NAJNOVIJE
Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom...
Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro...
Milton Fridman: Država nema svoj novac, samo ljudi imaju...
U trećem kvartalu prosečna neto zarada nominalno veća za...
Čak 87,8 odsto ukupnog izvoza je iz prerađivačke industrije
Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova
Globalni kapital sve češće ima prezime
Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70...
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

Laura Koveši: Za železničku nesreću u Grčkoj kriva je korupcija

by bifadmin 13. август 2025.

Laura Koveši, glavna tužiteljka Evropskog javnog tužilaštva, tvrdi da je za železničku tragediju u Grčkoj odgovorna korupcija.

Da podsetimo, pre dve i po godine u železničkoj nesreći u blizini klisure Tempi putnički voz prepun studenata naleteo je na teretni voz. Tom prilikom poginulo je 57 ljudi a desetine su povređene.

Grčka istraga je pokazala da su uzroci nesreće ljudska greška, loše održavanje železnice i upošljavanje nestručnih kadrova.

Međutim, istraga koju vodi Koveši u ime EJP-a pokazala je da je ova tragedija mogla biti sprečena da su poštovani dogovori, odnosno da je projekat finansiran od strane EU koji je trebalo da prugu učini bezbednijom završen na vreme i kako treba.

Prema njenim rečima, Grčka je dobila milione evra za modernizaciju svoje železničke mreže, uključujući i sistem za signalizaciju koji je zakazao u ovom slučaju. “Da je taj projekat završen na vreme i da je urađen korektno, tragedija bi mogla biti izbegnuta”, rekla je ona.

Inače, Evropsko javno tužilaštvo je u 2024. otvorilo 2.666 istraga o korupciji koja je, prema prvim procenama, nanela ukupnu štetu EU fondovima od oko 27 milijardi evra.

EJP istražuje samo trošenje evropskog novca u Srbiji

Iako su i u Srbiji mnoge oči uprte u njega, Koveši je još u martu ove godine saopštila da EJP nema nadležnost da istražuje tragediju koja se desila na Železničkoj nesreći u Novom Sadu. Dodala je da njena kancelarija istražuje moguću zloupotrebu sredstava iz zajmova Evropske investicione banke za rekonstrukciju pruge Beograd-Subotica i pomenute stanice, ali da ne može da se bavi uzrokom nesreće.

“Naš zadatak je da otkrijemo da li se evropski novac troši namenski”, rekla je Koveši RTS-u objašnjavajući zašto Evropsko javno tužilaštvo ne može da se bavi našim slučajem. To ćemo ipak morati sami.

Foto: pixifant, Pixabay

13. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Zlato ne rđa – od faraona do digitalne ekonomije ostaje večna garancija vrednosti

by bifadmin 12. август 2025.

U proteklih nekoliko godina, interesovanje za investicionim zlatom u Srbiji beleži stabilan i primetan rast. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane.

Stručnjaci kažu da taj trend nije slučajan. U vremenu finansijske nesigurnosti, visoke inflacije i slabljenja poverenja u tradicionalne investicione sisteme, fizičko zlato postaje ne samo oblik štednje, već i psihološko utočište – konkretan, opipljiv način da se očuva vrednost, van digitalnog i bankarskog sistema.

Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama – ne bledi.

Sigurnost u šaci – sve više ljudi ulaže u zlato

Da krize i rizici povećavaju broj novih investitora u žuti metal, smatra dr Zoran Grubišić, profesor sa Beogradske bankarske akademije. Kako kaže, kada je budućnost neizvesna, mnogi u zlatu vide sigurnost. Premda, kako dodaje, zlato nije za nestrpljive investitore. “U prošlosti je bilo i padova cene, znala je da varira, ali je krize već dve decenije konstantno podižu”, kaže Grubišić.

Georgi Hristov direktor “Tavex zlato&srebro”, slaže se da fizičko investiciono zlato nije namenjeno špekulacijama niti kratkoročnim dobicima. “Njegova svrha nije da donosi, već da čuva. Zato ga smatraju obaveznim stubom svake ozbiljne štedne ili investicione strategije”, objašnjava Hristov. “U kompaniji Tavex jasno vidimo porast interesovanja. U prvih šest meseci ove godine, prodaja zlata porasla je za skoro 25% u poređenju sa istim periodom 2024. Prema našim podacima, među kupcima se nalaze pojedinci svih generacija – od mladih koji tek ulaze u svet ličnih finansija, do starijih koji traže način da sačuvaju plodove dugogodišnje štednje”, kaže Hristov i dodaje da iako se demografski profil nije drastično promenio, jasno se vidi njegovo širenje: „Sve više mladih investitora danas uključuje zlato u svoje portfolije. Dok starije generacije ulažu oko 10% svoje imovine u zlato, mlađi ulažu čak i do 15–17%, često u kombinaciji sa drugim alternativnim investicijama kao što su kriptovalute ili umetnine.”

Naš sagovornik smatra da se u osnovi tog interesa nalazi nešto više od puke finansijske računice, jer kupci zlata žele da imaju direktan, fizički pristup svom bogatstvu, bez posrednika, bez aplikacija i bez banaka.

Prema rečima prof. Grubišića, investitori bi svoj portfolio trebalo da diversifikuju u zavisnosti od spremnosti na rizik, ali da ne igraju samo na “jednu kartu”. “Bez obzira što je poslednjih godina zlato raslo, ne treba sva sredstva uložiti samo na jedno mesto. Za one koji nisu skloni rizikovanju, jedan deo može da bude zlato ili državne i korporativne obveznice”, kaže naš sagovornik i dodaje da je dobro pratiti kako se ponašaju centralne banke. Ako one kupuju zlato, to je dobar pokazatelj.

Srbija se recimo u prvih pet meseci ove godine svrstala među 10 zemalja koje su najviše kupovale zlato za potrebe rezervi. Prema podacima Svetskog saveta za zlato, kupljeno je 1,7 tona zlata, čime se Srbija kotirala u top 10 na svetskoj listi. Među 163 države, naša zemlja je jedina retkih koja je od 2007. godine isključivo samo kupovala zlato.

Odakle zlatu “sjaj” kroz vekove

“Kroz čitavu ljudsku istoriju zlato je imalo posebnu ulogu – kao valuta, simbol moći, dar bogovima i temelj ekonomskih sistema. Od egipatskih faraona, preko antičkog Rima i srednjovekovnih kovnica, pa sve do savremenih centralnih banaka i investicionih fondova, status zlata kao univerzalne vrednosti ostao je nepromenjen. Njegova boja nalik suncu učinila ga je simbolom bogova, što mu je dodatno dalo značaj koji se zadržao kroz vekove”, kaže Hristov i dodaje da upravo zato nije iznenađenje što i danas, u eri inflacije, ratova i digitalne nesigurnosti, zlato doživljava novi talas poverenja.

Kako kaže, od najstarijih vremena, zlato je prepoznato kao vredan resurs – i to ne samo zbog svoje lepote i retkosti, već i zbog praktičnih osobina. “Ne rđa, lako se deli i transportuje, a njegova količina je prirodno ograničena. Upravo ove osobine učinile su ga idealnim sredstvom razmene, ali i moćnim simbolom prestiža”.

Kako objašnjava, zlato je uvek imalo dvostruku funkciju – kao valuta i kao sredstvo očuvanja vrednosti: “Zlatnici su se uglavnom čuvali, što znači da su korišćeni kao štednja, jer su obično imali previsoku vrednost za svakodnevnu upotrebu. Zbog ovoga i svojih fizičkih osobina, zlato je postalo „kralj metala“, a samim tim i metal kraljeva i vladara. Ta uloga zlata opstaje i danas. I dok digitalne investicije često zahtevaju razumevanje kompleksnih tržišnih alata i algoritama, zlato ostaje jednostavno – jedna unca i dalje vredi koliko pre 2.000 godina”.

Hristov navodi da se funkcija zlata danas dodatno proširila – od medicine do svemirske tehnologije – ali da osnovni princip ostaje: zlato ne gubi vrednost. “Posebno u vremenima kriza, ono ponovo izlazi na površinu. Podaci pokazuju da tokom ekonomskih kriza – a njih je od 1971. bilo sedam – cena zlata prosečno raste za 23%, dok tradicionalna tržišta beleže pad. Štaviše, istraživanja pokazuju i paradoks: kako cena zlata raste, raste i potražnja – svako povećanje cene za 1% dovodi do rasta potražnje za investicionim zlatom za čak 4%.”, navodi Hristov.

Osim racionalnih razloga, zlato nosi i emocionalnu vrednost. “Prema poslednjim podacima Svetskog saveta za zlato, potražnja za zlatnim nakitom iznosi između 40 i 45% ukupne potražnje za zlatom. Ljudi širom sveta vide zlato kao simbol statusa. U zemljama poput Kine i Indije, ono je neizostavni deo svadbenih običaja i porodičnog nasleđa. U Srbiji, primećuje se sličan obrazac: zlato se i dalje poklanja za krštenja, venčanja i druge važne trenutke, kao izraz stabilnosti i časti”, zaključuje naš sagovornik.

Foto: Pixabay

12. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EdicijeSpecijalna izdanja

Finansije Top 2024/25

by bifadmin 12. август 2025.

Trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji dobro posluje. To se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine. Osim bankama, ni osiguranju ne ide loše. Ukupna premija na domaćem tržištu osiguranja dostigla je 1,5 milijardi evra 2024. godine, a najveću premiju od oko 393,2 miliona evra ostvarilo je Dunav osiguranje. S druge strane, vrednost novozaključenih ugovora finansijskog lizinga u Srbiji dostigla je 981 milion evra 2024. godine, a ukupna aktiva iznosila je 1,73 milijardi evra. Penzijski fondovi su prošle godine počeli da se oporavljaju a investicioni su postali najbrže rastući deo domaćeg finansijskog tržišta. Međutim, nad svima njima nadvija se senka tinjajućih geopolitičkih kriza ali i Trampove carinske politike.

Trendovi

11. Svetska privreda u 2025. godini: Mrka kapa
Gledajući projekcije MMF-a o rastu svetske privrede u ovoj godini, postaje jasnije šta se iz brda valja kada Fond obećava preduzećima „globalnu prekretnicu“ i „kretanje kroz promenljivi pejzaž“, a trgovini „resetovanje arhitekture“. Ukratko – mrka kapa.

14. Finansijski protekcionizam: Tuđe hoćemo, svoje ne damo
Globalizacija jeste u principu izbrisala nacionalne granice i omogućila globalna preuzimanja kompanija po principu „velika riba guta malu“, pri čemu su se države uglavnom sklonile u stranu ne miješajući se previše u ove „zakone džungle“. Osim kada je riječ o velikim igračima u finansijskom sektoru.

16. Povezivanje platnih sistema Rusije i Irana: Ljubav rođena pod sankcijama
U trenutku kada EU razmatra isključenje 20 ruskih banaka iz SWIFT-a u okviru novog paketa sankcija, Rusija i Iran su otpočeli drugu fazu u povezivanju svojih platnih sistema. Ovaj brak iz računa ima za cilj da ubrza proces dedolarizacije, podstakne razvoj međusobne trgovine i turizma i da obezbedi što veću finansijsku nezavisnost od posledica zapadnih sankcija koje su nametnute obema državama.

20. Ekonomija zlatnih viza: Bogataši moji, gde ste?
Donald Tramp je čvrsto rešio da u ime Amerike na prvom mestu preostalom svetu preotme i bogataše, najavivši novi program zlatne vize za ekspresno sticanje američkog državljanstva. Glavni uslovi za potencijalne kandidate su da imaju toliko novca da ne znaju šta će s njim i da vole Ameriku, a tu ljubav će dokazati tako što će za Trampovu zlatnu vizu platiti pet miliona dolara. Stručna javnost u SAD nije oduševljena tom idejom, imajući u vidu da su drugim državama ovakvi programi doneli više štete nego koristi.

22. Kako će se protekcionizam odraziti na srednju Evropu i Balkan: Skrivene pretnje opasnije od onih o kojima se priča
Najnovije zaoštravanje trgovinskog rata, jasno je pokazalo koliko postkomunističke zemlje u Evropi, uključujući i Srbiju, imaju skroman izvoz u SAD, bilo da je reč o direktnom plasmanu robe, ili indirektnom kroz lance snabdevanja. Izuzetak su samo pojedini sektori, poput elektronske, automobilske i farmaceutske industrije. Iako se najviše govori o posledicama protekcionizma na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za ovaj region, mogu imati skriveni ali trajniji uticaj na lokalnu privredu, zaključuju u Narodnoj banci Srbije.

24. Ove godine još oštrija kontrola deviznog poslovanja: Sada i Narodna banka Srbije može da izriče novčane kazne
Na osnovu Zakona o deviznom poslovanju, za kršenje propisa iz oblasti deviznog poslovanja sada i Narodna banka Srbije može da izriče novčane kazne kao administrativne sankcije. Evidentno je da se predviđaju strože sankcije za lica koja krše propise, bilo da je reč o prekršajima ili da novčanu kaznu izriče NBS. Takođe, određene radnje koju su nekada bile dozvoljene sada se zabranjuju i za njih se predviđaju stroge novčane kazne.

28. Uticaj američkih carina na domaće privatne investicije: Između Trampa i lokalnih kartela
Domaća privatna ulaganja su opadala i pre „Trampa 2.0“, zbog ekonomske politike koja u korist političko-privrednih kartela cedi bogatstvo zemlje, ocenjuju ekonomisti. Privrednici kažu da su domaće investicije sada potpuno zaustavljene, jer svi čekaju da vide šta će biti. „Pričao sam sa poslovnim ljudima iz Evrope, svi smo u strahu i pitamo se da li je neko obukao ludačku košulju“, opisuje aktuelnu situaciju jedan domaći preduzetnik.

30. Koliko je poreska politika podsticajna za domaća ulaganja: Kao kamen oko vrata
Strani investitori u čija jedra je država godinama duvala i za koje je prilagođavala poreske podsticaje i beneficije prilično su izneverili budžetsku kasu, jer su u prva tri meseca direktne strane investicije prepolovljene na svega 704 miliona evra. Sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta nameću ključno pitanje – kako će država da pomogne u tome? Jer lokalna privreda vapi za investicionim ciklusom koji mora biti praćen ozbiljnim poreskim ustupcima.

34. Oporezivanje prihoda od dividendi: Kako da ne izgubite na porezu ono što zaradite od dividendi?
Prihodi od dividendi mogu doneti i dodatne uštede, ili makar umanjiti dodatne troškove ako se poreski pravilno optimizuju.

36. Upravljanje imovinom u Srbiji: Glavne prilike za unapređenje ponude
U situaciji kada svet potresaju inflacija, politička i ekonomska neizvesnost, efikasno upravljanje imovinom postaje ključno za očuvanje finansijske sigurnosti i prenosa bogatstva između generacija. Iako ovo tržište u Srbiji zaostaje za uporedivim zemljama u regionu, primetno je da se situacija menja poslednjih godina i da ima potencijala za dalji rast.

Banke

39. Bankama u Srbiji i dalje raste zarada: Zlatno doba se nastavlja
Nakon što su 2023. banke u Srbiji probile barijeru od milijardu evra zbirnog profita, on je u 2024. dostigao 1,3 milijarde, a u prva tri meseca tekuće godine oko 406 miliona evra, što je za 42% bolji rezultat u odnosu na isti period 2024. Međutim, rast kreditne aktivnosti zasnovan na keš kreditima i zaduženju države, direktno ili preko njenih preduzeća, teško da je na duže staze željena opcija bilo koje banke.

42. Zašto prekogranične banke vide šansu u Centralnoj i Istočnoj Evropi: Dve trećine banaka planira dalje širenje u regionu
Govoreći o svojim dugoročnim strategijama, dve trećine prekograničnih bankarskih grupa izjavilo je da planira širenje, dok skoro 30% planira da zadrži postojeći nivo aktivnosti u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Većina međunarodnih bankarskih grupacija izvestila je o većoj ili jednakoj profitabilnosti svojih operacija u Srbiji, u poređenju sa ukupnim poslovanjem grupacije. Jedan od važnih faktora u regionu jeste poboljšanje kvaliteta kredita, pokazuju analize Evropske investicione banke.

46. Da li će Srbija dočekati pravu konkurenciju bankama: U red za skupe kredite stala i država
Banaka u Srbiji je sve manje, ali su im zato zarade sve veće. Pored privrednika i građana, banke poslednjih godina postaju rastući poverilac i državi. Alternative skupim zajmovima na našem tržištu praktično nema, a banke obilato koriste tu poziciju, pa su klijenti sve češće primorani da se prilagođavaju bankama, a ne one njima.

48. Kako privrednici biraju banku za otvaranje poslovnog računa: U eri digitalizacije ljudi su najveći adut
Kriterijumi na osnovu kojih domaći privrednici donose odluku gde će otvoriti tekući račun veoma su različiti. Neko bira banku na osnovu blizine filijala, neko onu koja mu nudi povoljniji kredit, a ima i privrednika na koje najviše utiče „ljudski faktor“, odnosno to što im zaposleni u banci ulivaju sigurnost. Finansijski analitičar Đorđe Ostojić kaže da je potonji razlog vrlo racionalan, jer stručni i iskusni kadrovi još uvek su od veće koristi od mnogih tehnoloških rešenja.

52. Modernizacija plaćanja u finansijskim institucijama i trgovinama: Nove prilike za rast
Sa promenama koje donose očekivanja potrošača, razvoj regulative i tehnologija, modernizacija plaćanja postaće sve bitnija za tržišne igrače u sektoru maloprodaje i finansijskih usluga. Finansijske institucije širom sveta planiraju da u proseku potroše 18 miliona dolara, a trgovci 4,1 milion dolara na uvođenje novih sistema plaćanja u narednom periodu, pokazuje istraživanje KPMG.

54. Kakva budućnost čeka bankomate: Automatizaciju potiskuje digitalizacija
Broj bankomata svuda u svetu opada, osim u zemljama Centralne i Istočne Evrope, Bliskog Istoka i Afrike. Iako u Srbiji rastu usluge elektronskog i mobilnog bankarstva, gotovina se ne predaje tako lako, pa se i broj bankomata uvećava iz godine u godinu. Bankari predviđaju da će sa novim generacijama doći i do smene u tehnologiji platnih usluga, ali ne tako skoro. Zato i dalje šire mrežu bankomata, čije postavljanje i održavanje po rečima bankara iziskuje značajna sredstva.

56. Anketa B&F

Osiguranje

73. Profitabilnost domaćeg tržišta osiguranja: Gde to curi zarada?
Premija osiguranja je nastavila da raste i u ovoj godini, ali je zarada u određenim segmentima poslovanja upitna. Možda će spas biti uvođenje novih kanala prodaje koje najavljuje Narodna banka Srbije. S druge strane, ne treba da iznenadi ukoliko na domaćem tržištu osiguranja u narednom periodu dođe do smanjenja broja igrača koji je već godinama isti.

76. Posrednici u osiguranju: Čitači sitnih slova
Preduzećima u Srbiji odgovara to što većina posrednika u osiguranju nije vezana za jednu osiguravajuću kuću, pa mogu uz manje troškove i bolju pokrivenost rizika da dobiju kvalitetnije polise. To je i te kako važno, jer mala razlika u ugovaranju može proizvesti ogromnu razliku u naknadi štete. Zato posrednici u osiguranju za sebe kažu da su „čitači sitnih slova“.

78. Zašto stečaj društava za osiguranje traje dvostruko duže od republičkog proseka: Đavo je u detaljima
Stečaj osiguravajućih kuća regulisan je posebnim pravilima, sadržanim u Zakonu o stečaju i likvidaciji banaka i društava za osiguranje. U periodu od 2004. do 2024. godine, u Srbiji je vođeno sedam stečajnih postupaka nad akcionarskim društvima za osiguranje koji su u proseku trajali više od osam godina, ne računajući trajanje postupaka likvidacije. To je dvostruko duže od prosečne dužine trajanja stečajnih postupaka na koje se primenjuje opšti režim stečaja. Razloge za ovoliko odugovlačenje stečajnih postupaka društava za osiguranje treba tražiti u specifičnostima posebnog pravnog postupka, koji je neophodno unaprediti.

82. Osiguranje od ratnog rizika u Ukrajini: Novajlija ugrabio tržište
Startap FortuneGuard, koji je pre dve godine osnovao ukrajinski preduzetnik Oleksij Omeljančuk, trenutno pokriva 70% osiguranja od raznog rizika za komercijalne nekretnine i investitore u Ukrajini, iako je vlasnik firme potpuni novajlija u ovoj industriji. Preduzeće iz Kijeva je od lansiranja svoje osiguravajuće platforme u januaru ove godine u partnerstvu sa lokalnim osiguravačem ARX i londonskim osiguravačem Lloyd’s McGill, ugovorilo polise u vrednosti od preko 2,5 milijardi dolara i ima portfolio vredan četiri milijarde dolara.

84. Anketa BIF

Lizing

97. Lizing tržište u Srbiji: Lizing raste zbog svoje efikasnosti
Tržište finansijskog lizinga je u 2024. godini ostvarilo godišnji rast od 27%, a pozitivan trend je nastavljen i u prvom tromesečju tekuće godine, sa vrednošću novozaključenih ugovora koja je bila veća za 20% u poređenju sa istim periodom prošle godine. Komercijalna i teretna vozila su najzastupljenija, sa udelom od 45% u ukupnom finansiranju ovog tromesečja. Najbrojniji korisnici finansijskog lizinga u 2024. godini bile su kompanije u delatnosti saobraćaja i informisanja, koje su na ovaj način uložile u privredu Srbije 279,3 miliona evra.

100. Promena potrošačkih navika na tržištu automobila: Zakup vozila sa uključenim uslugama
Najam vozila sa uključenim uslugama omogućava klijentu da koristi vozilo bez vlasničkih obaveza, a sve što je vezano za održavanje, servis, registraciju, zamensko vozilo ili upravljanje flotom postaje odgovornost pružaoca usluge. Udeo kompanija koje pružaju uslugu najma sa dodatnim uslugama u Srbiji, dostigao je oko 200 miliona evra novog finansiranja, a ovaj segment raste brže nego čitavo tržište finansijskog lizinga.

Fondovi

107. Dobrovoljni penzijski fondovi: Proizvod za višu srednju klasu
Mada su osnovani sa više ambicija, dobrovoljni penzijski fondovi u Srbiji nisu prikupljenim sredstvima premašili iznose koje imaju banke u oročenoj štednji za sličnu namenu. Visoke naknade koje naplaćuju društva za upravljanje fondovima, nepoverenje i globalna nestabilnost glavna su prepreka za bolje rezultate, iako prikupljena sredstva kao i prinos koji ostvaruju penzijski fondovi, u poslednje dve godine beleže rast.

110. Rast investicionih fondova: Konačno bolji dani
Investicioni fondovi u Srbiji su postali najbrže rastući deo domaćeg finansijskog tržišta, a procene su da će se taj trend nastaviti ukoliko ne bude većih turbulencija na globalnom tržištu, poput onih izazvanih ratovima i carinama, ili loše situacije u zemlji koja „zamrzava“ svaku vrstu investiranja. Broj članova investicionih fondova je prošle godine povećan sa 35.000 na više od 55.000, što pokazuje da sve više ljudi smatra da im je bolje da profesionalac umesto njih odlučuje na koji način će zaštititi i uvećati svoju ušteđevinu.

Revizija

121. Institucionalizacija forenzičkog računovodstva i revizije u Srbiji: I nad popom pop
Najveći deo poslovne javnosti smatra da postojeći set finansijskih izveštaja i njihova kontrola nisu dovoljno efikasni u sprečavanju prevara, i da je zato potrebno uvesti forenzičko računovodstvo i reviziju sa većim zakonskim ovlašćenjima, pokazuje istraživanje Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu. Ispitanici smatraju da je najbolji način da se novi vid kontrole institucionalizuje kroz nove državne organe sa licenciranim forenzičkim računovođama. Ukoliko bi se forenzičko računovodstvo finansijskih izveštaja prepustilo tržištu, deo anketiranih se zalaže da to rade revizorske i konsultantske kompanije koje već posluju u Srbiji, a drugi da se to poveri novim privatnim institucijama, specijalizovanim za taj posao.

123. Spisak ovlašćenih revizora u Srbiji

Berza

125. Beogradska berza u 2024. godini: Rast tržišta u senci daljeg odumiranja prometa
Kada bi se učinak domaćeg tržišta u prošloj godini merio uobičajenim kriterijumom rasta indeksa za svetske berze, mogli bismo govoriti o izuzetnoj godini za nama. No, najveći skok od 2007. godine ostao je u senci niskih prometa, što je posledica dugotrajnog trenda odumiranja domaće berze.

AI na islamski način

132. Veštačka inteligencija na Bliskom istoku: Hodošaće sa robotom
Saudijska Arabija je za organizaciju hadžiluka u Meki aktivirala veliki broj programa zasnovanih na veštačkoj inteligenciji, od sortiranja prtljaga na aerodromima, prevoza i smeštaja hodočasnika, do zdravstvenih usluga i verskih događaja. Ipak, najveća atrakcija je bio robot vodič Manar, koji se obraćao vernicima na 11 jezika. Organizovanje hadžiluka uz pomoć veštačke inteligencije predstavlja samo deo širih ambicija Saudijske Arabije u razvoju AI, koja je za te svrhe osnovala investicioni fond vredan više od 40 milijardi dolara. U trci ko će postati tehnološki predvodnik na Bliskom istoku, Saudijska Arabija se takmiči sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji planiraju da u razvoj AI tehnologija ulože 100 milijardi dolara.

Vremeplov

136. Najžilavija tradicija u Srbiji – sprega politike i novca: Slasti vlasti
Svi naši vlastodršci od nastanka savremene srpske države do danas, istrajno su se držali tradicije da što više narodnog novca strpaju u svoj i džep svojih bližnjih. Običaj da vladajuća partija prosto sraste s novcem koji drugi zarađuju, doživeo je „tržišnu ekspanziju“ sa osnivanjem prvih banaka i industrijskih preduzeća u Srbiji.

 

12. август 2025. 0 komentara
2 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Opada poverenje u sistem javnih nabavki, građane sve više zanima kako se troši javni novac

by bifadmin 12. август 2025.

Nešto manje od dve petine građana upoznato je sa sistemom javnih nabavki u Srbiji, što je na istom nivou kao i ranijih godina, ali u poređenju sa prethodnim talasom merenja, za gotovo 20% se povećao broj onih koji izražava nepoverenje u to da se nabavke sprovode na pravedan i transparentan način, dok istovremeno raste interesovanje za uvid u trošenje javnih sredstva, pokazalo je novo istraživanje NALED-a o stavovima građana, ponuđača i naručioca za 2024/25.

Prema istraživanju koje je sproveo NALED za potrebe Projekta za odgovorno upravljanje uz podršku Švedske Vlade, poverenje u sistem je blago opalo i među ponuđačima i naručiocima, ali najveći broj i dalje veruje da se nabavke sprovode u skladu sa zakonom.

–  Anketirani ponuđači su u protekle četiri godine učestvovali u 32 postupaka u proseku pri čemu je neki drugi kriterijum osim najniže cene korišćen u sedam. Sve više učesnika podržava da se kao glavni kriterijum u javnim nabavkama koristi kvalitet, i taj udeo je porastao sa 60% na 78%. Poslednji izveštaj Kancelarije za javne nabavke potvrđuje da dolazi do promena i u praksi, s obzirom da je učešće postupaka u kojima cena nije bila jedini kriterijum za dodelu ugovora dvostruko uvećano u roku od godinu dana – sa 4,5% na blizu 10%. To nas ohrabruje da mere koje smo inicirali kreću da daju rezultate i da treba nastaviti tim putem – kaže direktorka Odeljenja za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić.

Preporuke

Od 1. januara prošle godine stupile su na snagu dve usvojene preporuke Sive knjige NALED-a u vezi sa primenom zelenih i kriterijuma kvaliteta kod pojedinih nabavki. Tako je kod nabavke arhitektonskih, inženjerskih ili savetodavnih usluga, kao i kod usluga prevođenja ili razvoja računarskog programa, naručilac ne može odrediti cenu kao jedini kriterijum za dodelu ugovora, a kod nabavki fotokopir papira, računarske i kancelarijske opreme, klima uređaja i sredstava za čišćenje, obavezno je korišćenje ekoloških kriterijuma.

– Uz podršku Švedske Vlade, nastavljamo da se zalažemo za postepeno uvećavanje broja predmeta kod kojih bi primena ekoloških kriterijuma bila obavezna, jer na taj način stvaramo dodatni podsticaj za privredu da ulažu u dekarbonizaciju lanaca snabdevanja i jačamo konkurentnost ponuđača, ali i podstičemo konkurenciju u samim nabavkama. Više od 40% naručilaca ističe manjak ponuda kao najveći izazov u javnim nabavkama, što ukazuje na potrebu za daljim jačanjem poverenja i obezbeđivanjem fer uslova za sve učesnike, jer je nepoverenje u sistem i dalje prisutno među ponuđačima. Zbog toga se zalažemo i za unapređenje nadzora nad sprovođenjem postupaka, jer, kako upozorava i Evropska komisija u svom poslednjem izveštaju, postojeće slabosti mogu dovesti do nekažnjavanja nepravilnosti – zaključuje Ilić.

Javno dostupno

Istraživanje NALED-a pokazalo je i da gotovo svi naručioci navode da su ugovori u prethodne četiri godine bili sprovedeni u dogovorenom roku, u skladu sa dogovorenom cenom i zadovoljavajućim kvalitetom, a 77% njih smatra da nalazi kontrole kvaliteta treba da budu javno dostupni za svakog ponuđača. Sličan procenat podržava ideju da se nalazi koriste prilikom dodele narednih nabavki.

Kao i u prethodnom talasu istraživanja, većina građana (83%) smatra da je korupcija prisutna u javnim nabavkama. Isto smatra i više od polovine ponuđača i nešto više od dve petine naručilaca. Izgradnja infrastrukture se prepoznaje kao oblast u kojoj je korupcija najrasprostranjenija – to smatra više od polovine građana, trećina naručilaca ima isto mišljenje, kao i nešto više od petine ponuđača.

Kada su u pitanju informacije o javnim nabavkama koje dobijaju, građani najviše poverenja imaju u nevladine organizacije (28%) i medije (26%), a potom slede  ministarstva (24%), dok tek svaki šesti građanin imao poverenja u lokalne samouprave i javna preduzeća.

 

12. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

SAD ponovo odložile uvođenje carina Kini

by bifadmin 12. август 2025.

Američki predsednik Donald Tramp ponovo je na 90 dana odložio uvođenje carina na kinesku robu jer se Kina „ponašala pristojno“.

Prethodno sklopljeno primirje u trgovinskom ratu između Pekinga i Vašingtona trebalo je da istekne danas, ali je produženo do 10. novembra, kada će SAD ponovo procenjivati da li je Kina ispoštovala uslove za njihovo ublažavanje.

Da podsetimo, američke carine Kini trebalo je ovih dana da porastu na 145% a kineske carine za robu iz SAD bi u tom slučaju bile podignute na 125%. Međutim, kako je Tramp saopštio novinarima, Kina se u proteklom periodu ponašala “pristojno” čime je ispunila glavni uslov za produžetak primirja.

Zbog toga su ostale na snazi američke carine na uvoz iz Kine u visini do 30%, dok su Kinezi smanjili carine za američku robu na 10%.

U međuvremenu, odnosno u junu ove godine, američki trgovinski deficit sa Kinom je pao na 9,5 milijardi dolara, što je u odnosu na prošlu godinu smanjenje za 70%.

Foto: mohamed_hassan, Pixabay

12. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta pokazuju podaci, koji je najproduktivniji posao u Srbiji

by bifadmin 12. август 2025.

Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, ali u mikro preduzeću, ubedljivo je najproduktivniji posao u Srbiji. Preciznije, u Beogredskom regionu. Zaposleni, ukoliko ga takvo preduzeće uopšte i ima, u 2023. godini je uspeo da stvori neverovatnih 72,1 miliona dinara bruto dodate vrednosti.

A tom delatnošću u Beogradskom regionu bavi se čak 483 mikro preduzeća. Istovremeno u njima radi – 271 zaposleni. I uspeju da ostvare 122,78 milijardi dinara prometa. Ovo pokazuju podaci publikacije Republičkog zavoda za statistiku „Preduzeća po veličini i preduzetnici“.

Iako značajno manjom, ipak zavidnom, produktivnošću mogu da se pohvale i kolege u istoj delatnosti, ali u malim preduzećima. Svaki od njih u 2023. je stvorio oko 45 miliona dinara bruto dodate vrednosti. A radilo ih je 124 u sedam firmi. Ostvarili su promet od 8,4 milijarde dinara.

Rezultat za Srbiju drugačiji

Učinak je nešto drugačiji kada u računicu ulazi čitava Srbija. Tada su najproduktivniji zaposleni u rudarstvu, u velikom preduzeću. Tokom 2023. u proseku je svaki stvorio 10,8 miliona dinara bruto dodate vrednosti. Samo godinu pre rezultat je bio i bolji. Zaposleni u velikom rudniku u proseku je stvorio 12 miliona dinara dodate vrednosti.

Podaci iz publikacije Republičkog zavoda za statistiku pokazuju i ko je sledeći po efikasnosti. To su zaposleni u velikim firmama koje se bave snadbevanjem električnom energijom, gasom i parom.

U 2023. je svaki u proseku stvorio 8,4 miliona dinara. U ovom segmetnu, prethodna godina bila je značajno gora. Isti zapsoleni tada su stvorili svega 100.000 dinara bruto dodate vrednosti.

Bilo je i onih koji su radili sa gubitkom. Takav je slučaj bio u rudarstvu na severu Srbije i u Beogradu, u srednjim preduzećima.

Ko najviše izvozi

Podaci statistike otkrivaju da je broj izvoznika među preduzećima u Srbiji sve veći. U odnosu na 2021. rast je najveći među mikro preduzećima.

„U izvozu robe u 2021. učestvovalo je ukupno 15.589 poslovnih subjekata koji su sačinjavali sektor mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnici. U 2023. taj broj je iznosio 16.394“, stoji u publikaciji. „Kod mikro preduzeća, broj izvoznika u 2021. je iznosio 6.655, dok je njihov broj u 2023. bio 7.283. To je povećanje od 9,4%“.

Najviše izvoznika u sektoru MSPP bilo je u prerađivačkoj industriji, trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila, stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti. Tu je i građevinarstvo, saobraćaj i skladištenje.

„Izvoz robe sektora MSPP u 2021. iznosio je 931,7 milijardi dinara, dok je u 2023. ostvaren izvoz robe od 1.196 milijardi. To je povećanje od 28,4%“, podaci su statistike. „Izvoz velikih preduzeća u 2023. je iznosio 2.042 milijarde dinara. To je povećanje od 30,9%“.

Gde gospodare stranci

Kada je reč o učešću stranog kapitala u osnovnom kapitalu preduzeća, procenti se nisu mnogo menjali od 2021. do 2023.

Gledano u procentima, ubedljivo najveće učešće stranog kapitala je među velikim firmama u južnoj i istočnoj Srbiji i to u informisanju i komunikacijama. Stranci drže svih 100 odsto. Reč je, međutim, o svega jednoj firmi. Među velikim preduzećima, stranci drže skoro 97 odsto kapitala u trgovini na veliko i malo u Vojvodini.

Podaci pokazuju i da su stranci prilično prisutni u rudarstvu, snadbevanju vodom i upravljanju otpadnim vodama, ali i stručnim, inovacionim i naučnim delatnostima. U srednjim preduzećima u rudarstvu, u južnoj i istočnoj Srbiji, strani kapital učestvuje skoro 96 odsto.

U Beogradskom regionu, među malim firmama koje se bave snadbevanjem vodom i otpadnim vodama, stranci učestvuju 95 odsto u kapitalu. U Vojvodini strani kapital učestvuje skoro 93 odsto u kapitalu malih firmi koje se bave stručnim i naučnim istraživanjem.

„Učešće stranog u osnovnom kapitalu sektora MSP u 2021. iznosilo je 34,4%, dok je 2023. učešće stranog kapitala iznosilo 32,9%“, navodi statistika. „Najveće učešće stranog u osnovnom kapitalu u sektoru MSP imale su sledeće delatnosti: rudarstvo, poslovanje nekretninama, stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila“.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

 

12. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Mesečarenje – potencijalna opasnost

by bifadmin 12. август 2025.

Mesečarenje ili somnambulismus je benigna parasomnija koja se odvija najčešće kod dece (oko 20%) uzrasta do 18 godina, u prvoj polovini spavanja (NREM stadijum). Sama parasomnija, kao ni bilo koja druga, nije opasna po život, ne utiče na pamćenje ili kogniciju kao ni na dužinu života. S druge strane, mesečarenje spada u grupu potencijalno opasnih oboljenja.

Oko 2000. godine su se postavila pitanja u vezi mesečarenja:

Kako je moguće da neko spava i hoda?

kako je moguće da neko spava, hoda i obavlja manje ili više složene motorne radnje (počev od hodanja pa do upravljanja automobilom)?

kako je moguće da neko spava, hoda, obavlja motorne radnje a da se ničega ne seća.

Kako mozak funkcioniše tokom mesečarenja?

Posle ispitivanja na ljudima sa implantiranim dubokim elektrodama, kod kojih je „uhvaćena“ epizoda mesečarenja, došlo se do shvatanja da čovek ne spava celim već delom mozga. Prvi put je jedan vekovni stav koji kaže da „ceo mozak spava“, uzdrman shvatanjem da neki delovi mozga spavaju (odgovorni su za spavanje i razmišljanje na nivou mentacije), dok su drugi budni (odgovorni su za hodanje odnosno izvršavanje motornih zadataka). Time je Kartezijanska dogma koja pretpostavlja postojanje isključivog dualiteta (ili spavam ili sam budan) pala u vodu: postalo je moguće da u jednom istom momentu isti čovek bude i budan i da spava.

Tako su pacijenti koji mesečare, zbog svoje motorne sposobnosti, a odsustva pune svesti, potencijalno opasni kako za sebe tako i za ljude oko sebe. Oni su u stanju da upravljaju mašinama, za seksualne ili kriminalne radnje, uključujući i suicid i homicid.

Mesečare je teško probuditi, a decu gotovo nemoguće, tako da ovaj disocijativni fenomen predstavljaju fascinantan paradoks: postoji istovremena koegzistencija intenzivne endogene razbudjenosti i egzogene nerazbudljivosti kod istog čoveka u isto vreme. Obzirom da su mesečari fototaksični, najčešće se dešava da deca padnu sa visine ako žive na spratu, jer su se kretala ka svetlosti. Zabeleženi su i slučajevi zadesnog stradanja bolesnika, ali i homicida (o čemu je snimljen i film).

Kako zaštiti mesečare i druge osobe od mogućih povreda tokom epizoda mesečarenja?

Predlaže se poštovanje sledećih mera:

Izbeći faktore koji provociraju pavor i mesečarenje (nespavanje, alkohol, težak fizički napor, visok stres, promena lokacije/mesta spavanja),

Potreban je poseban postupak ukoliko se epizode dogode (moguća je visoka agitiranost, pa pojačati mere pažnje i bolesnika ispratiti tokom svakog dogadjaja dok ne počne da spava),

Neophodna je i važna zaštita i bezbednost bolesnika (onemogućiti izlazak iz sobe ili stana, zaštititi prozore diskretnom ali jakom mrežom, ukloniti nameštaj oštrih ivica i oštre predmete na koje se može povrediti; spavanje u prizemlju, ili na donjem krevetu, a ne na visini),

Ostaviti svetlost izvan prostorije u kojoj bolesnik spava (hodnik ili toalet),

Eventualnu medikamentnu terapiju izbegavati (jer donosi više štete nego koristi), pa pre uvodjenja obavezno konsultovati specijalistu,

Obzirom da su pacijenti sa mesečarenjem visoko emotivno angažovani, fototaksični i mobilni, osnovni posupak lečnja su mere bezbednosti i zaštita od povredjivanja (sebe ili drugih),

Potrebno je konsultovati psihologa za decu (kako bi se ispratio psihomotorni razvoj i izašlo u susret potrebama deteta) nezavisno od postavljenih dijagnoza),

Napraviti, u kućnim uslovima, više video-audio snimaka dogadjaja u spavanju (staviti na CD i doneti da zajedno pogledamo).

Uloga lekova u terapiji parasomnija

Obe vrste mera za lečenje (opšte i specifične) predstavljaju takozvani „higijensko-dijeteski pristup“ lečenju poremećaja spavanja uopšte. Svaka druga bolest spavanja zahteva medikamentni pristup lečenju.

Saobraćajne nesreće predstavljaju tek jedan (socijalni) aspekt-posledicu poremećaja spavanja. Nespavanje ili nesanica svakako dovode do posledica kako po bolesnika (brojni „prelasci na levu stranu kolovoza, bez jasnog uzroka, obično u jutarnjim satima“), tako i po okolinu (nedavno je poznati košarkaš zaspao za volanom i uleteo u gomilu ljudi).

Izvor: Stetoskop

Foto: Pixabay

12. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Evro novčanice će biti potpuno obnovljene a šta će biti sa starim serijama

by bifadmin 12. август 2025.

Evropska centralna banka (ECB) objavila je da će evro novčanice biti potpuno obnovljene.

Dva glavna motiva na novim dizajnima biće: „Evropska kultura“ i „Reke i ptice“. Naglašeno je da će nove novčanice biti modernije, šarenije i sigurnije.

Tema „Evropska kultura“ neće obuhvatati samo arhitektonske građevine, već i istorijske ličnosti koje su ostavile trag u operi, nauci, književnosti i zanatstvu. Tema „Reke i ptice“ simbolizovaće prirodno bogatstvo, raznolikost i otpornost Evrope.

Na poleđini novčanica biće prikazane evropske institucije, naglašavajući važnost očuvanja ovih vrednosti. Evropska centralna banka menja evro novčanice. Novi dizajni, sa temama kulture i prirode, biće šareniji, moderniji i sigurniji.

U procesu dizajna učestvovali su ne samo birokrate, već i stručnjaci iz različitih zemalja i građani.

Dve savetodavne grupe iz evrozone dale su predloge, a oko 365.000 ljudi dalo je svoje mišljenje.

ECB je između 15. jula i 18. avgusta organizovala otvoreni konkurs za grafičke dizajnere iz cele Evrope. Izabrani dizajni biće predstavljeni javnosti 2026. godine.

Uvođenje novih evro novčanica u opticaj trajaće nekoliko godina. Evropska centralna banka je naglasila da će gotovina i dalje biti u upotrebi, a nove novčanice će biti modernije, šarenije i otpornije na falsifikovanje.

ECB je saopštila da će postojeće serije novčanica ostati važeće i nakon uvođenja novih. Stare će biti u opticaju dok se zalihe ne iscrpe, a građani će moći da ih koriste i zamenjuju u bankama u svakom trenutku.

Ukoliko u budućnosti bude odlučeno da se stare serije povuku iz upotrebe, ta odluka biće najavljena na vreme. Na taj način prelazak na novi dizajn biće postepen i nesmetan kako za tržište, tako i za građane.

Izvor: 24sedam.rs

Foto: Pixabay

12. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Banca Intesa realizovala još jednu emisiju mini obveznica

by bifadmin 11. август 2025.

Banca Intesa, članica internacionalne bankarske grupe Intesa Sanpaolo, uspešno je realizovala drugu emisiju mini obveznica bez kolaterala na tržištu Srbije, potvrđujući svoju posvećenost širenju dostupnosti inovativnih instrumenata za finansiranje razvoja malih i srednjih preduzeća.

Emisija mini obveznica kompanije Zlatiborac, lidera u proizvodnji suhomesnatih specijaliteta, u iznosu od 820 miliona dinara, realizovana je bez čvrstih sredstava obezbeđenja, na osnovu analize njenih finansijskih pokazatelja i poslovnog modela. Banca Intesa je nastupila kao aranžer i pokrovitelj emisije, koju će ujedno i otkupiti u celini, i time omogućiti kompaniji Zlatiborac da obezbedi neophodna sredstva za finansiranje razvoja poslovanja i proširenje proizvodnih kapaciteta. Obveznice imaju rok dospeća od sedam godina, uključujući grejs period od dve godine.

„Realizacija ove emisije mini obveznica predstavlja još jedan značajan korak u sprovođenju naše strategije usmerene na kreiranje novih mogućnosti za finansiranje malih i srednjih preduzeća, podsticanje održivog privrednog rasta, kao i davanje podrške razvoju tržišta kapitala u Srbiji. Na ovaj način kompanijama pružamo mogućnost da diversifikuju izvore kapitala i obezbede sredstva kroz fleksibilne modele finansiranja, uz poruku poverenja u njihovu viziju i potencijal za dalji rast, kao i partnersku podršku na tom putu“, izjavio je Darko Popović, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Ovo je druga emisija mini obveznica bez kolaterala koju je realizovala Banca Intesa, samo mesec dana nakon što je nastupila kao aranžer i pokrovitelj prve ovakve transakcije u Srbiji. Emisiju mini obveznica u iznosu od 470 miliona dinara, pod pokroviteljstvom banke, u julu je sprovela kompanija Diopta, vodeći lanac optičarskih radnji u regionu, sa ciljem prikupljanja sredstava za širenje maloprodajne mreže.

„Uvođenje mini obveznica u Srbiji deo je Minibond inicijative grupe Intesa Sanpaolo, koja je nastala kao odgovor na potrebu malih i srednjih preduzeća da obezbede kapital na efikasan način, a uspeh programa u Italiji bio je snažan podsticaj za njegovo širenje i na tržišta Hrvatske, Slovačke i Srbije. Cilj nam je da obezbedimo moderna rešenja za finansiranja preduzeća u regionu, doprinoseći dugoročnom privrednom razvoju i jačanju lokalnih ekonomija“, izjavio je Đuzepe Feraro (Giuseppe Ferraro), direktor poslovanja sa privredom, malim i srednjim preduzećima i malim biznisom u Diviziji inostranih banaka Intesa Sanpaolo.

Mini obveznice predstavljaju savremeni finansijski instrument kreiran da zadovolji potrebe sektora malih i srednjih preduzeća, kao ključnog pokretača ekonomskog razvoja i inovacija, za sredstvima koja su im potrebna za strateški rast u vidu ulaganja u proizvodne kapacitete, nove linije proizvoda, internacionalizaciju poslovanja ili akvizicione aktivnosti.

„Partnerstvo sa Banca Intesa u okviru izdavanja mini obveznica za kompaniju Zlatiborac nije samo podrška poslovnim planovima koji su od ključnog značaja za naš budući razvoj, već i jasan signal da banka veruje u naš kapacitet da realizujemo strateške inicijative, ali i pokazatelj da se domaće tržište sve više otvara ka savremenim finansijskim rešenjima i da su naše kompanije spremne da koriste napredne finansijske instrumente kakvi postoje na razvijenim tržištima. Ponosni smo što smo među prvim kompanijama u Srbiji koje finansiraju svoj rast na ovaj način“, izjavila je Danijela Resimić, zastupnik i finansijski direktor kompanije Zlatiborac.

11. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusZabava

Titov Plavi voz: Muzej na šinama

by bifadmin 11. август 2025.

U vreme kada je Titov Plavi voz jurio evropskim prugama, predsedničke vozove imale su samo četiri države u svetu – Velika Britanija, Nemačka, Turska i Jugoslavija. „Prema nekim procenama, kada bi se vrednost voza po izlasku iz fabričkih pogona konvertovala u današnji novac, ona bi iznosila milijardu i po dolara“, kaže Milan Budimir, koji vodi brojne domaće i strane turiste u obilazak ovog muzejskog eksponata. Posetioci su zadivljeni ne samo luksuzom, već i tehnološkom opremljenošću voza, koji je „oživeo“ i u filmovima, serijama i muzičkim spotovima snimljenim u njegovom autentičnom ambijentu.

Na početku svoje vladavine Josip Broz je koristio stari kraljev voz jer je zemlja bila ekonomski razorena i svi su morali da „stegnu kaiš”. Međutim, čim se situacija malo popravila, prvi koji je popustio rupe na svom kaišu bio je sam Tito. Jedna od tih rupa je bila baš široka, kada je 1956. doneta odluka da predsednik zaslužuje poseban predsednički voz.

Tri godine kasnije inženjeri beogradske Mašinogradnje isprojektovali su deset vagona tog voza, a izradile su ih Fabrika šinskih vozila Goša iz Smederevske Palanke i mariborska Fabrika šinskih vozila Boris Kidrič. Lokomotive su kupljene od Simensa i Dženeral Motorsa, a najbolji pokazatelj njihovog kvaliteta je podatak da neke od njih i danas vuku vozove po Srbiji.

Plavi voz je dostizao brzinu od 140 km na sat, što je šezdesetih godina prošlog veka bila maksimalna dozvoljena brzina putničkih vozova na evropskim prugama, a što je i danas za većinu naših vozova podvig.

„Kapacitet je bio oko 150 putnika koji su tokom dana u vozu mogli da sede, obeduju, slušaju radio ili gledaju televiziju, a noći su provodili u udobnim ležajevima”, kaže za B&F Milan Budimir, koordinator Kola za spavanje i ručavanje u Železnicama Srbije. On radnim danima vodi turiste kroz izložene vagone i upoznaje ih sa zanimljivim informacijama, poput one da je skromni komunistički lider putovao u klimatizovanom prostoru, okružen nameštajem od mahagonija, kruške i oraha, ali i vunenim tepisima, plišom i svilom.

„Prema nekim procenama, kada bi se vrednost voza po izlasku iz fabričkih pogona konvertovala u današnji novac, ona bi iznosila milijardu i po dolara”, navodi Budimir. Zato ne čudi što je Plavi voz posle 600.000 pređenih kilometara i dalje u relativno dobrom stanju. Verovatno bi još uvek bio na šinama da nije 2015. godine doneta odluka da postane muzejski eksponat, koji posetioci mogu da obiđu u zgradi Depoa Topčider, po ceni od 300 dinara po osobi ili za samo 150 dinara ako je u pitanju grupna poseta.

Hotel, restoran i bioskop na točkovima

U vreme kada je Plavi voz jurio evropskim prugama, predsedničke vozove imale su samo četiri države u svetu – Velika Britanija, Nemačka, Turska i Jugoslavija. Ti vozovi morali su da budu bezbedni, moderni i reprezentativni, a Titov je ispunjavao sve ove kriterijume, što se može videti u izloženim vagonima, sačuvanim u izvornom obliku.

Naročitu pažnju privlači tehnološka opremljenost voza, poput telefona i malih televizora koji su u pokretu hvatali signal, a voz je posedovao i ozvučenje koje još uvek emituje kvalitetan zvuk. Posebna atrakcija je sala u kojoj su se odvijale filmske projekcije. „Sve je osmišljeno do najsitnijih detalja. Na primer, u tom delu kola ostavljen je prostor za kinooperatera gde je on mogao da sedi, pije kafu i prati da slučajno ne dođe do prekida u emitovanju filma“, priča Budimir i dodaje da projektor koji se čuva u vozu i dalje mnogo vredi. „Stručnjaci ekipe koja je ovde snimala jedan film rekli su nam da je, kada je kupljen, taj projektor bio među najmoćnijima u svetu i da bi i danas mogao da služi svojoj svrsi”.

Osim u filmovima, putnici su mogli da uživaju u specijalitetima koji su se služili u više salona i da se opuste uz omiljeno piće za šankom ili stolom za bankete. Da bi udovoljio Titovim čuvenim gastronomskim željama, voz je posedovao centralnu kuhinju koja je zauzimala čitav vagon od 25 metara, u kojoj se moglo spremiti do 300 obroka. Ovaj vagon bi tek trebalo da bude otvoren za posetioce, a kada smo zavirili u centralnu kuhinju uverili smo se da je Jugoslavija još pre 65 godina primenjivala HACCP standarde iako oni tada nisu imali ni ime.

„I tada se znalo da se određene namirnice moraju zamrzavati u posebnim uslovima, na posebnim temperaturama. Zato su u Plavom vozu postojali zasebni zamrzivači za svaku vrstu hrane, dakle jedan za meso, drugi za ribu, treći za mlečne proizvode… Osim po kvalitetu namirnica, obroci su bili čuveni po svom ukusu i ekskluzivitetu. Kuhinja je bila potpuno elektrifikovana, ali je posedovala i jedan šporet na drva za specijalitete koji se pripremaju isključivo na ovaj tradicionalni način”, opisuje Budimir.

Luksuz je vidljiv i u drugim prostorijama, poput salona koji su pripadali Titu i Jovanki, sa kupatilima opremljenim porcelanskim kadama. Voz je posedovao i „gluvu sobu“, ali poverljivi razgovori su mogli da se vode i u prostorijama za druženje, kada bi osoblje oko njih navuklo pokretne zidove. U tim situacijama konobari su morali da izađu van prostorije, a putnici su ih pozivali „na zvonce“.

Struju za sve ovo obezbeđivale su dve energane prikačene na voz koje su radile na naftu, a bezbednost je garantovala prethodnica koja je prugom prolazila pet minuta pre Plavog voza, ispitujući teren.

Luksuzni vagoni “glume” u serijama

„Tokom 20 godina koliko je putovao ovim vozom, Broz je njime prevezao 60 predsednika država i mnoge druge važne ličnosti. Među poznatijim gostima ističu se britanska kraljica Elizabeta, predsednici Nehru, Brežnjev, Gadafi, Naser, Hajle Selasije, iranski šah Reza Pahlavi i drugi”, nabraja Budimir i dodaje da, suprotno uvreženom mišljenju, voz nije služio samo Titu već i državnicima iz svih jugoslovenskih republika.

„Uveren sam da bi voz i danas mogao da saobraća kada bi se uložilo u rekonstrukciju i zamenu dotrajalih delova. Međutim, koristan je i kao muzejski eksponat jer nam pruža uvid ne samo u to kako je nekada živeo politički vrh na našim prostorima, već i koliko je Jugoslavija bila ozbiljna država i šta je sve mogla sama da proizvede”, ukazuje Budimir.

To je i najčešći komentar brojnih stranih i domaćih posetilaca Plavog voza, u koji pored njih dolaze i filmske i muzičke produkcije kako bi u autentičnom ambijentu snimale filmove, serije ili muzičke spotove. Među najpoznatijim ostvarenjima koja su nastala u Plavom vozu su epizoda britanske serije o detektivu Herkulu Poarou „Misterija Plavog voza“, američka serija „Bibliotekari“, domaća serija „Montevideo, Bog te video“… Novac od ulaznica i iznajmljivanja Plavog voza prihoduje matično preduzeće Srbija voz, koje plaća troškove njegovog održavanja, čišćenje, zamenu rasvete i slično.

Njegov najpoznatiji putnik, Josip Broz Tito, poslednji put je Plavim vozom prevezen 5. maja 1980. godine iz Ljubljane u Beograd, da bi bio sahranjen u „Kući cveća“.

Marija Dukić

Biznis i finansije 235/236, jul/avgust 2025.

Foto: Bif

11. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom odgovornošću
  • Pepco grupa obeležila godinu transformacijom, uz odlične finansijske rezultate i ubrzano sprovođenje strategije
  • Proglašen ovogodišnji pobednik Konkursa za najbolji neobjavljeni roman Izdavačke kuće Booka i OTP banke Srbija
  • Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro obaraju istorijske rekorde
  • Milton Fridman: Država nema svoj novac, samo ljudi imaju novac

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit