NAJNOVIJE
Briselski san zimske noći: Kad porastem biću Amerika
Wikipedia uvodi restrikcije za članke pisane pomoću veštačke inteligencije
Priča o lažnom restoranu koji je postao broj 1...
U Srbiji udeo organske proizvodnje samo 0,83% u odnosu...
Koji su najpopularniji biznisi u Srbiji?
Do 31.marta dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025....
Ko najviše profitira od pomeranja kazaljki na satu?
Internet više nije ljudski, nadmašili ih botovi i AI
Vatikan: Katolicima se mogu presađivati životinjski organi
Prerana smrtnost u Srbiji
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Šta će sada biti sa NIS-om?

by bifadmin 15. новембар 2025.

Odbijen je zahtev NIS-a i SAD traže kompletan izlazak ruskog vlasništva. Međutim, ipak od američke administracije dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu NIS-a koje važi do 13. februara. Šta to sve znači?

Podsetimo, ministarka Dubravka Đedović Handanović je rekla ranije danas da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu koje važi do 13. februara, ali ne i da NIS i Rafinerija mogu da nastave da posluju.

Bojan Stanić, iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) ocenio je za „Blic Biznis“ da odluka američkog OFAC-a da ne izuzme NIS iz režima sankcija predstavlja ozbiljan izazov za Srbiju, ali i da period do 13. februara otvara prostor za dodatne pregovore.

„Ostaje otvoreno pitanje da li je upravo za taj datum vezano eventualno uvođenje novih sankcija, ne samo za NIS, već i za druge kompanije ili sektore važnih za našu privredu. To vreme može biti iskorišćeno i za razgovore o drugim temama, uključujući i pitanje snabdevanja gasom“, kaže Stanić.

Prema njegovim rečima, iako je bilo optimizma da će Srbija dobiti makar privremeno odlaganje ili prelaznu licencu, to se nije dogodilo.

„Očekivalo se da će postojati određeno razumevanje kako bi se omogućio nesmetan rad NIS-a, možda kroz privremenu licencu ali vidimo da to sada nije moguće. Ključno je da ruska strana razume ozbiljnost situacije i da se pronađe model koji bi omogućio promenu vlasničke strukture na sporazuman način“, navodi Stanić.

„Nacionalizacija nije najbolje rešenje„

On naglašava da jednostrani potezi, poput nacionalizacije, nose dugoročne rizike.

„Takav potez bi bio loša poruka za sve investitore. Zato je važno da se rešenje pronađe mirnim putem“, zaključuje on.

Prema Stanićevim rečima, situacija je otežana činjenicom da „jedna sila insistira da Srbija zbog njihovog sukoba sa drugom silom donese poteze koji nisu u našem interesu“, ali ističe da je Srbija ekonomski i politički daleko više vezana za EU i SAD nego za energente iz Rusije.

„Funkcionisanje NIS-a je od vitalnog značaja. Ipak, ako bi došlo do kratkotrajne obustave, ne bi došlo do poremećaja na domaćem tržištu, jer bi veći uvoz derivata iz okruženja mogao da nadomesti manjak“, objašnjava Stanić.

Odbijen zahtev za NIS

SAD su poslale odgovor na zahtev koji su ruski vlasnici Naftne industrije Srbije poslali 11. novembra američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, a koji je država Srbija zvanično podržala.

U molbi je navedeno da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu. To je sada odbijeno.

SAD su uvele punu primenu sankcija NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva 9. oktobra.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

15. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Kako sateliti, senzori i AI oblikuju sledeću generaciju mreža za milione korisnika

by bifadmin 15. новембар 2025.

Jedanaesto izdanje konferencije Grupe mrežnih operatora Srbije – RSNOG, održano 13. novembra 2025. u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, okupilo je 200 stručnjaka iz industrije telekomunikacija i informacionih tehnologija, koji su diskutovali o trendovima i iskustvima u oblasti internet umrežavanja, sajber bezbednosti i veštačke inteligencije.

Konferenciju je otvorilo predstavljanje Strahinje Kustudića iz kompanije Nordeus, koji nas je vodio kroz priču o tome kako je Nordeus, od malog tima sa dva kompjutera, koji je pravio igre u garaži, izgradio globalnu tehnološku infrastrukturu koja danaas podržava više od 300 miliona korisnika širom sveta.

Prof. dr Dejan Vukobratović sa Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i Instituta za veštačku inteligenciju, predstavio je projekte koji spajaju mašinsko učenje i veliki broj senzorskih uređaja, kao što su dronovi ili plutajući uređaji za merenje kvaliteta vode.

Katarina Stefanović, inženjerka za optimizaciju bežične pristupne mreže Telekoma Srbija i RIPE Atlas ambasadorka govorila je o usponu satelitskih internet mreža nove generacije, poput Starlinka, putanji njihove integracije sa zemaljskim mobilnim mrežama i nove primene koje integracija ovih tehnologija omogućava.

Gost iz Švedske, Ulrih Viser iz ICANN-a, predstavio je RDAP, novi protokol za pristup podacima o internet domenima. RDAP donosi veću sigurnost, transparentnost i bolju zaštitu privatnosti korisnika, ali i nove mogućnosti kao što je efikasnije pretraživanje baza o registrovanim domenima i njihovim vlasnicima.

Jelena Ćosić iz organizacije RIPE NCC najavila je veliki evropski skup internet zajednice Jugoistočne Evrope, koje će se održati krajem aprila 2026. RIPE SEE 14 dolazi u Beograd posle pauze od jedne decenije.

Aleksa Miljković iz kompanije A1 podelio je iskustva ovog operatora u internom organizovanju i prikupljanju stotina ideja za širu i efikasniju primenu veštačke inteligencije, uz očuvanje privatnosti podataka.

Dragan Ilić iz Palo Alto Networks analizirao je najnovije pretnje DNS sistemu, koji je jedan od stubova interneta, ali koji dnevno prima 295 miliona malicioznih zahteva. Predstavio je i najbolje prakse za efikasnu zaštitu ovog servisa.

Viktor Varga iz Unicom Telekoma predstavio je tehnike za otkrivanje napada pre nego što do njih dođe. Govorio je o mapiranju napadnih površina i modelima veštačke inteligencije koji detektuju sumnjive događaje ili aktivnosti.

Đorđe Hirš iz Yettela govorio je o upotrebi modela veštačke inteligencije za prepoznavanje govora i analizu velike količine zahteva upućenih korisničkom servisu, kako bi se bolje razumeli zahtevi i potrebe korisnika. Đorđe je naglasio da mali modeli veštačke inteligencije, prilagođeni terminologiji, konkretnoj ponudi i poslovnim procesima operatora, često daju mnogo bolje rezultate od opštih velikih jezičkih modela, ali i da postoji dosta prostora za dalja unapređenja na ovom planu.

Dr Jovan Vujasinović iz VF Holdinga govorio je o tome kako mreže povezanih senzora pomažu u praćenju potrošnje energije i podsticanju energetske efikasnosti. Istakao je kako veštačka inteligencija postaje ključni deo modernih energetskih sistema jer omogućava analizu velikih količina podataka, prepoznavanje obrazaca i donošenje odluka koje optimizuju proizvodnju, potrošnju i distribuciju energije.

Slobodan Marković iz UNDP analizirao najnovije trendove u oblasti sajber bezbednosti sa Markom Elazarom iz Nova Defense. Elazar je naglasio da najveći tehnološki iskorak trenutno – uspon veštačke inteligencije – dočekujemo kao pojedinci, a ne kao zajednica i da jedino u zajedničkom frontu šireg ekosistema, kombinujući znanja i resurse, možemo da se efikasnije suočimo sa bezbednosnim rizicima koje donosi veštačka inteligencija.

Na ovo se dobro nadovezao Stevan Vučić iz kompanije UN1QUELY, koji je predstavio najčešće propuste koje njegov tim primećuje u mrežama velikih poslovnih i industrijskih sistema širom sveta.

Sašo Dimitrijoski, predsednik borda Makedonskog Telekoma, dao je lični osvrt na stanje tržišta telekomunikacija u regionu. Istako je da svi operatori u regionu imaju važnu uslugu u digitalnim transformacijama svojih zemalja, ali da i sami prolaze transformacije potrebne za primenu novih tehnologija kao što su 5G ili AI. Istakao je takođe važnost fokusa na korisničko iskustvo. Neka mesta, poput grada Skoplja, postala su potpuno pokrivena optičkom mrežom, ali će prelazak na optiku svuda potrajati još godinama i ne smemo izgubiti iz vida te korisnike i obezbediti im kvalitet koji zaslužuju postojećim tehnologijma.

Dejan Dramićanin iz kompanije Bitgear predstavio je čitav niz primena senzorskih mreža i uređaja koji se od početka do kraja izrađuju u Srbiji. Jedna od predstavljenih primena bio je projekat sa Telekomom Srbija koji je potpuno rešio problem neovlašćenog pristupa šahtovima i podzemnoj infrastrukturi ove kompanije.

Gost iz Slovenije, Jan Žorž, svetski stručnjak za IPv6 protokol, predstavio je najbolje tehničke i organizacione prakse koje operatori mogu primeniti kako bi obezbedili racionalnu upotrebu IPv6 adresa i optimizovali korisničko iskustvo za svoje korisnike.

Na kraju konferencije je, za sve onlajn i učesnike uživo, realizovan i tradicionalni nagradni kviz.

RSNOG konferencija je organizovana uz pokroviteljstvo fondacije RNIDS, kompanija Unicom Telecom i SOX. Podršku su pružili i sponzori: Pulsec powered by Telekom Srbija, Yettel, A1, Palo Alto Networks, RIPE NCC i Data Cloud Technology.

15. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako se najveće kompanije prilagođavaju novoj ekonomskoj realnosti

by bifadmin 15. новембар 2025.

Sedamnaesto izdanje Coface CIE Top 500 rang liste pruža sveobuhvatan pregled načina na koji se najveće kompanije Centralne i Istočne Evrope snalaze u okruženju koje karakterišu složenost i promene.

Nakon šokova iz 2022–2023. godine, 2024. je donela nestabilan oporavak: inflacija je naglo pala – u proseku sa 10% na 3% u roku od godinu dana – ali je rast ostao solidan i neujednačen, sa prosečnom stopom rasta od +2%. Lideri kompanija u regionu pokazali su agilnost, prilagođavajući strategije kako bi zadržali zamah uprkos upornim izazovima.

Godišnja Coface CIE Top 500 studija pruža jedinstven uvid u ove trendove, rangirajući 500 najvećih kompanija u regionu prema prometu i analizirajući dodatne pokazatelje kao što su broj zaposlenih, poslovni okvir, sektori i Coface procene kreditne sposobnosti kompanija. Ovogodišnji rezultati ne nude samo trenutni pregled performansi, već i mapu puta za razumevanje sila koje oblikuju budućnost regiona.

Top 500 kompanija: Umeren rast uprkos ekonomskim izazovima

U 2024. godini oporavak regiona Centralne i Istočne Evrope (CIE) oblikovan je naglim padom inflacije i postepenim ublažavanjem monetarne politike, što je donelo određeno olakšanje nakon godina visokih kamatnih stopa. Dok je prosečan rast BDP-a u zemljama CIE stabilizovan na oko +2%, ukupni promet najvećih kompanija u regionu opao je za -3,7%, pre svega zbog kontrakcija u petrohemijskom sektoru. Ipak, prosečni prihodi među Top 500 kompanijama porasli su za +3,1%, što ukazuje na stabilnije uslove u širem ekonomskom okruženju.

Uprkos ovom pozitivnom trendu, profitabilnost je bila pod pritiskom. Neto profitne marže pale su sa 4% na 3,2%, jer su rastući troškovi rada i viši troškovi finansiranja opteretili korporativnu dobit. Snažna potrošnja domaćinstava i talas EU fondova pružili su dobrodošao podsticaj, ali spoljašnji izazovi – pre svega kontinuirana stagnacija u Nemačkoj i intenziviranje globalnih trgovinskih tenzija – i dalje bacaju senku na perspektivu.

Razvoj po zemljama: Promene u dinamici

Poljska ostaje pokretačka snaga CIE regiona, sa 178 kompanija na listi Top 500 i više od 1,2 miliona zaposlenih. Ipak, njen udeo u rangiranju je blago opao, a rast prihoda stagnirao, što odražava izazove snažnog zlotog i nedostatka radne snage. Češka je povećala svoje prisustvo, zahvaljujući oporavku domaće tražnje i ranom početku monetarnog popuštanja, dok Rumunija, uprkos tome što je druga po veličini ekonomija, ostaje nedovoljno zastupljena na listi Top 500 zbog kontinuiranih strukturnih izazova.

Ključni igrači: Lideri i pokretači

Rang lista za 2024. godinu donosi priču o kontinuitetu, ali i transformaciji na vrhu. Orlen je ponovo zadržao poziciju najveće kompanije u CIE regionu, potvrđujući snažnu tržišnu dominaciju uprkos padu prihoda. Škoda Auto A.S. iz Češke Republike zadržala je drugo mesto, ostvarivši rast i prihoda i profita, iako se evropski automobilski sektor suočavao sa značajnim izazovima. Jeronimo Martins Polska S.A., operator najvećeg lanca prodavnica u Poljskoj, pretekao je MOL Nyrt iz Mađarske i zauzeo treće mesto, što odražava normalizaciju nakon povoljnih godina za petrohemijsku industriju i dinamiku maloprodajnog sektora. Najznačajniji skokovi među vodećim kompanijama – poljski Lidl Sp. z o.o. Sp.K. (sa 14. na 9. mesto) i Vilniaus Prekyba UAB, operator maloprodajnih lanaca poput Maxime u baltičkim državama (sa 17. na 13. mesto) – ukazuju na strateška proširenja uz integraciju e-trgovine i optimizaciju lanca snabdevanja.

Trendovi po sektorima otkrivaju stagnaciju uz strukturnu dominaciju industrijskih sektora

Rang lista 500 najboljih kompanija u Centralnoj i istočnoj Evropi za 2024. godinu prikazuje raznoliku sliku sektorskog učinka u celom regionu. Iako industrijski sektor – čiji je uporište sektor minerala, hemikalija, nafte, plastike i farmaceutske industrije, kao i automobilski i transportni sektor – ostaje dominantan, on nastavlja da stagnira pod teretom spoljnih pritisaka i strukturnih zavisnosti. Nasuprot tome, sektor nespecijalizovane trgovine pojavio se kao motor rasta, podstaknut oporavkom potrošnje domaćinstava i povećanjem kupovne moći vođenim platama. Promet je porastao za 6,2%, a profit je porastao za 25%, čak i dok su neto marže ostale male. Sektor IKT-a i električne opreme pokazao je podeljenu putanju, pri čemu su digitalne usluge napredovale, dok je proizvodni segment zaostajao. Komunalne usluge i javne usluge zabeležile su kontrakciju kako su se energetska tržišta stabilizovala nakon krize, a poljoprivredno-prehrambeni sektor je ostao stabilan, imajući koristi od otporne potražnje i podrške EU. U međuvremenu, proizvođači metala su se suočili sa poteškoćama zbog pada globalnih cena i pooštravanja klimatskih propisa EU. Ovi različiti trendovi naglašavaju prelazak regiona sa industrijskog oslanjanja na rast vođen potrošnjom i inovacijama, ističući potrebu za strateškom diverzifikacijom i političkom podrškom.

Tržište rada i trendovi zaposlenosti

Rast zaposlenosti među CIE Top 500 kompanijama usporio je na oko 0,8%, prateći šire trendove u EU. Stope nezaposlenosti ostale su istorijski niske, dok su zategnuta tržišta rada povećala pregovaračku moć radnika. Realne plate značajno su porasle, posebno u istočnoj Evropi, pomažući da se povrati kupovna moć izgubljena usled ranije inflacije. Sektor nespecijalizovane trgovine prednjačio je po broju zaposlenih, dok su industrijski sektori poput hemijske i automobilske industrije nastavili da obezbeđuju značajnu radnu snagu.

Gledajući unapred, perspektiva za CIE region je oprezno optimistična, ali i dalje obavijena neizvesnošću. Prema rečima Mateusza Dadeja, Ph.D., regionalnog ekonomiste za Coface Centralnu i Istočnu Evropu: „Očekuje se da će ekspanzija BDP-a nastaviti umerenim tempom, podstaknuta domaćom potrošnjom i investicijama finansiranim iz EU fondova, dok monetarno popuštanje pruža dodatnu podršku. Ipak, uporna slabost Nemačke, ključnog trgovinskog partnera regiona, kao i mogućnost daljih globalnih poremećaja u trgovini, mogli bi odložiti ili ugroziti oporavak.“

„Rang lista Coface CIE Top 500 za 2025. godinu naglašava prilagodljivost i otpornost najvećih kompanija Centralne i Istočne Evrope. Iako izazovi i dalje postoje, korporativni lideri regiona prihvataju nove pokretače rasta i oblikuju ekonomsku budućnost. Kako region prelazi ka rastu zasnovanom na potrošnji i inovacijama, strateške investicije u digitalizaciju, zelene tehnologije i razvoj radne snage biće ključne za održavanje zamaha i snalaženje u neizvesnom globalnom okruženju,“ zaključuje Jaroslaw Jaworski, CEO Coface Central & Eastern Europe Region.

Kompletna Coface CIE Top 500 studija pruža detaljan uvid u podatke, trendove i priče koje stoje iza ovih ključnih brojki. Koje kompanije su zvezde u usponu? Kako se sektori prilagođavaju budućnosti? I koje se lekcije mogu izvući za biznise širom Evrope i van nje? Pozivamo vas da istražite kompletnu analizu i otkrijete uvide koji oblikuju ekonomsku budućnost regiona.

Foto: Pixabay

15. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

A1, najbrža mobilna mreža 5. godinu zaredom, lansira 5G početkom decembra

by bifadmin 14. новембар 2025.

Nakon što je RATEL objavio uspešno okončanje javnog nadmetanja za izdavanje pojedinačnih dozvola za korišćenje radiofrekvencijskog spektra koji će se koristiti i za 5G mreže, A1 Srbija pozdravlja ovu važnu odluku za dalji digitalni razvoj zemlje.

A1 Srbija ulazi u novo tehnološko poglavlje kao spreman i iskusan operator na tržištu, oslanjajući se na bogato iskustvo A1 Grupe u kojoj je 5G već godinama standard.

Višegodišnje investiranje u kvalitet potvrđeno je i time da je A1 mreža petu godinu zaredom najbrža mobilna mreža u Srbiji prema kompaniji Ookla®, tvorcu aplikacije Speedtest*. Ovaj rezultat potvrđuje doslednost i stabilnost koju će kompanija primeniti i u 5G eri.

„Za nas je ovo važan trenutak jer otvara put da korisnicima omogućimo pravo 5G iskustvo u pogledu brzine i stabilnosti. Zahvaljujući iskustvu A1 Grupe i ekspertima koji godinama rade sa 5G tehnologijom širom Evrope, mi smo potpuno spremni za novu generaciju mreže. Posebno je važno što objedinjujemo 4G mobilnu, optičku i 5G tehnologiju, jer upravo ta konvergencija omogućava ujednačeno i besprekorno korisničko iskustvo“, poručuje Judit Albers, generalna direktorka A1 Srbija.

Snaga A1 Srbija oslanja se i na stabilnost A1 Grupe, koja je deo jedne od najvećih telekomunikacionih kompanija na svetu – América Móvil. Grupa je u prethodnom periodu u Srbiji investirala 1,5 milijarde evra, dok je u narednom periodu planirano dodatnih 250 do 300 miliona evra za dalji razvoj infrastrukture i sprovođenje strateških planova.

„U fazi testiranja 5G tehnologije u realnim uslovima postizali smo u proseku do osam puta veće brzine u određenim scenarijima u poređenju sa 4G. Od početka decembra u velikim gradovima pokrećemo 5G uslugu, čime ćemo odmah podići korisničko iskustvo u pogledu brzine i stabilnosti. To potvrđuje koliko je 5G ključan za razvoj novih usluga i podržavanje sve većeg rasta prenosa podataka“, otkriva Nenad Zeljković, glavni direktor za tehnologiju A1 Srbija.

A1 Srbija je bio prvi operator koji je lansirao 4G na domaćem tržištu, čime je postavljen standard savremenog mobilnog interneta u zemlji. Takođe je i prvi operator koji je omogućio svojim korisnicima korišćenje 5G tehnologije u romingu, pružajući im doživljaj koji imaju korisnici širom Evrope i sveta.

14. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Yettel kupio 5G spektar

by bifadmin 14. новембар 2025.

Komercijalno lansiranje 5G-a u decembru

Kompanija Yettel učestvovala je na aukciji za 5G radio-frekvencijski spektar koju je organizovalo Regulatorno telo za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) u periodu od 3. do 7. novembra 2025. godine.

Yettel je kupio odgovarajuće 5G radio – frekvencije u opsezima 700 MHz, 2600 MHz i 3.6 GHz i obnovio pravo korišćenja opsega 900MHz, 1800MHz i 2100MHz, za ukupnu vrednost od više od 100 miliona evra. Nakon završetka regulatornog procesa sledi tehničko i komercijalno lansiranje Yettel 5G usluga.

„Spremni smo da pustimo 5G našim korisnicima čim zvanično dobijemo licencu. Za nas u Yettelu, prioritet je da zadržimo najbolji kvalitet mreže i nastavimo da donosimo nove usluge na tržište. U našoj ponudi imamo veliki broj 5G uređaja, što znači da naši korisnici već mogu da osete sve prednosti novih tehnologija. Nivo investicija u spektar i tehnologiju je visok, ali je 5G neophodan preduslov za dalji razvoj i pustićemo ga u decembru“, rekao je Majk Mišel, generalni direktor Yettela.

Glavne prednosti 5G su veća brzina, manje kašnjenje signala i samim tim veći kapacitet daljinskog obavljanja stvari, veći broj povezanih uređaja, i mogućnost većeg prilagođavanja konkretnim potrebama određenih industrija za povezivanjem. Osim toga, imaće minimalno kašnjenje prenosa podataka i mogućnost povezivanja velikog broja korisnika.

14. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Budućnost domaće privrede: Previše zavisna od svetske vetrometine

by bifadmin 14. новембар 2025.

Preduzeća u Srbiji suočavaju se sa ozbiljnim problemima koji proističu iz unutrašnje strukture privrede i njene prevelike zavisnosti od globalnih dešavanja. Sistemske slabosti dovele su do prekomernog oslanjanja na strane investicije, dok su istovremeno domaća privatna ulaganja među najnižima u Evropi. Zato, kada dođe do usporavanja svetske trgovine, pada stranih ulaganja zbog globalnih tenzija ili najava carina, Srbija to odmah oseti. To je glavni rizik za period koji sledi, upozoravaju stručnjaci.

Kako se ova poslovna godina bliži kraju, tako se smanjuju predviđene stope privrednog rasta za Srbiju. Za razliku od projekcije Ministarstva finansija sa početka godine da će BDP Srbije u 2025. dostići 4,2%, NBS je u oktobru iznela procenu da će rast iznositi 2,75%. Slična je i prognoza Svetske banke za Srbiju (2,8%) EBRD predviđa 2,5%, a MMF daje još nižu procenu (2,4%).

Kraj godine obeležile su energetska neizvesnost usled sankcija NIS-u i moguće obustave dotoka ruskog gasa, kao i najave o smanjenju kvota i rastu carina na izvoz srpskog čelika u Evropsku uniju. Od naredne godine, dodatnim troškovima biće izložene i domaće firme koje izvoze na evropsko tržište, a posluju u oblastima koje su obuhvaćene EU mehanizmom prekograničnog prilagođavanja cene ugljenika (CBAM).

Kakve su perspektive domaće privrede, imajući u vidu spoljašnje nestabilnosti, veliku političku krizu unutar zemlje i samu strukturu privrednog rasta?

Domaća privatna ulaganja među najnižima u Evropi

Stručnjak Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović kaže za B&F da Srbija ima relativno izbalansiranu privredu, bez izrazito dominantnog sektora, što je dobro. Prednjače prerađivačka industrija, trgovina, informisanje i komunikacije, dobro se kotira i građevinarstvo podstaknuto velikim javnim investicijama, ali značajno učešće sektora nekretnina po njegovom mišljenju nije nužno pozitivno, jer ukazuje na prekomerno investiranje u pregrejano tržište stanova.

Veliki priliv stranih investicija na nivou 6-7% BDP-a proteklih godina i izvoz koji se sa oko 55% BDP-a približava zemljama Višegradske grupe ukazuju, međutim, na veliku otvorenost i zavisnost privrede od spoljnog okruženja. „To u situacijama globalne neizvesnosti i trgovinskih napetosti može biti izvor rizika. Upravo je ta osetljivost jedan od razloga usporavanja privrede ove godine”, ocenjuje Jovanović.

On ističe da visoke javne investicije koje su sa 6-7% BDP-a među najvišima u Evropi pozitivno utiču na dugoročni potencijal rasta, jer znači da se zemlja infrastrukturno razvija. Ali, ključna slabost ostaju niska domaća privatna ulaganja koja su među najnižima u Evropi.

„Kada dođe do usporavanja svetske trgovine, pada stranih ulaganja zbog globalnih tenzija ili najava carina, Srbija to odmah oseti. To je glavni rizik za period koji sledi. Zato kreatori ekonomskih politika moraju razmisliti o promeni ekonomskog modela, i pružiti veću podršku domaćim firmama”.

Bečki institut je u jesenjoj prognozi o perspektivi srpske privrede oborio očekivanja za rast u ovoj godini na svega 2%, dok je prognoza za inflaciju povećana na 4,5 procenata. Prema ovoj analizi, ono što ohrabruje je snažan rast automobilskog sektora od oko 23% u prvoj polovini godine.

Raste odliv profita i dividendi

Ekonomista Dragovan Milićević smatra da je struktura privrede ustrojena privatizacijom posle 2000. godine, koja je bila motivisana imovinskim a ne profitnim faktorom, kao i prilivom direktnih investicija potpomognutih velikim subvencijama. Takva politika sem isplaćenih zarada, energenata i drugih uglavnom nematerijalnih troškova, nije imala podsticajan efekat na razvoj srpske privrede. Istovremeno, domaće firme stavljene su u neravnopravan položaj.

Rizici takve strukture su preveliki, kaže Milićević za B&F. U početku zbog priliva inostranih ulaganja rastu prihodi u primarnom dohotku, čime se pozitivno utiče na tekući račun platnog bilansa. Kasnije, kada kompanije počnu da vraćaju dobit i dividende u matične države, primarni dohodak postaje negativan jer pada priliv investicija.

„Druga opasnost je polako iscrpljivanje glavnih resursa zbog kojih su strane kompanije došle u Srbiju, kao i promene na međunarodnom investicionom tržištu i tržištu kapitala. Svedoci smo da se u drugoj polovini prošle i u ovoj godini regionalni raspored investicija menja i da pada priliv investicija u zemlje Istočne i Jugoistočne Evrope, samim tim i u Srbiju”, navodi Milićević.

Sa druge strane, energija je sve skuplja. Pitanje je kako će se odvijati situacija sa NIS-om i kakav će biti sporazum oko gasa sa Rusima, jer cena može biti značajno povećana. Skuplji energenti negativno utiču na konkurentnost praktično svih sektora, pa je teško reći koju granu bi to najteže pogodilo. Da ne pričamo o negativnom uticaju koji bi imala rastuća inflacija.

Do visokih tehnologija ni brzo ni lako

Srpska privreda se tako nalazi između konkurentnih siromašnih zemalja sa niskim platama i razvijenim industrijama i bogatih država, dominantnih u industrijama koje prolaze kroz brze tehnološke promene. „Strane direktne investicije mogu doneti znanje, tehnologije, pristup novim tržištima i najvažnije, ulaganja u ljudski kapital. Nažalost, ta vrsta koristi najčešće je dostupna samo razvijenim zemljama“, ukazuje Milićević.

On ističe da prekomponovanje privredne strukture traži velike materijalne, kadrovske i organizacione resurse i ne dešava se brzo. Srbija bi morala da privuče ulaganja u razvoj privrednih grana u kojima bi dominirale više i visoke tehnologije, uz primenu novih znanja i novih zanimanja. Bez toga nema izlaska iz „sklapačke“ ekonomije, niti iz klopke srednje razvijenosti.

Metalski sektor već trpi

Kako sistemske slabosti mogu da se odraze na poslovanje konkretnog sektora pokazuje primer metalske industrije. Ova industrija beleži godišnji izvoz od oko 10 milijardi evra i zaslužna je za svaki treći evro zarađen iz inostranstva. Veliki broj firmi i dobavljača zapošljava oko 200.000 radnika. Posluju već dugo u makroekonomskim uslovima koji su krojeni za uvoznike.

Zoran Pekez, direktor Vojvodina metal klastera, kaže za B&F da kao i u mnogim drugim delatnostima, i u metalskom sektoru već se oseća nedostatak posla, dok istovremeno rastu cene repromaterijala a sve veći problem je i energija. Tražnja pada ne samo zbog teškoća u kojima se već duže vreme nalazi autoindustrija u EU, već i zbog problema na domaćem terenu.

„Problema je sve više i u finansiranju izgradnje velikih državnih infrastrukturnih projekata. U tom lancu javljaju se sve veće poteškoće u naplati. Pored toga, evidentno je da inflacija uzima maha i da devizni kurs koji je fiksan pogoduje uvoznicima i guši izvoznike. Ima dosta metalaca koji izvoze i to im postaje sve teže i nerentabilnije”, ističe Pekez. Proizvodnja i izvoz električnih vozila koja je počela u Stelantisovoj fabrici u Kragujevcu, prema njegovoj oceni, nije mnogo popravila situaciju.

Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić u publikaciji Kvartalni monitor upozorava da poslovanje u Srbiji u nekim delatnostima, naročito u sektoru razmenjivih dobara poput industrije, poljoprivrede i nekih usluga postaje skupo i ekonomski neisplativo, jer se cene u evrima u Srbiji brzo približavaju evropskim cenama. To je posledica kombinacije visoke inflacije i fiksnog kursa dinara prema evru.

Prema nivou razvijenosti Srbija je u 2023. godini bila na 46% EU, dok je prema nivou cena bila na 68% EU, pa se znatno brže približavamo Evropi po cenama nego po nivou razvijenosti. Tako su cene kod nas bliže evropskim nego u Rumuniji i Bugarskoj, iako su one razvijenije od Srbije. U takvoj situaciji, jedina šansa za održivi rast Srbije je preorijentacija ka visokoproduktivnim delatnostima, koje mogu profitabilno da posluju sa visokim cenama, zaključuje Arsić.

Jelena Stjepanović

Biznis Top 2024/25 u izdanju časopisa Biznis i finansije, novembar 2025.

Foto: NewAfrica, Depositphotos

14. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Ugovorom o Generalštabu smo pristali da damo mnogo, a ako ne damo sledi višemilionska kazna

by bifadmin 14. новембар 2025.

Novinari koji su imali uvid u tajni ugovor o Generalštabu kažu da Srbija njime mnogo daje investitoru – zetu Donalda Trampa – a zauzvrat dobija malo.

U pitanju su novinari Radara i Forbsa koji navode da su prema navedenom ugovoru obaveze i troškovi Srbije veliki i da ovim projektom vlast pokušava da se dodvori američkom predsedniku.

Kako ističe Radar, Srbija se obavezala da ceo ovaj kompleks investitoru ustupi besplatno na 99 godina, uz mogućnost da se kasnije zakup pretvori u vlasništvo, kao i da sama sruši sve objekte na toj prostoru. Uprkos ovom trudu i ulaganjima naše zemlje, većinski udeo od 77,5 odsto u zajedničkoj kompaniji imaće firma zeta američkog predsednika Džareda Kušnera, javlja Forbes.

No, to nije sve, ako neku od obaveza ne ispunimo, američki partner može raskinuti ugovor i naplatiti odštetu u milionima dolara. Interesantno je da će se i na ovaj projekat primenjivati međudržavni sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima koji je bio osnova za još jedan projekat ove vlasti „od nacionalnog značaja“ – Beograd na vodi, koji je započet na sličan način, sa sličnim ugovorom.

S tim što je Srbija vlasnik nešto manje od 33 odsto preduzeća Beograd na vodi dok će u slučaju Generalštaba imati samo 22,5 odsto.

Srbija ima obaveze koje nije lako ispuniti

Za početak naša obaveza je bila da se ovom kompleksu ukine status zaštićenog kulturnog dobra kako bi mogao biti srušen. To je odbila da učini Dubravka Đukanović, bivša direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, pa je smenjena. Na njeno mesto došao je Goran Vasić iako nije imao položen stručni konzervatorski ispit, kako za tu funkciju nalaže zakon. Ali imao je nešto drugo – omogućio je ukidanje zaštite za Generalštab.

Naše ostale obaveze u ovom projektu su da donesemo regulacioni plan koji će pomoći direktno izdavanje građevinske dozvole, kao i da obezbedimo da ugovorne strane prime izveštaj o zaštiti životne sredine koji pokazuje da je „ekološka sanacija zemljišta završena ili nije potrebna“. Uz to, traže se i obezbeđivanje saglasnosti Komisije za zaštitu konkurencije i pozitivno mišljenje Komisije za kontrolu državne pomoći, kako bi bio usaglašen poslovni i usvojen regulacioni plan.

Još jedna obaveza Srbije je da obezbedi garancije Trampovom zetu da se ne vodi sudski postupak za zemljište i objekte, iako trenutno Tužilaštvo za organizovani kriminal ispituje kako je Generalštab izgubio status kulturnog dobra.

Zato urednik Forbes Srbija Ivan Radak kaže da mu nije jasno kako vlast planira da ostvari ovaj dogovor. On se pita i “kako je moguće sa sigurnošću tvrditi da neće biti drugih postupaka, ako na primer neka treća strana ima potraživanja? Da li je to neka gola sila, preskakanje procedura?”

Međutim, da podsetimo, mnoge procedure već su preskočene donošenjem lex specialisa o Generalštabu.

Penali mogu koštati od milion do 50 miliona evra

Navedene obeveze Srbije su i te kako značajne, jer, kako piše u ugovoru, ukoliko ne budu ispunjene u roku od dve godine od dana zaključenja tog dokumenta, a on ističe u maju 2026, partner iz Amerike moći će da raskine ugovor po svom nahođenju, sa pisanim obaveštenjem Republici Srbiji. I ne samo to, moći će da naplati troškove.

A iznos nikako neće biti mali, piše Radar. On će obuhvatiti sve troškove koje je američka firma imala „vezano za sticanje udela i raskid ugovora nakon osnivanja društva i milion evra“, s tim što je jednom odredbom Investicionog ugovora predviđeno da ukupna odgovornost države Srbije u pogledu bilo kojih potraživanja koja strateški partner može da ima za kršenje Ugovora ne može da pređe 50 miliona evra.

Novinari smatraju da je u pitanju korupcija

Osim navedenog “dodvoravanja” američkom predsedniku, pojedini novinari smatraju da je ovaj projekat, koji je toliko nepovoljan za našu državu, započet jer omogućava korupciju na visokom nivou.

“Lično, kada pomislim na Generalštab, ja pomislim na korupciju”, ocenjuje urednica na portalu Nova.rs Nataša Latković.

Sa njom je saglasan i ekonomski novinar nedeljnika Radar Milan Ćulibrk koji ovaj projekat naziva perionicom para.

Izvor: Radar, Forbes, N1

Foto: imagebrokermicrostock, Depositphotos

14. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Atlantic Brands preuzima distribuciju brenda Biobaza

by bifadmin 14. новембар 2025.

Juče je u Beogradu održan događaj povodom zvaničnog početka saradnje između brenda Biobaza i kompanije Atlantic Brands, koja od ove jeseni preuzima distribuciju Biobaza proizvoda na tržištu Srbije. Time Biobaza, već prisutna i prepoznata među potrošačima koji biraju prirodnu kozmetiku, ulazi u novu fazu razvoja sa snažnim regionalnim partnerom.

„Biobaza je brend koji se izdvaja svojom autentičnošću i doslednošću filozofiji prirodne, čiste i delotvorne kozmetike. Saradnja sa Atlantic Brands omogućava nam stabilniju i širu dostupnost potrošačima u Srbiji, kao i strateški razvoj brenda u godinama koje dolaze,“ izjavio je Bojan Tolić, član Uprave za prodaju i marketing kompanije Magdis, u čijem sastavu je brend Biobaza.

Biobaza je lansirana 2010. godine kao prva hrvatska prirodna kozmetika farmaceutskog kvaliteta, razvijena po strogim standardima kvaliteta i sigurnosti, i bez parabena, silikona, alkohola, veštačkih boja i mirisa. Danas je brend prisutan u više od deset kategorija: od nege tela i lica, preko proizvoda za sunčanje, kose i dentalne higijene, do muške i dečje linije, i beleži kontinuirani rast.

Zahvaljujući novom partnerstvu sa Atlantic Brands, Biobaza dodatno učvršćuje svoju poziciju jednog od vodećih brendova prirodne kozmetike u regionu, sa jasnim ciljem da ostane prva asocijacija na čistoću, poverenje i prirodnost koja zaista deluje.

 

14. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

EU uvodi carine na pakete manje vrednosti od 150 evra tokom 2026. godine

by bifadmin 14. новембар 2025.

Ministri finansija Evropske unije složili su se danas da tokom 2026. godine uvedu carine na pakete vrednosti manje od 150 evra, koji stižu u 27 zemalja članica unije.

Takva odluka pre svega će pogoditi kineske onlajn prodavce Šein i Temu, preneo je Rojters.

Prvobitni plan Evropske unije bio je da se izuzeće od carina za pakete manje vrednosti ukine tek 2028. godine.

Međutim, milijarde paketa, koji stižu u EU uglavnom iz Kine, izazvale su reakciju evopskih kompanija i uticale na političare da što brže deluju i donesu pomenutu odluku.

Prošle godine, 4,6 milijardi takvih malih paketa ušlo je u EU, odnosno više od 145 u sekundi, od čega 91 odsto potiče iz Kine.

Evropska unija očekuje da će se taj broj povećati.

Izvor:Tanjug

Foto: Pixabay

14. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Porez na imovinu u Beogradu ponovo raste, najviše za garaže

by bifadmin 14. новембар 2025.

Predsednik Skupštine grada Beograda Nikola Nikodijević izjavio je večeras da će uvećanje poreza na imovinu u prestonici za 2026. godinu u proseku „biti ne više od četiri do pet odsto“.

On je u Beogradskoj hronici na primeru pojasnio da će to uvećanje biti za oko 450 dinara na godišnjem nivou za stan od 50 kvadrata u trećoj zoni, kojoj „pripada najveći broj sugrađana“.

Istakao je da u Beogradu postoji 14 zona stanovanja i poslovanja, te da se njihove granice nisu menjale poslednjih godina uz određene manje izmene posebno u zonama oko novih saobraćajnica, prenosi Beoinfo.

„Iznos poreza na imovinu se utvrđuje na osnovu godišnjeg prometa nekretnina u toj zoni, izračuna se prosečna cena kvadratnog metra u zoni u kojoj je nekretnina prometovana„, potvrdio je Nikodijević.

On je dodao da postoje i olakšice na tu prosečnu cenu koja se prati od 1. oktobra prošle do 30. septembra tekuće godine.

Najveći skok poreza u Beogradu će biti na garaže

„Po svakoj godini starosti objekta, poreznik ima pravo na jedan odsto amortizacije. To znači da objekat star 10 godina ima pravo na 10 odsto amortizacije i tako do objekta do 40 godina starosti i isto toliko procenata amortizacije na vrednost nekretnine. Takođe predviđeno je umanjenje poreza za korisnike koji stanuju u toj nekretnini“, rekao je Nikodijević.

Najveći skok poreza u Beogradu će biti na garaže, ukazao je Nikodijević uz objašnjenje da je njihova cena u prošloj godini značajno uvećana.

„Najveći rast cena u prošloj godini beleže garaže i pomoćni objekti dostigavši cenu maltene manjih stanova u drugoj i trećoj zoni“, ukazao je predsednik gradskog parlamenta.

Istakao je da je Skupština grada nedavno usvojila rebalans budžeta od oko 190 milijardi dinara, plus 16,5 milijardi namenjenih za 17 beogradskih opština.

„Grad Beograd servisira sve svoje obaveze, uz besplatan prevoz, udžbenike i besplatne vrtiće. Socijalne i komunalne službe rade bez zastoja i isporučuje se usluga zavidnog kvaliteta građanima prestonice„, zaključio je Nikodijević.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

14. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Briselski san zimske noći: Kad porastem biću Amerika
  • Od administracije do strategije: kako AI menja ulogu HR-a
  • Wikipedia uvodi restrikcije za članke pisane pomoću veštačke inteligencije
  • Lidl podržao inicijativu „Sat za našu planetu“
  • Standardizacija rada kao osnova za inovacije i unapređenja

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit