NAJNOVIJE
Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički...
Ko najviše a ko najmanje zarađuje u Srbiji?
Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje...
Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih...
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Ako se AI pita, objave na mrežama i nakon smrti

by bifadmin 20. фебруар 2026.

Vaš Instagram profil može da nastavi da objavljuje sadržaj čak i nakon vaše smrti. Upravo takvu tehnologiju opisuje nedavno odobren patent kompanije Meta, koji predviđa upotrebu veštačke inteligencije za simulaciju aktivnosti korisnika na društvenim mrežama i nakon smrti uključujući odgovaranje na poruke, lajkovanje i komentarisanje, prenosi Business Insider.

Prema dokumentaciji patenta, veliki jezički model mogao bi da koristi istorijske podatke o ponašanju korisnika – objave, reakcije i komunikaciju – kako bi imitirao način na koji bi osoba reagovala u digitalnom prostoru, čak i kada je odsutna ili preminula. Ipak, iz Mete poručuju da kompanija trenutno nema planove da ovu tehnologiju razvija ili implementira.

Digitalni trag kao „produžetak života“

Ideja „digitalnog identiteta koji nadživljava fizički život“ nije nova. Meta već godinama razvija alate za upravljanje digitalnim nasleđem, poput mogućnosti da korisnik odredi osobu koja će voditi nalog nakon njegove smrti.

Osnivač kompanije Mark Zakerberg ranije je govorio i o potencijalu virtuelnih avatara preminulih osoba koji bi mogli pomoći ljudima u procesu tugovanja.

Šira tehnološka industrija već istražuje takozvanu „grief tech“ oblast ili tehnologije koje pokušavaju da olakšaju suočavanje sa gubitkom kroz digitalne replike preminulih. Među primerima su AI chatbot platforme nastale iz ličnih iskustava osnivača sa tugom, kao i raniji patent kompanije Microsoft za simulaciju preminulih osoba, navodi Business Insider.

Između utehe i etičke dileme

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ovakva tehnologija otvara složena pravna, društvena i filozofska pitanja.

Profesorka digitalnih prava Edina Harbinja sa Univerziteta u Birmingemu ističe da se ne radi samo o inovaciji, već o temi koja duboko zadire u privatnost, identitet i način na koji društvo razume smrt, prenosi Business Insider.

Sociolog Džozef Dejvis sa Univerziteta Virdžinije dodatno upozorava na psihološke posledice. Suština tugovanja je, kako kaže, prihvatanje stvarnog gubitka, a digitalna simulacija preminule osobe može „zamagliti „da zamagli granicu“ između sećanja i realnosti.

„Pustite mrtve da budu mrtvi“, naglašava Dejvis, upozoravajući na potencijalnu konfuziju koju bi takve tehnologije mogle izazvati.

Poslovni motivi iza tehnologije tugovanja

„Pored humanog aspekta, postoje i jasni poslovni podsticaji“ prenose kritičari. Digitalni „nastavak prisustva“ korisnika znači više sadržaja, veći angažman i više podataka ili resursa ključnih za razvoj savremenih AI sistema, ocenjuju stručnjaci a navodi Business Insider.

To otvara pitanje da li će kompanije u budućnosti pokušati da monetizuju digitalno sećanje i proces tugovanja, čime se briše granica između tehnologije, emocija i tržišta.

Budućnost digitalne besmrtnosti

Iako Meta tvrdi da ne planira primenu spornog patenta, sama činjenica da takva tehnologija postoji pokazuje pravac u kojem se kreće savremeni digitalni svet, navodi Dejvis.

Spoj veštačke inteligencije, smrti i ljudske tuge postaje jedno od najosetljivijih pitanja tehnološke ere ne samo za pravnike i inženjere, već i za psihologiju, etiku i društvo u celini. Jer ključno pitanje više nije da li je digitalna besmrtnost moguća, već „da li smo kao društvo spremni na njene posledice“.

Izvor: Bonitet.com

Foto: Pixabay

20. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Plaćanje gotovinom preko državne granice: Muke s novcem

by bifadmin 20. фебруар 2026.

Gužve na granicama nerviraju većinu ljudi, ali mogu pogodovati onima koji svesno žele da prenesu nedozvoljeno robu iz jedne u drugu državu. Međutim, dešava se da neko prekrši zakon jer nije dobro informisan o propisima šta je dozvoljeno da se prenese preko državne granice. To uključuje i ograničenja koja se odnose na iznos gotovine koja se može izneti iz Srbije ili uneti u našu zemlju. Nepoznavanje propisa može pretvoriti pošteno zarađen novac u pravu muku.

Poslednjih meseci iz dana u dan čitamo i slušamo o ogromnim gužvama na granicama zbog novih pravila ulaska u zemlje Evropske unije. Na granicama sa Hrvatskom i Mađarskom čeka se i do 15 sati, a najgore prolaze putnici u autobusima i vozači kamiona.

Mnogi putnici koji kao turisti ili zbog posla moraju da prelazi državne granice najviše razmišljaju upravo o tome kako da izbegnu velike gužve. Pored toga, proveravaju da li su poneli pasoš ili ličnu kartu koji su neophodni za prelazak u drugu državu. Podjednako je bitno da su njihova dokumenta važeća, jer u suprotnom mogu da učine prekršaj.

Na primer, Zakonom o graničnoj kontroli predviđa se novčana kazna za prekršaj u iznosu od 10.000 do 100.000 dinara ili kazna zatvora do 30 dana za fizičko lice ako pređe ili pokuša da pređe državnu granicu na graničnom prelazu, bez važeće putne ili druge isprave propisane za prelazak državne granice.

S druge strane, ima i onih kojima gužva na granici odgovara jer se nadaju da će zbog toga lakše uspeti da prenesu stvari koje nisu dozvoljene, bilo da je reč o organizovanom švercu ili pojedincima koji na taj način pokušavaju da steknu dodatni prihod.

Zamka pogrešnih informacija

Međutim, dešava se da neko prekrši zakon jer nije dobro informisan o propisima šta je dozvoljeno da se prenese preko državne granice. Ovakve informacije često se traže preko interneta, društvenih mreža ili od pojedinaca za koje se pretpostavlja da su dobro informisani. Ali, takve informacije često nisu pouzdane, jer ono što je dozvoljeno da se iznese iz jedne države može biti zabranjeno da se unese u drugu državu.

Iznošenje ili unošenje određenih predmeta preko državne granice može biti kvalifikovano kao krivično delo ili prekršaj, u zavisnosti od opasnosti koje može naneti društvu. Ovde ne govorimo o švercu predmeta kao što su oružje ili droga, niti o krijumčarenju ljudi preko državne granice, već o stvarima koje pojedinac legalno poseduje, a zabranjeno je da se one prenose iz države u državu.

Primer za to je neovlašćeno iznošenje i unošenje kulturnog dobra koje Krivični zakonik Republike Srbije propisuje kao krivično delo (Član 221a KZRS). Prema prvom stavu ovog člana, ko iznese ili izveze u inostranstvo ili unese u Srbiju kulturno dobro ili dobro koje uživa prethodnu zaštitu, bez prethodnog odobrenja nadležnog organa, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. U nekim slučajevima, umesto stroge zatvorske kazne može se izreći uslovna osuda.

Međutim, prema drugom stavu ovog člana, ako je u pitanju kulturno dobro od izuzetnog ili velikog značaja, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina jer ovo krivično delo može da se učini samo sa umišljajem.

Plaćanje gotovim novcem

Pošteno zarađen novac takođe se može pretvoriti u veliku muku ako njegov vlasnik prekrši zakon iz neznanja. Za očekivati je da građani koji su legalno zaradili svoj novac smatraju da njime mogu da raspolažu po sopstvenoj volji, uključujući i mogućnost da gotovinu prenesu preko državne granice. Ipak, ovakvo razmišljanje nije uvek u skladu sa onim što nalažu propisi, počev od toga koliko gotovine sme da primi lice koje se, na primer, bavi određenom prodajom.

Tako se Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma predviđa da lice koje se bavi prodajom robe i nepokretnosti ili vršenjem usluga u Republici Srbiji ne sme od stranke ili trećeg lica da primi gotov novac za njihovo plaćanje u iznosu od 10.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti. Ova zabrana važi bez obzira na to da li se radi o jednoj ili više međusobno povezanih gotovinskih transakcija ili jednom ili više ugovora u periodu od godinu dana, već se navedeni novčani iznos mora uplatiti na račun otvoren kod banke. Isto ograničenje u pogledu iznosa važi i za fizičko lice koje prima gotov novac po osnovu ugovora o zajmu ili ugovora o kupoprodaji nepokretnosti.

Kršenje navedenog člana se kvalifikuje kao privredni prestup ili prekršaj u zavisnosti od toga ko je učinio radnju. Prvo, novčanom kaznom u iznosu od 100.000 do 2.000.000 dinara kazniće se za privredni prestup pravno lice koje primi gotov novac za plaćanje robe i nepokretnosti ili usluga u iznosu od 10.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti, bez obzira da li se plaćanje vrši jednokratno ili u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija (član 46. stav 1.). Pored toga, za isti privredni prestup novčanom kaznom u iznosu od 10.000 do 150.000 dinara kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu.

Drugo, novčanom kaznom u iznosu od 50.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj fizičko lice koje primi gotov novac na osnovu ugovora o zajmu ili ugovora o kupoprodaji nepokretnosti u iznosu od 10.000 evra ili više u dinarskoj protivvrednosti, bez obzira na to da li se radi o jednoj ili više međusobno povezanih gotovinskih transakcija ili jednom ili više ugovora u periodu od godinu dana (član 46. stav 2.).

Prenošenje gotovine preko državne granice

Propisima je određeno i koliko gotovog novca sme da se iznese iz Republike Srbije ili unese u našu zemlju. Prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma svako fizičko lice koje prelazi državnu granicu i pri tom prenosi fizički prenosiva sredstva plaćanja u iznosu od 10.000 evra ili više u dinarima ili stranoj valuti, dužno je da to prijavi nadležnom carinskom organu. Ako to ne učini, fizičko lice čini prekršaj za koji je propisana kazna u iznosu od 50.000 do 150.000 dinara. Takođe, ako prijava ne sadrži sve propisane podatke, fizičko lice će morati da plati kaznu u iznosu od 50.000 do 150.000 dinara.

Zakonom o deviznom poslovanju predviđa se da Narodna banka Srbije (NBS) propisuje bliže uslove za lične i fizičke prenose sredstava plaćanja u inostranstvo i iz inostranstva. Centralna banka je, između ostalog, propisala da svako fizičko lice, bilo da je rezidenti ili nerezident, može izneti iz Republike Srbije ili uneti u našu državu gotovinu do iznosa od 10.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Izuzetno, taj iznos može biti veći ako je fizičko lice kupilo dinare u stranoj banci, što dokazuje potvrdom iz te banke koju daje na uvid carinskom organu.

Pored novčanih kazni, koje su dosta visoke imajući u vidu prosečna primanja u Srbiji, fizičkom licu se može oduzeti gotov novac ako se izrekne zaštitna mera oduzimanja predmeta. Da to nije redak slučaj, ukazuju podaci da se tokom godine na državnoj granici privremeno oduzme značajna količina gotovog novca od lica koja prenese više gotovine od iznosa koji je dozvoljen propisima. U toj situaciji, pojedinac kome je oduzeta gotovina trebalo bi da konsultuje praksu naših sudova ali i Evropskog suda za ljudska prava, jer se praksa donekle razlikuje od pravnih propisa.

Ivan Milić, docent na Pravnom fakultetu u Novom Sadu

Biznis & finansije 240/241, decembar 2025/januar 2026.

 

Foto: milkovasa, Depositphotos

20. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Izvoz IКT usluga iz Srbije u 2025. godini premašio 4,5 milijardi evra

by bifadmin 20. фебруар 2026.

Izvoz informaciono-komunikacionih tehnologija (IКT) iz Srbije u 2025. godini iznosio je 4,55 milijardi evra, što je 10 odsto više nego prethodne godine, saopštila je danas Кancelarije Vlade Srbije za IT i eUpravu.

„Ovaj rezultat potvrđuje snagu, konkurentnost i zrelost domaćeg IКT sektora, a uz kontinuirana ulaganja u digitalizaciju, inovacionu infrastrukturu i primenu veštačke inteligencije, uvereni smo da ćemo i u 2026. godini nastaviti uzlaznu putanju i dodatno ojačati izvozni potencijal najbrže rastućeg i najperspektivnijeg sektora srpske ekonomije“, istakao je direktor Kancelarije Mihailo Jovanović.

U decembru 2025. izvoz IКT usluga iznosio je 471 miliona evra, što je 12 odsto više u odnosu na isti mesec 2024. godine, prenosi Beta.

Suficit za celokupnu 2025. u IКT uslugama iznosio je oko 3,53 milijarde evra.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: olly18, Depositphotos

20. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pet najprodavanijih automobila svih vremena

by bifadmin 20. фебруар 2026.

Među pet najprodavanijih automobila nalaze se dva japanska, dva nemačka i jedan američki automobil.

Honda Civic

Peta na listi je Honda Civic, koja uspešno osvaja kupce širom sveta od 1972. godine. Civic je poznat kao ekonomičan, pouzdan i istovremeno prijatan automobil za vožnju, a nudi se u mnogim verzijama, od osnovnih gradskih varijanti do sportskih modela Type R. Sa prodajom većom od 24 miliona primerka, svrstava se među neosporne klasike automobilske industrije, piše Avto Magazin.

Volkswagen Buba

Volkswagen Buba je takođe ikona. Od početka proizvodnje 1938. do kraja 2003. godine proizvedeno je 21,5 miliona primeraka. Zbog svoje jednostavne tehnologije, izdržljivosti i prepoznatljivog oblika, postao je globalni kultni automobil, koji i danas uživa mnogo simpatija ljubitelja klasičnih vozila.

Volkswagen Golf

Treće mesto zauzima Volkswagen Golf, koji se na putevima pojavio 1974. godine kao naslednik legendarne Bube. Svojom svestranošću, širokim izborom verzija i stalnim tehnološkim unapređenjima, Golf je postao merilo u evropskoj kompaktnoj klasi, sa ukupno više od 35 miliona prodatih vozila.

Ford F-serija

Na drugom mestu je Fordova F-serija, koja dominira američkim tržištem od 1948. godine. Reč je o seriji lakih kamioneta i pikap vozila, gde je model F-150 postao pravi simbol američkog načina života. Sa ukupnom prodajom od preko 40 miliona prmeraka, to je najprodavanije vozilo u Sjedinjenim Američkim Državama i jedan od najvećih globalnih uspeha.

Toyota Corolla

Na prvom mestu je Toyota Corolla, koja je prodata u više od 50 miliona primeraka od 1966. godine. Corolla je sinonim za praktičnost, lako održavanje i izdržljivost, pa ne čudi što je postala globalni rekorder u prodaji.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

20. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zoran Malinović
PromoVesti

Wolt ,,Storefront’’ kao kompletan sistem za online prodaju

by bifadmin 20. фебруар 2026.

Online kupovina u Srbiji prolazi kroz jednu od najbržih transformacija do sada: kupci očekuju iskustvo koje je brzo, jednostavno i potpuno predvidivo. Više nije dovoljno „imati web prodavnicu“ – korisnici žele jasno vreme isporuke, fleksibilnost i kupovinu bez prepreka. Istovremeno, mnogi trgovci nemaju resurse da razvijaju i održavaju sopstvene e-commerce platforme, tehničke timove i kompleksnu infrastrukturu. ,,Storefront’’ je novo Wolt rešenje koje taj raskorak zatvara: brendirana online prodavnica koja se pokreće brzo i bez ikakvog razvoja. Trgovac dobija digitalni prodajni prostor koji može da promoviše na svojim kanalima, a kupac dobija jasno, brzo i pouzdano iskustvo od prve do poslednje faze. Za trgovce to znači brži ulazak u online prodaju, bez dodatnog tehničkog opterećenja.

O ovoj novoj funkciji i značaju za lokalne brendove razgovarali smo sa Zoranom Malinovićem, koji vodi ,,Storefront’’ i Wolt Drive projekte u Srbiji.

Šta je ,,Storefront’’ u jednoj rečenici – i zašto ga sada lansirate?

,,Storefront’’ je naš online izlog za trgovce: gotova online prodavnica pod brendom trgovca, uz iskustvo kupovine bez komplikacija. Lansiramo ga jer vidimo da brzina više nije dovoljna, jednako su važni predvidivost i fleksibilnost, a trgovci žele rešenje koje mogu brzo da stave u funkciju, bez dugog razvoja i velikih ulaganja.

Kako ovo rešenje funkcioniše u praksi: šta radi trgovac, a šta preuzima Wolt?

Trgovac postavlja proizvode i cene, a Wolt obezbeđuje kompletnu infrastrukturu. ,,Storefront’’ je gotov online shop, podržan Wolt tehnologijom – sa integrisanim plaćanjima (kartice, cash on delivery, Google Pay), potpuno povezanom logistikom, automatizovanim usklađivanjem dostupnosti i ruta, kao i Wolt korisničkom podrškom. Kupci biraju ekspresnu ili zakazanu isporuku i u svakom trenutku vide tačan ETA, uz isto pouzdano iskustvo na koje su navikli u Wolt aplikaciji. Drugim rečima: trgovac dobija „ključ u ruke“ online prodavnicu bez razvoja i tehničkih briga, a kupci kompletno, sigurno i predvidivo iskustvo – od porudžbine do isporuke, uz podršku na svakom koraku. Dakle, trgovac dobija prodaju koja radi odmah. Kupci dobijaju Wolt standard – bez kompromisa.

Šta se, iz ugla kupca, menja u odnosu na „klasičan“ web shop?

Menja se osećaj sigurnosti. Kada kupac zna da porudžbina može da stigne za 30 do 45 minuta ili u tačno zakazanom terminu, nestaje neizvesnost koja je dugo bila najveća slabost online prodaje. Umesto da kupac prilagođava obaveze isporuci, isporuka se prilagođava kupcu i to direktno utiče na češće završavanje kupovine i povratak istom brendu.

Koliko je ,,Storefront’’ bitan i kao poslovni i marketinški alat za trgovce?

Najveća vrednost rešenja je brzina i jednostavnost pokretanja. Trgovac dobija sopstveni, brendirani web-shop bez razvoja, bez tehničkih integracija i bez potrebe da već ima sopstveni sajt. Sve je spremno za prodaju odmah. Storefront može direktno da se poveže sa društvenim mrežama i digitalnim kampanjama, Meta oglasima, newsletterima ili bilo kojim drugim kanalom, bez potrebe za sopstvenom web stranicom jer funkcioniše kao samostalno rešenje – kupac jednim klikom dolazi u zvanični online shop brenda i završava kupovinu u okruženju koje je jasno, brzo i pouzdano. Trgovac tako gradi sopstveni digitalni kanal prodaje pod svojim imenom, dok korisnik kupuje „kod brenda“, ali uz logistiku, plaćanja i korisničku podršku koje obezbeđuje Wolt.

,,Storefront’’ je novost, ali Wolt je i ranije uvodio rešenja koja partnerima olakšavaju rast. Gde u tom portfoliju stoji Wolt Drive?

,,Storefront’’ je kompletno rešenje sa već uključenom dostavom. Wolt Drive je namenjen partnerima koji već imaju svoj web shop ili postojeće prodajne kanale, ali žele pouzdanu dostavu do kupca bez organizovanja sopstvene logistike. Model je jednostavan: trgovci dobijaju brzu i efikasnu logistiku, a kupci dobijaju brzu i predvidivu isporuku (ekspresno ili zakazano) uz transparentno praćenje. U Srbiji je Wolt Drive, kao i ,,Storefront’’ dostupan u 30+ gradova u kojima posluje Wolt, sa prosečnim vremenom isporuke oko 35 minuta, i prepoznat je kod trgovaca koji žele da podignu standard usluge, a da se logistikom ne bave interno.

Naš cilj je da olakšemo rast lokalnih brendova i ekonomije tako što smanjujemo prepreke za online prodaju, od momenta naručivanja do same ispouke. Za partnere to znači manje ulaganja u razvoj i logistiku, a više prostora za rast i odnos sa kupcima. Bez kompromisa u brendu, bez neizvesnosti u isporuci. Vaša prodavnica. Vaš brend. Naša tehnologija.

20. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko mleka Srbija uvozi, zašto smo na evropskom začelju po potrošnji i šta traže domaći farmeri

by bifadmin 20. фебруар 2026.
Dok se mlekari u Srbiji bune i traže zabranu uvoza i dodatnu regulaciju tržišta, zvanični podaci i ekonomske analize ukazuju na dublji sistemski problem koji prevazilazi puko pitanje granica. Iako su lageri domaćih mlekara puni, Srbija, zapravo, troši manje mlečnih proizvoda od zemalja regiona i proseka Evropske unije.

Zvanični podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je tokom 2025. godine u Srbiju uvezeno oko 41.300 tona mleka i mlečnih proizvoda, što je pad od približno 29 odsto u odnosu na 2024. godinu. Ovaj trend smanjenja nastavljen je i u januaru 2026. godine.

Kada se pogleda struktura uvoza, situacija prema podacima Republičkog zavoda za statistiku je sledeća:

Mleko i pavlaka: Tokom prošle godine uvezeno je 18.908 tona u vrednosti od 28 miliona evra, što je značajan pad u odnosu na 31.785 tona iz prethodne godine.

Glavni izvori: Polovinu ukupne količine mleka uvozimo iz Bosne i Hercegovine (6.026 tona) i Slovenije (4.678 tona).
Vrednost uvoza: Posmatrano kroz novac, najviše mlečnih proizvoda stiže iz Poljske (34 miliona evra), Nemačke (29 miliona evra) i Italije (12,6 miliona evra).
Mleko u prahu: Najveće količine stižu iz Belorusije (1.350 tona), Francuske i Poljske.

Potrošnja: Na „začelju“ smo Evrope

Iako je mleko osnovna namirnica, građani Srbije ga troše znatno manje nego što je to uobičajeno u EU. Procene za 2024. godinu pokazuju da se u Srbiji troši oko 180 do 200 litara godišnje po glavi stanovnika (uključujući jogurt, sireve i pavlaku).

Ova brojka nas stavlja na dno evropske tabele. Poređenja radi, stanovnik Finske potroši 430 kg, Holandije 341 kg, a susedne Crne Gore 349 kg godišnje.

Među razlozima za manju potrošnju mleka ranije se navodila i tvrdnja da čak postoji negativna kampanja oko njegove upotrebe.

Na to je ukazivao i premijer Đuro Macut pre mesec dana: „Srbija troši veoma malo mleka po glavi stanovnika. Mi nemamo mleko u školama. Mi nemamo više one užine koje su nekada bile. Postojale su kuhinje koje su bile tu u školama, gde se promovisala upotreba mleka. Mleko je apsolutno neophodno i potrebno kao nutritivna materija, pogotovo u prvih 25 godina rasta i razvoja kada formiramo skelet“, naveo je Macut.

On je naglasio da je mleko u Srbiji kvalitetno i dobro za upotrebu.

Šta žele potrošači, a šta muči proizvođače?

Navike potrošača u Srbiji polako se menjaju, a tržište se deli na dva pravca:

Potreba za kvalitetom i autentičnošću: Sve je veća potražnja za zanatskim proizvodima, poput maslaca od fermentisane pavlake ili sireva sa geografskim poreklom (homoljski, sjenički, zlatarski).

S druge strane, farmeri koji protestuju tvrde da je domaća proizvodnja pred kolapsom zbog niskih otkupnih cena (koje se u Šumadiji kreću od 25 do 48 dinara) i nekontrolisanog priliva jeftinih tvrdih sireva poput Gaude i Edamera iz EU.

Uvoz ovih sireva raste, dok domaći kačkavalj gubi trku zbog nižih cena uvozne robe, što, kako oni navode, dovodi do punjenja lagera i otkazivanja otkupa sirovog mleka.

Zahtev poljoprivrednika je da se hitno stopira kompletan uvoz svih poljoprivrednih proizvoda i da se država obaveže da otkupi postojeće viškove u robne rezerve, kako bi se što pre stabilizovalo i regulisalo tržište.

 

Zašto država ne može jednostavno da zabrani uvoz?

Dok proizvođači traže potpunu zabranu uvoza dok se tržište „ne raščisti“, ministar poljoprivrede Dragan Glamočić i analitičari PKS-a upozoravaju da to nije realno. Srbija je potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji nalaže slobodnu trgovinu sa EU.

Uvođenje takvih barijera moglo bi izazvati recipročne mere, čime bi bio ugrožen srpski izvoz hrane koji je prošle godine vredeo 3,1 milijardu evra. Kao rešenja se predlažu intervencije preko robnih rezervi, prerada viškova u mleko u prahu i kampanja za povećanje domaće potrošnje.

Transparentnost: Kupci insistiraju na jasnijem deklarisanju kako bi znali da li kupuju domaći ili uvozni proizvod, kao i da li on sadrži biljne masti poput palminog ulja.

Ministar Dragan Glamočić je danas istakao da farmeri u Srbiji danas dobijaju za 30 dinara više za litar mleka nego farmeri u Bavarskoj, i dodao da je on lično nedavno savetovao farmere da što pre spuste cenu mleka kako bi se sačuvalo tržište jer u suprotnom neće doći do otkupa mleka.

Dodao je da farmeri to nisu hteli, već da su hteli po svaku cenu da se bore za cenu mleka.

– Poljoprivrednici ćute kada je dobro, ništa neće da pohvale. Njih čujete samo kada im fali, a kada je dobro onda ćute – istakao je Glamočić.

Na pitanje zašto se u Srbiji ne pravi mleko u prahu, Glamočić je rekao da se mleko u prahu pravi u momentima kada postoji višak mleka, i onda se deponuje mleko u prahu. „Evropa isto to radi, i kada se desi višak mleka evropske fabrike uzmu i rešavaju to tako što to mleko prodaju ispod cene. Ako kupite mleko u prahu u Evropi ono košta dva i po evra, a mi u Srbiji imamo ozbiljnu konditorsku industriju i naše kompanije kada proizvedu mleko u prahu oni kažu da bez pet, šest evra po kilogramu ne mogu da daju to mleko”, objasnio je on.

 

U međuvremenu, čekaju se rezultati konsultacija sa Evropskom komisijom zakazanih za 25. februar, a sutra je i veliki sastanak predstavnika mlekara i resornog ministra.

Izvor: Blic
Foto: Pixabay
20. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Inflacija u januaru 2,4 odsto, najviše poskupela kafa i vodosnabdevenje

by bifadmin 20. фебруар 2026.
Inflacija je u januaru dodatno usporila – potrošačke cene u januaru 2026. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 2,4 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku. Ipak, značajan rast cene beleže kafa i njeni supstituti – za 20,6 odsto, kao i usluge vodosnabdevanja – za 20,4 odsto, pa i nakit i ručni satovi koji su za godinu dana poskupeli za 36,4 procenta.
Inflacija u decembru 2025. godine, u odnosu na isti mesec 2024. (međugodišnja inflacija), bila je 2,7 odsto. Kada je reč o prosečnoj inflaciji u 2025, potrošačke cene su u odnosu na 2024. u proseku povećane za 3,8 odsto.
U januaru ove godine inflacija je usporila na pomenutih 2,4 odsto.
Hrana je, prema izveštaju RZS, ovog januara u odnosu na prošli, pojeftinila za 2,2 odsto. Ipak, određene namirnice beleže međugodišnji rast cena, poput voća i orašastih plodova koji su poskupeli za 9,2 odsto.

Meso i prerađevine uvećali su cenu za 0,2 odsto.

Bezalkoholna pića poskupela su 8,4 odsto, a kafa i njeni supstituti čak 20,6 procenata.
Od hrane je najviše na ceni „izgubila“ grupa namirnica „povrće, gomolji, plantane, banane za kuvanje i mahunarke“ – za 11,8 odsto.

Usluga čišćenja, popravke, prilagođavanja i unajmljivanja odeće poskupelo je 14 procenata.
Vodosnabdevanje je za godinu dana poskupelo 20,4 procenta, odvoz smeća 5,3 odsto, a otpadne vode 13,1 odsto.
Električna energija skuplja je 9,6 odsto, a gas 0,1 procenat, dok su „kruta goriva“ poskupela za 5,7 odsto.

Zdravlje

Kada je reč o zdravlju, nebolničke usluge u januaru ove godine su, u odnosu na januar 2025, skuplje za 7,4 procenta, a lekovi 5,8 odsto.
Veterinarske i druge usluge za kućne ljubimce za godinu dana poskupele su za 17 procenata.
Održavanje i popravka vozila skuplja je za 11 odsto, poštanske i kurirske usluge 7,8 odsto, dok su paketi telekomunikacionih usluga skuplji za 8,7 procenata.
Fotografske usluge skuplje su za 14,7 odsto, dok su novine i časopisi uvećali cenu za čak 27,5 odsto.

Turistički aranžmani

Turistički paket-aranžmani od prošlog do ovog januara poskupeli su za 18,3 procenta.
Finansijske usluge, kao i eksplicitne naknade naplaćene od strane depozitnih korporacija, poskupele su u jednakom procentu – za 11,7 odsto.
Cene su podigli i frizerski saloni, kao i saloni lepote i to za 11,5 odsto za godinu dana.

Nakit i ručni satovi uvećali su cenu za 36,4 procenta.

Mesečna inflacija

U 2025. godini, u odnosu na 2024. godinu, potrošačke cene su povećane u proseku za 3,8 procenata.
„Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u januaru 2026. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama Osiguranje i finansijske usluge (2,0%), Rekreacija, sport i kultura i Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva (za po 1,5%), u grupama Hrana i bezalkoholna pića i Informisanje i komunikacije (za po 0,5%), Nameštaj, oprema za domaćinstvo i tekuće održavanje stana, Zdravlje i Predmeti i usluge lične nege, socijalne zaštite i ostale usluge (za po 0,1%)“, navodi RZS.
Pad cena je zabeležen u grupama Transport (-1,1%) i Odeća i obuća (-0,9%).
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u januaru 2026. godine, u odnosu na decembar 2025. godine, u proseku su povećane za 0,3 odsto.
Izvor: N1
Foto: Pixabay
20. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Da li društvena mreža X može da nas pomeri udesno?

by bifadmin 19. фебруар 2026.

Naučnici sa italijanskog univerziteta Bokoni tvrde da algoritam X-a pomera političke stavove korisnika u konzervativnijem pravcu.

Ovaj zaključak objavili su u radu “Politički efekti algoritma feeda mreže X”. On je izveden iz studije koju je vodio Žermen Gotje a u kojoj su istraživači nasumično rasporedili 4.965 aktivnih korisnika mreže X iz SAD u jednu od dve grupe.

Prva grupa koristila je podrazumevani „For You“ feed. Taj feed koristi algoritam koji bira i rangira objave za koje procenjuje da će korisnici najverovatnije stupiti u interakciju s njima, uključujući i objave naloga koje oni ne prate.

Druga grupa koristila je hronološki feed. On prikazuje samo objave naloga koje korisnici prate, i to redosledom kojim su objavljene. Eksperiment je trajao sedam nedelja tokom 2023. godine.

Korisnici koji su prešli sa hronološkog feeda na „For You“ feed imali su za 4,7 procentnih poena veću verovatnoću da daju prioritet političkim pitanjima koja favorizuju američki republikanci. Bili su i skloniji tome da krivičnu istragu protiv predsednika SAD Donald Trump smatraju neprihvatljivom. Takođe, kada je reč o ratu u Ukrajini pomerili su se u pravcu koji je naklonjeniji Rusiji.

Kako radi algoritam?

Istraživači su analizirali i na koji način je algoritam proizveo ove efekte. Pronašli su dokaze da je udeo desno orijentisanog sadržaja povećao za 2,9 procentnih poena ukupno (i za 2,5 poena među političkim objavama) u poređenju sa hronološkim feedom.

Istovremeno je značajno smanjio vidljivost objava sa naloga tradicionalnih medijskih organizacija, a promovisao ili pojačavao objave političkih aktivista.

Studija je pokazala i da je algoritam podsticao korisnike da zaprate više desno orijentisanih naloga, a ti novi obrasci praćenja zadržali su se čak i nakon povratka na hronološki feed.

Drugim rečima, isključivanje algoritma nije jednostavno „resetovalo“ ono što ljudi vide. Njegov uticaj je bio dugotrajniji od svakodnevnih efekata.

Erozija demokratičnosti i tolerancije

Pomenuta studija potvrđuje nalaze sličnih istraživanja. Na primer, studija iz 2022. godine – pre nego što je Elon Musk kupio Twitter i preimenovao ga u X – pokazala je da su algoritamski sistemi platforme pojačavali sadržaj političkog desnog centra više nego levog u šest od sedam analiziranih zemalja.

Eksperimentalna studija iz 2025. godine ponovo je rangirala X feedove kako bi smanjila izloženost sadržaju koji izražava antidemokratske stavove i stranačku netrpeljivost. Utvrđeno je da je to promenilo osećanja ispitanika prema političkim protivnicima za više od dva poena na skali „termometra osećanja“ od 0 do 100. Autori su procenili da bi takva promena u opštoj populaciji prirodnim putem obično trajala oko tri godine.

Izvor: The Conversation

Foto: JarTee, Depositphotos

19. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Prevara sa likom ministra finansija Siniše Malog

by bifadmin 19. фебруар 2026.

Ministar finansija Siniša Mali upozorio je građane da se na Fejsbuku pojavila reklama sa njegovim likom koja je zapravo prevara.

U reklami se pominje veb sajt preko koga se, navodno, može jednostavno i lako zaraditi veliki novac. Međutim, Mali kaže da nije pozajmljivao svoj lik za takve reklame.

Slična prevara realizovana je prošle godine u Hrvatskoj gde je ministar finansija Zdravko Marić navodno “pozivao ljude da ulažu” na nekoj investicionoj platformi. Ispostavilo se da to nije bila njegova izjava već video nastao upotrebom veštačke inteligencije.

Naime, u pitanju je deep fake tehnologija kojom se može napraviti lažni video sa osobama čiji lik prevaranti odluče da koriste. Tako se stvara privid da su stvarne osobe predložile određeni proizvod ili uslugu.

Zato se građanima savetuje da ukoliko im neki ovakav video ne deluje sasvim prirodno ili se u njemu obećavaju nerealno veliki prinosi, budu na oprezu.

Foto: Pixabay

19. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Direktor SME HUB-a Aleksandar Goračinov: Švajcarska podrška i domaća ekspertiza za razvoj srpskih preduzeća

by bifadmin 19. фебруар 2026.

Kako je nastala ideja SME HUB-a i po čemu se ona razlikuje od klasičnih razvojnih programa?

SME HUB je nastao kao odgovor na konkretne potrebe malih i srednjih proizvođačkih preduzeća u Srbiji, uz snažnu podršku Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), odnosno Vlade Švajcarske. SDC je prepoznao potencijal domaće industrije i potrebu da se MSP ne podržavaju parcijalno, već kroz sistemski i dugoročni pristup. Upravo takva strateška vizija omogućila je da SME HUB postane inicijativa vredna više od 7 miliona švajcarskih franaka, usmerena na održive i merljive promene. Za razliku od brojnih razvojnih programa, kod kojih efekti često ostaju kratkoročni ili teško vidljivi, SME HUB je zasnovan na ideji da razvojni kapital mora imati jasan smisao i konkretan rezultat. Zato smo krenuli od toga da kapital prilagodimo tržištu na kome se primenjuje i usmerimo ga tačno na ono što je firmama zaista potrebno. Dodatna vrednost koju donosimo nije samo finansijska podrška, već znanje, kroz kombinaciju finansijskih mehanizama i stručne, praktične podrške konsultanata, koje omogućava stvarne promene u poslovanju.

Koliko je uloga Švajcarske bila važna u oblikovanju tog modela?

Mogu slobodno da kažem presudna. Švajcarska Vlada, kroz SDC, nije samo obezbedila bespovratna sredstva, već je dala poverenje, u modelu javno-privatnog partnerstva sa domaćim ICT Hub-om, da kroz SME HUB zajedno razvije mehanizam koji funkcioniše u lokalnom kontekstu. Švajcarski model podrazumeva odgovorno upravljanje sredstvima, jasne ciljeve i praćenje efekata. Uloga SME HUB tima u svemu ovome je da to spoji sa poznavanjem domaćeg ekosistema, mentaliteta preduzetnika i realnih izazova sa kojima se domaće firme suočavaju. Rezultat je sistem kofinansiranja koji je agilan, efikasan i prilagođen tržištu Srbije. Pored toga, zahvaljujući podršci SDC-a, kroz program Srpske fondacije za preduzetništvo, koji se sprovodi u saradnji sa ProCredit Bankom, uspostavljen je dodatni mehanizam podrške za preduzeća uključena u SME HUB. Ovaj mehanizam omogućava korišćenje kreditno-garantne šeme pod povoljnijim uslovima, čime se firmama olakšava pristup finansiranju u fazi daljeg rasta.

Šta konkretno SME HUB donosi firmama?

Pre svega donosi jasnu strukturu sistema i dodatno znanje. Mnoge firme su preduzetnički nastrojene i snažne, ali slabo finansijski organizovane i potkovane. Ne budžetiraju, nemaju jasne finansijske planove, ne upravljaju likvidnošću na sistemski način i često nemaju tim koji se time bavi. Kroz SME HUB im pomažemo da uvedu upravljanje finansijama, jasne procese i alate za donošenje odluka. A paralelno sa tim, obezbeđujemo bespovratno kofinansiranje konsultantskih usluga i za to angažujemo domaće, specijalizovane konsultante koji razumeju industriju i tržište. Način na koji SME HUB radi i kakve rezultate postiže najjasnije se vidi na konkretnim primerima transformacije preduzeća. Jedan od njih je i firma Sunce Marinković, čija je poslovna transformacija obuhvatila oblasti menadžmenta i digitalizacije, uz ukupnu vrednost ulaganja od oko 108 hiljada švajcarskih franaka. Ovakav pristup omogućava preduzećima da istovremeno unaprede organizaciju, procese i usklađenost sa savremenim tržišnim zahtevima.

Rezultat sprovedenih transformacija kroz SME HUB je započinjanje novih i proširenje postojećih saradnji sa velikim domaćim i multinacionalnim kompanijama, u ukupnoj vrednosti od 1,1 milion CHF, što jasno potvrđuje kvalitet pružene podrške.

Šta znači momenat kofinansiranja i zašto je to važno?

Zato što se tako gradi poverenje i odgovornost. Kada firma učestvuje sa svojim sredstvima, ona je istinski posvećena promeni. To je deo švajcarske filozofije razvoja, sredstva nisu poklon, već investicija u znanje i sistem. Upravo zato pratimo efekte uloženog novca, zadovoljstvo preduzeća i konkretne promene unutar organizacije. Nama je važno da se rezultat vidi u praksi, a ne samo u izveštajima.

Nakon 3 godine, da li imate osećaj da ste na dobrom putu?

Svakako da da, jer se to, pre svega, vidi kroz rezultate. Među proizvođačkim firmama smo već prepoznatljivi i sad već umeju da prepoznaju šta dobijaju, a to su bespovratna sredstva uz minimalnu administraciju, ali i jasnu strukturu i stručnu podršku tokom celog procesa. Uspostavili smo jasan sistem koji odlično funkcioniše na terenu, od dijagnostike firme, preko implementacije, do merenja efekata. To je ono što nas izdvaja i što je pokazalo da razvojni kapital može da funkcioniše od nule do vidljivih rezultata.

Koji su vaši planovi za naredni period?

Kao i svi koji se bave biznisom, tako i mi imamo određene targete iz godine u godinu koje moramo da dostignemo. Do sada je 31 firma ušla u proces transformacije, a plan nam je da do kraja godine ostvarimo cilj da 40 firmi prođe kroz ovaj proces. Nastavljamo da menjamo ono što je neophodno promeniti i da tako pokazujemo da je moguće izgraditi sistem koji donosi stvarne, održive promene bitne za domaća mala i srednja preduzeća.

19. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički rizik porastao
  • Ko najviše a ko najmanje zarađuje u Srbiji?
  • Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje nisku otkupnu cenu
  • Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih intervencija
  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit