pri prvom zalogaju.

S druge strane, KING Infinity je pravi izbor za one koji vole bogat i proveren ukus u nešto elegantnijem izdanju. Kremasta bourbon vanila savršeno se dopunjuje sa mlečnom čokoladom i komadićima badema, stvarajući balans između nežne teksture i hrskavosti. To je moderna verzija omiljenog klasika, napravljena u prepoznatljivom KING stilu.

„Sa novim proizvodima želeli smo da istovremeno odgovorimo na dve snažne preferencije potrošača, potrebu za osveženom klasikom i potražnju za egzotičnijim, mekšim ukusima. KING Infinity ostaje veran večnom ukusu bourbon vanile, dok KING Bliss širi granice portfolija nežnom notom kokosa i inovativnim mekanim punjenjem“, poručuju iz Frikoma.

KING Infinity i KING Bliss dostupni su na svim prodajnim mestima širom Srbije. Oba izdanja su kreirana da zadovolje i najistančanije ukuse, pretvarajući običnu pauzu u vrhunsko iskustvo u kojem ćete uživati svim čulima.

 

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Epilog rata na Bliskom istoku: Naftni giganti zarađuju 30 miliona dolara na sat

by bifadmin 17. април 2026.

Ekskluzivna analiza urađena za Gardijan otkriva da je 100 vodećih svetskih kompanija za proizvodnju nafte i gasa ostvarivalo više od 30 miliona dolara ekstraprofita svakog sata tokom prvog meseca američko-izraelskog rata u Iranu.

Skok cene nafte na prosek od 100 dolara po barelu doneo je ovim korporacijama neočekivanu „ratnu“ dobit od 23 milijarde dolara samo u martu.

Ukoliko se trend visokih cena nastavi do kraja godine, procenjuje se da će njihov dodatni profit dostići vrtoglavih 234 milijarde dolara.

Istraživanje koje je sprovela organizacija Global Witness na osnovu podataka agencije Ristad Enerdži pokazuje da najveći protivnici ekoloških reformi nastavljaju da se bogate na račun globalne nestabilnosti.

Lista najvećih dobitnika

Saudijski Aramko se izdvaja kao apsolutni pobednik sa očekivanim profitom od 25,5 milijardi dolara. Ova kompanija decenijama blokira međunarodne klimatske akcije, a njeni prihodi sada dodatno rastu uprkos svetskoj krizi.

Ruske kompanije Gasprom, Rosnjeft i Lukoil na putu su da do kraja godine inkasiraju skoro 24 milijarde dolara dodatne zarade.

Američki giganti Ekson Mobil i Ševron takođe beleže enormne skokove vrednosti svojih akcija. Dok se bogatstvo korporacija uvećava, direktor Ševrona je u kratkom periodu prodao akcije vredne preko sto miliona dolara, koristeći povoljan trenutak na tržištu.

Visoka cena zavisnosti od fosilnih goriva

Sav ovaj višak profita dolazi direktno iz džepova običnih građana koji se suočavaju sa skupim gorivom i visokim računima za struju, upozoravaju autori analize.

Mnoge zemlje su smanjile akcize kako bi ublažile udar na potrošače, što je rezultiralo smanjenjem sredstava za javne službe u državama širom sveta.

Zbog toga se pojačavaju zahtevi za uvođenje posebnih poreza na ekstraprofit energetskih kompanija. Evropski ministri finansija ističu da bi se tim novcem moglo finansirati olakšanje za građane i suzbiti inflacija bez dodatnog opterećenja državnih budžeta.

Obnovljiva energija i zaštita potrošača

Vodeći stručnjaci upozoravaju da zavisnost od fosilnih goriva čini države ranjivim i ugrožava njihovu bezbednost.

Dok se naftni sektor decenijama oslanja na ogromne subvencije i ostvaruje neverovatne profite, rešenje se vidi u prelasku na zelenu energiju.

„Sunčeva energija i vetar ne zavise od nesigurnih plovnih puteva ili hirova autoritarnih vođa. Ulaganje u obnovljive izvore nije samo put ka očuvanju klime, već i jedini način za postizanje trajne energetske nezavisnosti i zaštitu potrošača od tržišnih šokova izazvanih sukobima“, zaključak je analize za Gardijan.

Izvor: Nedeljnik
Foto: vicznutz, Pixabay
17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto u Srbiji električni polovni automobili nisu traženi?

by bifadmin 17. април 2026.

Tržište automobila u Evropi se menja, sve se više kupuju električna i hibridna vozila. Srbija taj trend ne prati, a Petar Veličković sa portala Polovni automobili kaže da 40 odsto kupaca na njihovom sajtu može da izdvoji 5.000 evra za vozilo. Ipak, nije daleka budućnost u kojoj iz EU nećemo moći da uvozimo automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje.

Rast cena nafte zbog rata na Bliskom istoku menja navike vozača širom sveta – ali i pravila igre u auto-industriji. Dok gorivo poskupljuje, električni automobili beleže nagli skok potražnje, u pojedinim evropskim zemljama i do 50 odsto za samo mesec dana.

Kriza koja je pogodila tržište nafte, za proizvođače električnih vozila postala je neočekivana šansa.

Petar Veličković sa portala Polovni automobili podseća da odranije postoje određene regulative u EU, prema kojima do 2035. godine više neće moći da se proizvode automobili sa konvencionalnim motorima.

– Sigurno je da ova situacija koja je trenutno u svetu može da ubrza dodatno taj proces ka elektrifikaciji i to se već negde polako primećuje kroz tržište, naročito kroz tržište polovnih automobila – rekao je Veličković.

Na pitanje koliko je sada realno da električni automobili postanu dominantni s obzirom na to da njihovo pogonsko gorivo, odnosno struja, direktno zavisi i dalje od fosilnih goriva, Veličković odgovara da je EU već previše uložila u razvoj te tehnologije da bi sada odustala.

U Srbiji se polovna električna vozila ne traže

Ipak, u Srbiji nije skočila potražnja za polovnim električnim automobilima. Veličković kaže da oni čine svega oko jedan odsto tržišta polovnih automobila.

– Ima tu nekoliko faktora. Nesigurnost i nepoverenje su definitivno jedan od faktora. Ljudi brinu koliko će ih taj automobil koštati, šta ako se pokvari baterija? Da li to onda znači da je to skuplji trošak nego sam automobil? Tu je i bezbednosni aspekt, šta ako se taj automobil zapali? – navodi Veličković.

Smatra da u Srbiji trenutno ne postoji dovoljno mesta za punjenje vozila koja bi mogla da prate masovniji broj električnih automobila. Još važnije, tu je i pitanje kupovne moći stanovništva.

– Električni automobili, bez obzira na pojavu kineskih proizvođača, koji su cenovno dostupniji, i dalje su van domašaja većine naših kupaca – rekao je Veličković.

U anketi koju su sproveli nad 8.000 potencijalnih kupaca, ispostavilo se da 40 odsto ispitanika traži vozilo u iznosu od 5.000 evra.

Budućnost nam donosi drugačije tržište

Napominje da Srbija iz Evrope dovozi devedeset devet posto polovnih automobila.

– Mi smo tradicionalno tržište polovnjaka i u tom smislu mislim da nam je potreban strateški pristup jer elektrifikacija dolazi – rekao je urednik portala Polovni automobili.

Već sada su hibridi u Evropi najprodavaniji među novim vozilima, a električni automobili čine između petnaest i dvadeset odsto ukupnog tržišta novih vozila.

– Možemo da računamo da već neki evropski proizvođači nemaju dizel-automobile u ponudi. Šta će onda stizati na naše tržište za deset do petnaest godina? Očigledno je da će se ponuda menjati i mislim da nam treba strateški pristup, pogled u budućnost kako ćemo reagovati na tu promenu ponude – zaključio je Veličković.

Povećana potražnja za električnim i hibridnim vozilima „grande panda“

Petar Veselinović sa Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu kaže da je u poslednjih godinu dana u kragujevačkoj fabrici Stellantis potražnja još u 2025. nadmašila sva očekivanja.

– Kragujevac, jedan od najboljih izvoznih gradova, povećao je svoj izvoz u 2025. za 126 posto, pre svega zahvaljujući proizvodnji i prodaji električnih i hibridnih automobila ‘grande panda’ i ono što je takođe vrlo bitno i ‘sitroena C3’ koji je u jednom značajnom delu povećao tu diversifikaciju proizvodnje u Stellantisu – rekao je Veselinović.

Podseća da je došlo i do trostrukog povećavanja broja radnika, kao i da je i pre izbijanja rata sa proizvodnih traka izlazilo 500 vozila dnevno. Radi se i u trećoj smeni.

– Sa ovim dodatnim zaoštravanjem i povećavanjem potražnje, kao što vidimo u čitavoj Evropi i svetu za električnim i hibridnim vozilima, siguran sam da će i ‘Stelantis’ povećati potražnju – rekao je Veselinović dodajući da se već radi i u trećoj smeni.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Delez zabeležio u 2025. godini pad dobiti od 85 odsto u odnosu na 2024.

by bifadmin 17. април 2026.

Kompanija Delez Srbija završila je 2025. fiskalnu godinu sa neto dobiti od oko 9 miliona evra što je za 85% niže u odnosu na 2024.godinu.

Stopa neto dobiti u 2025. iznosila je 0,6% što je pad u odnosu na godinu pre kada je bila 4,4%. Povrat od 0,6% na približno milijardu evra angažovanog kapitala je značajno manje od uobičajenih ekonomskih parametara za kompanije ovog obima i kapitalne intenzivnosti.

U cilju ublažavanja negativnih efekata Uredbe o ograničenju marži kompanija je u četvrtom kvartalu 2025. godine bila prinuđena da zatvori 25 prodavnica i preduzme niz drugih mera sa ciljem prilagođavanja novonastalim okolnostima. Uprkos tome, kompanija je u tom kvartalu, kao direktan uticaj regulative zabeležila negativan poslovni rezultat.

Ukupni prihodi u iznosu od oko 1.4 milijarde evra uvećani su u odnosu na 2024. godinu za oko 7 miliona evra, što predstavlja nominalni rast prodaje od 0,5%. Nabavna vrednost prodate robe porasla za oko 30 miliona evra što ukazuje da je rast troškova robe značajno premašio rast prihoda od njene prodaje. Takođe, prosečna godišnja inflacija redovnih maloprodajnih cena u našem sistemu iznosila je 0,3%, dok je međugodišnja inflacija cena hrane u Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila 2,7%. To znači da su naše prodajne cene rasle višestruko sporije od kretanja cena hrane na tržištu.

U 2026. godini fokusirani smo na stabilizovanje poslovanja, postepeni nastavak investicija i uspostavljanje dugoročno održivog operativnog modela, u skladu sa tržišnim okvirima.

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Kako zaštititi svoju hranu od grabežljivih galebova?

by bifadmin 16. април 2026.

Da li vam se nekada na putovanju desilo da otvaranjem kesice čipsa ili kokica privučete pažnju galebova koji potom vrlo uporno pokušavaju da vam ukradu hranu?

Ako je odgovor na ovo pitanje potvrdan, niste usamljen slučaj. To se dešava vrlo često u primorskim mestima širom Evrope, ali i u blizini velikih reka poput Dunava, zatim u blizini jezera, gradskih deponija, pa čak i centralnih gradskih opština gde su se ove ptice odomaćile zahvaljujući olakšanom pristupu hrani. Ima ih u Londonu, Parizu, Barseloni, Rimu, Atini, Lisabonu, Kopenhagenu, Hamburgu, pa čak i u Beogradu, gde se doduše mogu sresti uglavnom pored reke.

Imajući u vidu da nam se bliži 1. maj, odnosno nekoliko slobodnih dana koje ćete možda iskoristiti za putovanje, šanse da se susretnete sa ovim nastrljivim pticama su još veće. Naravno da odbrana hrane od galebova nije goruće pitanje u situaciji kada mnogi ljudi nisu sigurni da li će uopšte i putovati zbog rasta cene goriva, gužvi na granicama usled novih evropskih propisa ili nekog trećeg problema koji bi mogao da iskoči u međuvremenu, ali zanimljivo je čuti savet kako bi trebalo da se ponašamo ako smo okruženi galebovima od nekoga ko je stručan za to kao što je profesorka Lora Keli sa Univerziteta u Ekseteru koja se bavi zaštitom prirode.

Oči nisu samo ogledalo duše

Istraživanje koje je Keli sprovela sa koleginicom Niltji Bugert pokazalo je da galebove možete odvratiti od svoje hrane ako na njenoj ambalaži nacrtate – oči.

Pomenuto istraživanje se nadovezalo na njihovu prethodnu studiju koja je pokazala da se srebrnasti galebovi sporije približavaju hrani kada ih čovek direktno gleda u poređenju sa situacijom kada čovek gleda na drugu stranu.

Ovo ne važi samo za galebove već i za druge domaće i divlje životinje koje su veoma osetljive na pogled jer se instiktivno plaše predatora. Iz tog razloga životinje uglavnom reaguju defanzivno kada primete oči okrenute ka sebi. Zato su pojedini insekti, vodozemci i ribe u cilju samoodbrane evolutivno razvili šare koje podsećaju na oči.

Crtež kao prevencija

Ispostavilo se da isti posao rade i nacrtane oči. Primera radi, u Bocvani, gde stoku često napadaju velike mačke, naučnici su napravili eksperiment sa crtanjem očiju na poleđinu krava. Tokom trajanja studije 19 krava je ubijeno od strane lavova ili leoparda ali nijedna od krava sa “očima” nije bila među njima.

Dve naučnice sa početka ove priče su sprovele sličan eksperiment u britanskom gradu Kornvolu gde galebovi vrlo često kradu hranu ljudima koji jedu napolju. One su zalepile parove očiju na jednu kutiju hrane za poneti dok na drugu nisu stavljale ništa. Ostavile su na zemlji obe kutije i primetile da se najveći deo galebova radije približava kutiji bez očiju i jede iz nje.

Sada planiraju da testiraju svoju teoriju u realnom okruženju zbog čega će uspostaviti saradnju sa prodavcima hrane koji će ubuduće prodavati svoje proizvode u kutijama sa nacrtanim očima.

Izvor: The Conversation

Foto: photographybyadri, Depositphotos

16. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka za privredu Srbije: Prvo potpuno digitalno rešenje za izdavanje bankarskih garancija

by bifadmin 16. април 2026.

U okviru svoje inicijative UniCredit Banka za privredu Srbije, banka je napravila još jedan iskorak u digitalizaciji bankarskih usluga i postala prva banka na tržištu koja je omogućila potpuno digitalno izdavanje bankarskih garancija, kroz svoju novu platformu – TF Gate, namenjenu kompanijama.

Ovo inovativno rešenje omogućava klijentima da proces izdavanja garancija obave brže, jednostavnije i uz direktnu komunikaciju sa bankom, bez potrebe za tradicionalnom papirologijom i dugotrajnim procedurama. Platforma je razvijena za mala, srednja i velika preduzeća, posebno ona koja posluju u oblasti spoljne trgovine ili imaju potrebu za učestalim izdavanjem garancija.

Prva kompanija kojoj je izdata garancija putem ove platforme je N Sport, čime je uspešno potvrđena funkcionalnost i efikasnost novog digitalnog rešenja u realnim poslovnim uslovima.

„Digitalizacija nije samo unapređenje procesa – ona menja način na koji klijenti sarađuju sa bankom. Ovim rešenjem omogućili smo kompanijama da značajno ubrzaju dobijanje garancija, uz potpunu transparentnost i direktnu komunikaciju sa bankom u svakom koraku procesa. Vodeći se našim ciljem da budemo partner koji razume potrebe savremenog poslovanja, kroz inicijativu UniCredit Banka za privredu Srbije predstavili smo potpuno novo digitalno rešenje koje našim klijentima omogućava veću efikasnost, brže donošenje odluka i jednostavnije upravljanje finansijskim instrumentima, izjavio je Filip Stikić, član Izvršnog odbora i direktor za korporativno bankarstvo UniCredit Bank.

„Uvođenje digitalne platforme za izdavanje garancija predstavlja značajan korak napred za kompanije poput naše, koje imaju potrebu za čestim i efikasnim finansijskim operacijama. Proces koji je ranije zahtevao više vremena i koordinacije sada je znatno pojednostavljen i ubrzan, što nam omogućava veću operativnu agilnost i fokus na razvoj poslovanja. Posebno cenimo transparentnost i direktnu komunikaciju sa UniCredit Bankom tokom celog procesa“, izjavio je Dalibor Šarić, direktor kompanije N Sport.

Digitalna platforma omogućava:

ü  brže podnošenje zahteva i izdavanje garancija

ü  potpunu digitalnu obradu procesa

ü  direktnu komunikaciju sa bankom u realnom vremenu

ü  veću transparentnost i pregled statusa zahteva

ü  smanjenje administrativnog opterećenja

Ovim rešenjem UniCredit Banka dodatno potvrđuje svoju poziciju lidera u inovacijama na domaćem tržištu i nastavlja da razvija digitalne alate koji unapređuju korisničko iskustvo i podržavaju rast kompanija u Srbiji.

16. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Proširena besplatna HPV vakcinacija u Srbiji

by bifadmin 16. април 2026.
U Srbiji je počela proširena besplatna imunizacija protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja sada obuhvata i odrasle do 45 godina.

Pored dece uzrasta od devet do 19 godina, pravo na vakcinaciju imaju i osobe od 19 do 26 godina, u skladu sa dostupnim količinama vakcina. Građani starosti od 27 do 45 godina takođe mogu da se vakcinišu, ali uz preporuku specijaliste. Preporuku za vakcinaciju u ovoj starosnoj grupi daju ginekolozi, urolozi, dermatovenerolozi ili epidemiolozi, koji procenjuju da li postoji indikacija za vakcinaciju. U praksi, to znači da se zainteresovani najpre obraćaju specijalisti, koji izdaje uput, nakon čega se javljaju izabranom lekaru opšte prakse. On ih potom upućuje u nadležni dom zdravlja, gde se vakcina prima u tri doze tokom godinu dana.

Lekari pri proceni uzimaju u obzir više faktora – polno ponašanje i rizik od novih infekcija, eventualni prethodni kontakt sa HPV-om, kao i zdravstvene promene povezane sa ovim virusom, poput kondiloma ili abnormalnih Papa testova. Dodatni faktori mogu biti oslabljen imunitet, pušenje i druge okolnosti koje povećavaju rizik od razvoja HPV-zavisnih oboljenja.

„Zašto uzrast do 45. godine? Zato što su studije o efikasnosti ove vakcine rađene do uzrasta od 45 godina. To ne znači da vakcina nije efikasna i da ne stvarate antitela ukoliko ste stariji, a želite da se vakcinišete, nego prosto studije koje se rade na ogromnom broju ljudi, rađene su samo do uzrasta do 45 godina“ izjavila je za Radio televiziju Vojvodine, prim. dr Mirjana Štrbac iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine.

Devetovalentna HPV vakcina posebno se preporučuje ženama koje su imale ginekološke intervencije, promene ili abnormalne PAPA testove, uključujući CIN 2 displazije. Kako ističe dr Štrbac, u više od 70 odsto slučajeva može se sprečiti ponovna pojava patoloških promena izazvanih HPV-om ukoliko se vakcina primeni uz hirurško lečenje.

Ova vakcina ne leči postojeću infekciju, ali pomaže da se ona brže eliminiše. Smanjuje rizik ponovne pojave promena i štiti od novih tipova HPV-a, kondiloma i genitalnih bradavica, u slučaju promene emotivnog partnera.

Infekcija HPV-om ne znači nužno trajno prisustvo virusa u organizmu. Kako objašnjava prim. dr Mirjana Štrbac, čak i kada je osoba pozitivna na onkogene tipove HPV-a, to ne znači da će infekcija trajati doživotno.

„HPV se smatra tranzitornom infekcijom, jer se većina žena i muškaraca vremenom spontano oslobodi virusa. Ipak, kod određenog procenta ljudi infekcija može da perzistira, odnosno da traje duže, ali se ne može unapred znati kod koga će se to desiti i koliko će trajati“, navodi ona. Zato, kako dodaje, činjenica da je neko ranije imao HPV ne znači nužno da je virus i dalje prisutan u organizmu.

Jedna od ključnih prednosti vakcinacije jeste dugotrajna zaštita. Antitela koja se razvijaju nakon primanja HPV vakcine ostaju stabilna više od 20 godina, zbog čega se smatra da pružaju zaštitu tokom čitavog života. Devetovalentna HPV vakcina dostupna je u Srbiji i osobama starijim od 45 godina, ali u tom slučaju nije o trošku države. Može se nabaviti u većim apotekama po ceni od oko 13.000 do 18.000 dinara po dozi, pri čemu je za kompletnu imunizaciju potrebno primiti tri doze. Pored državnih zdravstvenih ustanova, vakcinacija je dostupna i u privatnim klinikama i ordinacijama.

Za četiri godine, otkako je HPV vakcina dostupna o trošku države, potpuno je imunizovano oko 51.000 dece i mladih u Srbiji. Povodom Svetskog dana borbe protiv HPV-a organizovana je čak i tribina pod nazivom „Ti možeš sve“, sa ciljem da se vakcina uvrsti u kalendar obavezne imunizacije, ali i da se tokom 2026. godine zaštiti najmanje 30.000 devojčica i dečaka koji do sada nisu primili vakcinu.

U većini zemalja EU vakcina je u potpunosti finansirana iz javnih zdravstvenih fondova. „Catch-up” vakcinacija (naknadna vakcinacija) za starije tinejdžere i mlade odrasle osobe dostupna je besplatno u mnogim, ali ne u svim zemljama. Stope vakcinacije su najviše u severnoj i zapadnoj Evropi (npr. Švedska 97 odsto, Portugal 95,9 odsto) i rastu zahvaljujući inicijativama kao što je program EU4Health. U Ujedinjenom Kraljevstvu zabeležena je gotovo potpuna eliminacija najrizičnijih tipova virusa (HPV 16 i 18) kod mladih žena, što je dovelo do približno 87 odsto smanjenja raka grlića materice kod generacija koje su vakcinisane na vreme. Slični rezultati potvrđeni su i u skandinavskim zemljama poput Švedske, Danske i Norveške, gde je zabeleženo oko 88 odsto smanjenja invazivnog raka kod žena koje su vakcinisane pre 17. godine, navode iz Svetske zdravstvene organizacije.

Prema najnovijim podacima Batuta u Srbiji su i dalje prisutne značajne razlike u obuhvatu vakcinacije između regiona. Najveći procenat imunizovanih beleži se u Beogradu, Južnobačkom, Zaječarskom, Borskom i Moravičkom okrugu, dok su najniže stope zabeležene na teritoriji Novog Pazara i Tutina, kao i u Pčinjskom i Jablaničkom okrugu, što predstavlja razlog za dodatnu zabrinutost lekara i apeluju da roditelji ne odlažu vakcinaciju dece.

Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay
16. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kako do sajta bez komplikacija – Nova Orion telekom Web Hosting ponuda

by bifadmin 16. април 2026.

Put do profesionalnog sajta često uključuje više odluka nego što korisnici očekuju, od izbora hostinga i domena do pitanja sigurnosti, performansi i same izrade sajta. Web Hosting ponuda kompanije Orion telekom osmišljena je tako da te korake objedini u jednostavnije i preglednije rešenje.

Ponuda je namenjena firmama, preduzetnicima, zanatlijama, lokalnim biznisima, agencijama, web dizajnerima i svima koji traže pouzdanu osnovu za svoj poslovni ili klijentski sajt. Fokus je na jasnom izboru paketa, boljem odnosu cene i vrednosti i mogućnosti da korisnik veliki deo procesa završi samostalno, bez nepotrebnih komplikacija.
HOST STARTER paket namenjen je korisnicima koji žele praktičan i povoljan početak, uz duplo više prostora za sadržaj, fajlove i razvoj sajta. HOST PRO i HOST MAX paketi dostupni su uz 30% popusta i predstavljaju dobar izbor za korisnike koji žele da samostalno postave svoj sajt, uz veću fleksibilnost i bolju vrednost za uloženi novac. Uz sva tri paketa uključena je i registracija .RS domena, što dodatno pojednostavljuje pokretanje sajta na jednom mestu.

AI Sitejet Builder alat

Važan deo ponude je i AI Sitejet Builder, alat koji korisnicima omogućava da jednostavnije dođu do prve verzije svog sajta i zatim je lako prilagode bez programiranja i bez složenih tehničkih koraka. Na taj način, hosting, domen i izrada sajta mogu da budu objedinjeni u okviru jednog rešenja. U fokusu su brzina, sigurnost i stabilnost, uz komponente kao što su LiteSpeed WEB server, SSL/TLS Let’s Encrypt sertifikati, kao i bezbednosni mehanizmi poput Imunify360, WAF i DDoS zaštite. Na taj način, ponuda odgovara i onima koji žele jednostavno rešenje za svoj sajt, ali i onima koji hosting biraju pažljivo, sa jasnim uvidom u performanse i zaštitu.
Ovakvim pristupom Orion telekom pokazuje da povoljniji hosting ne mora da znači kompromis kada su u pitanju performanse, zaštita i korisničko iskustvo. Za sve kojima je potreban jasan, praktičan i pouzdan put do kvalitetnog sajta, ova ponuda predstavlja logičan sledeći korak.
16. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zašto je siromašniji deo Evrope stambeno obezbeđeniji od bogatog?

by bifadmin 16. април 2026.

Kako objasniti podatak da u najbogatijim državama Starog kontinenta znatno manje ljudi ima vlasništvo nad nekretninama nego u Jugoistostočnoj Evropi?

Naime, najveće stope vlasništva nad stanovima na Starom kontinentu imaju Rumunija (93,2%), Slovačka (93,1%) i Hrvatska (91,4%). Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija nisu ni razmatrane u ovom istraživanju inače bi se takođe nalazile u vrhu pomenute liste koja pokazuje da građani zemalja Centralne i Istočne Evrope u proseku poseduju kuće ili stanove u 30% više slučajeva nego stanovnici Zapadne Evrope.

Zašto je to tako? Neobičan jaz između stambeno situiranih siromašnijih građana Evrope i onih bogatijih koji moraju da iznajmljuju prostor za život, sajt Visual Capitalist objašnjava “masovnom privatizacijom stanova tokom devedesetih godina prošlog veka” u tom delu Starog kontinenta. Ono što portal ne pominje (jer se danas smatra prljavom reči) a što je u osnovi jaza je činjenica da su pomenute istočnoevropske zemlje nekada bile komunističke i da su se njihove države trudile da stambeno obezbede svoje stanovništvo, koje je potom, po propasti tadašnjeg ekonomskog modela, otkupljivalo nekretnine u kojima živi za male iznose. To je ta “masovna privatizacija”.

Njeni rezultati vide se na sledećim primerima – u Mađarskoj 89% ljudi poseduje nekretninu, Litvaniji 87,4%, Poljskoj 87,2%, Bugarskoj 86,1%, Letoniji 82,2%, Estoniji 79,7%… Sve one su nekada bile komunističke zemlje.

S druge strane, u perjanicama kapitalizma taj postotak je znatno manji. U Švajcarskoj 42% stanovništva ima svoju nekretninu, Nemačkoj 47,2%, Austriji 54,5%, Danskoj 60,9%, Francuskoj 61,2%, Velikoj Britaniji 61,7%, Švedskoj 64,6% itd.

Ovo naravno ne znači da je komunizam bio savršen, već samo da je u nekim aspektima bio uspešan dok je u nekim kao što i sami znamo bio veoma daleko od uspeha.

Izvor: Visual Capitalist

Foto: PhotoMIX-Company, Pixabay

16. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Delta Auto Grupa predstavila novi Farizon V7E Model koji smanjuje troškove i olakšava svakodnevno poslovanje

by bifadmin 16. април 2026.

Delta Auto Grupa predstavila je novi model Farizon V7E, električno komercijalno vozilo koje donosi ono što je danas kompanijama najvažnije: niže troškove i jednostavnije svakodnevno korišćenje.

V7E, član Farizon portfolija,  je od početka razvijen kao električno vozilo, a ne kao prerada dizel modela, što znači da je bolje prilagođen stvarnim uslovima rada. U praksi, to znači više prostora, pouzdaniji rad i manju potrošnju. Sa tovarnim prostorom od 7 m³ i nosivošću do 1.370 kg, namenjen je gradskoj dostavi i svakodnevnim rutama. Domet ide do 330 km u kombinovanoj vožnji, odnosno do 470 km u gradskim uslovima, što omogućava da se završi više posla u toku dana, uz manje zastoja i punjenja.

Jedna od najvećih prednosti ovog modela su troškovi. Električna vozila nemaju veliki broj delova koji se habaju kao kod dizel vozila, pa su i troškovi održavanja niži. Uz to, razlika u trošku energije je višestruka, što na većim kilometražama donosi ozbiljne uštede. Dodatnu sigurnost daje garancija na bateriju od 8 godina ili 200.000 kilometara, kao i brzo punjenje baterije od 20 do 80% za oko 30 minuta.

“Farizon vozila, u zavisnosti od režima i opterećenja, na 100 kilometara vožnje troše industrijske struje za maksimalno oko 400 dinara, dok kod sličnih dizel vozila taj trošak goriva ide i do 2.500–3.000 dinara. To znači da je razlika u trošku i do pet do sedam puta, a na većim kilometražama te uštede mogu biti čak i veće od same cene vozila”, pojasnio je Stevan Kristić, direktor Delta Automoto, u Delta Auto Grupi.

V7E se može dodatno opremiti i termo nadogradnjom, što ga čini praktičnim rešenjem i za transport robe u kontrolisanim temperaturnim uslovima. Uz to, dolazi sa savremenom opremom koja olakšava vožnju i svakodnevni rad.

Delta Auto Grupa obezbeđuje i kompletnu servisnu podršku kroz svoju mrežu, kao i dostupnost originalnih delova, dok su za klijente pripremljeni i povoljni modeli finansiranja, kroz lizing i dugoročni najam.

Poverenje potvrđeno i iz Kine i sa domaćeg tržišta

Predstavljanje modela V7E dolazi nakon nešto više od godinu dana od kada je Delta Auto Grupa uvela brend Farizon na domaće tržište. U tom periodu izgrađeno je snažno partnerstvo sa Geely grupacijom, ali i poverenje kupaca koji ova vozila već koriste u svakodnevnom poslovanju.

To potvrđuju i konkretni rezultati: Farizon je već postao dominantan izbor u segmentu električnih lakih komercijalnih vozila u Srbiji, sa više od polovine ukupne prodaje u ovoj kategoriji tokom prošle godine. Pored toga, prošle godine na godišnjoj konferenciji u sedištu Farizona u Kini, Delta Auto Grupa je dobila globalnu nagradu Market Breakthrough Award za najbolji tržišni proboj u prvoj godini poslovanja sa ovim brendom.

„Za nešto više od godinu dana izgradili smo snažno partnerstvo sa Farizonom i stekli poverenje tržišta, što nam jasno pokazuje da zajedno sa Geely grupacijom donosimo rešenja koja imaju realnu vrednost za svakodnevni biznis“, izjavio je Stevan Kristić.

Sve veće interesovanje kompanija za električne flote pokazuje da ovo više nije tema budućnosti, već realna potreba tržišta. Novi model V7E je upravo odgovor na to. To je vozilo koje omogućava firmama da rade efikasnije, uz manje troškove i jednostavniju organizaciju posla.

16. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Investitorsko kolekcionarstvo u Srbiji: Prinos na strast
  • CPE: Plata za život za 2026. godinu iznosi 154.740 dinara
  • AI i mediji: Šta nam stvarno donosi član 50 AI Act-a
  • U Japanu o starijim građanima brinu – stariji građani
  • Na kraju jula devizne rezerve iznosile 30,5 milijardi evra

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit