NAJNOVIJE
Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom...
Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro...
Milton Fridman: Država nema svoj novac, samo ljudi imaju...
U trećem kvartalu prosečna neto zarada nominalno veća za...
Čak 87,8 odsto ukupnog izvoza je iz prerađivačke industrije
Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova
Globalni kapital sve češće ima prezime
Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70...
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Država subvencioniše i ekskluzivni hotel u Expo zoni
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
IT i nauka

Kina predlaže uvođenje globalne regulative za veštačku inteligenciju

by bifadmin 31. јул 2025.

Veštačka inteligencija se sve brže uvodi u svakodnevnu upotrebu i zato je, prema mišljenju Kine, potrebno regulisati njeno korišćenje. Ali ne tako da svaka zemlja ima posebne zakone, već usvajanjem regulative koja bi važila za ceo svet.

Povod za bavljenje regulativom u ovoj oblasti je činjenica da planeta nema ujednačen stav o korišćenju veštačke inteligencije, što znači da se svaka zemlja pridržava nekih svojih propisa i principa, tačnije svaka od nekoliko zemalja koje su ključni igrači na tom tržištu kojim dominiraju Kina i SAD.

Iz tog razloga je kineski premijer Li Ćang na Svetskoj konferenciji posvećenoj veštačkoj inteligenciji održanoj u Šangaju izneo predlog globalne regulative AI tržišta, ističući da države moraju sarađivati makar kada je u pitanju kreiranje pravnog okvira unutar kojeg će se poslovanje sa veštačkom inteligencijom odvijati. Na taj način će se, smatra Li, osigurati da korist od veštačke inteligencije ima celo društvo a ne mali broj zemalja i kompanija.

“Trenutno su ključni resursi skoncentrisani u nekoliko zemalja i nekoliko kompanija, što može voditi kreiranju monopola ali i ograničavanju pristupa mnogih drugih naroda ovoj tehnologiji”, poručio je on.

SAD naginju deregulaciji

Treba imati u vidu da je Lijevo upozorenje došlo posle intenziviranja trgovinskog rata između SAD i Kine. Naime, ove nedelje je Trampova administracija objavila akcioni plan kojim bi se smanjile regulatorne barijere za one koji u Americi razvijaju proizvode na bazi veštačke inteligencije.

Ovaj potez se ne mora nužno shvatiti kao pokušaj da se uspori razvitak kineskih tehnologija, jer SAD već duže vreme zastupaju stav da tehnološko tržište, kao i sam internet, treba da budu što deregulisaniji. Tome se međutim ne protivi samo Kina, već i EU, koja smatra da tehnološke kompanije neće ograničavati same sebe i da je zato društvu neophnodna regulativa koja će korisnike interneta štititi od zloupotreba.

Izvor: Greek Reporter

Foto: geralt, Pixabay

31. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

NIS zabeležio najveći polugodišnji gubitak od pandemije

by bifadmin 31. јул 2025.

Naftna industrija Srbije (NIS) objavila je finansijske izveštaje za drugo tromesečje i prvih šest meseci koji su doneli najlošiji finansijski rezultat kompanije u poslednjih pet godina, faktički od pandemijske 2020. godine, objavljuje brokerska kuća Momentum Securities.

Kontinuirana pretnja sankcijama SAD od januara pritiska poslovanje NIS-a, a na lošiji rezultat su uticali i pad cene sirove nafte za 15 odsto u prvih šest meseci, efekat skupih zaliha, kao i negativan finansijski rezultat Petrohemije.

Proizvodnja nafte oslabila je tri odsto u prvih šest meseci, dok je obim prerade povećan za petinu u odnosu na uporedni period kada je sproveden remont u Rafineriji. Ukupan obim prometa naftnih derivata pao je za osam odsto u prvih šest meseci, nakon što je pad u prva tri meseca bio četiri odsto.

Prihod kompanije u drugom tromesečju pao je za 34,4 odsto na 73,5 milijardi dinara, dok je u prvih šest meseci oslabio 26,5 odsto. Pokazatelj EBITDA stropoštao se u kvartalu 87 odsto na 1,7 milijardi dinara, dok je neto gubitak iznosio 5,1 milijardu dinara u odnosu na prošlogodišnju dobit od 3,6 milijardi dinara.

Kada je u pitanju profitabilnost u prvih šest meseci, EBITDA pokazatelj je više nego prepolovljen na 10,2 milijarde dinara, dok je neto gubitak iznosio 3,6 milijardi dinara u odnosu na prošlogodišnju dobit od 5,3 milijarde dinara.

Jedino istraživanja i proizvodnja u plusu

Posmatrano po segmentima, ponovo je Petrohemija pretrpela veliki gubitak u prvih šest meseci od 4,7 milijardi dinara, dok su prerada i marketing (downstream) registrovali minus od 6,4 milijarde dinara. Segment istraživanja i proizvodnje (upstream) doneo je profit od 7,5 milijardi dinara, ipak znatno slabije od prošlogodišnjih 12,1 milijardu dinara.

Kapitalni izdaci kompanije u prvih šest mesec iznosili su 12,4 milijarde dinara, najvećim delom iz ulaganja u oblasti istraživanja i proizvodnje nafte i gasa. Očito da će CAPEX ove godine, usled aktuelnih okolnosti, biti na znatno nižem nivou u odnosu na prošle dve godine kada se kretao okvirno u rasponu 40-50 milijardi dinara.

Akcijama NIS-a još od januara ne trguje se na Beogradskoj berzi nakon što je privremeno obustavljeno trgovanje usled pretnji američkim sankcijama. Pre nekoliko dana primena sankcija je ponovo odložena, ovaj put do 27. avgusta.

Izvor: NIS, Momentum

Foto: johannafriebe, Pixabay

31. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Devet odsto bečkih ugostiteljskih radnika je sa Balkana

by bifadmin 31. јул 2025.

Najnovije istraživanje Dema instituta pokazalo je u kojoj meri austrijsko ugostiteljstvo zavisi od uvoza radne snage.

Prema njegovim rezultatima gotovo polovina zaposlenih u toj branši su ili doseljenici ili deca doseljenika. Samo u glavnom gradu Austrije tri četvrtine zaposlenih ima migrantsko poreklo.

Tačnije, u Beču, Gracu i Lincu zaposleni sa migrantskim poreklom čine oko 73 odsto. U saveznim pokrajinama orijentisanim na turizam, poput Tirola (38%) i Salcburga (44%), pretpostavlja se da je stvarni procenat još veći od navedenih vrednosti, jer sezonski radnici nisu obuhvaćeni korišćenim podacima.

U Beču 35 odsto zaposlenih u ugostiteljstvu ima austrijsko državljanstvo, od toga su osam odsto naturalizovani državljani. Oko 20 procenata dolazi iz drugih zemalja EU. Nešto manji broj dolazi iz Azije (uključujući Avganistan i Siriju), devet odsto iz balkanskih zemalja koje nisu članice EU, a pet procenata ima tursko državljanstvo.

Veliki udeo ljudi sa migrantskim poreklom nisu samo zaposleni, već su i sami vlasnici ugostiteljskih objekata. U slučaju Beča dve trećine vlasnika ugostiteljskih objekata su migranti.

Ovo ne čudi s obzirom na podatak da se radno sposobno stanovništvo u EU, pre svega zbog starenja populacije, umanjuje za miliona osoba na godišnjem nivou.

Izvor: Biznis u regionu

Foto: StockSnap, Pixabay

31. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Španci smislili sistem da zaštite vojna vozila od dronova

by bifadmin 31. јул 2025.

Sistem kamuflaže namenjen da zaštiti vojna vozila od napada dronova razvila je jedna španska odbrambena kompanija.

Ideja je da se neprijateljski sistemi zbune plasiranjem lažnih ili promenljivih signala uz pomoć mamaca.

Nazvan Kallisto Shield, ovaj sistem koristi modularne panele i lažne ciljeve kako bi manipulisao izgledom vozila u vizuelnom, infracrvenom, radarskom i toplotnom spektru, iz perspektive neprijateljskog oružja.

Španski proizvođač Kallisto AI navodi da se paneli mogu rasporediti u milione kombinacija, kako bi sakrili ili oponašali potencijalne ciljeve.

Kako sistem radi

Mamci simuliraju emisije stvarne vojne opreme, čineći razlikovanje pravih ciljeva od lažnih znatno težim.

Vojna vozila koja se štite nose panele na krovu.

Izrađeni su od slojeva različitih materijala kako bi se prikrila i/ili raspršila silueta vozila u infracrvenom, radarskom, vizuelnom, toplotnom i multispektralnom spektru.

Za zaštitu vozila, jedan od slojeva panela postavlja se na metalni okvir.

Ovo, na primer, može prevariti dron da pomisli kako je u pitanju ciljana meta.

Sistemu nije potrebna električna energija niti elektronika, što znači da ne emituje elektromagnetne signale koje bi neprijateljski senzori mogli da detektuju.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

31. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Mamurlek, suplement koji ublažava posledice preterane konzumacije alkohola

by bifadmin 30. јул 2025.

Dva mlada programera iz Novog Sada, nezadovoljna ponudom sredstava za lečenje mamurluka, rešila su da naprave efikasniji proizvod. Imali su poslovnu ideju, početni kapital, osnovali su firmu, ali nisu imali farmaceutsko znanje. Zato su sklopili saradnju sa drugim novosadskim preduzećem, dugogodišnjim proizvođačem suplemenata. Tako je nastao Mamurlek, koji je odmah po ulasku na tržište premašio očekivanja u prodaji.

Rečenica „Je l’ vidiš Piki sa kojim se predznanjem ide u kafanu“ iz popularnog filma „Lajanje na zvezde“, kada jedan od junaka pred školskom tablom „istresa iz rukava“ kompletno znanje o alkoholu – od istorije do hemijskih formula, pretočena je u stvarni život pre tri godine u Novom Sadu. Tada su dva mlada programera, Sebastian Dudaš i Dragan Podraščanin, odlučili da, usled nestašice efikasnih „lekova“ za mamurluk na tržištu, sami naprave takav suplement.

Svakome ko je bar jednom osetio posledice preterane konzumacije alkohola – mučninu, glavobolju, jaku žeđ, umor i malaksalost – ne treba mnogo objašnjavati njihovu motivaciju. Kako bi ublažili simptome svog mamurluka, Dudaš i Podraščanin su ranije koristili preparate za rehidrataciju, koji se upotrebljavaju za oporavak organizma od stomačnih problema jer oni, isto kao i alkohol, izazivaju dehidrataciju.

„Međutim, ti preparati nisu bili dovoljno efikasni, sadržali su mnogo šećera i veoma brzo im je rasla cena. Analizirali smo i ponudu dodataka ishrani, namenjenih baš tretiranju mamurluka i zaključili da su to uglavnom tradicionalni proizvodi ili ekstrakti biljaka za koje se veruje da ’leče’ mamurluk, bez naučne potvrde njihove efikasnosti”, priča Dudaš, koji tvrdi da u ovaj posao ne bi ni ulazili da se na tržištu nudilo bolje rešenje.

Pomoć jetri

„Kod nas postoje neka uvrežena shvatanja kako se ‘leči’ mamurluk, uglavnom zasnovana na iskustvima pojedinaca koja su vremenom prerasla u verovanje. Ali nas dvojica smo pre bavljenja posledicama želeli da shvatimo šta je njihov uzrok, odnosno koji hemijski procesi se odvijaju u našem telu kada pijemo i šta sve utiče na naš oporavak posle konzumacije alkohola”, objašnjava Dudaš za B&F.

Dvojica programera su čitala sva istraživanja koja su mogla da nađu na internetu, koncentrišući se na naučne radove koje su objavili poznati svetski univerziteti. Analizom i ukrštanjem ogromne količine prikupljenih podataka, došli su do zaključka koje supstance zaista pomažu organizmu da se lakše oporavi od konzumacije preterane količine alkohola.

„Kada pijemo, naš najveći saveznik u varenju alkohola je jetra. Ona alkohol razlaže na acetaldehid, toksin koji veoma loše deluje na organizam. Jetra zatim i njega razlaže, kako bismo ga što lakše i bezopasnije izbacili iz tela. U tome joj možemo pomoći aminokiselinom pod nazivom L-cistein, koja ubrzava proces razgradnje alkohola i doprinosi sintezi glutationa, snažnog antioksidansa koji štiti telo od oštećenja. L-cistein je zato glavni aktivni sastojak Mamurleka. Pored njega, naš proizvod sadrži i elektrolite koje gubimo kada konzumiramo alkohol, magnezijum koji pomaže u opuštanju mišića i ublažavanju glavobolje, vitamin C koji je antioksidans, kompleks vitamina B koji je ključan za metabolizam alkohola, đumbir koji ubrzava eliminisanje toksina iz tela“, nabraja sagovornik B&F-a.

On napominje da ne postoji univerzalni lek za mamurluk, ali da postoje supstance koje mogu ublažiti njegove simptome i ubrzati oporavak organizma. Naravno da je bolje sprečiti nego lečiti, ali ako već dođemo u situaciju da moramo da lečimo, treba imati u vidu da će na brzinu našeg oporavka uticati činjenica kako naše telo podnosi alkohol, da li smo bili umorni kada smo pili, koju smo vrstu alkohola konzumirali, koliko smo se uz to hidrirali, da li smo bili u zagušljivoj prostoriji punoj duvanskog dima…

Takođe, na intenzitet oporavka utiče i trenutak u kojem smo popili sredstvo protiv mamurluka. Prema Dudaševim rečima, najbolje je to uraditi pre nego što se pojave prvi simptomi, dakle, po završetku provoda a pre odlaska na spavanje. To znači da Mamurlek razmućen u pola litra vode treba popiti pre nego što se pojave prvi simptomi mamurluka.

Udruživanje znanja

Ali, kako su uopšte dvojica programera, bez ikakvog farmaceutskog znanja, uspela da naprave recepturu za Mamurlek i da započnu njegovu proizvodnju?

Posle višemesečnog istraživanja Dudaš i Podraščanin došli su do zaključka da je moguće napraviti suplement koji će posle konzumacije alkohola efikasno oporaviti telo. Zatim su 2022. godine osnovali firmu pod imenom „Hesoyam“, što je naziv šifre iz video igrice “GTA San Andreas”, koja je bila veoma popularna kada su bili mali.

„Ta šifra je zapravo neka vrsta prevare koja nam je omogućavala da ‘pobrišemo’ sve negativne skorove koje smo napravili. Kada bismo usred igrice ukucali pojam Hesoyam, automatski bi nam bio vraćen iznos izgubljenog novca, ukoliko bi nam ranije bilo oštećeno vozilo ono bi se vratilo u prvobitno stanje, dobijali bismo novu snagu… Želeli smo da napravimo proizvod koji isto tako oporavlja organizam posle pijanke”, priseća se Dudaš.

Dakle, imali su kompaniju i poslovnu ideju, ali ne i znanje potrebno za pravljenje farmaceutskih proizvoda, kao ni proizvodne pogone. Za te potrebe angažovali su novosadsku kompaniju “Vitalon”, koja se od 1990. bavi proizvodnjom suplemenata i dodataka ishrani. „Ona je imala svoje tehnologe, farmaceute i lekare, što je stručni kadar koji mi nismo mogli da pronađemo za kratko vreme. ‘Vitalon’ pruža usluge istraživanja i razvoja, slanja proizvoda na odobrenje Ministarstvu zdravlja, a potom, po registraciji suplementa, i usluge njegove proizvodnje, kontrole kvaliteta i distribucije, po sistemu ‘ključ u ruke’“, kaže naš sagovornik.

Razvoj Mamurleka platili su svojom ušteđevinom, međutim to je bio samo deo troškova. Nastavili su da se bave programerskim poslom kako bi imali novca za naredne investicije, kao i za angažovanje dodatnih kadrova.

„Bili su nam potrebni i menadžeri, jer jedno je imati poslovnu ideju, a drugo je realizovati je u praksi. Shvatili smo da čak i kada imate gotov inovativni proizvod, on se neće sam prodati. To nismo znali jer dolazimo iz dela IT sektora čiji proizvodi su veoma traženi na tržištu. Ali ovde su nam bili potrebni ekonomski stručnjaci da nam objasne kako da prodajemo Mamurlek, kako da ga reklamiramo ili, na primer, kako da uđemo u trgovinske lance koji imaju veoma stroge standarde”, priznaje Dudaš.

Ni tu nije bio kraj izdacima, pošto su morali da angažuju i dobrog dizajnera za osmišljavanje izgleda kesica, kao i osobu koja će im voditi naloge na društvenim mrežama i nekoga ko će biti zadužen za slanje i fakturisanje proizvoda kupljenih preko interneta.

Od 1. novembra više ništa nije isto

Osim na sajtu Mamurlek.rs, novosadski preduzetnici svoj proizvod nude na više od stotinu prodajnih mesta, uključujući i diskonte pića, prodavnice robe široke potrošnje, apoteke… Kažu da je najtraženiji u velikim gradovima koji imaju bogat noćni život. Tako je bar bilo do prošle godine. Poslednji meseci nisu bili dobri za delatnosti povezane sa noćnim životom i ugostiteljstvom.

„Nama je 2023. godina bila prva uspešna godina poslovanja. Prodali smo više Mamurleka nego što smo očekivali i utvrdili smo kada se on najviše traži – u periodu oko Nove godine. Zato smo celu 2024. podredili pripremi za Novu godinu, ulažući mnogo sredstava u marketing i širenje prodaje. Međutim, 1. novembra se u Novom Sadu desila tragedija, posle koje se sve promenilo. Od tada ljudi slabo slave, a izlaske u noćne klubove zamenili su izlascima na ulice, zbog čega je drastično opala prodaja pića. Atmosfera je takva kao da nemamo više razloga za slavlje. Na to niti želimo niti možemo da utičemo, pa nam preostaje da se trudimo da održimo posao dok ne svanu neka bolja vremena u kojima ćemo češće imati priliku da nazdravljamo”, zaključuje Dudaš.

Marija Dukić

Biznis i finansije 235/236, jul/avgust 2025.

Foto: Hesoyam

30. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

MMF ipak podigao prognozu rasta svetske ekonomije

by bifadmin 30. јул 2025.

Međunarodni monetarni fond je podigao prognozu globalnog ekonomskog rasta na 3% u ovoj godini i 3,1% u 2026.

Predviđanja za 2025. su za 0,2 procentna poena viša nego u aprilskoj prognozi, a za narednu godinu su porasla za 0,1 poen. Da podsetimo, pre tri meseca MMF snizio svoju pređašnju prognozu zbog carinskog rata i rasta neizvesnosti u svetu.

Međutim, na osnovu pokazatelja iz prvog kvartala ove godine sada je zaključio da navedeni rizici ipak nisu preterano negativno uticali na otpornost globalne ekonomije, pa je prognozu podigao. Pomenuti pokazatelji govorili su da je globalni rast u prva tri meseca 2025. bio za 0,3 poena veći nego što se očekivalo u aprilu.

Ipak, čini se da mi sa Starog kontinenta nemamo mnogo razloga za slavlje. Dok je prognoza za ceo svet pozitivnija nego što smo očekivali, ispostavilo se da taj rast neće biti ravnomerno raspoređen.

Od razvijenih zemalja ove godine najbrže će rasti SAD, za 1,9%, dok će evrozona zabeležiti rast od svega 1%. Motor njene ekonomije, Nemačka, rašće po stopi od samo 0,1%, dok će neke zemlje poput Španije beležiti iznenađujuć rast od 2,5%. U 2026. ekonomski rast Amerike trebalo bi da dostigne 2% a evrozone 1,2%.

U zemljama u razvoju će pak rast biti mnogo osetniji. Kineska ekonomija će ove godine, uprkos Trampovim carinama, porasti za 4,8% a naredne za 4,2%. Indijska bi trebalo da raste po stopi od 6,4% u obe godine a ruska za 0,9% i 1%, respektivno.

Izvor: MMF

Foto: Armand Khoury, Unsplash

30. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Država prazni Akcionarski fond: Prvi na berzu ide Interservis

by bifadmin 30. јул 2025.

Odabrane su prve akcije iz portfelja Akcionarskog fonda koje će biti ponuđene na prodaju na Beogradskoj berzi, piše Nedeljnik.

U pitanju je preduzeće „Interservis“ AD iz Futoga, registrovano za prodaju na malo delova i opreme za motorna vozila. Njegove akcije su u vlasništvu Akcionarskog fonda i Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Predmet prodaje je 8.814 akcija u vlasništvu Akcionarskog fonda (14,42 odsto ukupne emisije) i 2.606 akcija u vlasništvu Republičkog fonda za PIO (4,26 odsto ukupne emisije).

Strategija za oživljavanje berze

Ovaj potez ispunjenje je obećanja koje je pomoćnik ministra finansija Ognjen Popović dao krajem juna, kada je najavio da će država ponuditi na prodaju prve akcije iz portfelja Akcionarskog fonda, čiji su krajnji vlasnici građani Srbije.

To je deo šire strategije za oživljavanje domaćeg tržišta kapitala, čiji će uspeh, prema upozorenjima analitičara, zavisiti od toga da li će država uspeti da povrati poverenje investitora, poljuljano brojnim aferama u prošlosti.

Više od 100 kompanija čeka na red

Popović, koji je i član Nadzornog odbora Beogradske berze, krajem juna je na brifingu za novinare rekao da je cilj prodaje akcija iz portfelja Fonda da se reše „repovi iz prošlosti“ i ispuni zakonska obaveza.

„Akcionarski fond, iako mnogi misle da je to vlasništvo Republike Srbije, zapravo je u vlasništvu svih građana koji su ispunili uslove. I u zakonu je propisano da sve što je u Akcionarskom fondu treba da se proda i da se novac ponudi građanima. Nažalost, to nije uređeno kako je bilo inicijalno predviđeno. Mi smo odlučili da i to, kao i neke druge repove iz prošlosti, zatvorimo“, rekao je Popović.

Prema njegovim rečima, u okviru Akcionarskog fonda ima više od 100 kompanija koje su listirane na berzi.

Primera radi, u tom fondu nalaze se akcije nekada poznate građevinske kompanije „7. juli“, zatim „MIN-Vagonke“, „Trayal“ iz Kruševca, beogradski „Centrotextil“ i druge.

Kapital vredan 34,2 milijarde dinara

Finansijski izveštaj Akcionarskog fonda za 2024. godinu otkriva da se radi o imovini značajne vrednosti, ali i prilično složene strukture.

Prema poslednjem bilansu stanja na dan 31. decembra 2024. godine, ukupan kapital Fonda iznosio je 34,2 milijarde dinara (oko 290 miliona evra). Najveći deo imovine, čak 33,6 milijardi dinara, činili su kratkoročni finansijski plasmani, što uključuje i vrednost samog portfelja akcija.

U portfelju se nalazi vlasništvo u čak 403 privredna društva. Međutim, analiza pokazuje da je 152 od tih preduzeća neaktivno, odnosno u postupku stečaja ili likvidacije. Pored vlasništva u kompanijama, Fond raspolaže i značajnim novčanim sredstvima od oko 25 milijardi dinara (oko 213 miliona evra).

Samo tri atraktivne akcije

Iako je reč o stotinama kompanija, glavni broker Momentum Securities Nenad Gujaničić ističe u izjavi za Nedeljnik da je najveći deo portfelja prilično neatraktivan za potencijalne investitore.

„Par izuzetaka predstavljaju 16 odsto akcija u duvanskoj industriji Philip Morris, 15 odsto akcija Impol Sevala, te 3,6 odsto akcija Dunav osiguranja“, ocenjuje on.

Uprkos optimizmu zvaničnika, Gujaničić naglašava da samo iznošenje akcija na berzu neće biti dovoljno za uspeh, i to zbog stanja našeg tržišta kapitala.

„Beogradska berza teško može biti valjana alternativa za prikupljanje kapitala s obzirom na prilično male promete i odsustvo većeg broja investitora. Cilj aktuelne strategije države za razvoj tržišta kapitala je da ovu situaciju promeni“, objašnjava on.

Ceo tekst možete pročitati na Nedeljniku

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

30. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaНекатегоризовано

Do 2100. će samo Japan zasigurno moći da ugosti Zimske olimpijske igre

by bifadmin 30. јул 2025.

Razlog tome što će samo u jednom japanskom gradu moći da se održava najveća smotra zimskih sportova su klimatske promene.

Naime, najnovija studija Univerziteta u Insbruku pokazala je da će planeta u narednih 75 godina maltene ostati bez mesta koja mogu zasigurno da ponude klimatske uslove za održavanje Zimskih olimpijskih igara. Šta više, već do 2050. najveći broj današnjih domaćina ovog takmičenja neće biti u mogućnosti da obezbedi dovoljno terena sa snegom i ledom potrebnih za održavanje pomenute sportske manifestacije.

Studija je rađena na osnovu nekoliko scenarija rasta emisija štetnih gasova i posledičnog zagrevanja naše planete. Prema scenariju koji se najčešće pominje u stručnoj javnosti, a koji podrazumeva brz rast emisija gasova sa efektom staklene bašte, do 2050. će se broj mesta koja mogu da budu domaćini nadmetanja u zimskim sportovima smanjiti na 10, a do 2080. na osam. U njih spadaju Lak plasid, Lilihamer, Oslo i Saporo.

Prema najgorem scenariju, koji je kako kažu sve izgledniji, do 2100. će Zimske olimpijske igre pouzdano moći da se održavaju samo u japanskom gradu Saporo.

Ovaj grad je inače poznat po velikoj količini snežnih padavina zbog kojih redovno održava festivale snežnih statua. On je zimi hladan i u proseku na njega godišnje napada snega u visini od 4,75 metara.

Izvor: Greek Reporter

Foto: Alex Mesmer, Unsplash

30. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje su profesije otporne na veštačku inteligenciju

by bifadmin 30. јул 2025.

Veštačka inteligencija nastavlja da menja tržište rada, ali nisu sva zanimanja podjednako ugrožena. Poslovi koji su manje podložni uticaju automatizacije su uglavnom oni koji zahtevaju interakciju s ljudima, rešavanje složenih zadataka i u kojima postoji potreba za ljudskim prosuđivanjem.

Od tehničara hitne pomoći do HR menadžera, najotpornija zanimanja uglavnom uključuju međuljudsku komunikaciju, rukovodstvo ili praktične veštine koje je teško zameniti AI sistemima.

Podaci za ovu analizu dolaze iz istraživanja kompanije Esquimoz a donosi nam ga Visual Capitalist. Kombinuju ocene rizika od automatizacije sa stepenom javne interakcije kako bi identifikovali zanimanja koja su najotpornija na uticaj veštačke inteligencije.

Ljudska interakcija štiti hitne službe

Tehničari hitne pomoći i socijalni radnici u zdravstvu su na vrhu liste, sa 100% javne interakcije i veoma niskim rizikom od automatizacije njihovog posla. Ove profesije zahtevaju donošenje odluka u trenutku, emocionalnu inteligenciju i brzu reakciju – osobine koje AI još ne može da oponaša.

Menadžerske pozicije ostaju teško zamenjive

Rukovodeće funkcije poput HR menadžera, operativnih direktora i građevinskih nadzornika visoko su rangirane jer zahtevaju strateško razmišljanje, prosudbu i koordinaciju timova. Iako se pojedini zadaci mogu automatizovati, suštinski ljudski element ostaje ključan.

Zanatske veštine i dalje otporne

Zanimanja poput radnika na održavanju i građevinskih nadzornika i dalje odolijevaju automatizaciji zbog fizičkih zahtjeva i kompleksnosti situacija u kojima se rade. Ta zanimanja podrazumevaju promenjive uslove rada koje AI još nije sposoban efikasno da reši.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

30. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Najbolji televizijski sadržaj na modernizovanoj platformi

by bifadmin 29. јул 2025.

Od danas,Yettel u ponudi ima sav relevantan informativni, dečiji, zabavni i premijum sportski sadržaj. Kroz dva nova tarifna paketa, kompanija uvodi 29 dodatnih kanala, zajedno sa N1 i Nova, koji su uključeni u novi osnovni paket.

„Ovo je dobar dan za sve ljubitelje sporta, vesti i zabave u Srbiji i deo je našeg puta ka objedinjavanju ponude Yettela i SBB-a. Od sada, korisnici mogu da uživaju u svom relevantnom TV sadržaju dostupnom na dve vodeće platforme, sa istim redosledom kanala, i istim cenama“, izjavio je Majk Mišel, generalni direktor Yettela.

Yettel i SBB uvode dva nova tarifna paketa: Net TV Basic i Net TV Premium. Prvi, Net TV Basic nudi mnoštvo novih kanala, uključujući i United Media kanale N1 i Nova, kao i raznovrstan sportski sadržaj na deset Arena Sport kanala. Korisnici koji se odluče za Net TV Premium u okviru paketa imaće sve Arena Premium kanale, dva dodatna nova Arena Premium kanala (4 i 5) sa najekskluzivnijim sportskim događajima, kao i Arena Tenis i Arena Adrenalin na kojima će moći da prate najbolji svetski tenis i moto sport.

Novi tarifni paketi dostupni su novim i svim postojećim Yettel i SBB korisnicima koji žele da pređu na ovu ponudu. Kanali će biti dostupni odmah nakon što postojeći korisnik promeni paket, odnosno nakon što se novom korisniku instalira usluga.

Sav sadržaj biće ponuđen na novoj i modernizovanoj Yettel TV platformi, sa istim rasporedom kanala kao i na SBB -u koji je logički organizovan tako da su nacionalni kanali prvi, zatim slede opšti, informativni, zabavni, sportski i specijalizovani sadržaji. Platforma donosi i nove funkcionalnosti koje poboljšavaju celokupno iskustvo gledanja. SBB korisnici nastavljaju da koriste EON platformu.

Takođe, SBB od sada svojim korisnicima nudi pristup striming platformi VOYO, koja sadrži više od šest hiljada sati vrhunskog lokalnog, regionalnog i međunarodnog sadržaja, bez reklama. VOYO servis dostupan je korisnima novih Basic i Premium paketa, tokom promotivnog perioda.

29. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom odgovornošću
  • Pepco grupa obeležila godinu transformacijom, uz odlične finansijske rezultate i ubrzano sprovođenje strategije
  • Proglašen ovogodišnji pobednik Konkursa za najbolji neobjavljeni roman Izdavačke kuće Booka i OTP banke Srbija
  • Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro obaraju istorijske rekorde
  • Milton Fridman: Država nema svoj novac, samo ljudi imaju novac

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit