NAJNOVIJE
Novi način merenja siromaštva pokazuje da SAD zaostaju za...
Na kućne ljubimce utrošili smo 19 milijardi dinara u...
Objavljen popis najstarijih porodičnih kompanija na svetu: I Srbija...
Briselski san zimske noći: Kad porastem biću Amerika
Wikipedia uvodi restrikcije za članke pisane pomoću veštačke inteligencije
Priča o lažnom restoranu koji je postao broj 1...
U Srbiji udeo organske proizvodnje samo 0,83% u odnosu...
Koji su najpopularniji biznisi u Srbiji?
Do 31.marta dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025....
Ko najviše profitira od pomeranja kazaljki na satu?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Direktori N1 traže otkup ove televizije od Junajted grupe

by bifadmin 31. октобар 2025.

Sudbina nekoliko medija koji ne beže od škakljivih, pa ni opasnih tema, već mesecima “visi u vazduhu”, no juče je iskrslo njeno potencijalno rešenje u vidu otkupa televizije N1 od strane zaposlenih.

Da podsetimo, Junajted grupa je prvo otuđila svoju kablovsku kompaniju SBB, a potom i medijske kuće kao što su N1, Nova i Danas. Ubrzo je investiciona kompanija BC Partners, dakle novi vlasnik ove grupe, postavila Stena Milera za generalnog direktora i Libora Vončinu za zamenika generalnog direktora.

Od tada se iščekuje promena uređivačke politike ovih medija, ne samo u javnosti već i unutar pomenutih medija. To iščekivanje podgrejala je objava razgovora Stena Milera i direktora Telekoma Vladimira Lučića u kom se dogovara slabljenje kompanije u okviru koje radi i televizija N1.

Zato su njeni programski direktori iz četiri države juče predložili sprovođenje menadžerskog preuzimanja (management buyout), odnosno otkup te televizije od Junajted grupe po tržišnim principima, uz finansijsku podršku kredibilnih eksternih investitora. To znači da su zaposleni ove televizije spremni da je otkupe od novog vlasnika, naravno uz pomoć drugih aktera koji još nisu navedeni. Postoje indicije da bi njihovoj inicijativi mogli da se pridruže i novinari ostalih medija koji pripadaju Junajted grupi.

Šta bi moglo privući investitore?

Međutim, naći ulagače u medijski biznis nije uvek lako, jer u Srbiji u medije ulažu uglavnom oni koji od njih mogu imati interes mimo materijalnog. Razlog tome je činjenica da mediji nisu baš “zlatna koka”, odnosno da postoje delatnosti u kojima se može zaraditi mnogo više sa znatno manje napora.

Doduše, ovde treba imati u vidu da Junajted grupa već godinama posluje pozitivno, a u 2024. je ostvarila poslovni dobitak od 78.927.000 dinara. Ipak, ni direktori a ni ostali zaposleni u N1 ne ističu u prvi plan zaradu kada se radi o preuzimanju ove televizije, već priliku da obavljaju svoj posao u skladu sa profesionalnim standardima i da omoguće građanima Srbije bar jedan kanal na kom mogu doći pravovremeno do svih informacija.

Foto: ninosouza, Pixabay

31. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvorena nova ekspozitura ProCredit banke u Kragujevcu

by bifadmin 31. октобар 2025.

ProCredit banka nastavlja unapređenje svoje poslovne mreže otvaranjem savremeno opremljene ekspoziture u Kragujevcu, na adresi Miodraga Vlajića Šuke 14. Nova ekspozitura nalazi se u okviru poslovno-stambenog kompleksa New Point – novog urbanog središta grada i osmišljena je u skladu sa najvišim standardima ProCredit banke. Klijentima nudi prijatan i funkcionalan prostor, kao i dodatne pogodnosti kroz Samouslužnu zonu 24/7, gde se bankarski poslovi mogu obavljati jednostavno, brzo i komforno – nezavisno od radnog vremena banke.

U novootvorenoj ekspozituri u Kragujevcu prisutnima su se obratili Igor Anić, predsednik Izvršnog odbora ProCredit banke, Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora i Igor Vignjević, direktor filijale u Kragujevcu.

„Otvaranje nove ekspoziture u Kragujevcu deo je kontinuiteta u unapređenju naše poslovne mreže, sa ciljem da klijentima pružimo još kvalitetnije i dostupnije usluge. Kragujevac je jedan od važnih ekonomskih centara Srbije, sa dinamičnim privrednim okruženjem, i ovo unapređenje pokazuje našu dugoročnu posvećenost ovom regionu. Nova ekspozitura u potpunosti reflektuje vrednosti ProCredit banke – efikasnost, transparentnost i brigu o klijentima“, izjavio je Igor Anić, predsednik Izvršnog odbora ProCredit banke.

„Naša mreža ekspozitura osmišljena je sa posebnim fokusom na kombinaciju ličnog pristupa i digitalnih rešenja, jer verujemo da savremeno bankarstvo mora biti i jednostavno i pouzdano. Samouslužna zona 24/7 omogućava klijentima da sami, brzo i bez čekanja, obave gotovo sve bankarske poslove, dok kontinuirano investiramo u digitalne kanale i znanje naših zaposlenih, kako bismo obezbedili najviši nivo usluge“, istakao je Ivan Smiljković, član Izvršnog odbora ProCredit banke.

Direktor filijale u Kragujevcu, Igor Vignjević, dodao je da je nova ekspozitura deo svakodnevnog života grada: „Kragujevac je grad sa snažnom privrednom tradicijom i velikim potencijalom. Drago mi je što našim klijentima sada možemo da ponudimo još bolje uslove za saradnju u prostoru koji je prijatan, moderan i prilagođen njihovim potrebama. Nova ekspozitura je funkcionalno uređena i tehnički unapređena, kako bismo postojećim i budućim klijentima, obezbedili efikasniju podršku i prijatnije okruženje za obavljanje svih bankarskih aktivnosti, a naše stručno osoblje na raspolaganju je za svaki vid podrške.“

Otvaranjem ekspoziture u Kragujevcu, ProCredit banka potvrđuje svoju dugoročnu posvećenost održivom razvoju, kvalitetnoj usluzi i bliskoj saradnji sa privredom i građanima širom Srbije.

31. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova ponuda za štednju u API Bank- put ka finansijskoj sigurnosti

by bifadmin 31. октобар 2025.

U skladu sa zahtevima dinamičnog tržišta, API Bank je ove jeseni pripremila novu ponudu štednih proizvoda koji su prilagođeni željama, potrebama i finansijskim ciljevima svojih klijenata. Sa konkurentnim uslovima i kamatnim stopama, bilo da je reč o dinarskoj ili deviznoj štednji, klijentima su dostupni modeli oročene štednje različite ročnosti.

API Bank nudi oročenu štednju u evrima sa periodom oročenja do 36 meseci uz isplatu kamate po isteku perioda oročenja, dok za sve one koji žele dostupna sredstva, stabilnost i fleksibilnost Banka nudi mogućnost isplate 30 % od iznosa depozita tokom perioda oročenja. Takođe, u ponudi je oročena štednja u dinarima sa isplatom kamate po isteku perioda oročenja, namenjena svima koji žele da investiraju u finansijsku budućnost.

„Prateći potrebe svojih klijenata, API Bank je pripremila novu ponudu za štednju ove jeseni. Kao pouzdan partner i siguran izbor za štednju omogućili smo klijentima da oroče svoja dinarska ili devizna sredstva u skladu sa njihovim potrebama i mogućnostima po konkurentnim kamatnim stopama. Za klijente koji žele sigurnost prinosa, ali i mogućnost da zadrže pristup delu svojih sredstava na raspolaganju je oročena, a dostupna štednja jer u svakom trenutku mogu podići 30 % sredstava bez razoročenja celokupnog iznosa.” izjavio je Velibor Savić, Direktor Sektora poslovanja sa stanovništvom , API Bank.

Štednja u API Bank je siguran izbor, a depozitni proizvodi koje banka nudi su u skladu sa navikama i potrebama savremenih korisnika.

31. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

MMF upozorava na rizike u vezi sa poslovanjem NIS-a i političke situacije

by bifadmin 31. октобар 2025.

Nakon završenih razgovora misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sa delegacijom Srbije, postignut je dogovor o drugom razmatranju u okviru Instrumenta za koordinaciju politika.

Iako je opšta ocena ekonomske situacije pozitivna, izveštaj MMF-a, kako ga prenosi Narodna banka Srbije u saopštenju, ističe rizike za budući privredni rast vezane za Naftnu industriju Srbije, ali i konstatuje da su vlasti posvećene rešavanju pitanja sankcija NIS-u „na način koji će obezbediti neprekinuto snabdevanje naftom“.

Ocena MMF-a: Otporna ekonomija suočena sa rizicima

Misija MMF-a je konstatovala da je srpska privreda, zahvaljujući izgrađenoj makroekonomskoj otpornosti, dobro pozicionirana za ponovno ubrzanje rasta.

Kao faktori koji su usporili privredni rast u 2025. godini navedeni su globalne tenzije, politička neizvesnost i sankcije NIS-u

U izveštaju se naglašava da rizike ublažavaju značajne fiskalne i eksterne rezerve, otporan bankarski sektor i umeren javni dug.

Monetarna politika je ocenjena kao adekvatna i usmerena na podršku makroekonomskoj stabilnosti.

Rešavanje statusa NIS-a ključno za budući rast

U zaključcima MMF-a, projektovano ubrzanje rasta u 2026. godini direktno se povezuje, između ostalog, i sa rešavanjem neizvesnosti oko snabdevanja energentima povezanom sa NIS-om.

Misija MMF-a je zaključila da bi „duže rešavanje pitanja NIS-a i domaćih političkih tenzija moglo da utiče na ekonomsku aktivnost“.

Dodali su i da Srbija sprovodi niz ključnih investicija u oblasti energetike, a imajući i vidu značajne potrebe ovog sektora za finansiranjem, „prioritizacija najisplativijih projekata biće od presudnog značaja za jačanje ekonomskih rezultata i energetske sigurnosti“.

Naglasili su i da vlasti ostaju posvećene očuvanju fiskalnog deficita na nivou do 3,0% BDP-a tokom perioda 2025–2027, kao i primeni posebnih fiskalnih pravila u vezi s platama u javnom sektoru i penzijama.

„Očuvanje oprezne makroekonomske politike ključno je za očuvanje kredibiliteta i prostora za reagovanje na potencijalne šokove. Gornja granica fiskalnog deficita od 3,0% BDP-a, koja uspostavlja odgovarajuću ravnotežu između trenutnih potreba za potrošnjom i investicijama, predstavlja suštinski važno sidro te politike“, poručili su predstavnici MMF.

NBS: Izgrađene rezerve ublažavaju šokove

Guvernerka Jorgovanka Tabaković je, u kontekstu upravljanja globalnim rizicima, poručila da je Srbija spremna da odgovori na potencijalne šokove.

„Srbiju smo dobro opremili za upravljanje rizicima – devizne rezerve i depoziti Vlade su visoki, javni dug opada, a banke su dobro kapitalizovane i likvidne“, navela je guvernerka u saopštenju objavljenom danas po okončanju razgovora sa misijom MMF u Beogradu.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

31. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Čak 86 % građana Srbije podržava depozitni sistem za ambalažu

by bifadmin 31. октобар 2025.

Većina građana Srbije, njih 86%, podržava depozitni sistem za ambalažu, naspram samo 58% Amerikanaca, pokazuje istraživanje organizacije Every Can Counts. Istraživanje sprovedeno u 16 zemalja, među kojima je i Srbija, pokazuje da cirkularnost sve više postaje deo svesti javnosti.

Polovina od 16.000 ispitanika povezuje cirkularnu ambalažu sa mogućnošću da se ponovo reciklira u isti tip proizvoda više puta, dok je 43% povezuje sa mogućnošću ponovne upotrebe.

Istovremeno, 57% ispitanika definiše reciklabilnu ambalažu kao „dizajniranu za cirkularnost„, što pokazuje da se koncept jasno odražava među potrošačima, navode autori.

Depozitni sistem za ambalažu podržava 71% ljudi, dok 88% veruje da se ambalaža vraćena kroz ove sisteme zaista reciklira.

Pored toga, 87% se slaže da bi, radi zaštite životne sredine, sva ambalaža za jednokratnu upotrebu, od limenki, do staklenih i PET boca, trebalo da bude uključena u sistem.

Devet od deset ljudi širom sveta vidi plastični otpad kao jedan od ključnih ekoloških problema, ravnopravan klimatskim promenama, navodi se u saopštenju organizacije.

– Rezultati pokazuju da su praktičnost i motivacija ključni faktori za promenu navika u reciklaži. Čak 71% ispitanika podržava uvođenje različitih depozitnih naknada u zavisnosti od veličine ambalaže, pokazujući želju za pravednim i efikasnim rešenjima – ističe se.

Velika podrška u Srbiji, u SAD manja

U Irskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Holandiji, gde DRS već funkcioniše, 90% ispitanih kaže da učestvuje u sistemu, što pokazuje koliko se brzo usvaja navika reciklaže, navodi se.

Kada je reč o zemljama bez depozitnog sistema, podrška varira: od 58% u SAD-u do 86% u Srbiji, dok je Brazil odmah iza sa 85%.

U državama koje pripremaju zakone, poput Belgije i Grčke, većina podržava DRS, ali traži jasnije informacije i jednostavnije procedure, saopštila je orrganizacija.

Generacijske razlike: bumeri najviše podržavaju

Uprkos nekim istraživanjima koja pokazuju da su mladi ekološki najsvesniji, ovde je situacija obrnuta. Podrška depozitnim sistemima raste sa godinama: 59% kod generacije Z, 67% kod milenijalaca, 74% kod generacije X, i 80% među baby boomerima.

Starije generacije gotovo jednoglasno podržavaju sistem, dok mlađima treba više edukacije i angažovanja da bi se uverili u njegove prednosti, navode istraživači.

Svaki drugi ispitanik smatra da su potrošači najodgovorniji

Istraživanje pokazuje da 17% ljudi prepoznaje aluminijumske limenke kao „najreciklabilniju“ ambalažu za piće. Upravo su limenke najviše reciklirana ambalaža na svetu, sa globalnom stopom reciklaže od 71%, u poređenju sa 34% za staklo i 40% za PET plastiku, navodi se u saopštenju.

Kada je reč o odgovornosti za reciklažu limenki, 53% ispitanika smatra da su potrošači najodgovorniji. Ipak, kako se navodi, opšti zaključak je da je odgovornost zajednička i da napredak zavisi od saradnje između građana, industrije i kreatora politika.

– Čak 71% učesnika kaže da bi više reciklirali kada bi proces bio zabavniji ili interaktivan, što pokazuje da je angažovanje građana ključni nedostajući element sistema upravljanja otpadom – navodi se.

Izvor: Cirkularnaekonomija

Foto: Pixabay

31. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

NIS grupa je u prvih devet meseci 2025. zabeležila gubitak od 300 miliona dinara

by bifadmin 31. октобар 2025.

NIS grupa je u prvih devet meseci tekuće godine zabeležila gubitak od 300 miliona dinara, dok pokazatelj EBITDA iznosi 21,1 milijardu dinara. Operativni novčani tok je 26,7 milijardi dinara, saopšteno je iz ove kompanije, prenosi eKapija.

Pozitivan uticaj na finansijske rezultate doneli su, kako se napominje, program mera za uštede na svim nivoima, kao i adaptacija na poslovanje u novonastalim okolnostima. Takođe je, kako napominju iz kompanije, očuvana stabilnost na domaćem tržištu naftnih derivata, kao i socijalna stabilnost zaposlenih.

“U periodu januar-septembar 2025. godine NIS grupa poslovala je u izuzetno složenim okolnostima, pre svega imajući u vidu sankcije američkog Ministarstva finansija koje su u punom obimu stupile na snagu 9. oktobra. Pored toga, na rezultate NIS-a uticale su i cene nafte koje su bile 14% niže nego u istom periodu prošle godine, kao i gubitak HIP-Petrohemije koji u izveštajnom periodu iznosi 7,4 milijarde dinara zbog nepovoljne situacije u celoj petrohemijskoj industriji”, ukazano je u saopštenju.

Obim proizvodnje nafte i gasa pao i pre sankcija

Obračunate obaveze po osnovu javnih prihoda NIS grupe iznose 167,7 milijardi dinara, dok je na ime isplate dividende akcionarima za 2024. godinu izdvojeno 4,6 milijardi dinara.

Kada je reč o operativnim rezultatima, u periodu januar-septembar ukupan obim proizvodnje nafte i gasa bio je 837,7 hiljada uslovnih tona, što je 2% manje u odnosu na uporedni period. Obim prerade sirove nafte i poluproizvoda bio je 5% veći nego u istom periodu prošle godine i iznosi 2,672 miliona tona. Istovremeno, ukupan promet naftnih derivata iznosi 2,421 miliona tona što je 10% niže u poređenju sa periodom januar-septembar 2024. godine.

Izvor: eKapija

Foto: Anne Nygard, Unsplash

31. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Triglav osiguranje i Košarkaški savez Srbije – podrška budućim reprezentativcima

by bifadmin 30. октобар 2025.

Košarkaški savez Srbije i kompanija „Triglav osiguranje”, dugogodišnji partner srpske košarke, nastavili su uspešnu saradnju kroz podršku Kadetskoj ligi Srbije. Na „MEDIA DAY“ u Beogradskoj areni, predstavljeni su novi dresovi mlađih kategorija jedinstvenih košarkaških liga Srbije i potvrđena obostrana posvećenost razvoju sporta i stvaranju uslova za napredak budućih šampiona.

Potpredsednik Košarkaškog saveza Srbije za takmičenja Darko Jovičić istakao je da je veoma ponosan na mlade nade srpske košarke:

,,Mi smo svetska košarkaška velesila. Vi ste ti koji to treba u narednom periodu da dokazujete. Sutra dolazi red na vas. Posebno bih se zahvalio svim trenerima koji rade sa našom omladinom, to je veoma težak posao.”

Direktorka marketinga i komunikacija kompanije Triglav osiguranje, Jelena Riboškić, naglasila je da je podrška sportistima i zajednici duboko ukorenjena u vrednostima kompanije:

,,U „Triglav osiguranju” verujemo u snagu zajedništva, predanosti i timskog duha – vrednosti koje košarka na najlepši način pokazuje. Ponosni smo na dugogodišnju saradnju sa KSS-om i na priliku da podržimo naše mlade sportske talente na putu njihovog razvoja. Želimo mnogo uspeha u novim dresovima, da ih nose s ponosom, da svaka utakmica bude korak bliže ka ostvarenju njihovih snova.”

Saradnja Košarkaškog saveza Srbije i „Triglav osiguranja” traje skoro deceniju i pokazuje kako sinergija sporta i odgovornog poslovnog sektora može doprineti stvaranju boljih uslova za generacije koje dolaze.

Ovim događajem još jednom je istaknuto da partnerstvo između „Triglav osiguranja” i KSS-a prevazilazi okvir sponzorstva – ono počiva na poverenju, dugoročnoj saradnji i zajedničkoj želji da se košarkašima Srbije pruži podrška na svakom koraku.

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Otvoren novi salon Forma Ideale u Rakovici

by bifadmin 30. октобар 2025.

Novi salon Forma Ideale svečano je otvoren u Rakovici, na adresi Patrijarha Dimitrija 12d.

Na 3.000 m2 izložbeno-prodajnog i skladišnog prostora kupcima je predstavljen deo asortimana pločastog i tapaciranog nameštaja Forma Ideale, deo asortimana partnerskog programa, veliki izbor laminata, tepiha, rasvete, dekoracije, bele tehnike, kao i malih kućnih aparata.

Dodatna pogodnost za sve posetioce 30. i 31. oktobra, kao i 1. novembra je 5% dodatnog popusta na kasi plus 5% popusta za korisnike loyalty kartice na već snižene akcijske cene.

Takođe, kupce očekuju i brojni benefiti pri kupovini – odloženo plaćanje čekovima građana, kupovina preko administrativne zabrane, uključujući i korisnike PIO fonda (penzioneri do 12 meseci), kao i kupovina na odloženo plaćanje kreditnim karticama Banca Intesa do 24 meseca.

Novi salon Forma Ideale u Rakovici biće otvoren za posetioce od ponedeljka do nedelje od 9 do 22h.

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

3D štampač koji pomaže u obnavljanju glasnih žica

by bifadmin 30. октобар 2025.

Istraživači sa McGill univerziteta razvili su 3D štamparsku tehnologiju koja pomaže u obnavljanju oštećenih glasnih žica.

Kako navode, ova tehnologija je minimalno invazivna a drastično smanjuje stvaranje ožiljaka nakon operacija grla te poboljšava kvalitet glasa.

U pitanju je bioprinter in-situ (MIISB) koji koristi fleksibilnu endoskopsku glavu za štampanje prečnika 2,7 milimetara. Ta glava može da prođe kroz radni kanal standardne suspenzione laringoskopije — uobičajene metode koja se koristi u fonohirurgiji.

Hirurzi bi pomoću nje mogli da u realnom vremenu upravljaju položajem mlaznice pri rekonstrukciji prirodne geometrije glasnih žica nanošenjem regenerativnog hidrogela u oštećena mesta nastala nakon uklanjanja polipa, lezija ili drugih promena.

Kome je namenjena ova tehnologija?

Poremećaji glasa pogađaju između 3% i 9% svetske populacije, a postoperativna fibroza — stvaranje ožiljaka koji ukrućuju glasne žice i narušavaju kvalitet glasa — javlja se kod otprilike 5% do 18% pacijenata, navodi se u radu naučnika iz Kvebeka.

Trenutne metode prevencije zasnivaju se na potkožnim injekcijama hidrogela, koje, prema autorima, nemaju dovoljnu prostornu preciznost za tretiranje površinskih lezija. Njihov izum, s druge strane, ima znatno bolje rezultate.

Izvor: Greek reporter

Foto: iloarca, Pixabay

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Beogradski sajam preti kaznama izdavačima koji neće raditi 1. novembra

by bifadmin 30. октобар 2025.

Dok jedan deo izdavača ne učestvuje na Sajmu knjiga, onaj koji učestvuje trpi pretnje zbog odluke da ne radi 1. novembra.

Ali krenimo od početka, šta se zapravo desilo sa Međunarodnim beogradskim sajmom knjiga? Ova manifestacija otvorena je pre pet dana u prilično okrnjenom sastavu i sa manje publike. Do toga je došlo jer je 20 izdavača otkazalo učešće zato što će se sajam održavati i 1. novembra, na dan kada je zbog korupcije u Novom Sadu poginulo 16 ljudi. Izdavači su prethodno upravi Sajma izneli svoje sugestije vezane za ovaj problem, međutim niko im nije izašao u susret. Zato su neki od njih odlučili da bojkotuju ovogodišnji sajam a drugi da učestvuju u njemu svim danima osim 1. novembra.

Beogradski sajam je u međuvremenu najavio da će na dan masovne pogibije ulaz na sajam biti besplatan za sve posetioce koji donesu dve knjige, po sistemu ‘Jedan posetilac – dve knjige – jedna ulaznica’“, kao i da će „prikupljene knjige Beogradski sajam donirati bibliotekama u ruralnim područjima, dok će deo novca od svake prodate ulaznice biti namenjen porodicama nastradalih u padu nadstrešnice u Novom Sadu“.

A potom je odlučio i da finansijski kazni izdavačke kuće koje neće izlagati tog dana.

Još uvek se ne zna kolika je kazna

Naime, izdavači/izlagači na Sajmu knjiga, koji su odlučili da ne rade 1. novembra, dobili su dopis od Beogradskog sajma i upozorenje da će njihova odluka proizvesti finansijske sankcije za svakog izdavača pojedinačno.

„Uz konstataciju da odsustvo izlagača direktno utiče na kvalitet i reputaciju Sajma, posebno tokom vikenda kada, kako tvrde, očekuju najveću posećenost, Sajam će iskoristiti pravo na naknadu obične štete (umanjenja imovine), kao i pravo na izmaklu korist koja se ogleda u sprečavanju povećanja imovine“, saopštila je izdavačka kuća Laguna.

U tom nepotpisanom dopisu nije navedena visina kazne određena za one koji će odavati poštu nedužnim žrtvama pada nadstrešnice 1. novembra.

„Smatramo da je ovakva vrsta pretnje izdavačima, koji su svojim prisustvom omogućili održavanje ovogodišnjeg Sajma knjiga i time sprečili otkazivanje manifestacije, neprimeren vid pritiska sa kojim želimo da upoznamo javnost“, navode iz Lagune.

Negativan uticaj na “ugled” Sajma

Među onima koji su odlučili da učestvuju na Sajmu knjiga ali da ne rade 1. novembra nalazi se i Čarobna knjiga. I njoj je pristigao čuveni dopis na koji je ova izdavačka kuća reagovala saopštenjem u kojem između ostalog stoji da je “uprava Sajma kao osnov za finansijsku kaznu navela i to što bi zatvaranje štandova dovelo do povrede ugleda Sajma. Smatramo da je šteta ugledu Sajma naneta upravo odlukom rukovodstva da tog dana Sajam radi uprkos preovlađujućem uverenju u društvu da ga treba posvetiti sećanju na žrtve pada nadstrešnice u Novom Sadu”.

Iz Čarobne knjige dodaju i da su izdavači bili krajnje dobronamerni u razgovorima sa upravom pre početka ove kulturne manifestacije, ponudivši im kompromisna rešenja koja bi omogućila da se ovaj, za izdavače vrlo značajan događaj, odvija na dostojanstven i primeren način.

“Umesto toga, naišli smo na zid nerazumevanja, koje je sada eskaliralo u pretnje kaznama. Čarobna knjiga, kao i uvek, čvrsto stoji iza svojih uverenja i neće otvoriti svoje izložbene prostore 1. novembra 2025. godine”, navodi se u saopštenju.

Mirna savest nema cenu

Kaznu će izgleda platiti i izdavačka kuća Pčelica. Ona se takođe oglasila saopštenjem u kojem se navodi da je primila k znanju upozorenje Sajma ali da će ostati pri svojoj odluci, uprkos tome što će zbog nje trpeti finansijsku štetu.

„Nama je savest mirna, a ne znamo kakva je onima koji nisu želeli da izađu u susret izdavačima i pomere datum početka Sajma ili pronađu neko drugo, obostrano prihvatljivo rešenje“, stoji u njihovom zvaničnom saopštenju.

Savest je tema za neku drugu struku, ali mi novinari ne možemo a da se ne zapitamo zašto se deo ovog društva uporno pravi da se tog 1. novembra ništa nije dogodilo u Novom Sadu. Jer, tragedija se jeste desila i u njoj je 16 osoba izgubilo život a na nama preživelima je da im odamo počast kakvu zaslužuju.

Foto: ljsphotography, Depositphotos

30. октобар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Novi način merenja siromaštva pokazuje da SAD zaostaju za Evropom
  • Na kućne ljubimce utrošili smo 19 milijardi dinara u 2025
  • Objavljen popis najstarijih porodičnih kompanija na svetu: I Srbija ima svog predstavnika
  • Briselski san zimske noći: Kad porastem biću Amerika
  • Od administracije do strategije: kako AI menja ulogu HR-a

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit