NAJNOVIJE
Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje...
Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih...
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Prosečna neto zarada u aprilu 121.805 dinara, medijalna 94.585
Beograd u vrhu Evrope po troškovima stanovanja u odnosu...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

„Budućnost koja inspiriše“: dm pokrenuo inicijativu koja vraća veru u snagu pojedinca i zajednice

by bifadmin 27. фебруар 2026.

Kompanija dm drogerie markt zvanično je predstavila inicijativu „Budućnost koja inspiriše“, kampanju usmerenu na podsticanje društvenog angažovanja i aktivnog učešća pojedinaca u oblikovanju zajedničke budućnosti. Ovim događajem započet je niz aktivnosti čiji je cilj da podstaknu ljude da se uključe u promene tako što će pojedinci deliti priče o svojim iskustvima društvenog angažovanja – i time inspirisati zajednicu iz svog okruženja – a organizacije, udruženja i institucije prijavljivati projekte koji okupljaju volontere ili pružaju mogućnost volonterskog angažovanja građana.

U vremenu obeleženom ekonomskim neizvesnostima, klimatskim izazovima i osećajem da su velike promene izvan domašaja pojedinca, ovaj projekat polazi od drugačije perspektive: budućnost nije nešto što pasivno čekamo, već nešto što svakodnevno gradimo, malim koracima u vidu solidarnosti i spremnošću na delovanje. Upravo zato, „Budućnost koja inspiriše“ stavlja ljude i zajednicu u centar svog interesovanja, dok dm preuzima ulogu pokretača i partnera koji pruža prostor, podršku i podsticaj.

„Inicijativa ’Budućnost koja inspiriše’ nastala je iz potrebe da podsetimo sebe i druge koliko je važan lični doprinos. Verujemo da promena počinje onog trenutka kada pojedinac prepozna sopstvenu ulogu i odluči da deluje. Kao kompanija, želimo da budemo partner zajednici, da podržimo ideje, osnažimo pojedince i stvorimo prostor u kojem dobre inicijative mogu da zažive. Budućnost nije unapred određena, ona nastaje iz onoga što radimo danas, zajedno“, izjavila je ovim povodom Svetlana Jovanović Mitić, rukovodilac Marketinga i komunikacija dm Srbija i Severna Makedonija.

Inicijativa se razvija u tri ključne oblasti koje oblikuju temelje društva zasnovanog na zajedništvu i međusobnoj podršci: jačanje solidarnosti i društvenog angažovanja, podsticanje razvoja i napretka kroz ravnopravnost, inkluziju i obrazovanje, kao i odgovorno delovanje u skladu sa prirodom zasnovano na održivim praksama.

Centralni mehanizam inicijative sprovodi se na platformi dm {zajedno}, a prijave će se obavljati na stranici dm-buducnostkojainspirise.rs, koja je njen deo i biće aktivna od 2. marta. Od tog datuma, pojedinci će moći da podele priče o ličnim iskustvima društvenog angažovanja, dok će organizacije, udruženja i institucije moći da prijave svoje projekte na konkurs. I deljenje ličnih iskustava i prijava projekata traju do 31. jula 2026. godine. Prijavljeni projekti moraju da obuhvate volonterski angažman građana ili jasno definisanu mogućnost volonterskog angažovanja građana. Projekte će na jesen odabrati stručni žiri, a dm drogerie markt će odabrane inicijative podržati donacijom. Na taj način, budućnost prestaje da bude apstraktan pojam i postaje zajednički poduhvat.

Predstavljanje ove inicijative okupilo je predstavnike medija, partnere i influensere koji dele vrednosti društvene odgovornosti i održivog razvoja, a osmišljeno je kao simboličan čin ličnog doprinosa u porukama nade, vizije i odgovornosti koje su gosti ostavljali kao inspiraciju za budućnost.

Inicijativa „Budućnost koja inspiriše“ namenjena je svima koji veruju da promene počinju od pojedinca. Na platformi {zajedno}, pojedinci mogu da podele priče o ličnom iskustvu društvenog angažovanja i inspirišu druge, a organizacije, udruženja i institucije da prijave projekte na konkurs i uključe volontere, postajući tako deo zajednice koja ne čeka budućnost, već je sama stvara.

Foto: DM

27. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

U pojedinim evropskim gradovima i mestima su poskupele turističke takse

by bifadmin 27. фебруар 2026.

Ako iz Srbije planirate letovanje, vikend-putovanje ili obilazak evropskih gradova tokom 2026. godine, važno je da u budžet uračunate i turističke takse. Iako se često čine kao sitan trošak, u praksi mogu dodati nekoliko desetina evra na ukupnu cenu putovanja – naročito u popularnim gradovima, piše portal Daljine.rs.

Gradovi i druge destinacije povećavaju takse ili uvode dodatne iz više razloga, a glavni je prekomerni turizam koji lokalna infrastruktura teško može da izdrži. Sve više mesta u Evropi povećava cenu svojih taksi, međutim ovaj tekst će se baviti onima u koje naši turisti najčešće putuju.

Jednodnevna taksa za ulazak u Veneciju

Venecija i u 2026. godini nastavlja sa naplatom takse za jednodnevne posetioce, što je posebno važno za turiste iz Srbije koji u ovaj grad dolaze u okviru kružnih tura po severnoj Italiji ili kao jednodnevni izlet.

Taksa važi 60 dana (više nego 2025.)

Period: april – jul, od petka do nedelje, odnosno za vikend.

Vreme naplate: 08:30 – 16:00

Cena: 5 € uz prethodnu rezervaciju, 10 € bez rezervacije (manje od 4 dana unapred)

Taksu ne plaćaju turisti sa rezervisanim smeštajem, studenti, zaposleni u gradu i stanovnici Venecije.

Bukurešt – nova taksa za noćenje

Bukurešt, česta city-break destinacija za putnike iz Srbije, uvodi fiksnu boravišnu taksu od 10 rumunskih leja po noći (oko 2 €).

Iznos takse je isti bez obzira na cenu hotela ili apartmana, a naplata se vrši preko hotela, agencija i platformi poput Airbnb-a i Booking-a.

Edinburg – procenat od cene smeštaja

Za putnike iz Srbije koji planiraju da putuju u Škotsku, Edinburg od jula 2026. uvodi turističku taksu od 5% od cene sobe po noćenju i to maksimalno za 7 uzastopnih noći.

Navedeno važi za rezervacije napravljene od oktobra 2025.

Norveška – nova boravišna taksa po odluci opštine

Norveška omogućava lokalnim vlastima da uvedu do 3% poreza na noćenja u turistički opterećenim oblastima.

Taksa se dodaje na cenu smeštaja, ali je bitno napomenuti da se ne odnosi se na kampovanje u šatorima i kamperima.

Eko-taksa na Tenerifima

Ako putujete na Kanarska ostrva i planirate planinarenje, od 2026. važi eko-taksa za staze u Nacionalnom parku Teide koje iznose najviše 25 evra.

Plaćaju se popularne staze:

Telesforo Bravo (vrh vulkana): 15 € (bez vodiča)

Montaña Blanca – Rambleta: 6–10 €

Deca mlađa od 14 godina i lokalni stanovnici imaju besplatan ili povlašćen ulaz.

Milano – privremeno poskupljenje zbog Olimpijade

Zbog priprema za Zimske olimpijske igre, Milano je tokom 2026. povećao boravišnu taksu koja važe za smeštaj u krugu 30 km od sportskih objekata.

Hoteli 4–5 zvezdica: do 10 € po noći

Apartmani i B&B: 3–9,50 €

Boravišna taksa će se naplaćivati za prvih 14 noći.

Brisel – veća taksa od januara

Brisel je od 1. januara povećao turističke takse koje sada iznose:

Hoteli: 5 € po noći

Privatni smeštaj i kampovi: 4 €

Taksa se obračunava po smeštajnoj jedinici.

Barselona – znatno poskupljenje

Barselona ostaje jedna od najskupljih destinacija kada su takse u pitanju i gradska taksa od aprila 2026. godine iznosi 5 evra. Na ovu taksu treba dodati i katalonsku regionalnu taksu.

Ukupno u luksuznim hotelima taksa može iznositi i do 7 € po osobi/noći.

Grčka – takse za kruzere i 2026.

Putnici koji krstare Egejskim morem i iskrcavaju se na ostrvima kao što su Mikonos i Santorini plaćaće taksu na ulazak na ova grčka ostrva.

Letnja sezona: 20 €

Proleće/jesen: 12 €

Zima: 4 €

Za ostale luke: 1–5 €.

Šta ovo znači za putnike iz Srbije?

Ukoliko putujete preko turističkih agencija, takse nisu uključene u cenu aranžmana. Najčešće se plaćaju na licu mesta čime su najviše pogođena tzv. city-break putovanja i kratki boravci, tako da pravovremena rezervacija često znači nižu taksu.

Izvor: Daljine.rs

Foto: Nikos Giann, Unsplash

27. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EBRD i Procredit banka zaključili ugovor o kreditu u iznosu od 10 miliona evra

by bifadmin 27. фебруар 2026.

ProCredit banka i Evropska banka za obnovu i razvoj potpisali su ugovor za kredite za sektor mikro, malih i srednjih preduzeća u vrednosti od 10 miliona evra. Program „Go Digital in the Western Balkans“ omogućava kombinaciju specijalizovanog finansiranja za automatizaciju, digitalizaciju, konkurentnost i zelene tehnologije za mikro, mala i srednja preduzeća.

EBRD kreditna linija i pripadajuća bespovratna sredstava olakšaće malim i srednjim preduzećima da dođu do kredita potrebnih za rast i da unaprede svoje procese. Najmanje 60% ukupnih plasmana biće usmereno na zelene i digitalne investicije, uz dodatnu tehničku pomoć i investicione podsticaje Evropske unije.

Prilikom potpisivanja ugovora u prostorijama ProCredit banke, Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD-a za finansijske institucije na Zapadnom Balkanu i u Istočnoj Evropi, izjavila je:

„Podrška rastu i digitalnoj transformaciji MSP sektora u Srbiji od ključnog je značaja za održivi ekonomski razvoj zemlje. Kroz ovo novo finansiranje pomažemo preduzećima da dođu do dugoročnih sredstava i ekspertize neophodnih za inovacije, povećanje konkurentnosti i ubrzanje zelene tranzicije. Posebno smo ponosni što će partnerstvo osnažiti preduzetnice i podstaći inkluzivan rast. Snažan učinak i posvećenost odgovornom bankarstvu čine ProCredit Banku idealnim partnerom za ostvarivanje konkretnih rezultata na terenu.“

Program „Go Digital in the Western Balkans“ predstavlja značajan korak u jačanju podrške mikro, malim i srednjim preduzećima u Srbiji, koja imaju ključnu ulogu u razvoju domaće privrede.

„Novi paket finansiranja od EBRD dodatno jača našu posvećenost podršci rastu malih i srednjih preduzeća u Srbiji i omogućava im da lakše investiraju u automatizaciju, digitalizaciju i zelene tehnologije, čime ne samo da unapređuju svoju konkurentnost, već i dugoročno jačaju otpornost i održivost svog poslovanja. 10 miliona evra u okviru programa „Go Digital in the Western Balkans“ pomoći će ubrzanju digitalne transformacije i automatizacije MSP. Ponosni smo što produbljujemo našu saradnju sa EBRD i zajedno promovišemo inovacije, održivost i konkurentniji razvoj malih i srednjih preduzeća“, izjavio je Igor Anić, predsednik Izvršnog odbora ProCredit banke.

ProCredit Banka Srbija je dugogodišnji partner EBRD-a i vodeći kreditor MSP sektora u zemlji, sa više od 6.000 klijenata i snažnim fokusom na zelene finansije i digitalne inovacije.

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji i uložila je više od 10 milijardi evra u preko 400 projekata, od kojih je većina podržala privatni sektor. Prioriteti Banke u Srbiji uključuju jačanje konkurentnosti privatnog sektora, produktivnosti i pristupa finansiranju.

Autor fotografija je Studio Photogenic, Goran Đukanović.

27. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zašto se Afrika okrenula proizvodnji oružja?

by bifadmin 27. фебруар 2026.

Afričke vojske su do sada koristile uglavnom naoružanje iz uvoza, međutim, ovaj kontinent je poslednjih godina počeo da proizvodi svoje oružje.

Na Crnom kontinentu se od skora odvija tiha revolucija. Naime, usled rasta nezadovoljstva zbog oslanjanja na spoljne aktere u bezbednosnoj sferi, afričke vlade počele su da ulažu u smanjivanje zavisnosti od stranih dobavljača i da razvijaju oružje koje mogu samostalno održavati i prilagođavati sopstvenim potrebama.

Od Nigerije i Kenije do Maroka, sve više država ulaže u nove tehnologije i partnerstva kako bi lokalizovale lance snabdevanja i ojačale domaću vojnu industriju. Maroko, koji je u toj strategiji otišao najdalje, utrostručio je izvoz naoružanja poslednjih godina i ambiciozno se pozicionira kao regionalni centar vojne proizvodnje.

Ali zašto se uopšte to radi? Kako piše The Conversation, potreba za ulaganjima u namensku industriju u Africi je vrlo realna, budući da tamo postoje i eksterne pretnje po sigurnost država ali i unutrašnje u vidu brojnih terorističkih organizacija i kriminalnih mreža.

Šta je problem sa uvezenim oružjem?

Na papiru ga nema, ali u praksi je problema bilo više. To najbolje pokazuje primer Malija kom je Rusija u poslednjih pet godina redovno isporučivala jurišne helikoptere, transportne i borbene avione. Međutim, danas ta flota praktično ne postoji. Dva aviona Sukhoi Su-25 izgubljena su u roku od nekoliko meseci, dok je od osam helikoptera Mil Mi-35M i Mil Mi-171 nakon godinu dana operativan ostao samo jedan. Ispostavilo se da vojska Malija nije imala kapacitete za njihovo održavanje. U isto vreme, pobunjeničke grupe su sa lakim naoružanjem i improvizovanom artiljerijom osvajale vojne položaje i opkoljavale glavni grad.

Ni u nešto razvijenijim državama situacija nije bila značajno bolja. Južnoafrička Republika na primer raspolaže jednom od najmodernijih borbenih flota na kontinentu, ali je sredinom 2024. godine operativno bilo tek pola aviona Saab JAS 39 Gripen i sedam od 39 helikoptera Atlas Oryx. Razlog tome je bio nedostatak rezervnih delova i loše održavanje.

U Gani pak deo mornaričke flote nije u funkciji, dok su planovi modernizacije usporeni zbog visokih troškova.

Domaća rešenja i tehnološki iskorak

Zbog svega navedenog Nigerija je u avgustu prošle godine okupila 37 afričkih načelnika generalštaba kako bi razgovarali o razvoju lokalnih sigurnosnih kapaciteta. Tadašnji načelnik odbrane, Christopher Musa, pozvao je kolege da ulažu u sajber-odbranu, veštačku inteligenciju i domaću vojnu tehnologiju.

Nigerija je već uspostavila komandu za sajber- ratovanje, proširila proizvodnju lakog naoružanja i municije i počela da razvija raketne sisteme i „pametnu“ opremu za vojnike budućnosti. Posebno se ističe u proizvodnji bespilotnih letelica – od lakih FPV dronova do borbenih sistema dugog dometa. Fabrika dronova u Abudži danas može proizvesti i do 10.000 jedinica godišnje.

Još devet afričkih država proizvodi dronove, a 21 poseduje sopstvene satelite. Južnoafrička Republika, Kenija i Senegal eksperimentišu sa 3D štampanjem rezervnih delova, rojevima dronova za nadzor granica i satelitskim komunikacijama kako bi smanjili oslanjanje na strane izvore.

Izazovi i realnost

Sve ove inicijative odražavaju šire shvatanje da je sposobnost donošenja nezavisnih odbrambenih odluka danas ključno pitanje nacionalne sigurnosti.

Ipak, razvoj lokalnih lanaca snabdevanja sam po sebi nije dovoljan. Potrebni su i snažni institucionalni kapaciteti, regulatorni okviri i obrazovani kadrovi kako bi inovacije dale stvarne rezultate. Takođe, sajber-sigurnost, upravljanje podacima i etički standardi moraju pratiti tehnološki napredak kako nova sredstva ne bi postala alat za zloupotrebe.

Međutim, potpuna autonomija je nerealna. U oblastima poput naprednih raketnih sistema, sofisticirane veštačke inteligencije, borbenih aviona ili proizvodnje čipova i poluprovodnika, afričke države će još dugo zavisiti od spoljnih partnera.

Izvor: The Conversation

Foto: Bexar arms, Unsplash

27. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Počinje najveće rukometno takmičenje mladih – Wiener Städtische KUP

by bifadmin 27. фебруар 2026.

Ovogodišnja sezona Wiener Städtische KUP-a počinje u Kostolcu 28. februara u okviru trinaestih Sportskih igara mladih i donosi 16 kvalifikacionih turnira širom Srbije, kroz koje će dečaci i devojčice imati priliku da se takmiče, druže i steknu nova sportska iskustva. Wiener Städtische osiguranje, zajedno sa matičnom kompanijom Vienna Insurance Group, i ove godine nastavlja partnerstvo sa Sportskim igrama mladih, najvećom manifestacijom amaterskog sporta za decu i omladinu u Evropi.

U okviru ovog partnerstva, kompanija je pokrovitelj rukometnog takmičenja pod sloganom Aktivno danas, zdravije sutra, čime doprinosi promociji aktivnog i zdravog načina života, kao i stvaranju jednakih prilika za svu decu i mlade.

„U Wiener Städtische osiguranju kontinuirano radimo na promociji prevencije bolesti i odgovornog odnosa prema zdravlju, sa posebnim fokusom na mlade i podsticanje aktivnog načina života. Verujemo da sport u najranijem uzrastu ima važnu ulogu u formiranju zdravih životnih navika i dugoročnoj brizi o zdravlju. Nastavkom partnerstva sa Sportskim igrama mladih i pokroviteljstvom rukometnog takmičenja Wiener Städtische KUP, želimo da ohrabrimo mlade da budu aktivni, razvijaju timski duh i usvajaju vrednosti poput discipline, saradnje i odgovornosti prema zdravlju“, izjavila je Svetlana Smiljanić, članica Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja.

Tokom prethodne sezone, ovo najmasovnije domaće rukometno takmičenje je okupilo više od 2.400 dečaka i devojčica širom Srbije. Kao kompanija posvećena edukaciji mladih i razvijanju odgovornosti prema zdravlju od najranijeg uzrasta, Wiener Städtische osiguranje je prepoznalo podršku rukometu kao odličan način za izgradnju celoživotnih navika bavljenja fizičkom aktivnošću i dugoročnu prevenciju rizika po zdravlje. Na ovaj način kompanija aktivno doprinosi razvoju rukometa u Srbiji, stvaranju novih generacija koje će oblikovati budućnost ovog sporta, kao i ostvarivanju misije da sport bude dostupan svim mladima širom Srbije.
„Sportske igre mladih u Srbiji ove godine obeležavaju trinaestu sezonu, sa jasnim ciljem promocije sporta, prijateljstva i zdravog načina života među osnovcima i srednjoškolcima. Tokom prethodne sezone okupili smo više od 100.000 učesnika iz više od 100 opština, gradova i sela širom zemlje.

Verujemo da će ovogodišnja sezona nadmašiti dosadašnje rezultate i uključiti još veći broj dece i mladih. Raduje nas što uz snažne partnere kao što je Wiener Städtische osiguranje možemo dodatno da unapredimo kvalitet takmičenja i obezbedimo deci širom Srbije još bolje uslove za bavljenje sportom i zdravo odrastanje“, izjavila je Marija Mihajlović, predsednica Plazma Sportskih igara mladih u Srbiji.

Wiener Städtische osiguranje i Vienna Insurance Group, ponosni pokrovitelji Sportskih igara mladih u Srbiji, svojim angažmanom podržavaju decu i mlade, istovremeno promovišući važnost sporta i timske saradnje od najranijeg uzrasta. Kroz ovaj društveno značajan projekat žele da podstaknu fizičku aktivnost kod dece i mladih, kao i razvoj svesti o zdravim stilovima života i prevenciji zdravstvenih rizika.

Foto: Sportske igre mladih, Wiener

27. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji su faktori najvažniji prilikom kupovine automobila

by bifadmin 27. фебруар 2026.
Prošla godina donela je rast prodaje polovnih automobila u Srbiji, a početak 2026. bio je idealan trenutak da proverimo kakva su očekivanja kupaca i prodavaca za period pred nama. Istraživanje sajta Polovni automobili, sprovedeno među više od 8.000 korisnika i oko 100 profesionalnih trgovaca, pokazalo je da kupci i prodavci u ovu godinu ulaze racionalno, uz dozu opreznosti.
Kupci ostaju usmereni na proverena vozila i povoljan trenutak za kupovinu, dok prodavci najveću pažnju posvećuju troškovima nabavke. Upravo odnos ova dva faktora u velikoj meri će oblikovati dinamiku tržišta polovnjaka u mesecima koji dolaze.

Interesovanje za polovnjake ne jenjava

Prodaja polovnih automobila iz uvoza porasla je u prošloj godini za nešto manje od 10%, a sudeći prema rezultatima ankete, interesovanje za kupovinu polovnjaka u ovoj godini ostaće na zavidnom nivou. Oko 27% ispitanika navelo je da će sigurno kupiti automobil tokom ove godine, dok još 29% njih kaže da će to verovatno učiniti. Zanimljivo, 26% učesnika ankete i dalje razmatra tu mogućnost, što ukazuje na značajan prostor da se deo neodlučnih kupaca aktivira u zavisnosti od ponude i kretanja cena na tržištu.
Istovremeno, pozitivni signali dolaze i sa strane prodavaca. Trgovci u dobroj meri (35% učesnika istraživanja) očekuju stabilan nivo prodaje u narednom periodu. Ipak, deo ispitanika, oko 29% njih, ne želi da se upušta u konkretnije prognoze, jer očekuje da će stanje na tržištu pratiti određena doza neizvesnosti.

Stanje i istorija održavanja ubedljivo najvažniji faktor pri izboru

Anketa sprovedena na više od 8.000 posetilaca sajta Polovni automobili još jednom je potvrdila da su kupci danas sve bolje informisani i da su im veoma važni transparentni podaci o vozilu. Konkretno, gotovo polovina ispitanika izdvaja tehničko stanje i istoriju vozila kao presudan kriterijum pri kupovini polovnjaka. Starost i kilometraža nalaze se na drugom mestu, dok, možda pomalo iznenađujuće, cenu kao primarni faktor navodi manje od 20% ispitanika. Troškovi održavanja i potrošnja goriva imaju znatno manji uticaj na odluku. Dakle, dobar deo kupaca je spreman da plati i više, ali pod uslovom da tačno znaju „šta dobijaju“ za uložen novac.
Ipak, kod većine građana krajnju odluku o tome koji automobil će kupiti određuje budžet. A sudeći po rezultatima istraživanja, kupci većinski nisu spremni na ozbiljnija ulaganja prilikom kupovine polovnog automobila. Tako je čak 40% učesnika ankete navelo da bi za polovan automobil izdvojilo do 5.000 evra, dok još 25% planira budžet između 5.000 i 8.000 evra. Samo 8% anketiranih korisnika sajta Polovni automobili spremno je da plati polovnjak između 12.000 i 15.000 evra, dok se 11% ispitanika izjasnilo da bi išlo i preko granice od 15.000 evra.
Sličnu sliku vide i trgovci: prema njihovom iskustvu, oko 39% kupaca najčešće raspolaže budžetom do 5.000 evra, a 28% između 5.000 i 8.000 evra.

Kupci čekaju niže cene, prodavci gledaju troškove uvoza

Na pitanje šta bi ih najviše podstaklo da se u 2026. godini odluče za kupovinu polovnjaka, kupci najčešće navode pad cena vozila na auto-placevima (oko 40%). Na drugom mestu je veće poverenje u prodavca i tačnost dostupnih podataka o vozilu (29%), što dodatno potvrđuje značaj transparentnosti. Niže cene goriva i troškova korišćenja motivisale bi 11 % ispitanika, mogućnost legalne test-vožnje 10%. Sa druge strane, profesionalni trgovci kao najveći izazov na tržištu polovnih automobila vide troškove prilikom samog uvoza – 42% učesnika ankete.
Sledi stabilnije ekonomsko okruženje, a pomalo iznenađujuće, manje od 20% profesionalnih prodavaca smatra da bi pad nabavnih cena u inostranstvu dodatno podstakao prodaju polovnjaka. Legalna test vožnja i provera vozila (8%) i povoljniji uslovi finansiranja (5%) imaju manji uticaj u percepciji prodavaca

Očekivanja o daljem kretanju cena polovnjaka

Na kraju, kada je reč o predviđanju kretanja cena tokom ove godine, rezultati ankete su prilično izbalansirani. Najveći deo ispitanika, njih 28%, očekuje dalji rast cena polovnih automobila, ali istovremeno 24% očekuje blagi pad cena. Stagnaciju predviđa 23% učesnika, dok 18% njih navodi da u ovom trenutku ne može pouzdano da proceni dalja kretanja.

U poređenju sa kupcima, koji u većoj meri priželjkuju pad cena, očekivanja prodavaca su za nijansu opreznija. Na pitanje o kretanju cena u 2026. godini, trgovci najčešće prognoziraju stagnaciju (34%), dok 31% očekuje rast cena. Blagi pad predviđa nešto više od 15% učesnika ankete.

Na pitanje šta bi ih najviše podstaklo da se u 2026. godini odluče za kupovinu polovnjaka, kupci najčešće navode pad cena vozila na auto-placevima (oko 40%). Na drugom mestu je veće poverenje u prodavca i tačnost dostupnih podataka o vozilu (29%), što dodatno potvrđuje značaj transparentnosti. Niže cene goriva i troškova korišćenja motivisale bi 11 % ispitanika, mogućnost legalne test-vožnje 10%. Sa druge strane, profesionalni trgovci kao najveći izazov na tržištu polovnih automobila vide troškove prilikom samog uvoza – 42% učesnika ankete. Sledi stabilnije ekonomsko okruženje, a pomalo iznenađujuće, manje od 20% profesionalnih prodavaca smatra da bi pad nabavnih cena u inostranstvu dodatno podstakao prodaju polovnjaka. Legalna test vožnja i provera vozila (8%) i povoljniji uslovi finansiranja (5%) imaju manji uticaj u percepciji prodavaca.
Ovi rezultati ukazuju na to da kupci pažljivo prate tržište i ostavljaju prostor za različite scenarije razvoja situacije, ali i da ni kupci, ni profesionalni trgovci ne očekuju nagle i veće promene cena tokom 2026. godine.
Izvor: Polovni automobili
Foto: Pixabay
27. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prodavnicu biramo po cenama, a banku – po blizini

by bifadmin 27. фебруар 2026.

Koliko su zadovoljni građani koji kupuju u trgovinskim lancima i koriste bankarske usluge? Stepen zadovoljstva svakako nije sto odsto, a novoustanovljeni ZAP indeks zadovoljstva potrošača, koji je predstavio Istraživačko-izdavački centar Demostat, kaže da je zadovoljstvo građana trgovinskim lancima u proseku na nivou od 75,8 dok kod korisnika banaka iznosi – 78 jedinica.

Istraživačko-izdavački centar Demostat pokrenuo je istraživački portal Konzumer (Consumer), koji se bavi potrošačima, njihovim pravima i mogućnostima i predstavio novoustanovljeni Indeks zadovoljstva potrošača (ZAP indeks).

„Svest naših potrošača, kada su u pitanju njihova prava, mehanizmi zaštite i mogućnost, u poređenju sa zemljama EU i nekim susednim zemljama je na veoma, veoma niskom nivou. I ne samo to – i položaj potrošača u Srbiji je na nezavidnom nivou“, kaže za N1 Tamara Bajčić, izvršna direktorka Demostata.

Za to, dodaje, postoji više razloga.

„Pre svega – neorganizovanost potrošalača i činjenica da se sve na kraju svede na pojedinačne glasove kada su u pitanju problemi koje potrošači imaju. Za razliku od razvijenih zemalja EU, gde se glas potrošača i te kako čuje, a moram da kažem – i uvažava“, navodi Bajčić.
Rezultati istraživanja Demostata pokazuju da je kriterijum broj jedan na osnovu kojeg potrošači biraju trgovinski lanac – cena proizvoda.
Osim cene, kako navodi Bajčić, veoma bitan kriterijum je snabdevenst objekta, raznovrsnost ponude, asortimana.

Na trećem mestu se pozicionirale akcije koje ti lanci nude.

ZAP indeks zadovoljstva potrošača trgovinskim lancima je 75,8 jedinica.

“Maksimalna vrednost ovog indeksa je 100 odsto, u ovom slučaju kod korisnika je izmeren na nivou od 75,8 što znači da je daleko ispod 100 odsto – to je onoliko koliko su potrošači zadovoljni uslugama u ovom sektoru”, navela je Bajčić poručujući da će ubuduće ovo biti referentna vrednost kada se bude merilo zadovoljstvo potrošača u ovom segmentu.

Ekonomska novinarka Mirjana Stevanović je, predstavljajući istraživanje o stepenu zadovoljstva trgovinskim lancima, navela da je ono pokazalo da više od 70 odsto ispitanika bar jednom nedeljno ide u teki trgovinski lanac.

„U trgovinske lance češće idu žene, visoko obrazovane osobe i stanovnici Beograda“, navela je ona.
Istraživanje je ispitivalo i nezadovoljstvo potrošača.

„Na prvom mestu po nezadovoljstvu je postojanje programa lojalnosti, iako ih gotovo svaki lanac ima. Građane ne interesuju aplikacije koje daju trgovinski lanci, najčešće zbog toga što su oni dosta komplikovani za većinu potrošača“, rekla je Stevanović.
Na drugom mestu kriterijuma za nezadovoljstvo su – cene.

Konzumer je merio i zadovoljstvo korisnika bankarskih usluga, koje je na malo višem nivou u odnosu na zadovoljstvo korisnika trgovinskih lanaca – na 78 jedinica.

Važno da je banka „na ćošku“ – za cenu se ne pita

Ekonomista Saša Đogović je, na konferenciji za novinare prilikom predstavljanja Konzumera i novog indeksa Demostata, naveo da je najlošija situacija na jugu i istoku Srbije gde 8,6 odsto ispitanika kaže da – nikada ne ulazi u banke, odnosno ne koristi bankarske usluge.
“To znači da u tom delu Srbije imamo proces dezinvestiranja. Tu je i najviša stopa nezaposlenosti, koja je prema poslednjim statističkim podacima iznosila 9,9 odsto u trećem kvartalu 2025”, istakao je Đogović.

To, kako dodaje, ukazuje da postoje problemi u neravnomernoj privrednoj razvijenosti zemlje.

„Toj činjenici u prilog govori i podatak da u Beogradu 17,5 odsto ispitanika svakodnevno ulazi u banke i u Vojvodini 13,1 odsto ispitanika. Što znači da imamo sever Srbije, posebno Beograd i nešto severnije od njega, gde su koncentrisani ljudski, finansijski i svi ekonomski resusrski, pa je razvijenija i bankarska mreža. Tu je i, za naše uslove, znatno bogatija i klijentela i ima više klijentele“, ukazuje.
Istovremeno, kaže – u Dimitrovgradu više nema banaka, samo bankomata.

“To je još jedan pokazatelj koliko jug i istok Srbije zaostaju za severom i ovaj podatak da 8,6 odsto na jugu nikad ne ulazi u banke, dok u Beogradu ulaze svakodnevno je jasan signal Vladi Srbije da je neophodno da se napravi strategija zaokreta u tekućoj ekonomskoj politici, što podrazumeva ekonomsku decentralizaciju Srbije“, istakao je on.

To, kako je objasnio – znači više inicijative na lokalu i javno privatne inicijative sa resursima koji postoje na lokalu, kako bi se podstakao razvoj tih sredina.

„Bez toga i bez promene u neselektivnom i netransparentnom subvencionisanju, definišući tačne kriterijume subvencionisanja u visoko tehnološku proizvodnju i pokušavajući uz poreske olakšice da one idu ka siromašnim krajevima zemlje – ovaj jaz će se dodatno produbljivati, što će imati negativne posledice na migrantske procese unutar zemlje i svakako i na odlaske van zemlje“, pojasnio je Đogović.

“Češemo se tamo gde nas zasvrbi posle”

Za razliku od trgovinskih lanaca, gde građani navode cenu kao osnovni kriterijum za izbor, kod banaka to nije slučaj.
Štaviše – cena se nalazi tek na petom mestu.

Saša Đogović ističe da su rezultati istraživanja, kada je reč o kriterijumu za izbor banaka, „vrlo zanimljivi za psihološko posmatranje“.
Glavni kriterijum je – blizina banke.

„Ljudi kad biraju banke i otvaraju račune idu u najbližu banku, tu na ćošku, a tek posle se češemo kad tražimo dodatne pogodnosti – kredite, usluge i slično… Kod kriterijuma zadovoljstvo korisnika bankarskih usluga najvišu ocenu ima urednost i čistoća prostora, a na dnu lestvice su cene usluga. Znači, korisnici su nezadovoljni cenom usluga, a kada biraju banku gde će otvoriti račun – cena im nije u prioritetu. Prvo idemo tamo ne informišući se o detaljima vezano za cene usluga, a posle se, kad nam zatreba kredit na primer, češemo tamo gde nas zasvrbi i tek onda se ide i otvaraju računi i udrugim bankama“, ističe Đogović.

On poručuje da je ovo važna informacija i za banke.

„Kad dobiju klijenta treba odmah da pridobiju njegovu lojalnost i ponude mu pogodnosti kako ga ne bi izgubili. Jer prvi kriterijum kad je taj klijent birao banku mu nije bila cena, već blizina poslovnice ili ljubaznost osoblja“, navodi Đogović.

Rodni jaz: Žene idu u trgovine, muškarci u banke

Psihološkinja Sara Kalember ocenila je da podaci istraživanja govore da Srbija predstavlja društvo u kojem potrošači traže funkcionalnost, jasnoću i stabilnost.

„Smatram da ova dva istraživanja nisu samo merenje zadovoljstva, već ogledalo društvenog raspoloženja… Cena ostaje najvažniji kriterijum, a nezadovoljstvo cenama ne dovodi do povlačenja iz sistema već do – prilagođavanja. Ne postoji zahtev za strukturnim promenama, već dolazi do racionalnog sužavanja očekivanja i fokusa na ono što je trenutno dostupno“, istakla je Kalember.

Ona je kao zanimljivost istakla i da u činjenici da žene manje od mušakarca koriste banke, a češće idu u trgovinske lance vidi i postojanje neke vrste – rodnog jaza.

Istraživanje je sprovedeno telefonskim anketiranjem. Uzorak su činila 1.024 punoletna građanina Srbije, a obuhvat ispitanika odgovarao je parametrima utvrđenim popisom 2022. godine.

Izvor: N1

Foto: Tumisu, Pixabay

27. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
AnalizeAnalizeAnalize stručnjakaVesti

Veliki jezički modeli – koliko im zaista verujemo? Laži, laži, laži me, ti to radiš najbolje!

by bifadmin 27. фебруар 2026.

Тekst je deo serijala zasnovanog na istraživanju sprovedenom među 302 visokoobrazovana ispitanika u Srbiji o načinima korišćenja i stepenu poverenja u velike jezičke modele (Large Language Models – LLM) poput ChatGPT-a, Grok-a i Claude-a.

Cilj istraživanja odnosio se na ispitivanje učestalosti korišćenja velikih jezičkih modela u svakodnevnom životu i pri donošenju važnih odluka, iskustava korisnika sa netačnim odgovorima, navika provere informacija, kao i poređenje poverenja u AI sa poverenjem u stručnjake, porodicu i tradicionalne izvore informacija.

Dobijeni rezultati pružaju uvid u to kako visokoobrazovani korisnici u Srbiji koriste ove alate i koji činioci utiču na njihovo poverenje i oslanjanje na sisteme veštačke inteligencije.

Laži, laži, laži me, ti to radiš najbolje!

Iako je svest o ograničenjima velikih jezičkih modela široko rasprostranjena, njihova svakodnevna upotreba ne opada. Istraživanje pokazuje da su većini korisnika veliki jezički modeli u prošlosti davali netačne odgovore i informacije. Istovremeno, određeni broj ispitanika ističe da ih i dalje koristi i da se oslanja na njihove savete, što postavlja jedno od ključnih pitanja današnjeg odnosa prema veštačkoj inteligenciji: ukoliko korisnici znaju da LLM-ovi nisu uvek pouzdani, zašto i dalje prihvataju njihove savete i koriste ih pri donošenju odluka?

Korisnici ne idealizuju veštačku inteligenciju

Velika većina ispitanika navodi da je u prošlosti dobila netačan odgovor od LLM-a, dok mali procenat ispitanika kaže da nema takvo iskustvo. Drugim rečima, greške nisu retka pojava.

Istovremeno, nešto više od polovine ispitanika smatra da LLM često daje netačne odgovore, dok se gotovo četvrtina sa tim ne slaže. Ovaj podatak pokazuje da korisnici ne idealizuju sistem, svesni su da modeli mogu da pogreše i da to nije izuzetak.

 

Odgovori se značajno razlikuju u zavisnosti od starosne grupe. Najveći procenat onih koji su prepoznali netačne odgovore zabeležen je u grupi od 35 do 54 godine (89,9%), zatim među starijima od 55 godina (81,6%), dok je najniži procenat u najmlađoj starosnoj grupi od 18 do 34 godine (76,9%). Sličan obrazac uočljiv je i kod percepcije učestalosti grešaka.

Stariji korisnici, naročito oni sa dugogodišnjim radnim stažom, uočavaju greške, pojednostavljenja ili izmišljene reference. Njihovo znanje i iskustvo im omogućava da prepoznaju takozvane „halucinacije“ – situacije u kojima model generiše uverljiv, ali netačan sadržaj. Mlađi korisnici, iako tehnološki veštiji, možda nemaju uvek dovoljno stručnog ili životnog iskustva da bi svaku netačnost odmah prepoznali.

Dobijeni podatak je od izuzetnog značaja jer pokazuje da svest o greškama postoji. Problem se, međutim, ne završava na tome – pitanje je kako ta svest utiče na dalju upotrebu modela veštačke inteligencije.

Kada laž zvuči kao istina

Posebno zabrinjava to da više od polovine ispitanika smatra da netačni odgovori LLM-a deluju uverljivo i pouzdano, dok se sa tim ne slaže samo svaki deseti ispitanik. Dakle, problem nije samo u tome što model greši, već u tome što greška često ne izgleda kao da je greška.

Jedan od razloga je samouverenost kojom modeli odgovaraju. LLM-ovi retko kažu „ne znam“, „nisam siguran“ ili „ovo je samo pretpostavka“, osim ako ih eksplicitno ne naterate. Uvek iznose tvrdnje odlučno, bez kolebanja, kao da su apsolutni autoritet. Ljudi su evoluciono navikli da samouveren nastup povezuju sa znanjem i kompetencijom: ko govori smireno i bez oklevanja, deluje kao da zaista zna o čemu priča. Taj obrazac ponašanja primenjujemo i u komunikaciji sa mašinom.

Drugi razlog je potpuno odsustvo „crvenih zastavica“ koje kod ljudi instinktivno primećujemo. Kada neko nije siguran ili pokušava da sakrije neznanje, obično okleva, koristi reči poput „možda“, „čini mi se“, „verovatno“, menja ton, crveni, ne gleda nas u oči i pokazuje nelagodu. Kod LLM-a tih signala nema, što nam ne daje povod za sumnju, pa netačnost lako prolazi neprimećena.

To je ono što se često naziva „fluent bullshit“ (srp. elokventno izrečena besmislica), modeli zvuče autoritativno čak i kada greše, a visok procenat korisnika koji im veruje uprkos saznanju o ograničenjima potvrđuje strahove stručnjaka od mogućeg širenja dezinformacija na nov, suptilniji način.

Treći razlog je i efekat očekivanja (eng. expectancy effect). Kada se obratimo modelu za savet ili objašnjenje, već unapred pretpostavljamo da će odgovor biti koristan i tačan jer je alat upravo za to dizajniran.

Zašto tolerišemo greške?

Iako je većina ispitanika svesna da LLM može da pogreši, to ih ne sprečava da se na njegove savete oslanjaju. Polovina anketiranih navodi da se, uprkos svesti o mogućim greškama, oslanja na odgovore modela. Pored toga, više od trećine ispitanika nastavlja da koristi ove modele za važne odluke, čak i nakon što je dobilo netačan odgovor.

 

 

 

Ovaj rezultat pokazuje da odnos korisnika prema veštačkoj inteligenciji nije zasnovan na iluziji nepogrešivosti. Ljudi ne očekuju da LLM bude savršen, oni ga koriste zato što su svesno napravili pragmatičnu računicu: korist daleko nadmašuje rizik.

Model pruža odgovore neverovatnom brzinom, uvek je dostupan i daje detaljna, strukturirana objašnjenja. Za ogroman spektar svakodnevnih situacija: od pisanja mejla, preko objašnjenja pojma, recepta, ideja za putovanje, jednostavnih prevoda, pa do brzog brainstorming-a, korist je ogromna, a posledice eventualne greške najčešće zanemarljive ili lako popravljive.

U pozadini stoji klasična cost-benefit kalkulacija (šta dobijam, a šta gubim): čak i ako model pogreši u 10–20% slučajeva, u preostalih 80–90% štedi sate vremena i truda. Ljudi to intuitivno osećaju i zato nastavljaju da koriste alat uprkos poznatim manama.

Vremenom se formira tzv. zavisnost od udobnosti (eng. convenience bias). Kada se naviknete da odgovor dobijete za nekoliko sekundi, povratak na pretraživanje više sajtova, čitanje opširnih tekstova ili čekanje odgovora od kolega postaje psihološki naporno, dok istovremeno raste tolerancija prema nesavršenostima i netačnostima koje generišu LLM modeli. Tu je i tzv. iluzija kontrole (eng. illusion of control), koja igra veliku ulogu. Mnogi korisnici veruju da su dovoljno pametni i kritični da sami prepoznaju kada odgovor „ne pije vodu“.

Sve u svemu, ovo nije priča o naivnosti i poverenju, već o realnom, svesnom kompromisu: koristimo velike jezičke modele ne zato što su savršeni, već zato što su dovoljno dobri da promene način na koji razmišljamo i radimo, štede nam vreme, energiju i novac i, na kraju krajeva, olakšavaju nam život.

Autor: Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer

Foto: Pixabay

27. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Osam stručnih radionica na Konferenciji „Biznis priče“: Od investiranja, preko digitalnog marketinga, do poreskih olakšica

by bifadmin 26. фебруар 2026.

Osam stručnih, fokusiranih radionica u oblastima investiranja, marketinga, veštačke inteligencije, medijske vidljivosti, poreskih olakšica i liderstva biće deo ovogodišnje Konferencije Biznis priče, koja će biti održana 2. i 3. aprila u Vrnjačkoj Banji, u hotelu Zepter. Radionice donose praktično znanje i umrežavanje, pa je broj učesnika ograničen na 60.

Na konferenciji Biznis priče ove godine očekuje se oko 3.000 učesnika i učesnica za dva dana, više od 20 predavanja domaćih i svetskih lidera i liderki, aplikacija za umrežavanje i dve Dance & Connect žurke. Ulaznice za konferenciju dostupne su za rezervisanje na sajtu konferencija.biznisprice.com. Moguće je uživo i online praćenje događaja.

Sada već tradicionalno okupljanje „Biznis priče“ posvećeno je razvoju i unapređivanju poslovanja, alatima i resursima potrebnim za to. Ove godine stavljen je još veći fokus na konkretna znanja i veštine koje posetioci mogu odmah da primene, uz uvide koji menjaju perspektivu.

Ahritektura profitabilnih Meta Ads kampanja

O tome kako realizovati uspešne Meta Ads kampanje na radionici znanja će podeliti Željko Janković, osnivač Škole oglašavanja i agencije za digitalni marketing Real Media Factory. Oglašavanje kroz Meta Ads i edukacija su njegov način da napravi razliku u nečijoj prodaji, biznisu i životu. Kako – otkriće učesnicima konferencije.

Kako da vaš biznis osvoji medijski prostor?

Odgovor na ovo pitanje na radionici daće Jasmina Koprivica, iskusna menadžerka i liderka u oblasti digitalnih medija, inovacija i strateškog razvoja. Više od 20 godina uspešno je razvijala i vodila najposećenije online medije u Srbiji i regionu, kao što su Blic, B92, Telegraf, Euronews, Bloomberg Adria, TV Arena Sport, Vreme, Insajder i mnogi drugi. Njene ekspertize obuhvataju digitalnu transformaciju, digitalni marketing, inovacione procese, strateško planiranje, razvoj digitalnih proizvoda, uvođenje novih poslovnih modela, strateške komunikacije i mentorstva. Biznis koji funkcioniše i bez tebe: 90 dana odmora, 65 zaposlenih

Da je ovo moguće pokazaće Uroš Mikić, osnivač i direktor studija Flow Ninja, Webflow Enterprise Partnera koji pomaže globalnim timovima da brže lansiraju i skaliraju marketing sajtove. Iz Niša je izgradio tim od preko 60 ljudi i realizovao više od 250 Webflow projekata za brendove poput Upworka, Checkout.com-a i 21Shares-a. Fokus njegovog rada je na razvoju održivih web sistema koji omogućavaju brže lansiranje, bolju konverziju i dugoročno skaliranje marketinga.

Kako da regulišeš stres pre nego što sagoriš?

O ovoj, jednoj od najvažnijih tema današnjice, govoriće Ana Brzaković, autorka podkasta BizBalans i njuzletera Analogične priče, trener i edukatorka iz oblasti prevencije sagorevanja, upravljanja stresom i komunikacija. Vlasnica je B2B marketing agencije Digital way, sa dugogodišnjim iskustvom u oblastima marketinga i komunikacija.

AI programiranje za ne-programere

Oni koje zanima programiranje, a nisu programeri – biće na pravom mestu na radionici Luke Trikića, višestrukog startup osnivača sa fokusom na tehnologije veštačke inteligencije. Diplomirao je informatiku na Matematičkom fakultetu u Beogradu. Potom je 2019. godine suosnovao kompaniju Connect The Dots, koja je do sada dobila 24 miliona dolara investicija i bavi se mapiranjem i upravljanjem ljudskih odnosa. Trenutno se bavi praktičnim primenama AI tehnologija u automatizaciji poslovnih procesa.

Poreske olakšice za inovacije – od ideje do uštede

Važno pitanje poreskih olakšica rasvetliće Dušan Roglić, osnivač i direktor Roglic Company, koja se bavi računovodstvenim poslovima, payroll službom i poreskim savetovanjem. Bavi se i inovacijama i digitalizacijom, koja uključuje tri digitalna proizvoda – Fiscomm fiskalnu kasu, ERP rešenje za preduzetnike pod nazivom eKnjigovođa, kao i interni CRM za potpunu edukaciju preduzetnika i obrazovnu platformu. Roglić je predsednik Saveta za male biznise u Srbiji i član radne grupe Ministarstva finansija za eOtpremnice. Konsultant je kompanije Visa u projektu She’s Next.

Investiranje u Srbiji – između cigle i Volstrita

Iza primamljivog naziva stoji još primamljivija radionica. O investiranju u Srbiji govoriće Nenad Gujančić, glavni broker u Momentum Securities. Tokom 15 godina bio je angažovan na brokerskim pozicijama u kompanijama poput Ilirika Investments, AC-Broker, Sinteza Invest Group i Wise broker. Objavio je brojne stručne radove na temu akcionarstva i berzanskog poslovanja i držao predavanja na Beogradskoj berzi, Fakultetu organizacionih nauka, Beogradskoj bankarskoj akademiji, BK univerzitetu.

Zlato, akcije i bitkoin: tehnologijom do diversifikacije kroz jedan klik

O ovim temama od milion dolara govoriće Marko Matanović, direktor i suvlasnik #1 Kripto platforme u Srbiji – ECD.rs. Kroz aktivnosti tima u kome radi čini kriptovalute i inovacije koje donose dostupne fizičkim licima i kompanijama u Srbiji na jednostavan i legalan način. Uspešno je realizovao više saradnji sa globalnim kripto projektima. Kroz saradnju sa fakultetima, studentima približava pojmove poput blokčejna, kriptovaluta i onoga što industrija nosi.

Aplikacija za umrežavanje: konferencija traje dva dana, kontakti godinama

U cilju dragocenog povezivanja, za sve učesnike konferencije i ove godine biće obezbeđena aplikacija Biznis priče, koja će omogućiti komunikaciju sa potencijalnim klijentima i partnerima pre, tokom i nakon događaja. Svi učesnici konferencije već od marta dobijaju pristup aplikaciji. Ovo je jedan od najvrednijih alata konferencije jer daje pristup mreži od preko 1.500 preduzetnika iz Srbije i regiona, zakazivanje sastanaka pre same konferencije, filtriranje učesnika po oblastima i interesovanjima, pristup aplikaciji i nakon konferencije.

Do sada potvrđeni govornici, najvažnije informacije i ulaznice dostupne su na sajtu konferencija.biznisprice.com. Kapaciteti su ograničeni, a na raspolaganju je i grupna akcija 4 + 1 – na četiri ulaznice, peta je gratis.

Foto: Dražen Žugić

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UNICEF započeo novi petogodišnji program saradnje sa Republikom Srbijom za unapređenje podrške i ostvarivanje prava deteta

by bifadmin 26. фебруар 2026.

UNICEF u Srbiji započeo je novi Program saradnje za period 2026–2030, usmeren na dalje jačanje nacionalnih sistema kako bi postojeće usluge bile dostupne svoj deci i adekvatno odgovorile na njihove specifične potrebe, uključujući i decu kojoj je potrebna dodatna podrška za pristup tim uslugama.

Program se nadovezuje na značajan napredak ostvaren u prethodnih pet godina. Usluge ranih intervencija za decu sa teškoćama i smetnjama u razvoju proširene su na 80 odsto okruga u Srbiji, a podrška roditeljstvu i rana stimulacija postale su deo primarne zdravstvene zaštite. Obuhvat dece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem porastao je sa 50 odsto 2015/2016. na 63 odsto 2024/2025, dok su svi vaspitači obučeni za primenu modernog predškolskog kurikuluma. Uspostavljeno je 13 resursnih centara za podršku inkluzivnom obrazovanju. Podržana je i reforma mentalnog zdravlja – šest ministarstava usaglasilo je koordinisano delovanje, a u 10 odsto opština uspostavljeni su lokalni mehanizmi podrške kako bi deca mogla da dobiju pomoć koja im je potrebna, uz angažovanje obučenih stručnjaka koji rade neposredno sa decom i porodicama. Budžetiranje u oblasti ranog razvoja i podrške roditeljstvu, usmereno na potrebe dece, uključeno je u redovne procese planiranje u 30 odsto jedinica lokalne samouprave.

„U proteklih pet godina, zajedno sa partnerima, sprovodili smo programe i jačali sisteme”, izjavila je Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji. „U narednom periodu UNICEF će se postepeno udaljavati od pilotiranja projekata i u potpunosti usmeriti na podršku nacionalnim reformama kroz preporuke za unapređenje javnih politika, kako bi se proverena rešenja trajno ugradila u nacionalne zakone, budžete i institucije”.

Uprkos napretku, razlike i dalje postoje. Samo 10,5 odsto dece iz najsiromašnijih domaćinstava i svega 7 odsto romske dece pohađa predškolsko obrazovanje. Gotovo svako peto dete u Srbiji je u riziku od siromaštva. Čak 66 odsto dece koja žive u ustanovama socijalne zaštite čine deca sa smetnjama u razvoju. Obuhvat vakcinacijom, iako u porastu, i dalje je ispod ciljanih 95 odsto u većini okruga. Mnogi mladi i dalje se suočavaju sa izazovima prilikom prelaska iz obrazovanja na tržište rada.

„Ove razlike nisu neizbežne“, naglasila je Kostadinova. „One nas podsećaju da institucije moraju da budu dovoljno snažne i prilagodljive kako bi odgovorile na potrebe dece koja se suočavaju sa najvećim izazovima, uključujući decu koja žive u siromaštvu ili ruralnim sredinama, decu sa smetnjama u razvoju, decu izloženu nasilju, romsku decu, kao i decu sa povećanim zdravstvenim i razvojnim rizicima. Kada se usluge osmišljavaju tako da odgovore na potrebe najosetljivijih, one bolje funkcionišu za svako dete”.

Do 2030. godine, pravi pokazatelj uspeha biće da li institucije dosledno dopiru do dece kojoj je podrška najpotrebnija.

Obuhvat vakcinacijom protiv malih boginja treba povećati sa 84.3 na željenih 95 odsto, kako bi se postigao kolektivni imunitet i sva deca bila bolje zaštićena od bolesti koje se mogu sprečiti.

Usluge ranog razvoja potrebno je dalje širiti i unapređivati. U prethodnom programskom ciklusu podršku je kroz ove usluge dobilo 66.000 dece, a do 2030. godine planirano je da obuhvat dostigne 80 odsto dece do šest godina, odnosno 238.000 dece na nacionalnom nivou.

Obuhvat dece uzrasta od 3 do 5,5 godina predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem potrebno je povećati sa 74 odsto na 83 odsto, uz ciljane mere usmerene ka deci iz osetljivih porodica.

U sistemu pravosuđa, veća primena vaspitnih naloga i alternativnih mera, sa 7,4 na 15 odsto, odražavala bi snažniju primenu postupaka prilagođenih detetu i rešenja koja daju prednost rehabilitaciji i reintegraciji.

Smanjenje broja mladih koji nisu zaposleni, niti se školuju ili pohađaju obuke, sa 15,2 na 9,1 odsto, značilo bi sigurniji i uspešniji prelazak iz obrazovanja u svet rada.

„Ovi ciljevi se neće ostvariti bez dodatnog napora”, poručila je Kostadinova. „Potrebni su dugoročna politička posvećenost, adekvatno javno finansiranje i koordinisano delovanje svih sektora. Stvarni napredak za decu zavisi od toga koliko efikasno institucije funkcionišu u praksi”.

Program saradnje za period 2026–2030 razvijen je u saradnji sa nacionalnim i lokalnim partnerima i usklađen je sa reformskim prioritetima Srbije i međunarodnim obavezama u oblasti prava deteta. UNICEF će u narednom periodu pružati stratešku podršku, doprinositi jačanju institucija i podržavati reforme koje obezbeđuju dugoročne rezultate za decu.

Foto: UNICEF Srbija/Pančić

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje nisku otkupnu cenu
  • Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih intervencija
  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj
  • OTP Grupa među vodećim svetskim kompanijama
  • Dreame istraživanje: Raste interesovanje za pametne tehnologije za čišćenje

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit