NAJNOVIJE
Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje...
Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih...
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Prosečna neto zarada u aprilu 121.805 dinara, medijalna 94.585
Beograd u vrhu Evrope po troškovima stanovanja u odnosu...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Triglav osiguranje: Kompanije u regionu često su formalno pokrivene, ali realno nezaštićene – različiti rizici traže različita rešenja

by bifadmin 26. фебруар 2026.

Rizik u 2026. godini više nije samo operativno pitanje – postaje tema lične odgovornosti menadžmenta, finansijske stabilnosti i reputacije. Upravo o tome govorilo se na panelu „Sigurniji biznis u 2026: Uloga osiguranja u upravljanju rizikom“, koji su organizovali Slovenački poslovni klub i Hrvatski poslovni klub, uz učešće stručnjaka iz regiona.

Jednu od ključnih poruka sa panela prenela je Senka Knežević, direktorka Sektora za razvoj, ocenu i preuzimanje rizika u Triglav osiguranju, istakavši da kompanije danas često imaju osiguranje koje formalno zadovoljava propise, ali ne prati stvarnu strukturu njihovog poslovanja i izloženost riziku.

„Vrste rizika su slične – od odgovornosti menadžmenta i radnih sporova do operativnih i finansijskih izazova – ali način na koji ih korporacije i mala i srednja preduzeća doživljavaju značajno se razlikuje. Ako im ponudite isto rešenje, neko će ostati nedovoljno zaštićen“, naglasila je Knežević.

Poseban fokus panela bio je na odgovornosti direktora, poslovanju na više tržišta i potencijalnim „rupama u pokriću“. Odluke se donose lokalno, sporovi se vode pred domaćim sudovima, a sudska praksa ostaje nacionalna, dok su osiguravajući programi često regionalni. „Regionalna struktura osiguranja ne znači automatski i lokalno pokriće. Najveći rizik često je ono za šta verujemo da je pokriveno“, upozorila je Knežević.

Panelisti su ukazali i na finansijske posledice neadekvatnog pokrića – od neplaniranih troškova i regresnih zahteva do uticaja na cash-flow i reputaciju kompanije. Zaključak diskusije bio je da jedinstven pristup upravljanju rizicima više nije održiv i da osiguranje mora pratiti konkretne potrebe, veličinu i način poslovanja svake kompanije.

Kako poručuju iz Triglav osiguranja, savremena uloga osiguravača sve više podrazumeva partnerski odnos sa klijentima – od analize rizika i prevencije do kreiranja fleksibilnih rešenja koja prate razvoj biznisa i promene na tržištu.

Foto: Dario Konstantinović

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Ekonomska cena partijskog upravljanja energetikom: Socijalizacija troškova, privatizacija prihoda

by bifadmin 26. фебруар 2026.

Činjenica da je RTB Bor prodat kineskoj kompaniji Ziđin za 350 miliona dolara, a da je prenos utakmica Premijer lige u Srbiji plaćen 600 miliona evra za godinu dana, samo je jedan u nizu primera kako se rasipaju energetski resursi radi minimiziranja kratkoročnih političkih troškova i maksimiziranja dobiti za partijsku oligarhiju. Ako se što pre ne postigne društveni dogovor i ne krene u energetske reforme, ovaj sektor će u narednoj deceniji postati teret koji vuče celu privredu na dno, upozorava ekonomista Ognjen Radonjić.

Nezgrapni hibrid državnog monopola i pokušaja da se uvede tržište u domaći energetski sistem, doveo je do toga da narasli problemi u energetici više nisu samo pitanje zastarele tehnologije, već predstavljaju ozbiljan fiskalni rizik i ogromnu prepreku dugoročnom rastu. To je sistem koji, praktično, jede svoju vrednost, gde partijsko upravljanje ključnim preduzećima proizvodi gubitke koji se prelivaju u javni dug, troškovi se socijalizuju a prihodi privatizuju, dok se socijalni mir kupuje erozijom budućeg bruto domaćeg proizvoda, opisuje sažeto profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu Ognjen Radonjić kako situacija u energetskom sektoru urušava celu privredu i društveni interes Srbije.

„Fiskalni rizici su već vidljivi za 2026. godinu, gde su planirane državne garancije za EPS gotovo 2,5 milijarde evra za samobalansirajuće solarne elektrane i vetroparkove. Menadžment Elektroprivrede Srbije nema podsticaj da bude efikasan jer država garantuje dug, a ako projekti ne generišu dovoljno novčane tokove, garancije postaju javni dug i direktno istiskuju ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i druge javne potrebe“, ukazuje Radonjić.

Od ove godine na snazi su i karbonske takse na srpski izvoz u Evropsku uniju, što će izazvati dodatni udar na platni bilans naše zemlje, budući da ovdašnja industrija troši struju koja se 70% proizvodi iz lignita. „Trgovinski deficit je inače veliki i stalno raste, u 2024. je iznosio oko 10 milijardi evra i za 20% je bio veći u odnosu na trgovinski deficit iz 2019. godine. A svaki deficit, i budžetski i trgovinski, mora da se nadoknadi i na ovaj način dolazi do prelivanja troškova na građane, jer će se ti manjkovi na kraju plaćati iz rastućeg javnog duga“, objašnjava profesor.

Građani su žrtve i loše naplate potraživanja u EPS-u. Više od 50 preduzeća duguje Elektroprivredi Srbije preko 200 miliona evra. To, po rečima Radonjića, znači da se subvencionišu neplatiše i da će taj dug opet završiti na plećima građana, „pošto u ekonomiji nema besplatnog ručka“.

Proizvodimo neznatno više struje nego pod NATO bombama

S druge strane, efikasnost elektroenergetskog sistema se drastično pogoršava iz godine u godinu. Radonjić podseća da je 1990. godine EPS proizvodio 39 teravat sati struje, dok je u 2024. proizvodnja iznosila svega 33 teravat sati. Takođe, 2024. Srbija je proizvodila samo 10% više struje nego 1999. kada nas je bombardovao NATO i praktično istu količinu električne energije kao 2014. godine, u vreme katastrofalnih poplava.

Pored pokazatelja o obimu proizvodnje, na efikasnost sistema ukazuju i podaci o čistoći proizvodnje. Elektroprivreda Srbije je 2024. emitovala 644 metričke tone ugljen-dioksida po teravat satu, što je približno 10 puta više od Mađarske, 30 puta više od Češke i oko pet puta više od Hrvatske. Velika razlika u odnosu na pomenute zemlje je i to što je proizvodnja struje u njima daleko diversifikovanija. Naime, EPS kontroliše 94% proizvodnje struje u Srbiji, dok u Mađarskoj državna elektroprivreda proizvodi približno 55% ukupne električne energije, u Češkoj 45%, a u Hrvatskoj 75%.

Elektroprivredi Srbije ne idu u prilog ni finansijski pokazatelji. Mada je 2023. godine EPS ostvario rekordnu neto dobit od 973 miliona evra, to nije bio rezultat poboljšane operativne efikasnosti već jednokratnih faktora – natprosečno dobre hidrološke situacije i visokih tržišnih cena energije tokom energetske krize. To potvrđuje dramatičan pad zarade EPS-a za čak 77% u 2024. godini. Radonjić skreće pažnju i da je u poređenju sa državnim energetskim kompanijama u Mađarskoj, Češkoj i Hrvatskoj, učešće neto profita u ukupnim prihodima ubedljivo najniže kod EPS-a, kao i prihod i neto dobit po zaposlenom.

Privremeni direktori pod ucenom

Navedeni i drugi problemi ukazuju da je srpski energetski sistem tipičan primer zarobljene države u kojoj se ekonomska logika i dugoročan rast podređuju partijskim interesima i kratkoročnom socijalnom miru, tvrdi profesor Filozofskog fakulteta.

Po njegovom mišljenju, organizaciona struktura je možda suštinski problem, jer su na čelu najvažnijih preduzeća u ovoj oblasti vršioci dužnosti umesto direktora koji bi bili izabrani na konkursu na osnovu svoje stručnosti.

„Takav sistem je alat političke kontrole. Pošto je rukovodstvo u najvećim energetskim preduzećima pravno i profesionalno nesigurno, ono lojalno izvršava kratkoročne naloge, umesto da sprovodi teške ali neophodne reforme. Uz to ide i negativna selekcija, višak partijskog i administrativnog kadra i manjak inženjera, rudara, montera… Posledice su visoki fiksni troškovi, slaba operativna sposobnost, kvarovi i havarije se dočekuju nespremno, dok formalna korporativizacija ostaje samo kozmetika za međunarodne partnere“, komentariše Radonjić.

Lažna slika jeftine struje

Druga velika slabost je finansijski sistem koji počiva na lažnoj slici jeftine struje – cene za domaćinstva su godinama držane ispod tržišnih, pa čak i ispod punih troškova proizvodnje. To je populistička mera koja, kada se podvuče crta, šteti i EPS-u i građanima. Usled nerealno niskih cena struje, Elektroprivredi Srbije se onemogućava da iz sopstvene dobiti finansira nove investicije – odsumporavanje, reverzibilne hidroelektrane i druge vidove modernizacije sistema, a onda se te finansijske rupe krpe kroz prebacivanje dugova na građane Srbije.

Poseban problem je postojeći tarifni sistem. „Struja se linearno subvencioniše i faktički deluje kao regresivni porez jer svi isto plaćaju jeftinu struju – od siromašnih domaćinstava do grejanja bazena na Dedinju. Naravno, pošto ovi troškovi učestvuju više u prihodima siromašnih porodica, to znači da zapravo one skuplje plaćaju struju nego bogatiji slojevi društva“, objašnjava profesor Filozofskog fakulteta.

Zbog toga je, dodaje, potrebno uvesti tržišne cene koje odražavaju realne troškove, a socijalnu zaštitu obezbediti kroz ciljane energetske vaučere za energetski ugrožene kupce, umesto univerzalnog i lineranog subvencionisanja. „Zato mislim da je ključna ideja prelazak sa kupovine socijalnog mira na ciljanu socijalnu pravdu – štititi ranjive, ali istovremeno učiniti energetiku finansijski održivom i ekološki podnošljivom“, predočava Radonjić.

Ne smemo zameniti jednu zavisnost drugom

Dakle, dugoročna održivost energetskog sistema Srbije nije samo pitanje ekologije, već i ekonomskog opstanka zemlje. Termoelektrane rade na sve lošiji niskokalorični ugalj, uz sve skuplje održavanje i povremeni skup uvoz struje. Analize pokazuju da bi energetska tranzicija do 2030. godine koštala oko 27 milijardi evra, što je pozamašan iznos, ali bi odustajanje koštalo još više, kroz skuplje održavanje zastarele infrastrukture, plaćanje karbonskih taksi i gubitak investicija usmerenih na zelenu energiju, upozorava Radonjić.

Međutim, ne bi bilo dobro da zavisnost od lignita zamenimo zavisnošću od zelene opreme iz uvoza. „Zato je veoma važno pitanje za nas kako da se uključimo u taj proizvođački lanac da deo vrednosti ostane u zemlji, umesto da Srbija bude samo kupac tuđe tehnologije. Energetičari i ekonomisti bi zajedno morali da traže odgovor koja su to rešenja najbolja za Srbiju i kojim tempom bi energetska tranzicija trebalo da se sprovodi, jer nametnute šok terapije uvek daju loše rezultate. Ali, ako i dalje budemo odlagali društveni dogovor i reforme, energetika će u narednoj deceniji postati teret koji vuče celu privredu na dno“, uveren je Radonjić.

Biznis i finansije 242, februar 2026. 

Foto: SarahRichterArt, Pixabay

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Maxi online proglašen za najbolju online prodavnicu hrane i pića

by bifadmin 26. фебруар 2026.

Maxi online je još jednom potvrdio da je omiljeni izbor kupaca u Srbiji, osvojivši priznanje za omiljenu prodavnicu u kategoriji hrane i pića u okviru HotSpot eCommerce Awards, koje organizuje eCommerce Asocijacija Srbije. Na osnovu glasova potrošača i ocena stručnog žirija, Maxi online je treći put u poslednje četiri godine prepoznat kao lider u digitalnoj trgovini.

Maxi online opsluži i do 1.000 domaćinstava u jednom danu u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Pančevu, dok broj lojalnih kupaca, kako fizičkih lica, tako i kompanija, iz godine u godinu beleži stabilan rast.

„Poverenje koje gradimo sa kupcima iz godine u godinu dobija snažnu potvrdu ovim priznanjem. Posebno nam je drago jer ono dolazi upravo od naših korisnika, koji prepoznaju veliku posvećenost tima koji svakodnevno radi na kontinuiranom unapređenju usluge i celokupnog digitalnog iskustva“, izjavila je Milana Majkić, direktorka digitalnog poslovanja.

U prethodnoj godini lansiran je i digitalni novčanik kao dodatna opcija plaćanja, čime je korisnicima omogućeno još jednostavnije, brže i sigurnije iskustvo kupovine, dok tim nastavlja da razvija nove funkcionalnosti kako bi online nabavka bila još praktičnija i dostupnija što većem broju domaćinstava.

Ovo priznanje rezultat je dugogodišnjeg rada na razvoju i unapređenju Maxi online usluge, od jednostavne i intuitivne kupovine putem sajta i mobilne aplikacije, preko široke i pažljivo birane ponude proizvoda, do pouzdane dostave koja kupcima omogućava da unapred izaberu tačan vremenski slot i precizno znaju kada njihova porudžbina stiže na kućnu adresu.

HotSpot eCommerce Awards predstavlja jedno od najznačajnijih priznanja u oblasti online trgovine na domaćem tržištu, a dodeljuje ga eCommerce Asocijacija Srbije, organizacija koja okuplja ključne aktere digitalnog ekosistema sa ciljem razvoja i unapređenja eCommerce tržišta u Srbiji.

Foto: Nihil studio

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Snažan rast prodaje stabilizovao profitabilnost

by bifadmin 26. фебруар 2026.

Zahvaljujući izvrsnim prodajnim rezultatima kompanija je ostvarila veću profitabilnost, uprkos i dalje rekordno visokim cenama sirove kafe i kakaa i kontinuiranim ulaganjima u zaposlene

Zagreb, 26. februar 2026. – Atlantic Grupa je u 2025. godini zabeležila prihod od prodaje u iznosu od 1,19 milijardi evra, što predstavlja rast od 10,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Zahvaljujući izvrsnim prodajnim rezultatima, kompanija je uspela da ostvari veću profitabilnost, uprkos i dalje rekordno visokim cenama sirove kafe i kakaa i kontinuiranim ulaganjima u zaposlene i ključne projekte. Dobit pre kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) je veća za 9,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 106 miliona evra, dok je neto dobit porasla za 20,9 odsto na 32 miliona evra.

„Uprkos zahtevnom okruženju, Atlantic Grupa je 2025. godinu završila sa izvrsnim poslovnim rezultatima, a snažan rast prihoda od prodaje je ostvaren u gotovo svim poslovnim i distributivnim oblastima i na svim ključnim tržištima. Ova godina nam je donela blago poboljšanje normalizovane EBITDA marže i signalizira stabilizaciju profitabilnosti sa trendom za koji verujemo da će se nastaviti i u narednom periodu. Tokom godine smo nastavili da ulažemo u naše brendove, ljude, modernizaciju i razvoj inovacija i partnerstava koja podržavaju dugoročni rast. Sa tako čvrstim temeljima, u 2026. godinu ulazimo još jači, spremni da nastavimo da gradimo održivi, odgovorni i dugoročni rast“, ​​naglasio je Emil Tedeski, izvršni direktor Atlantic Grupe.

Kafa, Delikatesni namazi i Donat ključni pokretači rasta

Najznačajniji rast prihoda od prodaje od 27,1 odsto je ostvaren u strateškom poslovnom području (SPP) Kafa, zatim slede Delikatesni namazi sa rastom od 10,2 odsto i Donat sa rastom od 9,9 odsto. Kafa je ujedno i najveća pojedinačna kategorija sa učešćem od 26,6 odsto u ukupnim prihodima od prodaje. Među strateškim distributivnim područjima (SDP) prednjaće Srbija sa rastom od 19,9 odsto i Severna Makedonija sa rastom od 14,8 odsto, a značajan rast je ostvaren i na tržištima Nemačke i Bosne i Hercegovine. Strukturu ukupne prodaje obeležava snažna zastupljenost sopstvenih brendova, koji čine 64,1 odsto prihoda, sa 27,1 odsto učešća principalskih brendova i 8,8 odsto apotekarskog poslovanja.

Fokus na strateške prioritete

Godinu su obeležili važni događaji u skladu sa strateškim prioritetima kompanije. Prodajom društva Montana Plus d.o.o. je nastavljen proces dezinvestiranja manjih (neosnovnih, non-core) poslovnih aktivnosti. Atlantic Droga Kolinska je podnela Obavezujuću ponudu za kupovinu kompanije Osem d.o.o., sa ciljem daljeg jačanja poslovanja u segmentu delikatesnih namaza, a zaključenje transakcije je uslovljeno dobijanjem odobrenja slovenačke Agencije za zaštitu tržišne konkurencije (AVK). Farmacija je još jednom potvrdila status vodećeg apotekarskog lanca u Hrvatskoj preuzimanjem Belupovih apoteka Deltis Farm.

Na Glavnoj skupštini u junu su izabrana tri nova člana Nadzornog odbora: Andrea Gizle Josen (Gisle Joosen), Florans Žante (Florence Jeantet) i Branislav Bibić, a u septembru je Mojca Domiter imenovana za novog člana Uprave Atlantic Grupe zaduženog za područje ljudskih potencijala i kulture. Ovo proširenje Uprave dodatno jača menadžerski tim u realizaciji korporativne strategije, uz svest da su ljudi i kultura ključ uspešnog poslovanja, o čemu svedoče i brojna priznanja.

Lider u područjima održivosti i ljudskih potencijala

Prema istraživanju „Poslodavac prvog izbora“, Atlantic Grupa je rangirana kao peti najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj, dok je na dodeli nagrada MojPosao.ba proglašena jednim od tri najbolja poslodavca u Bosni i Hercegovini. Atlantic je takođe dobitnik sertifikata „Šampion jednakih plata“ (Equal Pay Champion), koji potvrđuje njegovu posvećenost obezbeđivanju jednakih plata za jednak rad i promociji zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama. Na konferenciji „HR dani“ (HR Days), Atlanticova Trgovačka akademija je nagrađena zlatnim priznanjem za izuzetna dostignuća obrazovnog programa, a na HR konferenciji poslovnog nedeljnika „Lider“, Atlantic je dobio sertifikat „Iznad i izvan“ (Above and Beyond), koji se dodeljuje kompanijama sa konstantno najvišim standardima u ovom području.

Priznanja ne izostaju ni na polju održivosti i korporativnog upravljanja. Na „Danima energije“ u Sloveniji, Atlantic Grupa je osvojila prvu nagradu u kategoriji „Energetski efikasno preduzeće“. U Srbiji je, sa druge strane, na CSR & ESG Forumu, interni obrazovni projekat „Zeleni talas“ (Green wave) osvojio glavnu nagradu u kategoriji „ESG komunikacija godine“. Atlantic je drugu godinu zaredom prepoznat kao šampion AmCham Croatia & Kearney ESG za održivo poslovanje, a na 10. izdanju nagrade Zlatna košarica, Atlantic Cedevita je proglašena društveno odgovornom kompanijom godine. Krajem godine, Poslovni dnevnik je, u saradnji sa Zagrebačkom berzom, dodelio Atlantic Grupi drugu nagradu za najbolje odnose sa investitorima.
Foto: Atlantic group

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

NLB Komercijalna banka ostaje generalni sponzor Kopaonik biznis foruma

by bifadmin 26. фебруар 2026.

NLB Komercijalna banka osmu godinu zaredom potvrđuje ulogu generalnog sponzora Kopaonik biznis foruma, jednog od najrelevantnijih poslovnih skupova u regionu. Time nastavlja dugogodišnje partnerstvo sa Savezom ekonomista Srbije i doslednu podršku dijalogu o razvojnim prioritetima zemlje.

Forum će se od 1. do 4. marta održati pod temom „Kretanje kroz industrijsku politiku: Oblikovanje ekonomske budućnosti Srbije“. U središtu diskusije biće pitanje kako Srbija, u promenljivom globalnom okruženju, može da osnaži domaću industriju, unapredi konkurentnost i postavi temelje dugoročno održivog rasta.

„Industrijska politika danas podrazumeva mnogo više od podsticaja pojedinim granama. Reč je o strateškom izboru – u kojim oblastima želimo da budemo snažni, kako da razvijamo domaće i regionalne lance saradnje i kako da kapital usmerimo ka projektima koji stvaraju održivu ekonomsku vrednost. U tom procesu banke imaju ključnu ulogu: da prepoznaju potencijal, obezbede stabilno finansiranje i budu partner kompanijama u njihovoj transformaciji“, izjavio je Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke.

Opredeljenje da bude aktivan partner razvoju privrede NLB Komercijalna banka potvrđuje i sopstvenim rezultatima. Kao sistemski važna institucija, ona ostaje jedan od stubova stabilnosti domaće ekonomije – kroz rast plasmana, disciplinovano upravljanje rizicima i kontinuiranu podršku građanima i kompanijama.

„U 2025. godini kreditni portfolio povećali smo za gotovo 20 odsto, što je značajno više od proseka sektora i uz rast u svim segmentima. Istovremeno, depoziti su porasli za 10, a odnos troškova i prihoda spušten je na 40 odsto, uz udeo nenaplativih kredita od oko jedan odsto – dvostruko niže od tržišta. Ovakvi pokazatelji potvrđuju da rast nije rezultat povoljnih okolnosti, već šire strategije u kojoj digitalizacija, upravljanje rizicima i razvoj ljudi čine jedinstvenu celinu“, istakao je Vuković.

Upravo takav pristup – kako graditi stabilan, tehnološki napredan i istovremeno odgovoran bankarski sistem, biće u središtu centralnog bankarskog panela koji će, pod krovnom temom „Bankarstvo 2030“, moderirati Vuković. U fokusu će biti budući model banke, ubrzana digitalizacija i konkurencija tehnoloških igrača, primena veštačke inteligencije i sajber bezbednost, očuvanje poverenja klijenata, ali i uloga ljudi, znanja i liderstva u svetu u kojem tehnologija preuzima sve veći deo procesa.

Prisustvo NLB Grupe biće zaokruženo i nizom dodatnih sadržaja. Blaž Brodnjak, CEO NLB, učestvovaće u razgovoru jedan na jedan posvećenom makroekonomskim trendovima i perspektivama regiona. Dejan Janjatović, zamenik predsednika Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke, govoriće na panelu posvećenom razvoju tržišta, dok će Vladimir Bošković, član Izvršnog odbora, učestvovati u diskusiji o novom poglavlju finansijske industrije – rastu, poverenju i inovacijama.

Foto:  Nebojša Babić

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

U 2026. će 85% beba na svetu biti rođeno u Aziji i Africi

by bifadmin 26. фебруар 2026.

U najrazvijenijim zemljama već godinama se beleži veliki demografski pad, međutim situacija je nešto drugačija u Africi i Aziji.

Kako piše portal Visual Capitalist, projekcije pokazuju da će ove godine u Aziji biti rođeno oko 64,9 miliona beba, što će činiti 49% ukupno rođene dece u celom svetu. Iako u Kini, Japanu i Južnoj Koreji pada natalitet, u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji je broj rođenih beba i dalje veliki, i zato ovaj deo Azije najviše doprinosi podmlađivanju tog kontinenta.

Drugi kontinent po broju rođenih beba u 2026. biće Afrika u kojoj će na svet doći 47,6 miliona dece. To predstavlja 35,9% ukupno rođenih beba na planeti. Ne očekuje se da će se u Africi u skorije vreme značajnije usporiti rast nataliteta.

Što je tiče ostatka planete, tu slika nije preterano optimistična. Latinska Amerika i Karibi će ukupnom broju rođenih beba doprineti sa 7%, Evropa sa 4,6% a Severna Amerika tek sa tri procenta. U Okeaniji će udeo beba biti 0,5%.

Kada se iz ovih podataka izdvoji Srbija, vidi se da se naša situacija poklapa sa onom u kojoj se nalaze razvijene zemlje. Juče je objavljeno da je u januaru ove godine u našoj zemlji živorođeno 4.848 beba, dok je 9.981 osoba preminula. Od 2012. do kraja 2025. godine Srbija je zbog negativnog prirodnog priraštaja ostala bez 580.000 stanovnika.

Izvor: Visual Capitalist

Foto: Jonathan Borba, Unsplash

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

MOL i Janaf postigli dogovor o uslovima za dugoročna testiranja kapaciteta

by bifadmin 26. фебруар 2026.

 MOL Grupa i Janaf konačno su postigli dogovor o pokretanju dugoročnih testiranja kapaciteta na naftovodu Adria, uz učešće međunarodnog, nezavisnog tima za monitoring. Tokom stres testova stručnjaci će pratiti maksimalne i dugoročne kontinuirane transportne performanse infrastrukture u različitim vremenskim uslovima i tokom različitih godišnjih doba.

MOL pozdravlja početak testiranja, jer bi to moglo da okonča „rat brojkama“ i višegodišnju raspravu o stvarnom kapacitetu naftovoda. Umesto procena i mišljenja, profesionalno testiranje zasnovano na podacima i činjenicama pokazaće koliki kapacitet naftovod Adria zaista može da podnese. U izjavama u Hrvatskoj godišnji kapacitet naftovoda navodio se u rasponu od 11 do 15 miliona tona, dok kroz tu deonicu sistema nikada nije transportovano više od 2 miliona tona sirove nafte.

MOL takođe očekuje stav hrvatske kompanije o tome da li će omogućiti prolaz ruske sirove nafte koja stiže morskim putem. Janaf još nije direktno odgovorio na MOL-ov zahtev upućen prošle nedelje, već je zatražio dodatno vreme za tumačenje regulative EU o sankcijama, koja je na snazi već nekoliko godina i za koju je glasala i Hrvatska. Istovremeno, hrvatska kompanija zatražila je od MOL-a dozvole EU i SAD u vezi sa tim pošiljkama.

Prema stavu MOL-a, takav zahtev je nerealan, jer nije moguće pribavljati posebne dozvole EU i SAD za svaku pojedinačnu pošiljku, a takva neopravdana birokratska prepreka onemogućila bi kontinuirani transport. Ukoliko transportna kompanija i njen teret nisu na javno dostupnim listama sankcija EU i SAD, hrvatska kompanija dužna je da omogući prolaz. U skladu sa relevantnim sankcijama EU i SAD, nesankcionisanim ruskim pošiljkama sirove nafte mora se omogućiti tranzit kako bi se obezbedila sigurnost snabdevanja regiona ukoliko naftovod Družba nije u funkciji. U ovom slučaju primenjuje se i međunarodno pravo.

MOL ostaje pri stavu da Janaf naplaćuje višestruko veću cenu po 100 kilometara u odnosu na prosečne evropske tarife, što može ukazivati na sumnju u zloupotrebu monopolskog položaja.

Na kraju, MOL ponovo ističe da su za sigurnost snabdevanja regiona potrebne dve potpuno funkcionalne i komercijalno konkurentne rute. Naftovod Adria mora da odgovori tom zadatku, ali je, u duhu diversifikacije izvora, neophodno obezbediti i operativnost naftovoda Družba. Zato MOL podržava napore Ukrajine da poveže naftovod Družba sa Crnim morem ponovnim pokretanjem naftovoda Odesa–Brodi, čime bi se dodatno ojačala sigurnost snabdevanja sirovom naftom u regionu.

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna neto zarada u Srbiji u decembru 124.089, medijalna 90.819 dinara

by bifadmin 26. фебруар 2026.

Prosečna neto zarada u Srbiji u decembru 2025. godine iznosila je 124.089 dinara (oko 1.056 evra), što je gotovo 15 odsto više nego godinu dana ranije, podaci su najnovijeg izveštaja Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Prosek ne daje kompletnu sliku o tržištu rada i zaradama. Odnos medijane i prosečne zarade pokazuje neujednačenost, uprkos opštem rastu.

Medijalna neto plata  iznosila je u decembru 90.819 dinara, što znači da polovina radnika u Srbiji zarađuje manje od 800 evra mesečno.

Foto: Pixabay

 

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto je voće u Srbiji u 2025. godini imalo rekordno niske prinose

by bifadmin 26. фебруар 2026.
Prošla, 2025. godina nije bila laka za voćnjake širom Srbije. Početkom godine, toplo vreme tokom februara i marta ubrzalo je kretanje ranih voćaka, pa su kajsije, breskve, nektarine i druge vrste ranije počele cvetanje nego što je to nekada bio slučaj. A onda ih je pogodio mraz, prvo u martu, zatim u aprilu, u ključnim, ranjivim fazama njihovog razvoja.
Posle mrazeva, Srbiju je zahvatio rekordno sušan jun, kada u velikom delu zemlje tokom čitavog meseca nije pala ni kap kiše, podseća Klima101. Iako su jul i avgust bili nešto kišovitiji, nedostatak iz juna nikada nije bio nadoknađen – a leto 2025. ostalo je zabeleženo kao četvrto najsušnije u istoriji merenja u Srbiji.

Istovremeno, tokom leta bilo je više toplotnih talasa i perioda ekstremne vrućine, koji su zajedno sa nedostatkom padavina drastično uticali na razvoj kasnih voćki kao što su kruške i jabuke.

Konačni rezultat bio je – katastrofa. Tokom 2025, čak 10 od ukupno 16 vrsta voćki čije godišnje prinose beleži RZS imali su rekordno loše berbe.

Rekordno niski prinosi se ovde odnose na prinose u tonama po hektaru, od 2005. do 2025. godine.

Primera radi, prosečni prinosi nektarina tokom 2025. bili su 4,5 tona po hektaru voćnjaka.

U pitanju je gotovo polovina naših prosečnih prinosa, jer je desetogodišnja „normala” 8,3 tone po hektaru. Rekordno visoki prinosi nektarina zabeleženi su 2015. godine, kada su poljoprivrednici širom zemlje u proseku ubrali čak 14,2 tone nektarina po hektaru.

Naravno, nije sve u prosecima, nešto je i u apsolutnim količinama. Kada je u pitanju voćarstvo, u Srbiji vlada šljiva, a posle nje jabuka, višnja i malina; ove voćke se uzgajaju na gotovo 65% od ukupno preko 200.000 hektara voćnjaka u Srbiji.
I sve ove ključne kulture su podbacile prošle godine. Višnje i maline imale su najlošiji rod u najmanje 20 godina; jabuke i šljive najgore prinose od 2012. godine, inače najsušnije u istoriji merenja u Srbiji.

Godine kao što je 2025. nam pokazuju koliko nam vremenski uslovi – u kombinaciji sa nedovoljnim planiranjem, pre svega u pomoći poljoprivrednicima – uništavaju poljoprivrednu proizvodnju.

Ono što znamo jeste da će se ovakvi rizici, od mraza do toplotnog stresa i suše, povećavati u budućnosti usled klimatskih promena.

Ukoliko ne želimo da nam se ponavljaju ovakve godine, država Srbija mora aktivnije da se suoči sa rastućim problemima sa kojima se suočavaju ne samo voćnjaci, već celokupna naša poljoprivreda, zaključuje se u tekstu sa portala Klima101.

Izvor: Klima 101

Foto: Pixabay
26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

LIDL NAJAVIO OTKUP MILION LITARA MLEKA OD DOMAĆIH PROIZVOĐAČA

by bifadmin 25. фебруар 2026.

Kompanija Lidl Srbija pokrenula je otkup velikih količina mleka od domaćih proizvođača, kako bi pružila dodatnu podršku srpskim poljoprivrednicima i lokalnoj mlekarskoj industriji.

U saradnji sa dugogodišnjim partnerom, Mlekarom Ub, Lidl će u narednim nedeljama otkupiti oko milion litara mleka od domaćih farmera. Ova sirovina će se prerađivati u UHT (dugotrajno) mleko i plasirati na police širom Srbije pod prepoznatljivim brendom Pilos. Ovim potezom Lidl još jednom potvrđuje partnerski odnos koji godinama gradi sa lokalnim dobavljačima, posebno imajući u vidu da su svi artikli dugotrajnog i svežeg mleka u Lidlovom asortimanu domaćeg porekla, tj. od lokalnih dobavljača i proizvođača.

„Izuzetno smo zahvalni kompaniji Lidl Srbija na brzoj reakciji i podršci domaćim proizvođačima mleka. Mlekara Ub već godinama uspešno sarađuje sa Lidlom, a ovakvi potezi potvrđuju da zajedno gradimo stabilan i održiv sistem snabdevanja u kojem domaće mleko ostaje u domaćim pogonima i stiže do potrošača širom Srbije. Svakodnevno otkupljujemo mleko od 840 kooperanata, sa kojima smo izgradili stabilne poslovne odnose. Ponosni smo što se mleko prerađeno u našoj mlekari, u formi UHT mleka pod brendom Pilos, na tržištu prepoznaje kao kvalitetan proizvod domaćeg porekla“, izjavili su iz Mlekare Ub.

Osim širokog asortimana mleka, potrošači u Lidlu mogu pronaći i druge specifične mlečne proizvode srpskog porekla koji za Lidl proizvode domaći dobavljači. Među njima se izdvajaju: probiotski jogurt i kefir, grčki tip jogurta i domaći mileram mlekare Kruna, kao i jogurt, pavlaka i drugi mlečni proizvodi lokalnih partnera.

Ključna snaga kompanije Lidl Srbija oslikava se kroz snažnu saradnju sa lokalnim dobavljačima koji svoje sirovine nabavljaju sa srpskih pašnjaka i od domaćih poljoprivrednika.

„Podrška domaćoj privredi i lokalnim proizvođačima jedan je od temelja poslovanja kompanije Lidl u Srbiji. Zato smo odmah reagovali i kroz našeg pouzdanog partnera Mlekaru Ub pokrenuli otkup dodatnih količina mleka. Važno nam je da potrošači znaju da svaki put kada u Lidlu kupe dugotrajno mleko, grčki tip jogurta, kefir ili mileram, kupuju proizvod koji je proizveden u Srbiji, od srpskog mleka. Nastavićemo da ulažemo u razvoj lokalnih dobavljača, kako kroz prodaju na lokalnom tržištu, tako i kroz mogućnosti za izvoz na tržišta regiona“, izjavila je Marija Kojčić, rukovodilac Sektora korporativne komunikacije Lidl Srbija.

Pored mogućnosti za proširenje proizvodnih kapaciteta, sertifikacije i unapređenja kvaliteta proizvoda lokalnih dobavljača, značaj saradnje sa Lidlom za lokalne proizvođače često prevazilazi granice Srbije. Zahvaljujući širokoj prodajnoj mreži ovog internacionalnog trgovinskog lanca, lokalni dobavljači mlečnih proizvoda uspešno izvoze svoje artikle na tržišta Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Bugarske i Češke. Na ovaj način, srpski mlečni proizvodi postaju prepoznatljivi širom regiona i Centralne Evrope, čime se dodatno jača konkurentnost domaće poljoprivrede.

Foto: Lidl Srbija

25. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje nisku otkupnu cenu
  • Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih intervencija
  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj
  • OTP Grupa među vodećim svetskim kompanijama
  • Dreame istraživanje: Raste interesovanje za pametne tehnologije za čišćenje

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit