NAJNOVIJE
Koji sektor pokreće evropsku ekonomiju?
Za paušalce produženo ograničenje rasta poreske osnovice od 10%...
Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od...
Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom...
Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro...
Milton Fridman: Država nema svoj novac, samo ljudi imaju...
U trećem kvartalu prosečna neto zarada nominalno veća za...
Čak 87,8 odsto ukupnog izvoza je iz prerađivačke industrije
Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova
Globalni kapital sve češće ima prezime
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Lean liderstvo: Više pitanja, manje komandi

by bifadmin 23. јул 2025.

U tradicionalnom modelu rukovođenja, lideri su često zamišljeni kao oni koji znaju sve, donose odluke sami i delegiraju zadatke sa očekivanjem pukog izvršenja. Takav pristup može funkcionisati u predvidivom okruženju, ali današnji svet, ispunjen neizvesnostima, promenama i potrebom za stalnim unapređenjem, zahteva drugačiji model liderstva. Tu na scenu stupa Lean liderstvo, poručuju iz Tecor consultinga.

Lean filozofija, poznata po svojoj posvećenosti eliminaciji rasipanja i stvaranju vrednosti za korisnika, ne odnosi se samo na operacije i procese već i na kulturu, ponašanje i stil rukovođenja. Lean liderstvo je pristup koji stavlja akcenat na učenje, razumevanje i kontinuirano poboljšanje, a ne na kontrolu i direktivu.

Lider kao učenik i facilitator

Jedna od osnovnih karakteristika Lean lidera jeste spremnost da uči. Umesto da se postavlja kao autoritet koji zna sve odgovore, Lean lider se pozicionira kao neko ko postavlja prava pitanja. Umesto da pita: “Zašto ovo još nije gotovo?”, on pita: “Na koje prepreke si naišao?”. Na ovaj način, lider ne samo da dobija uvid u probleme, već i podsticaj zaposlenom da razmišlja o uzrocima i rešenjima.

Takav pristup razvija kulturu odgovornosti i otvorene komunikacije. Timovi ne rade iz straha od greške, već sa poverenjem da im je dozvoljeno da uče, testiraju, pogreše i unaprede se. Lean lider stvara okruženje u kojem je greška prilika za učenje, a ne povod za kaznu.

Gemba: Lider ide tamo gde se posao dešava

Još jedan od osnovnih principa Lean liderstva jeste prisustvo na Gembi – mestu na kojem se posao zaista odvija. Gemba nije metafora; to je konkretna lokacija: proizvodna linija, kancelarija, magacin, bilo koje mesto gde se stvara vrednost.

Lider koji praktikuje Gemba pristup ne donosi odluke iz kancelarije. On svakodnevno razgovara sa timovima, posmatra tokove rada, postavlja pitanja i uči. Ključ nije u mikromenadžerisanju, već u razumevanju realnog problema, izazova i potencijala za unapređenje.

Gemba razgovori nisu inspekcija, već dijalog. Postavljaju se pitanja kao što su: “Kako mogu da ti pomognem da ovaj proces bude lakši?”, “Koji deo posla ti oduzima najviše vremena bez dodavanja vrednosti?”.

Više poverenja, manje kontrole

Lean lider veruje svom timu. On ne vidi svoju ulogu kao kontrolora, već kao podršku. U organizacijama sa tradicionalnim hijerarhijama, zaposleni često osećaju da nemaju pravo da donose odluke ili predlažu promene. U Lean organizaciji, lider ohrabruje sve članove tima da prepoznaju probleme i predlože rešenja.

Ovakav pristup ne samo da povećava angažovanost i motivaciju zaposlenih, već i ubrzava proces unapređenja. Kada svako u organizaciji ima autonomiju da deluje u okviru svog znanja i kompetencija, organizacija postaje agilnija.

Lider koji uklanja prepreke

U Lean kulturi, jedan od glavnih zadataka lidera je da uklanja prepreke koje ometaju tim u stvaranju vrednosti. To znači da lider mora da bude u stalnom kontaktu sa operativnom stvarnošću i spreman da reaguje kada naiđe na nepotrebnu složenost, administrativne barijere, neefikasne alate ili lošu komunikaciju.

Lider nije tu da komanduje, već da služi timu. Njegov zadatak je da omogući zaposlenima da se fokusiraju na ono što znaju najbolje, a ne da se bore sa sistemskim problemima koji bi mogli biti uklonjeni uz malo slušanja i proaktivnosti.

Lider koji razvija druge lidere

Jedan od ključnih principa Lean liderstva jeste razvoj ljudi. Dobar Lean lider ne stvara zavisnost od sebe. Naprotiv, on razvija kompetence, samostalnost i liderstvo kod drugih. To radi tako što postavlja izazove, postavlja pitanja, nudi podršku i vraća odgovornost na mesto gde i pripada, svom timu.

Ovaj pristup doprinosi dugoročnoj otpornosti organizacije. Kada se lider povuče, sistem ostaje jak jer je izgrađen na znanju, angažovanju i sposobnosti svih čanova tima da razmišljaju a ne samo da sprovode.

Praktičan primer: Lean lider u proizvodnji

Zamislite proizvodnog menadžera koji svakog jutra odlazi na Gembu. Umesto da samo proverava KPI-jeve u svojoj kancelariji, on razgovara sa linijskim radnicima:

“Šta vam je juče bilo najteže u radu?”

“Imamo li danas prepreke koje treba odmah ukloniti?”

“Imate li ideje kako da smanjimo vreme postavke mašine?”

Na osnovu ovih pitanja, tim predlaže novu organizaciju alata koja smanjuje vreme podešavanja za 20%. Predlog se testira, meri i primenjuje. Znanje već postoji u timu, a lider ga je samo podstakao pravim pitanjima.

Zaključak: Snaga pitanja

Lean liderstvo nije slabiji oblik rukovođenja – ono je dublji, zreliji i dugoročniji model liderstva. Potrebna je hrabrost da se odustane od instant rešenja i kontrole, i zameni ih poverenjem, pitanjima i stalnim učenjem.

U Tecor consulting-u, veruju da lideri ne menjaju organizacije komandama, već pitanjima. Ako i vaš tim želi da izgradi kulturu u kojoj se svi osećaju odgovornima za poboljšanje, prvi korak je jednostavan:

Počnite da postavljate bolja pitanja.

Tekst priredio: Nikola Jerotijević, Tecor consulting

23. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova ekspozitura ProCredit banke u Kragujevcu

by bifadmin 23. јул 2025.

Nova ekspozitura u Kragujevcu opremljena je u skladu sa najnovijim standardima ProCredit banke i nalazi se u okviru poslovno-stambenog kompleksa u Kragujevcu, New Point, koji postaje novo urbano središte Kragujevca – mesto susreta poslovnog, porodičnog i društvenog života.

U prijatnoj atmosferi pažljivo dizajnirane ekspoziture, predstavnici banke dočekuju klijente uz unapređen kvalitet usluge i dostupnu Samouslužnu zonu 24/7 za samostalno i komforno obavljanje poslova sa bankom, nezavisno od radnog vremena banke.

„Preseljenje ekspoziture u Kragujevcu predstavlja važan korak ka unapređenju korisničkog iskustva i kvaliteta usluge koju pružamo našim klijentima. Nova ekspozitura je funkcionalno uređena i tehnički unapređena, kako bismo postojećim i budućim klijentima, obezbedili efikasniju podršku i prijatnije okruženje za obavljanje svih bankarskih aktivnosti, a naše stručno osoblje na raspolaganju je za svaki vid podrške“, izjavio je Igor Vignjević, direktor ekspoziture ProCredit banke u Kragujevcu.

Radno vreme savetnika za stanovništvo i savetnika za rad sa privredom ostaje nepromenjeno – radnim danima od 8 do 16 časova, dok Samouslužna zona 24/7 omogućava klijentima da obavljaju osnovne bankarske transakcije u bilo koje doba dana i noći.

23. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Potcenjivački odnos prema naučnim i tehnološkim dostignućima

by bifadmin 23. јул 2025.

Može izgledati čudno da je napretku potrebna odbrana. Ali čini se da smo došli do tačke kada je to postalo nužno. Većina stanovnika bogatih zemalja uzima zdravo za gotovo sve udobnosti koje su im na dohvat ruke. Ako već nisu u stanju da saosećaju sa onim delom čovečanstva koji i dalje grca u bedi, onda bi trebalo da se prisete kako su sve do nedavno živeli njihovi preci, opominje Džejson Kroford, predavač iz oblasti istorije i filozofije napretka i osnivač Instituta „Koreni progresa“.

Većina ljudi u bogatim zemljama više se ne seća kako je to biti siromašan, nepismen ili kakav je to osećaj kada vam deca umiru odmah nakon rođenja. Ogromna mašina koja nam obezbeđuje neviđeni prosperitet gotovo je nevidljiva. Vidimo njene proizvode – svežu hranu, jeftin nameštaj, asfaltirane puteve, čistu vodu, efikasne lekove – ali retko se pitamo odakle dolaze ili kako su stvoreni, čak i ako smo maglovito svesni da čovečanstvo nije uvek uživalo u njihovim blagodetima.

Mnogo toga danas previše lako uzimamo zdravo za gotovo. Malo ko razmišlja o tome da ono što se u bogatim zemljama podrazumeva kao osnovno civilizacijsko pravo, i dalje nije dostupno milionima odraslih i dece u najsiromašnijim delovima sveta. Ali, ako već nismo u stanju da istinski saosećamo sa bedom drugih iz drugačijih kultura koje neretko doživljavamo kao neprijateljske jer ih ne razumemo, pođimo od onoga što nam je bliže – od naših predaka. Ako se iole udubimo u način na koji su oni živeli, shvatićemo do koje mere potcenjujemo ono što mi danas imamo.

Odakle stiže naša udobnost?

Danas možete pojesti obrok, bez razmišljanja o traktorima i mašinama za žetvu, cevima za navodnjavanje, industrijskim pećima koje proizvode sintetičko đubrivo, istraživačima u laboratoriji koji prave otpornije sorte useva. I lako možete zaboraviti da su ljudi ne tako davno, mogućnost da uopšte pojedu obrok smatrali darom, za koji su tradicionalno zahvaljivali Bogu.

Možete u ormaru nagomilati odeću u raznim stilovima i bojama, a da ne znate ništa o mašinama za predenje, kadicama za bojenje, automatskim razbojima, mašinama za šivenje ili izuzetno efikasnom fabričkom sistemu koji je ovu vrstu proizvoda pretvorio od luksuza za bogate u robu dostupnu prosečnom radniku. I retko ko razmišlja da je ovaj posao nekada ručno obavljao ogroman broj radnika, uz upotrebu samo osnovnih alata.

Možete ući u sobu i upaliti svetlo, nesvesni da iza toga stoje turbine teške više tona koje pokreću električne dinamo mašine, da bi isporučile energiju kroz mrežu dalekovoda do vaše kuće. Vašim precima u ne tako davna vremena to je delovalo kao naučna fantastika.

Ako se inficirate, možete se lečiti antibiotikom, bez obzira da li ste upoznati sa istraživačima koji su ga otkrili, ili sa opsežnim ispitivanjima koja su sprovedena da bi se utvrdila njegova bezbednost i efikasnost. Da li uopšte razmišljate o tome da pre manje od jednog veka, lekari nisu mogli mnogo toga da urade u borbi protiv infekcija koje su često završavale smrću.

Možete se opustiti uveče uz strimovanje filmova ili muzike, čak i ako ne znate binarni jezik računara, niti kako da ih programirate, niti pravila koja prate kada razmenjuju informacije. Međutim, u vreme vašeg pradede zvuk i slike nisu mogli da se snimaju u bilo kom obliku, a mogućnost da se čuju najbolji svetski izvođači predstavljala je luksuz, rezervisan samo za najbogatije.

Ono što je za nas smak sveta, našim precima je bila svakodnevnica

Udobnosti modernog sveta su među njegovim najvećim dostignućima. Ali upravo ta udobnost nas sprečava da razumemo surovost svakodnevnog života koja je nekada bila pravilo. Ne osećamo smrad kanalizacije ili konja na ulicama, ne znojimo se na suncu dok radimo na poljima, ne osećamo koliko je teška kanta vode koju nosimo sa bunara.

Ne brinemo se da li ćemo umreti od gladi jer su usevi propali zbog suše ili mraza, ili se smrznuti jer nemamo drva za ogrev, da li će naše dete umreti zbog ogrebotine koju je zadobilo zarđalim ekserom. Naš život je udoban, bezbedan i čist, na način koji bilo ko od nas malo ceni.

Industrijska civilizacija je postala žrtva sopstvenog uspeha. Ona je rešila probleme svakodnevnog života tako temeljno i sofisticirano, da oni gotovo potpuno blede u našem kolektivnom pamćenju. Prisetimo ih se samo u retkim prilikama, kada grejanje ne radi, nestane struje, kada se zagadi voda, ili su police u radnjama prazne. Ako se to dogodi, takvi događaji odmah postaju udarne vesti. A ono što nama deluje kao smak sveta, za naše pretke je sve do skoro bio njihov svakodnevni život.

Zaboravljamo da prosečan stanovnik u najrazvijenijim zemljama u mnogim pogledima živi bolje od kraljevskih porodica iz prošlosti. Zaboravljamo da je čak i najobičnije stvari koje koristimo u svakodnevnom životu neko morao da smisli i da napravi. Rajsferšlusi, spajalice, gumene trake nisu postojali sve do 19. veka. Četkica za zube je prvi put masovno proizvedena krajem 18. veka.

Da bi se napravile limenke, plastične flaše i kartonske ambalaže za namirnice, bilo je potrebno mnogo znanja, od dizajniranja, preko nabavke odgovarajućih materijala, do same proizvodnje, a da pri tom sve to bude jeftino za potrošača. Otvarač za konzerve je izumljen tek nekoliko decenija nakon konzerve za hranu – ranije su se konzerve obično otvarale čekićem i dletom.

Veliki deo naše putne infrastrukture je iznenađujuće skorašnjeg datuma. Ulice nisu bile popločane asfaltom do 19. veka, znakovi stop i trobojni semafori uvedeni su tek početkom prošlog veka, prugasti pešački prelaz „zebra“ 1951. godine.

Vesti su putovale sporije od smrti

Zaboravljamo koliko su ljudi bili izolovani u prošlosti. Za nas, koji živimo u svetu trenutnih globalnih komunikacija, to je gotovo nemoguće shvatiti. Većina ljudi koji su živeli u srednjem veku nikada nije putovala više od nekoliko desetina kilometara od svoje kuće. Čak i u Americi 19. veka, putovanje na velike udaljenosti bilo je epsko. Sve do 1860. godine, putovanje od Njujorka do San Franciska, bilo kopnom ili morem, trajalo je šest meseci, a putnici su rizikovali svoje živote.

Vesti su se širile sporo, ponekad sa tragičnim posledicama. Bitka za Nju Orleans, gde je poginulo preko 2.000 ljudi, vođena je nakon sporazuma o okončanju rata 1812. godine, jer su vesti o miru prekasno stigle do boraca.

Kao što su putovanja i komunikacije bili uveliko ograničeni pre 20. veka, takav je bio i pristup znanju, umetnosti i kulturi u vreme kada čak ni javne biblioteke nisu bile uobičajene, a prosečna osoba je imala samo nekoliko godina formalnog obrazovanja.

Zaboravljamo koliko je svet nekada bio opasan, nestabilan i zastrašujući. Glad je bila uobičajena kroz celu istoriju pre moderne poljoprivrede. Istoričar Fernan Brodel kaže da se „glad ponavljala tako uporno vekovima da je postala deo čovekovog biološkog režima i svakodnevnog života“. Bolesti su bile toliko raširene, da su ih ljudi prihvatali kao neminovnost. Smrtnost odojčadi bila je toliko visoka da neke kulture nisu ni davale ime novorođenčetu dok ne bi preživelo nekoliko nedelja ili meseci. Veliki požari, poplave ili epidemije zauvek su zatrli mnoge gradove.

Zahvalnost prema onima koji su živeli pre nas

Mi danas nismo svesni koliko su naši životi bezbedniji i bezbrižniji u poređenju sa prošlošću.

Živimo u neverovatnom svetu i trebalo bi da prestanemo da ga uzimamo zdravo za gotovo. Nikada ne smemo zaboraviti koliko je težak, prljav i opasan bio život za većinu ljudi koji su postojali pre nas. I s vremena na vreme, trebalo bi da sagledamo naš svet sa osećajem strahopoštovanja i čuda što ga je čovečanstvo uopšte moglo stvoriti.

Trebalo bi da osećamo zahvalnost prema onima koji su živeli pre nas, a posebno prema naučnicima, pronalazačima i preduzetnicima koji su se borili da ovakav svet izgrade. Standard koji danas uživamo je dar koji su nam oni ostavili. Taj dar nikada nećemo moći da vratimo našim precima. Ali zato možemo izgraditi još bolji svet za generacije koje dolaze.

Bojana Maričić

Biznis i finansije 235/236, jul/avgust 2025.

Foto: alphaspirit, Depositphotos

23. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zaposleni Telekoma i Dunav osiguranja zabrinuti zbog selidbe na Prokop

by bifadmin 23. јул 2025.

Iako nas državni zvaničnici već danima uveravaju da je Prokop bezbedan, oni koji treba da borave na njemu nisu baš ubeđeni u to. 

Primera radi, zaposleni u većinski državnim kompanijama Telekom i Dunav osiguranje izrazili su zabrinutost zbog preseljenja u poslovne zgrade na železničkoj stanici Prokop. Do ovog saznanja došao je Forbes Srbija, i to iz više izvora.

Prema informacijama kojima raspolaže novinarka ovog medija, deo zaposlenih u telekomunikacionom operateru je već preseljen tokom jula. Kako kažu njeni izvori, u kompaniji je tada vladala „vanredna situacija“, jer radnici nisu želeli da sede u novoj poslovnoj zgradi.

Zašto radnici ne nose lične stvari u nove zgrade?

Slično je bilo raspoloženje i u Dunav osiguranju. U ovoj kompaniji šefovi sektora nedavno su obavestili zaposlene da će selidba biti obavljena između 22. i 25. avgusta. Rečeno im je, kažu, da odlaganje za sada nije planirano, da je zgrada sigurna i da nema bojazni od bilo kakvog urušavanja.

Radnici tvrde da im je pak ranije rečeno da neće moći da sele svoje lične stvari, kancelarijsko cveće, kao i umetničke slike koje poseduje ova kompanija u zgradi u Makedonskoj ulici u kojoj je trenutno sedište.

Na pitanje da li je tačno da će zaposlenima biti zabranjeno prenošenje cveća, svih dokumenata i umetničkih slika, menadžment je odgovorio: „Navedeno nije tačno. Zaposlenima će naravno biti dozvoljeno da ponesu lične stvari u novi objekat. Ali u meri kojim se ne narušava izgled novog i savremenog poslovnog prostora. Kompanija će preseliti umetničke slike i rasporediti ih u skladu sa enterijerom“.

Odgovori u kojima su pak saglasni i menadžment i zaposleni obe kompanije su da će do selidbe sigurno doći, odnosno da je deo radnika već preseljen.

U Telekomu kažu da će i njihov menadžment sedeti na Prokopu, a i u Dunav osiguranju potvrđuju da je planirano i da menadžment sedi na toj lokaciji.

Menadžment ipak neće biti iznad naprslih greda

Podsećanja radi, na stanici Prokop izgrađeno je nekoliko poslovnih zgrada. Izvođač radova je bila kompanija Railway city. Ova firma u vlasništvu je biznismena Branislava Grujića. Ona je i vlasnik delova ploče na železničkoj stanici Prokop na kojoj su izgrađene pomenute poslovne zgrade.

No, sigurnost te ploče i tih poslovnih zgrada dovedena je pod znak pitanja početkom jula. Naime, samo dve godine od puštanja u rad železničke stanice Prokop na njoj su se pojavile velike pukotine. Mediji su počeli intenzivnije da se bave ovom temom i saznali od stručnjaka da su pukotine posledica preopterećenja ploče na kojoj je, po proceni Saobraćajnog instituta CIP iz 2009. godine, trebalo da bude dozvoljena gradnja samo lakših konstrukcija. Međutim, na njoj su izgrađeni objekti koji su nekih 25 do 35 puta teži od onoga što je projektom bilo predviđeno.

Upravo objekat D1 koji je u vlasništvu Telekoma Srbija nalazi se iznad mesta gde su locirane pukotine na gredama. U njemu će se nalaziti zaposleni ove kompanije ali, iako iz telekomunikacionog giganta kažu da će u toj zgradi sedeti i menadžment, novinari su otkrili da će on ipak biti smešten u objekat E koji se ne nalazi iznad problematičnih delova.

“Pratimo situaciju” i selimo zaposlene

Prilikom obavljanja svog posla strepnji neće biti oslobođeni ni zaposleni Dunav osiguranja.

U odgovorima na pitanja Forbes Srbija, u Dunav osiguranju su rekli da je preseljenje planirano za kraj avgusta i da za sada sve ide po planu.

„Planirano je da preseljenje bude nakon sticanja svih uslova za preseljenje. To uključuje dobijanje svih neophodnih dozvola i saglasnosti koji se tiču kako samog objekta tako i preseljenja poslovnog sedišta“, kažu oni.

„Kompanija prati celokupnu situaciju u vezi sa svim što može imati uticaj na kupljeni poslovni objekat na Prokopu. U hitnom postupku tražena su i dobijena sva neophodna uveravanja da predviđena preventivna sanacija koju kao investitor i korisnik sprovodi Infrastruktura železnice Srbije ni na koji način ne ugrožava nosivost i stabilnost armirano-betonske konstrukcije te ne predstavlja bezbednosni rizik za našu poslovnu zgradu“, napominju u Dunav osiguranju.

Tvrde da je zgrada sigurna ali ne žele to pismeno da garantuju

U zapisniku sa sastanka rukovodstva ove kompanije i predstavnika radnika u koji je Forbes imao uvid, na pitanje zaposlenih da li poslodavac može da garantuje, odnosno da potpiše da su temelji zgrade sigurni, s obzirom na to da je tu bilo klizište, dat je sledeći odgovor:

„Poslodavac napominje da nije nadležan za to pitanje. Postoje stručni ljudi koji su to potpisali. Nakon što je potpisan ugovor o kupoprodaji zgrade i kada su krenuli radovi, menadžment je uvideo da ne poseduje dovoljno kapaciteta iz sopstvenih resursa koji su potrebni da bi se ispratila tako velika investicija. Takođe, zaključen je ugovor o kupoprodaji prostora po principu ključ u ruke. Kompanija nije ni investitor, ni izvođač radova, već kupac što znači da postoje lica koja organizuju izvođenje radova, nadzor i sve drugo“, piše u ovom dokumentu.

Takođe, u Dunavu su zaposlenima odgovorili da oni nisu imali obavezu da rade dodatne kontrole radova. Ipak, da bi se zaštitila investicija, u prvoj polovini 2023. angažovali su firmu koja je trebalo da obezbedi da „ono što plaćeno bude dobijeno i u pogledu kvaliteta, bezbednosti i ostalog. Firma ima obavezu da prati sve faze izgradnje i daje detaljne izveštaje, ukazuje na propuste, predlaže ispravke… Pomenuta firma radi nezavisno od izvođača i investitora, kao neka vrsta dodatnog nadzora“.

Nažalost, iskustvo iz tragedije sa novosadske železničke stanice pokazalo nam je da ni nadzor sa strane nije garancija da je objekat bezbedan.

Ceo tekst možete pročitati na portalu Forbes Srbija

Foto: struppi0601, Pixabay

23. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Francuska je nova Grčka

by bifadmin 23. јул 2025.

Situacija u Francuskoj sve više podseća na onu iz Grčke tokom finansijske krize 2009. godine. U poslednjih 50 godina Francuska nije imala budžetski suficit – svake godine država troši više nego što prihoduje, i to uprkos jednim od najviših poreza u Evropi.

Danas se čini da je došao trenutak kada zemlja mora da plati cenu života „na kredit“, koji su građani živeli decenijama. Kriza je sve dublja i približava se tački u kojoj će vlast morati da posegne za radikalnim merama – ili da se suoči sa mogućim bankrotom.

Ogroman dug i sve veće kamate

Državni dug trenutno iznosi 114% BDP-a. Samo tokom 2024. godine kamate na taj dug porasle su za 6 milijardi evra. Očekuje se da će do kraja 2025. Francuska platiti najmanje 60 milijardi evra na ime kamata, a do 2029. taj iznos bi mogao da dostigne čak 100 milijardi. Dok dug nastavlja da raste, zemlja uporno beleži deficite koji prelaze 3% koliko dozvoljava Evropska unija – 2022. godine iznosio je 4,7%, a 2023. čak 5,4%.

Istovremeno, privreda beleži slab rast. Nakon kratkotrajnog oporavka od 2,5% posle pandemije, 2023. godine BDP je porastao svega 0,8%. Kako se prihodi od poreza ne povećavaju, država je prinuđena da se dodatno zadužuje kako bi finansirala svoje rashode.

Otpor naroda prema štednji

Duboki problem leži i u političkom i društvenom otporu prema smanjenju javne potrošnje. Svaki pokušaj vlasti da ukine neku socijalnu uslugu ili smanji budžet izaziva masovne proteste. Pokret „Žutih prsluka“ bio je upravo odgovor na poresko opterećenje srednje i niže klase, što je dodatno umanjilo državne prihode.

Istovremeno, penzije su indeksirane s inflacijom i automatski rastu, pa su socijalni izdaci između 2023. i 2024. porasli za 10%. Uz prosečnu starost populacije od 42,3 godine, teret penzionera na budžet postaje sve veći.

„Recept za apokalipsu“ i plan spasa

Ubrzano rastući dug, opasnost od dužničke spirale, stagnirajuća ekonomija i narod koji odbacuje sve mere štednje – sve to podseća na apokaliptični scenario. Razlika u odnosu na Grčku je u veličini – dok je grčka privreda bila relativno mala, sa francuskim BDP-om od tri biliona evra i 68 miliona stanovnika, teško je zamisliti da će Nemačka ili EU moći da „spasu“ Francusku.

Predsednik Emanuel Makron pokušava da spreči katastrofu novim političkim kursom. Njegovo rešenje je aktuelni premijer Fransoa Bejru – treći po redu koji pokušava da pronađe kompromis između finansijske discipline i socijalnog mira. Bejru je prošle nedelje predstavio plan pod nazivom „Trenutak istine“.

Plan uključuje smanjenje javne potrošnje, broja državnih službenika i troškova lokalnih samouprava, povećanje poreza za najbogatije i zamrzavanje budžeta na godinu dana. Najkontroverzniji predlog je ukidanje dva državna praznika – ponedeljka posle Uskrsa i 8. maja, dana pobede u Drugom svetskom ratu. Ova ideja izazvala je oštre kritike javnosti i političara.

Plan predviđa otpuštanje 3.000 državnih službenika i ukidanje brojnih administrativnih mesta nakon penzionisanja zaposlenih. Očekuje se da će mere uštedeti oko 42 milijarde evra. Ipak, čak i sa ovim merama, Francuska mora da poveća vojnu potrošnju kako bi ispunila NATO cilj od 5% BDP-a – i sve to pod uslovom da budžet uopšte bude usvojen.

Podsetimo, prethodni pokušaj da se uvede štednja završio se padom vlade kada je predlog budžeta Mišela Barnijea odbijen uz izglasavanje nepoverenja.

Istorija se ponavlja?

Francuska se već suočavala sa velikim finansijskim krizama – jedna od njih bila je i uvertira u Francusku revoluciju. Danas je pitanje da li aktuelna kriza može prerasti u političku oluju sličnih razmera – i da li će Bejruov „trenutak istine“ postati trenutak preokreta ili kraj jedne ere francuske socijalne države.

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

23. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kako da vežbate svoj mozak

by bifadmin 23. јул 2025.

Juče 22. jula, obeležen  je  Svetski dan mozga. Svake godine na ovaj dan skreće se pažnja i podiže svest o važnosti zdravlja mozga i prevenciji neuroloških bolesti. Ove godine tema glasi – Zdravlje mozga za sve uzraste i odnosi se na ključne faze koje utiču na dobrobit mozga.

Zdravlje mozga započinje i pre rođenja. Velikim delom zavisi od navika roditelja, pravilne ishrane, stresa tokom trudnoće. Ako se trudnica pridržava zdravih navika tokom trudnoće uspostavlja se temelj za optimalan razvoj dečjeg mozga.

Tokom detinjstva i adolescencije fokus je na kognitivnom, socijalnom i emocionalnom razvoju. Sigurno i zdravo okruženje, kvalitetna ishrana i redovno ili rekreativno vežbanje uz mentalnu stimulaciju uz igru i učenje pozitivno će uticati na razvoj mozga.

Kada se dođe do odraslog doba važno je da se usvojene zdrave navike primene ili stvore, ako ih nema. Tu se najviše podrazumeva uravnotežena ishrana bogata antioksidantima, kao što je mediteranska ishrana, redovna fizička aktivnost, kvalitetan san i druge zdrave navike.

U poznijim godinama važno je fokusirati se na mentalnu i fizičku aktivnost, naravno prilagođene godinama i time se smanjuje rizik od neuroloških bolesti poput demencije, Alzheimerove bolesti i drugih.

Kako da vežbate mozak?

Baš kao i naše telo, moramo mozak da vežbamo kako bi uživali u ,,zlatnim godinama“. Evo vežbi koje će vam pomoći da održite svoj mozak u zdravoj formi!

Fizička aktivnost

Utvrđeno je da redovna fizička aktivnost pomaže u održavanju kognitivnih sposobnosti. Protok krvi se povećava tokom vežbanja i hrani naše neurone kiseonikom kao i drugim supstancama koje ih održavaju zdravim.

Ne brinite, nema potrebe za maratonskim trčanjem, dovoljne su svakodnevne šetnje kako biste osetili boljitak.

Rad na sebi ne sme da prestane

Istraživanja su pokazala da što duže učite to vaš mozak ostaje bistriji. Nema potrebe za doktoratima kako bi vaš mozak bio zdrav, rad na sebi, konstantno probavanje novih aktivnosti, uvođenje promena u svakodnevnoj rutini – sve to blagonaklono utiče na zdravlje mozga.

Nikada nije kasno da upišete kurs jezika ili da pokušate da naučite da svirate instrument, a kamoli da izazovete sebe da se prepustite, recimo, plesu.

Smanjite sadržaj koji izaziva „truljenje mozga“

Brain rot – svima poznat izraz je vrsta sadržaja najnižeg kvaliteta koju čovek najbrže „usisava“ jer ne mora da koristi mozak preterano. Umesto listanja sadržaja na TikToku ili praznog zurenja u televizor probajte da rešavate zagonetke, zaobiđite pasivne aktivnosti.

Možete zaigrati društvene igre kao što je Sudoku. Naučno je dokazano da zagonetke, ukrštenice i pretraživanje reči stimulišu mozak.

Sledite pravilo 20 minuta

Studija Univerziteta Stanford objavljena 2009. godine pokazala je da multitasking može imati negativan uticaj na različite kognitivne procese, poput organizovanja informacija ili pažnje.

Kako biste poboljšali svoj učinak, preporučuje se da pokušate da obavite najviše dva zadatka odjednom i da poštujete pravilo od 20 minuta – obavljajte aktivnost najmanje 20 minuta pre nego što pređete na sledeću.

Zanimljive činjenice o mozgu

Iako čini samo oko 2 odsto ukupne telesne težine, mozak troši oko 20 odsto ukupne energije i kiseonika koje telo koristi u stanju mirovanja.

Verovatno najpoznatiji mit o mozgu je da koristimo samo 10 odsto njegovog kapaciteta. To je potpuno netočno. Skeniranja mozga jasno pokazuju da koristimo gotovo sve delove mozga svakodnevno, čak i dok spavamo.

Sam mozak ne može da oseti bol. Iako je centar za obradu signala boli iz ostatka tela, on nema receptore za bol. Zbog toga se operacije na otvorenom mozgu mogu izvoditi dok je pacijent budan.

Ljudski mozak nije u potpunosti razvijen do otprilike 25. godine života. Orbitofrontalni korteks, deo odgovoran za planiranje, donošenje odluka i kontrolu impulsa, poslednji sazreva.

Mozak zapravo ne može da obavlja više složenih zadataka istovremeno. Umesto toga, munjevito brzo se prebacuje s jednog zadatka na drugi, što smanjuje učinkovitost i povećava mogućnost grešaka.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

23. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

„Iluzija kontrole“ je opasna zamka u koju većina upada

by bifadmin 23. јул 2025.

Ljudi vole da misle da donose racionalne odluke. Vole da veruju da su izbori koje prave zasnovani na podacima, informacijama i logici. Vole da misle da, na neki način, kontrolišu ishod. Čak i kada u odlukama nema ni logike ni informacija, ljudi misle da ima.

Psiholozi takav kognitivni pristrasni obrazac nazivaju „iluzija kontrole“. Elen Lenžer ga je prvi put upotrebila za svoje istraživanje na Harvardu. Lenžer je ljude uključivala u igre zasnovane na sreći, kao što su lutrija i preklapanje karata.

Ukratko, poverenje osobe u sopstvenu šansu za pobedu bilo je pod uticajem faktora koji nemaju nikakve veze sa stvarnim šansama za pobedu. Ljudi su verovali da imaju veće šanse za dobitak ako su sami birali brojeve. Mislili su da imaju veće šanse da pobede nekoga ko deluje nespretno i nesigurno u igri preklapanja karata. Čak su mislili da su im šanse za dobitak veće ako su više razmišljali o pobedi.

„Iako znanje ili veština nisu bili faktor, i iako je ishod bio potpuno nasumičan… ljudi su i dalje mislili da na neki način imaju kontrolu nad ishodom.

Doživljavali su, pretpostavljali, iluziju kontrole“ jedan je od zaključaka istraživanja.

Rani uspeh sve pogoršava

Istraživanja pokazuju da rani uspeh ili uspeh na početku zapravo može da oteža očuvanje objektivnosti koja vam je potrebna da biste izvukli pouke iz budućih uspeha baš kao i neuspeha.

U drugom eksperimentu, Lenžer je zamolila studente da pogađaju ishod serije bacanja novčića. Učesnici su podeljeni u tri grupe. Tražila je da pogađaju „glava“ ili „pismo“, a zatim im je govorila da li su pogodili.

Ključna reč je „govorila“: jer nisu videli stvarni rezultat, pa su istraživači mogli da manipulišu rezultatima:

Jedna grupa je nasumično obaveštavana da su „pogodili“ ili „promašili“.

Drugoj grupi je rečeno da su češće bili „tačni“ na početku serije.

Trećoj grupi je rečeno da su češće bili „tačni“ pri kraju serije.

Zatim su učesnicima postavljana pitanja: da li misle da su dobri u pogađanju, da li misle da mogu da poboljšaju veštinu, da li imaju „osećaj“ za precizno predviđanje.

Ljudi u nasumičnoj grupi i oni koji su više uspeha imali na kraju serije uglavnom su rekli – ne.

Ali oni čiji su „tačni“ odgovori bili na početku, tvrdili su da su dobri u pogađanju. Tvrdili su da mogu da se poboljšaju. Tvrdili su da imaju „osećaj“ za to.

„Rani uspesi… izazvali su uverenje da zadatak zavisi od veštine. Učesnici su se previše prisećali prošlih uspeha i očekivali više uspeha u budućnosti nego druge dve grupe“ zapisali su istraživači.

Drugim rečima, ako na početku radite dobro, mislite da ste pametni.

Ili vešti.

Ili da imate kontrolu nad ishodom.

Rani uspeh vodi do gubitka objektivnosti čak i kada je reč o nečemu što je nemoguće predvideti, a kamoli kontrolisati.

Nesvesna iluzija kontrole

U knjizi Misliti brzo i sporo, Danijel Kaneman opisuje dva sistema koja oblikuju razmišljanje:

Sistem 1 je automatski i van kontrole. Tada donosite nesvesne zaključke o tome zašto se nešto dogodilo.

Sistem 2 zahteva napor. Tada koristite podatke i logiku da biste doneli zaključke.

„Nakon dana provedenog u istraživanju prelepih znamenitosti u prepunim ulicama Njujorka, Džejn je otkrila da joj nedostaje novčanik.

Džejn je u Njujorku, ulice su prepune… ako ste pretpostavili da joj je novčanik ukraden, niste jedini. Ljudi koji su pročitali rečenicu, a zatim radili test pamćenja, jače su povezivali reč „džeparoš“ sa pričom nego reči „znamenitosti“ i „istraživanje“, iako se „džeparoš“ ne pominje“ piše Kaneman.

Izvor: Bonitet.com

Foto: Pixabay

23. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaPromo

Delez Srbija predstavila Izveštaj o održivom poslovanju za 2024. godinu

by bifadmin 22. јул 2025.

Inicijative i dostignuća u oblastima podrške osetljivim ciljnim grupama, zdravije ishrane, brige o zaposlenima i očuvanja životne sredine deo su Izveštaja o održivom poslovanju za 2024. godinu, koji je objavila kompanija Delez Srbija.

Jedan od temelja održivog poslovanja Delez Srbije ostala je zdravija ishrana. Tokom 2024. godine nastavljen je edukativni školski program „Zdrava hrana svakog dana“ koji u saradnji sa Ministarstvom prosvete već drugu godinu zaredom približava četvrtacima širom Srbije važnost pravilne ishrane, hidratacije i fizičke aktivnosti. MAXI karavan znanja ukupno je do sada posetio 235 osnovnih škola, od Subotice na severu zemlje do Bujanovca na jugu, a više od 23.000 učenika upoznalo se sa zdravijim navikama kroz zanimljive, interaktivne časove.

Upravo za ovu inicijativu MAXI je četvrti put dobitnik nagrade „Šampion održivosti“, a na događaju obeležnom u čast predstavljanja Izveštaja o održivom poslovanju, svoje utiske o programu su podelili Aleksandar Subotić direktor beogradske OŠ „Braća Baruh“ iz koje je krenuo program u septembru 2023, kao i Slađana Kostić učiteljica u pančevačkoj OŠ „Stevica Jovanović“, iz koje je pošao karavan znanja drugu školsku godinu za redom septembra 2024. godine.

Drugi deo događaja bio je posvećen predstavljanju programa direktnih donacija hrane „Hrana za sve“. Tokom 2024. godine skoro 2.000 tona namirnica je putem ovog programa došlo do građana u potrebi. Predstavnik Banke hrane Vojvodina, Nebojša Milosavljević, istakao je značaj svakodnevnih donacija koje se sprovode kroz program „Hrana za sve“ na 14 lokacija širom Srbije. Naglasio je i koliko je važno da takva podrška bude kontinuirana i organizovana, jer redovna isporuka čini stvarnu razliku u životima ljudi kojima je pomoć najpotrebnija.

Gorica Jovović, generalna direktorka kompanije Delez Srbija, je ovom prilikom ukazala na važnost zajedničke posvećenosti programima koje kompanija realizuje:

„Koristim ovu priliku da se zahvalim svim našim partnerima koji su nam podrška u programima koje realizujemo za našu zajednicu. I edukacija đaka o zdravoj ishrani, i donacije hrane građanima, ne bi bile moguće bez svih učitelja, škola, Banaka hrane, humanitarnih organizacija. Naša snaga leži u poverenju i partnerstvima koje gradimo – i upravo toj snazi želimo da ostanemo verni i u godinama koje su pred nama“.

U oblasti očuvanja životne sredine, Delez Srbija je i tokom 2024. godine nastavila da unapređuje održive prakse. Količina primarne plastike smanjena je za 7% u odnosu na baznu 2021. godinu, zahvaljujući reformulaciji ambalaže, izbacivanju nepotrebne plastike i primeni alternativnih materijala. A novi Distributivni centar u Dobanovcima, površine 42.000 m², oslonjen je na zelene tehnologije i obuhvata jednu od najsavremenijih zreonica banana u regionu koja može da proizvede više od 620 tona banana nedeljno.

Na predstavljanju Izveštaja pažnja je posvećena i inicijativama za zaposlene. U periodu od kraja 2023. do početka 2025. godine, prosečne zarade u prodavnicama porasle su za 27,5%, a realizovano je više od 163.000 sati treninga i obuke. Tokom 2024. godine, 718 zaposlenih je napredovalo u sistemu, dok je više od 550 zaposlenih obeležilo decenijske jubileje.

Zahvaljujući strateškoj saradnji sa više od 200 domaćih proizvođača voća i povrća, kupci su i tokom prethodne godine mogli da uživaju u proizvodima lokalnog porekla na MAXI pijacama. Zahvaljujući saradnji kompanije sa Poljoprivrednim i Fakultetom veterinarske medicine povećana je ponuda voća i povrća bez ostataka pesticida, a zdravije pileće meso uzgajano bez upotrebe antibiotika standardna je ponuda ovog trgovinskog lanca.

Kompletan izveštaj o održivom poslovanju kompanije Delez Srbija za 2024. godinu pripremljen u skladu sa GRI metodologijom dostupan je na: https://www.maxi.rs/strategijaodrzivogposlovanja

Foto: ProRec production

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Delta Holding: stabilan rast u prvoj polovini 2025. zahvaljujući ljudima, inovacijama i dugoročnim ulaganjima

by bifadmin 22. јул 2025.

Delta Holding zapošljava više od 5.000 ljudi i posluje u različitim granama industrije – od agrara, nekretnina i hotelijerstva, do auto-industrije i e-commerce-a. Zahvaljujući dugogodišnjim ulaganjima u razvoj zaposlenih, inovativne tehnologije i održive procese, kompanija beleži stabilan i kontinuiran rast.

U prvih šest meseci 2025. ostvaren je prihod od 526 miliona evra, što je rast od 13% u odnosu na isti period prethodne godine. EBITDA iznosi 66 miliona evra, odnosno 24% više nego u prvoj polovini 2024. godine. Ako se ovakav trend nastavi, ukupni prihodi do kraja godine premašiće 1,1 milijardu evra uz očekivanu EBITDA od 147 miliona evra. U prvom polugodištu 2025. godine u budžet Republike Srbije uplaćeno je 110 miliona evra.

Odlični rezultati u prvoj polovini godine postignuti su zahvaljujući rastu u segmentima agrara, automobilske industrije, nekretnina, distribucije i logistike, čime je potvrđena snaga diverzifikovanog poslovnog modela Delta Holdinga.

Zahvaljujući strateškim ulaganjima u razvoj, digitalizaciju i modernizaciju poljoprivrede, Delta Agrar je unapredio sve segmente proizvodnje. Inovacije su sprovedene kroz primenu pametnih platformi u voćarstvu, automatizaciju rada, razvoj novih kultura i diversifikaciju proizvodnog portfolija. Korišćenje sertifikovanog semena doprinelo je visokim prinosima širom Srbije, a poseban rezultat ostvaren je u ratarstvu, gde su na sopstvenim imanjima prinosi pšenice dostigli 9,5 tona po hektaru, uz ključnu ulogu sistema za navodnjavanje.

Delta Auto Grupa ostvarila je rast prihoda od 17% u prvoj polovini 2025. godine, pri čemu su se posebno izdvojili BMW kao tržišni lider u premium klasi, ali i brend MINI. Poseban doprinos dao je i segment Honda motocikala, sa rastom od čak 30%. Novi brend Farizon se uspešno pozicionirao kao lider u segmentu električnih lakih komercijalnih vozila. U sektoru distribucije, DMD Srbija beleži rast prihoda od 13%, dok u logistici DTS ostvaruje rast od 15%.

U domenu real estate-a ostvaren je rast prihoda od 23% u odnosu na isti period prošle godine. Posebno se ističe Sava Centar, koji je samo 19 meseci nakon otvaranja ugostio 650 događaja i više od 800.000 posetilaca iz celog sveta. Ovaj uspeh značajno doprinosi jačanju pozicije Beograda kao konkurentne međunarodne kongresne destinacije, što potvrđuje i skok za pet mesta na ICCA listi najboljih evropskih gradova za održavanje kongresa.

Paralelno s tim, sva četiri hotela iz sistema Delta Holdinga – Crowne Plaza, Radisson Collection Old Mill, Indigo i InterContinental Ljubljana beleže rast prihoda, zahvaljujući kontinuiranim investicijama u uslugu i infrastrukturu.

Kompanija nastavlja da razvija svoj hotelski portfolio – u toku je izgradnja luksuznog hotela InterContinental Beograd, koji će biti smešten u srcu stambeno-poslovnog kompleksa Delta District. Pored hotela, kompleks obuhvata dve elegantne rezidencijalne kule i savremenu poslovnu zgradu. Sa ukupnom investicijom vrednom 450 miliona evra, Delta District predstavlja spoj dugoročne vrednosti i savremenog koncepta luksuznog života.

Na tržištu e-commerce-a, Ananas je učvrstio poziciju regionalnog lidera. Platforma će do kraja jula dostići milion artikala u ponudi, a mesečna poseta dostiže višemilionske brojke. Poseban fokus stavljen je na sigurnost korisnika – prema oceni RiskRecon-a, Ananas je ocenjen kao jedna od najsigurnijih platformi u regionu kada je reč o zaštiti ličnih podataka i sigurnosti kupovine.

Svoj 16. Izveštaj o održivom poslovanju Delta Holding je objavio početkom jula, u skladu sa GRI metodologijom. Tokom 2024. godine, korišćenjem solarne energije i postrojenja na biomasu, članice kompanije smanjile su emisiju CO₂ za više od 40.000 tona, što odgovara godišnjoj apsorpciji oko 1,5 miliona stabala. Strateški cilj kompanije je da do 2030. godine čak 60% ukupno korišćene energije potiče iz obnovljivih izvora, uz paralelno smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 50%.

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Некатегоризовано

JP Morgan će nuditi kredite u kriptovalutama

by bifadmin 22. јул 2025.

U iznenađujućem potezu, JP Morgan navodno istražuje ideju o ponudi kredita obezbeđenih kriptovalutama.

Prema nedavnom izveštaju Kripto Rovera, bankarski gigant razmatra korišćenje kripto imovine koju drže klijenti kao zalog. Ukupan iznos o kome se raspravlja? Ogromnih 4,3 biliona dolara. Ako se to desi, to bi mogao biti veliki trenutak i za tradicionalno bankarstvo i za kripto svet.

Šta ovo znači?

Jednostavno rečeno, JP Morgan bi mogao da omogući klijentima da uzmu kredite koristeći svoju kriptovalutu – poput Bitkoina ili Etereuma – kao zalog. Ovo bi funkcionisalo slično kao redovan kredit obezbeđen portfolijom kuća ili akcija. Ali u ovom slučaju, vaši digitalni novčići bi zadržali svoju vrednost.

Za ljude koji su investirali u kriptovalute, ali ne žele da ih prodaju, ovo bi moglo biti ogromno. Mogli biste da pozajmite novac bez odustajanja od svog Bitkoina ili drugih ulaganja – situacija u kojoj dugoročni vlasnici dobijaju.

Zašto je ovo važno za kriptovalute?

Ova vest pokazuje koliko je kripto prostor došao. Pre nekoliko godina, velike banke nisu želele da imaju ništa sa tim. Ali sada traže načine da uključe kriptovalute u svoje svakodnevne usluge.

Ako JP Morgan nastavi sa ovim planom, poslaće snažnu poruku: Kriptovalute više nisu samo rizična investicija. One postaju pravi deo mejnstrim finansija.

A kada velika banka poput JP Morgana napravi potez, druge često slede taj primer. To bi moglo dovesti do toga da više banaka nudi slične usluge, olakšavajući ljudima korišćenje kriptovaluta u svakodnevnom finansijskom životu.

Da li postoje rizici?

Da – i vredi ih pratiti. Kriptovalute mogu biti veoma nestabilne. Njihove cene brzo rastu i padaju. Ako neko uzme kredit obezbeđen kriptovalutama i tržište se sruši, banka bi mogla ostati sa imovinom koja vredi mnogo manje nego što se očekivalo.

Da bi se zaštitila od ovoga, JP Morgan bi verovatno stvorio stroga pravila – kao što je zahtevanje od zajmoprimaca da drže veliku rezervu kriptovaluta u poređenju sa tim koliko pozajmljuju. Ovo je danas uobičajena praksa na platformama za kripto kreditiranje.

Zatim, tu je i pitanje regulacije. Američki regulatori poput Komisije za hartije od vrednosti (SEC) pažljivo prate kako se kriptovalute koriste u finansijama. Svaki potez JP Morgana verovatno bi bio pažljivo ispitan kako bi se osiguralo da je u skladu sa zakonom.

Izvor:Blic Biznis/See Biz

Foto: Pixabay

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Koji sektor pokreće evropsku ekonomiju?
  • Za paušalce produženo ograničenje rasta poreske osnovice od 10% do kraja 2027.
  • Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od 400 godina
  • Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom odgovornošću
  • Pepco grupa obeležila godinu transformacijom, uz odlične finansijske rezultate i ubrzano sprovođenje strategije

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit