NAJNOVIJE
Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od...
Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom...
Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro...
Milton Fridman: Država nema svoj novac, samo ljudi imaju...
U trećem kvartalu prosečna neto zarada nominalno veća za...
Čak 87,8 odsto ukupnog izvoza je iz prerađivačke industrije
Fejsbuk testira naplaćivanje deljenja linkova
Globalni kapital sve češće ima prezime
Privreda i građani zbog kredita stavili pod hipoteku 70...
Za metalsku i elektroindustriju dolaze teži dani
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Strani investitori iz Srbije iznose više novca nego što u nju ulažu

by bifadmin 24. јул 2025.

Prema podacima NBS u prvih pet meseci ove godine platni bilans po osnovu stranih direktnih investicija drastično je smanjen.

To znači da su stranci iz naše zemlje izneli više novca u vidu profita i kamata nego što su u nju uneli kroz nova ulaganja, piše poslovni konsultant Dejan Ćirković iz konsultantske kuće Virtus Partners.

Njegove reči potvrđuju i zvanični podaci o godišnjem padu priliva stranih direktnih investicija (SDI) od 67,5% u periodu od januara do maja 2025. Konkretno, priliv je sa 1.943 miliona evra u prvih pet meseci 2024. u istom periodu ove godine pao na 631 milion evra.

Isti podaci pokazuju i da se u tom periodu udvostručio odliv investicija iz zemlje.

Platni bilans u padu već godinama

Dok predstavnici vlasti odgovornost za lošu ekonomsku situaciju pokušavaju da svale na studente i građane koji svakodnevno protestuju, čime navodno čine našu zemlju manje atraktivnom za investicije, iz zvaničnih podataka se vidi da sa tim ulaganjima već godinama nešto nije u redu.

To se može uočiti i na Ćirkovićevoj objavi na Linkedinu u kojoj on taksativno navodi kretanje priliva u proteklim godinama. Naime, on je utvrdio da je priliv:

2020.godine iznosio + 1,7 mlrd evra
2021. godine iznosio + 2,0 mlrd evra
2022. godine iznosio + 1,5 mlrd evra
2023. godine iznosio + 1,2 mlrd evra
2024. godine iznosio + 0,6 mlrd evra
U periodu jan-maj 2025. bio – 0,35 mlrd evra

Prema njegovim rečima, firme iz korpusa SDI prošle godine zaradile su preko 50% ukupno ostvarenog profita cele srpske privrede. “Prema podacima APR ukupan rezultat privrednih društava je u 2024. iznosio oko 7,4 milijardi evra (oko 110.000 firmi), dok je isplaćena dividenda i reinvestirana dobit SDI kompanija (zajedno čine ukupan rezultat njihovog poslovanja), iznosila oko 4,2 milijardi evra. Dakle, 56% ukupnog profita srpske privrede”, piše on.

Do skoro se njihovo učešće u ukupnom profitu privrede kretalo oko jedne trećine, ali prošle godine su SDI dakle strane kompanije zaradile više od pola ukupnog profita svih privrednih društava u Srbiji.

Zanimljivo je i da je profit SDI kompanija u 2024. porastao za 30% a domaćih pao za 40%.

Šta nam sve ovo govori?

Ukratko – da smo iscrpeli model rasta baziran na stranim direktnim investicijama, kaže Ćirković.

Dodaje da nam je priliv novca iz inostranstva do sada omogućavao da živimo iznad svojih ekonomskih mogućnosti i uvozimo više nego što izvozimo, jer smo tu razliku dopunjavali stranim direktnim investicijama, zaduživanjem i doznakama dijaspore.

Međutim kako sada stvari stoje, takva politika moraće da se promeni, upozorava ovaj poslovni konsultant i dodaje da bi država ubuduće morala pružati veću podršku domaćim kompanijama ali i unaprediti regulativu kako bi poboljšala ekonomski ambijent.

Foto: konstantynov, Depositphotos

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UNICREDIT: REZULTATI GRUPE ZA DRUGI KVARTAL 2025. I PRVU POLOVINU 2025. GODINE

by bifadmin 24. јул 2025.

UniCredit je još jednom pokazala svoju snagu u drugom kvartalu ostvarivši izvanredne finansijske rezultate, što je dovelo do daljeg poboljšanja finansijskih očekivanja.

U drugom kvartalu 2025. godine, UniCredit Grupa ostvarila je rekordnu neto dobit i prinos na kapital (RoTE), zahvaljujući snažnom rastu poslovnih prihoda, na godišnjem i na polugodišnjem nivou. Ovaj uspeh, u kombinaciji sa disciplinovanim pristupom upravljanju kvalitetom aktive i fokusom na operativnu i kapitalnu efikasnost, omogućio je UniCreditu da zadrži jake zaštitne rezerve u bilansu uspeha.

Ubrzanjem organskog rasta, ne samo da je Grupa ublažila spoljne izazove, već se i pozicionirala za dalji rast neto dobiti. Gledajući unapred ka 2026. i dalje, očekuje se povećanje prihoda i neto profita kroz internalizaciju životnog osiguranja i konsolidaciju kapitala Alpha Banke i Commerzbanke. Ovaj strateški pristup unapređuje našu strukturnu zaradu, RoTE i putanju isplate dividendi, dovodeći do unapređenih projekcija ključnih pokazatelja.

Andrea Orcel, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Grupe izjavio je: “UniCredit je postigla izvanredne finansijske rezultate, a rekordni drugi kvartal doprineo je najboljem prvom polugodištu u istoriji banke. Objavili smo kvartalnu neto dobit od 3,3 milijarde evra i snažan RoTE od 24,1%, uz godišnji rast prihoda od osnovne delatnosti na 5,9 milijardi evra. Osigurali smo budućnost zahvaljujući niskim troškovima rizika, visokom kvalitetu aktive i visokim pokrićima koje pružaju zaštitu od mogućih makroekonomskih poteškoća. Postizanje ovakvih rezultata u trenutnim makroekonomskim uslovima čini ovaj uspeh još većim. Veoma sam ponosan na naš tim, koji nastavlja da nadmašuje očekivanja čak i kada to deluje nemoguće. UniCredit je sada u fazi ubrzanja”.

U drugom kvartalu 2025. godine, UniCredit Grupa ostvarila je neto prihode od 6 milijardi evra, odnosno 6,4 milijarde evra, što je povećanje od 0,5% na godišnjem nivou kada se isključi negativan uticaj od 335 miliona evra iz rezultata trgovanja, koji je pretežno rezultat troškova hedžinga vezanih za konsolidaciju udela u Commerzbank, koji su samo delimično nadoknađeni dobicima od drugih strateških investicija. Prihodi od osnovne delatnosti iznosili su 5,9 milijardi evra u drugom kvartalu ove godine, što je povećanje od 1,3% na godišnjem nivou.

Neto prihod od kamata (NII) iznosio je 3,5 milijarde evra, što je pad od 0,3% u odnosu na prethodni kvartal – ostvarenje koje pokazuje otpornost u poređenu sa nižim vrednostima Euribora, pretežno zahvaljujući discipliniovanom upravljanju promenom cena depozita. NII je manji 2,8% u odnosu na isti period prošle godine.

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nestlé objavio rezultate za prvu polovinu 2025. godine: Dosledna realizacija, jačanje osnova za rast

by bifadmin 24. јул 2025.

Nestlé, vodeća svetska prehrambena kompanija, objavila je finansijske rezultate za prvu polovinu 2025. godine:

U prvoj polovini godine organski rast prodaje dostigao je 2,9 odsto, sa realnim unutrašnjim rastom (RIG) od 0,2 odsto i rastom cena od 2,7 odsto.

U drugom kvartalu organski rast prodaje dostigao je 3,0 odsto, sa realnim unutrašnjim rastom od -0.4 odsto i rastom cena od 3,3 odsto. Organski rast prodaje se poboljšao u odnosu na prvi kvartal u većini sektora poslovanja.

Prognoza za 2025. godinu: Očekuje se veći organski rast prodaje u poređenju sa 2024. godinom, koji će jačati tokom godine jer se nastavlja ispunjenje planova u vezi sa rastom.

Tim povodom Loran Freks, izvršni direktor kompanije Nestlé, izjavio je:

„Sprovodimo strategiju da bismo ubrzali učinak i izvršili transformaciju za budućnost. Kroz bolju egzekuciju i veća ulaganja ubrzavamo rast po kategorijama i povećavamo tržišni udeo, težeći ka efikasnosti. Ovi postupci već daju rezultate, uz rast u različitim kategorijama i značajan učinak kad je reč o profitu u prvoj polovini godine. Sigurni smo da će naše aktivnosti u oblasti učinka i transformacije dovesti do srednjoročnog rasta i ostvarivanja ambicija kad je reč o dobiti.“

Nestlé Srbija

U periodu koji je obeležen ekonomskom dinamikom, Nestlé u Srbiji nastavlja da podržava lokalnu zajednicu.

„Uprkos izazovnim okolnostima na tržištu, i u prvoj polovini godine nastavili smo sa podrškom lokalnoj zajednici i ugroženim grupama, uključujući i pomoć u predelima zahvaćenim požarima na jugu naše zemlje, donacijama skoro 30 tona Nestlé proizvoda, u vrednosti većoj od 13 miliona dinara. Našim poslovnim rezultatima najviše su doprinele kategorije žitarica, hrane za bebe i brenda Nestlé profesional, kao i kategorija hrane – na čelu sa srpskim ponosom Začinom C, uz celokupni C portfolio i brendove Thomy i Maggi. A kako su mladi naša budućnost, kroz tradicionalnu letnju praksu Nestlé Summer’s Cool naši eksperti podelili su svoja znanja i iskustva tokom tri nedelje trajanja plaćenog programa, otvorili smo Purina konkurs za startapove u oblasti brige o kućnim ljubimcima, a fudbalskom klubu ‘Fangtić Junior’ iz Vranjske Banje donirali prekopotrebnu sportsku opremu i sa zadovoljstvom podržali njihov letnji turnir“, rekla je Marjana Davidović, generalna direktorka Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Prodaja na nivou Grupe

Po kategorijama, najveći dorpinos organskom rastu imali su konditorski proizvodi i kafa. U kategoriji kafe, elastičnost potražnje bila je ograničena, a realni unutrašnji rasto (RIG) je bio blago pozitivan i ostao stabilan tokom oba kvartala. U kategoriji konditorskih proizvoda, kratkoročne elastičnosti su bile izraženije, što je u skladu sa istorijskim trendovima.

Posmatrano po kanalima, organski rast u maloprodaji iznosio je 2,6 odsto, a u segmentu out-of-home 5,8 odsto. Prodaja putem e-trgovine je zabeležila organski rast od 12,3 odsto i sada čini 20,2 odsto ukupne prodaje Grupe.

Zona Evropa

Rast u Zoni Evropa i dalje je vođen povećanjem cena zbog inflacije. Organski rast iznosi 3,5 odsto, uz rast cena od 3,7 odsto, dok je realni unutrašnji rast (RIG) -0,2 odsto. Ostvarena prodaja je porasla za 1,5 odsto i iznosi 8,5 milijardi švajcarskih franaka.

Prognoza za 2025. godinu

U 2025. godini, Nestlé očekuje ubrzanje organskog rasta prodaje u odnosu na prethodnu godinu, uz jačanje rezultata kako godina bude odmicala. Očekuje se da osnovna operativna profitna marža (UTOP) iznosi najmanje 16 odsto, što potvrđuje nastavak strateških ulaganja u rast i otpornost poslovanja. Kompanija ostaje posvećena srednjoročnim planovima, uz održavanje stabilnosti u dinamičnom makroekonomskom okruženju.

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Odgovorno liderstvo i jačanje zajednica kroz socijalnu i ekonomsku inkluziju

by bifadmin 24. јул 2025.

U svojoj jubilarnoj, 20. godini od kako posluje na tržištu Srbije, Erste Banka objavila je svoj 17. Izveštaj o društveno odgovornom poslovanju „Banka – to su ljudi“, u kojem su predstavljene ključne aktivnosti i dostignuća tokom 2024. godine. Kao kompanija koja je te godine ponela titule „ESG lider“, „Šampion održivosti“ i „Najinkluzivniji poslodavac“, Erste Banka dokazala je još jednom koliko je tema društveno odgovornog, održivog i inkluzivnog poslovanja za nju važna i strateški integrisana u sve sfere njenog delovanja.

Za Erste Banku se tako društvena odgovornost ogleda pre svega u načinu na koji brine o svojim zaposlenima, načinu na koji gradi odnos sa klijentima, kao i njenom uticaju na zajednicu u kojoj posluje. Sve to poduprto je odgovornim korporativnim upravljanjem, pažljivim izborom i kontrolom dobavljača, kao i jasnim ekološkim ciljevima i aktivnostima u borbi protiv klimatskih promena.

Zaposleni na prvom mestu: kultura uvažavanja i jednakih šansi

U skladu sa uverenjem da su zaposleni najveća vrednost Banke, tokom 2024. godine nastavljen je rad na jačanju organizacione kulture utemeljene na međusobnom uvažavanju, podršci i jednakim šansama za sve. Poseban fokus bio je na edukaciji zaposlenih o značaju inkluzije i raznolikosti, kao i na obezbeđivanju sigurnog i podržavajućeg radnog okruženja, kako bi svaki pojedinac mogao da ostvari svoj puni potencijal.

Tokom 2024. godine organizovano je desetak radionica i događaja posvećenih raznolikosti i inkluziji, u različitim formatima. Najveći značaj imalo je podizanje svesti učesnika, lični primeri onih koji su hrabro podelili svoja iskustva i životne priče, kao i prvi koraci ka otvorenijem izražavanju identiteta. Time su se spontano formirali i „ambasadori“ diverziteta i inkluzije – zaposleni koji svojim stavovima podržavaju ovu temu i šire je dalje kroz organizaciju i njenu kulturu.

Banka dostupna svima: inkluzija kroz proizvode, znanje i podršku

Erste Banka razvija proizvode i usluge vođena stvarnim potrebama građana i preduzetnika, sa ciljem unapređenja pristupa finansijama, uklanjanja barijera i jačanja finansijske sigurnosti. U okviru programa socijalnog bankarstva, podršku dobijaju oni koji često nemaju pristup tradicionalnim finansijskim uslugama – poput početnika u biznisu, socijalnih preduzeća i neprofitnih organizacija.

Do danas je, kroz ovu liniju, podržano više od 600 početnika i 38 neprofitnih organizacija sa ukupno 7,7 miliona evra, dok je gotovo 11.000 korisnika prošlo kroz različite vidove nefinansijske podrške, edukacije i mentorstva.

Posebna pažnja posvećena je edukaciji: tokom 2024. godine organizovane su brojne radionice i savetodavne aktivnosti, namenjene kako početnicima u biznisu, tako i najmlađima. Obuku u okviru projekta „Škola novca za osnovca“ prošlo je gotovo 700 nastavnika, čime su dodatno osnaženi kapaciteti osnovnih škola za rad na finansijskoj pismenosti.

Digitalna edukativna aplikacija-igrica „Čuvari Zmajevog blaga“, namenjena deci od 7 do 10 godina, zabeležila je oko 8.000 korisnika samo tokom 2024. godine. Aplikacija je nastala na osnovu istoimene knjige, a kasnije i predstave, sa ciljem da učenje o novcu učini zabavnim i pristupačnim.

Osnaživanje žena, podrška zajednicama, kulturi i umetnosti

Sa uverenjem da održivo društvo počiva na solidarnosti i međusobnoj podršci, Erste Banka je tokom 2024. nastavila da strateški ulaže u zajednice u kojima posluje. Fokus je bio na projektima sa dugoročnim, održivim efektima – od kulture i umetnosti, preko obrazovanja i nauke, do osnaživanja osetljivih grupa.

Samo u 2024. godini, Erste Banka je tako podržala brojne inicijative i manifestacije, među kojima su 25. Guitar Art Festival, 30. Festival autorskog filma, kao i nagrada „Momo Kapor“ za doprinos književnosti i likovnoj umetnosti.

Kroz platformu #verujusebe, Banka pruža kontinuiranu podršku ženskom preduzetništvu – finansijsku, mentorsku i promotivnu. Praznični Erste bazar, organizovan u Botaničkoj bašti „Jevremovac“, okupio je preduzetnice, socijalna preduzeća i organizacije koje vode žene, koje su tom prilikom dobile prostor da predstave i prodaju svoje proizvode, razmene iskustva i prošire mrežu podrške.

„Od samog početka verovali smo da „tiha voda breg roni“ – više smo radili nego govorili. Naša ideja bila je da znanje, iskustvo i veštine stavimo u službu šire društvene koristi. Tako su nastali brojni projekti na koje smo ponosni: od platforme ErsteZnali za finansijsku edukaciju građana, preko razvoja socijalnog bankarstva i mentorskih programa za preduzetnike, do ESG metrika koje su postavile temelje za naše zeleno poslovanje. Tu su i treninzi za klijente po industrijama, inicijative za inkluziju i rodnu ravnopravnost, nagrada #verujusebe za mlade umetnike, kao i brojne volonterske akcije naših zaposlenih. Sve to gradimo korak po korak – sa uverenjem da odgovorno poslovanje mora biti sastavni deo svake poslovne odluke“, izjavila je Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju u Erste Banci Srbija.

Zeleno kao izbor: odgovorno upravljanje i energetska tranzicija

U oblasti životne sredine, Banka je i 2024. nastavila da sprovodi mere za unapređenje energetske efikasnosti i odgovorno upravljanje resursima. Zahvaljujući aktivnostima kao što su pažljivo praćenje potrošnje, prelazak na efikasnije sisteme i uvođenje ekološki odgovornih rešenja, čak 82% ukupne potrošnje električne energije dolazi iz obnovljivih izvora. Vozni park Banke bogatiji je za još električnih vozila – sada ih je ukupno osam.

Značajan iskorak ostvaren je i u oblasti zelenog finansiranja, gde Erste Banka strateški podržava projekte koji doprinose energetskoj tranziciji Srbije i time potvrđuje svoju lidersku poziciju u zelenim investicijama u Srbiji. Tokom 2024. godine, u saradnji sa EBRD-jem i Erste Grupom, Banka je učestvovala u finansiranju vetroparka Pupin u Vojvodini, vrednog 91,4 miliona evra, kao i vetroparka Krivača, prvog u Istočnoj Srbiji, realizovanog kroz komercijalni model otkupa električne energije.

U skladu sa širokom ESG strategijom, Erste Banka nastavila je primenu zelene energije u poslovanju i dodatno ojačala interne kapacitete angažovanjem stručnjaka za pitanja održivosti. Poseban fokus stavljen je na razvoj proizvoda i usluga koje podstiču zelenu tranziciju i pomažu klijentima u suočavanju s klimatskim izazovima.

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Lenji? Gen Z pokazuje da je to najveći mit modernog radnog okruženja

by bifadmin 24. јул 2025.

Generacija Z, rođena nakon 1997. godine, prve karijerne korake napravila je usred vrhunca pandemije. Od tada rad od kuće i hibridni modeli postali su novi standard, a upravo oni su neretko optuživani za „prazne kancelarije“ i etiketrirani kao lenji ili nevoljni da rade u poslovnom prostoru.

Uprkos ovim „optužbama“, oni koji imaju do 24 godine dolaze na posao čak tri od pet dana nedeljno. To je više nego što se beleži kod svih drugih, starijih generacija, pokazuje ovogodišnje globalno istraživanje kompanije JLL.

Šta podstiče Gen Z da se vrati u kancelariju?

Ova ambiciozna, socijalno osvešćena generacija odlazak u kancelariju vidi kao odskočnu dasku ka uspehu. Prema analizama LinkedIn-a i CNBC‑ja, ključni razlozi za povratak su: mogućnost mentorstva, bolja vidljivost kod menadžmenta, učenje kroz praksu i usavršavanje veština, te snažnija povezanost s kolegama i korporativnom kulturom. Drugim rečima, Gen Z pre svega želi karijerni napredak, a ne samo da zadrži posao. Zbog toga kancelariju ne doživljava kao teret, već kao prostor za razvoj, brzu povratnu informaciju i autentičnu saradnju uživo.

Iako cene rad uživo i mogućnost učenja kroz interakciju, čak 38% pripadnika generacije Z izjavljuje da bi pristalo na manju platu u zamenu za veću fleksibilnost na poslu, pokazuje nedavno sprovedeno LinkedIn Workforce Confidence istraživanje. Hibridni modeli, koji kombinuju kancelarijski i rad od kuće, postaju jedan od najefikasnijih alata za zadržavanje mladih talenata. Međutim, za ovu generaciju hibridni rad ne znači odlazak u hladne, rigidne kancelarije prošlosti. Oni žele prostore koji dišu – moderni, dinamični, sa dizajnom koji inspiriše kreativnost i omogućava slobodu izbora. Kancelarija nije više samo mesto za rad, već „platno“ za izražavanje, kolaboraciju i lični razvoj.

Kako odgovoriti na ove potrebe?

Ipak je reč o generaciji koja ne samo da menja pravila, već sve sigurnije zauzima ključne pozicije u poslovnom svetu. Ali rešenje postoji. Naime, pre manje od godinu dana, upravo takvo rešenje stiglo je i u Srbiju i odmah privuklo pažnju. Kompanija INEX uvela je po prvi put na srpsko tržište koncept aktivnih kancelarija, jedinstveni model poslovnog prostora, otvaranjem Beon active office-a. On je kreiran tako da odgovori na radne navike nove generacije: fleksibilan, tehnološki napredan, vizuelno podsticajan i spreman za svaki stil rada, od samostalnog do kolaborativnog.

Kancelarija koja se prilagođava zaposlenima, a ne obrnuto

Beon active office je mnogo više od radnog prostora. Reč je o okruženju koje inspiriše i prilagođava se potrebama savremenih timova, a ne obrnuto. Enterijer odiše minimalističkom jasnoćom, sa neočekivanim, ali osvežavajućim pastelnim nijansama zelene i ljubičaste, koje unose mir i kreativnu energiju. Materijali različitih tekstura i pažljivo odabrani detalji čine svaki kutak vizuelno privlačnim i prijatnim za rad.

Ipak, ono što zaista izdvaja ovaj prostor jeste njegova fleksibilnost. Beon active office je idealan za sve koji praktikuju hibridni rad – od velikih korporacija i multinacionalnih predstavništava, preko startapa i malih timova, do pojedinaca kao što su frilenseri.

Sve što je potrebno da rezidenti urade da bi rezervisali mesto odakle će raditi jeste da skeniraju QR kod na radnom mestu ili da ga obeleže u aplikaciji, odaberu termin, pa će tako ostale kolege znati koja mesta i kada su im na raspolaganju. Pored toga, ova aplikacija rezidentima olakšava obavljanje svakodnevnih zadataka – prilagođavanje osvetljenja i temperature, dok pozivanje gostiju i komunikacija sa timom postaju jednostavni. Takođe je moguće angažovati IT podršku putem jednog klika.  

Zaposleni tokom radnog dana mogu da biraju da li ćemo raditi iz fotelje, sofe, u kolaborativnom radnom prostoru, klasičnim ili visokim stolovima ili u kancelariji. Tu su i phone boots – idealno mesto za obavljanje brzih ili neplaniranih call-ova ili telefonskih razgovora u tišini, a gde su vam priključci za punjače nadohvat ruke. Dodatno, Beon active office nudi tihe zone za bolji fokus, fleksibilne prostore za timski rad, konferencijske sale i deo za održavanje događaja i proslava. Prostor je obogaćen soft zonama, coffee point-om i open space delom koji je idealan za druženje. U okviru objekta takođe je dostupan parking za zaposlene i posetioce.

A šta najviše vole poslodavci čiji su zaposleni rezidenti?

Kako rezidenti za rezervaciju radnog mesta koriste aplikaciju na „pametnom“ telefonu, menadžment dobija analitiku u realnom vremenu. Drugim rečima, kompanija čiji su zaposleni rezidenti Beon active office-a, ima uvid u to kako oni koriste radni prostor, a samim tim i da li je u određenim situacijama potrebno uvećanje ili smanjenje broja unajmljenih radnih mesta. Time se optimizuje prostor, ali i smanjuju troškovi.

Pored toga, poslodavci kao posebnu vrednost ove aktivne kancelarije ističu činjenicu da je sve što je neophodno svakom zaposlenom već spremno. Jedna cena obuhvata sve troškove, od računa do čišćenja i održavanja prostora što olakšava upravljanje troškovima. Tako briga o ovim stvarima postaje prošlost, a ostaje više vremena za ono što je ključno – produktivni radni dan.

Za kraj, svaka nova generacija donosi svoj pečat i specifičnosti u svet rada, pa je previše jednostavno i neproduktivno praviti negativne generalizacije. Savremene kompanije koje žele da budu uspešne i napreduju moraju biti svesne ovih promena i prilagođavati se novim potrebama zaposlenih. Samo tako mogu da izgrade radnu kulturu koja inspiriše, motiviše i omogućava razvoj. Beon active office upravo je takvo rešenje – prostor koji prati savremene radne navike, podstiče fleksibilnost i saradnju, te postavlja temelje za budućnost rada kakvu želimo.

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Rusija je postala najveći evropski proizvođač piva, pretekla Nemačku

by bifadmin 24. јул 2025.

U Rusiji se proizvodi sve više lokalnih piva, dok se ovo alkoholno piće sve manje uvozi

Rusija je postala najveći evropski proizvođač piva i peti najveći na svetu, prestigavši Nemačku nakon više od jedne decenije, pokazuje najnoviji izveštaj kompanije za trgovinu hmeljom Bart-Has za 2024. godinu.

Prema rečima autora izveštaja Hajnriha Majera, ključni razlog za promenu na vrhu evropske rang liste je taj što je proizvodnja piva u Rusiji porasla za oko devet odsto međugodišnje, na 9,1 milijardu litara.

U Nemačkoj je, međutim, proizvodnja u istom periodu pala za jedan odsto, na 8,4 milijarde litara.

Kako se navodi, u Rusiji se proizvodi sve više lokalnih piva, dok se ovo alkoholno piće sve manje uvozi.

Nasuprot tome, nemačke pivare su na udaru zbog visokih troškova i promena navika potrošača.

Prema izveštaju, Kina je prošle godine proizvela nešto više od 34 milijarde litara piva, a Sjedinjene Američke Države nešto više od 18 milijardi. Obe zemlje su pretrpele godišnji pad proizvodnje za oko pet procenata.

Na trećem mestu je Brazil koji je u 2024. proizveo 14,7 milijardi litara, a sa relativno tesnim zaostatkom je četvrtu poziciju zauzeo Meksiko sa 14,5 milijardi litara piva.

Ukupna globalna proizvodnja piva za prošlu godinu iznosi 187,5 milijardi litara, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2023. godinu

Izvor:RT Balkan

Foto: Pixabay

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako se kreće minimalac u Srbiji i regionu

by bifadmin 24. јул 2025.

Od oktobra ove godine, minimalna plata u Srbiji će dostići okvirno 500 evra ili precizno 58.630 dinara, odlučeno je na nedavnoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta.

Plan Vlade Srbije je da uz buduća povećanja, minimalac početkom 2028. godine dogura i do 650 evra, piše Nova Ekonomija.

Međutim, čak i ako tako bude, Srbija će te 2028. i dalje imati znatno manji minimalac nego što neke zemlje bivše SFRJ imaju danas.

Na sednici Vlade Hrvatske, još u oktobru 2024. godine, doneta je odluka o povećanju minimalne bruto zarade.

Od početka 2025. godine bruto minimalac iznosi 970 evra, što je otprilike nešto više od 750 evra neto. U odnosu na 2024. godinu u Hrvatskoj se bruto plata uvećala za 130 evra, odnosno za 15,48 odsto.

Prosečna neto plata u Hrvatskoj kreće se između 1.390 i 1.450 evra u zavisnosti od tipa zaposlenja.

Slovenija prednjači među zemljama bivše Jugoslavije sa minimalnom bruto zaradom od 1.278 evra od januara 2025. godine, što je povećanje od 1,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, a neto se kreće između 900 i 930 evra.

Prema najnovijim podacima, prosečna neto zarada u maju u Sloveniji bila je 1.592 evra i to predstavlja pad od 0,5 odsto u odnosu na april iste godine, ali kad se uporedi sa majem prošle godine minimalna zarada je povećana za 5,2 odsto.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donela je odluku da minimalna zarada u 2025. godini iznosi 1.000 konvertibilnih maraka što je oko 511 evra.

U Republici Srpskoj je nešto manja, za otprilike 100 maraka što predstavlja iznos od 460 evra. U oba slučaja radi se o minimalcu većem od onog koji trenutno važi u Srbiji, a u slučaju Federacije, to će nastaviti da bude slučaj i posle oktobarske povišice u Srbiji.

Prosečna neto zarada u aprilu ove godine iznosila je 1.545 konvertibilnih maraka što je otprilike 790 evra. U odnosu na neto platu 2024. godine, BiH se popravila za 0,4 odsto.

Crna Gora stoji rame uz rame sa Srbijom sa minimalnom zaradom od 450 evra od januara 2025. godine. Takođe, prosečna neto zarada u maju ove godine bila je 1.062 evra, prema Upravi za statistiku Crne Gore MONSTAT.

Najveći neto prihodi nalaze se u sektoru finansija i osiguranja, informisanja i komunikacija, kao i snadbevanja električnom energijom.

Zanimljivo je da Crno Gora ima najnižu zbirnu stopu poreza i doprinosa u odnosu na sve zemlje bivše Jugoslavije. Ukoliko je nečija neto plata 1.000 evra, bruto će otprilike biti 1.200 evra.

Privredna komora Severozapadne Makedonije predložila je da se minimalna plata u 2025. godini podigne na 500 evra, ali da doprinosi za zaposlene ostanu isti.

Međutim, prema poslednjim dostupnim podacima minimalna zarada iznosi 370 evra. Ovo je ubedljivo najniža zarada u regionu.

U aprilu ove godine prosečna neto plata u Severnoj Makedoniji iznosila je oko 740 evra što je 10,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Ne uzimajte novčanice koje su ostavljene ispod brisača

by bifadmin 24. јул 2025.

Na putevima širom Evrope, prevare u odmaralištima ili na parkinzima su često prisutne, a posebno su rasprostranjene tokom letnjih odmora.

Prevaranti često koriste razne predmete koje ostavljaju po automobilima kao mamac kako bi opljačkali turiste koji su došli na odmor. Nekada su ispod poklopca rezervoara za gorivo ostavljali sitne aopene dolara i evra, a u najnovijoj prevari u poznatim letovalištima u Italiji i Francuskoj, ispod brisača na vetrobranskom staklu ostavljaju novčanice od 50 evra.

Upravo zbog toga treba biti oprezan i svestan strategija koje kriminalci obično koriste da opljačkaju turiste ukradu im automobil ili vredne stvari iz njega.

Ova zamka, koja je poslednjih godina sve češća, posebno u Italiji ili Francuskoj, ima za cilj da privuče pažnju vozača i natera ga da izađe iz vozila, posebno pošto je već upalio motor. Metoda, koja se pripisuje najorganizovanijim bandama u Italiji, ali i u drugim turističkim zemljama, obično se sprovodi sa novčanicom od 50 evra ostavljenom na brisaču vetrobranskog stakla.

Vozači se obično zaustave kada je primete kroz vetrobransko staklo i izađu da je uzmu, a u u tom trenutku kriminalci upadaju u vozilo koje je već u pokretu ili kradu stvari iz njega. Naravno, novčanica je lažna. Na svu sreću, neki turisti znaju „za jadac“ i ne izlaze iz vozila da provere novčanicu pre nego što stignu do bezbednog mesta.Vlasti u mnogim zemljama u kojima su ove vrste prevara učestale, poput Italije, Francuske, Španije i Švedske, insistiraju na prijavljivanju svakog takvog incidenta policiji.

Izvor: Kamatica.com
Foto: Pixabay

24. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lean liderstvo: Više pitanja, manje komandi

by bifadmin 23. јул 2025.

U tradicionalnom modelu rukovođenja, lideri su često zamišljeni kao oni koji znaju sve, donose odluke sami i delegiraju zadatke sa očekivanjem pukog izvršenja. Takav pristup može funkcionisati u predvidivom okruženju, ali današnji svet, ispunjen neizvesnostima, promenama i potrebom za stalnim unapređenjem, zahteva drugačiji model liderstva. Tu na scenu stupa Lean liderstvo, poručuju iz Tecor consultinga.

Lean filozofija, poznata po svojoj posvećenosti eliminaciji rasipanja i stvaranju vrednosti za korisnika, ne odnosi se samo na operacije i procese već i na kulturu, ponašanje i stil rukovođenja. Lean liderstvo je pristup koji stavlja akcenat na učenje, razumevanje i kontinuirano poboljšanje, a ne na kontrolu i direktivu.

Lider kao učenik i facilitator

Jedna od osnovnih karakteristika Lean lidera jeste spremnost da uči. Umesto da se postavlja kao autoritet koji zna sve odgovore, Lean lider se pozicionira kao neko ko postavlja prava pitanja. Umesto da pita: “Zašto ovo još nije gotovo?”, on pita: “Na koje prepreke si naišao?”. Na ovaj način, lider ne samo da dobija uvid u probleme, već i podsticaj zaposlenom da razmišlja o uzrocima i rešenjima.

Takav pristup razvija kulturu odgovornosti i otvorene komunikacije. Timovi ne rade iz straha od greške, već sa poverenjem da im je dozvoljeno da uče, testiraju, pogreše i unaprede se. Lean lider stvara okruženje u kojem je greška prilika za učenje, a ne povod za kaznu.

Gemba: Lider ide tamo gde se posao dešava

Još jedan od osnovnih principa Lean liderstva jeste prisustvo na Gembi – mestu na kojem se posao zaista odvija. Gemba nije metafora; to je konkretna lokacija: proizvodna linija, kancelarija, magacin, bilo koje mesto gde se stvara vrednost.

Lider koji praktikuje Gemba pristup ne donosi odluke iz kancelarije. On svakodnevno razgovara sa timovima, posmatra tokove rada, postavlja pitanja i uči. Ključ nije u mikromenadžerisanju, već u razumevanju realnog problema, izazova i potencijala za unapređenje.

Gemba razgovori nisu inspekcija, već dijalog. Postavljaju se pitanja kao što su: “Kako mogu da ti pomognem da ovaj proces bude lakši?”, “Koji deo posla ti oduzima najviše vremena bez dodavanja vrednosti?”.

Više poverenja, manje kontrole

Lean lider veruje svom timu. On ne vidi svoju ulogu kao kontrolora, već kao podršku. U organizacijama sa tradicionalnim hijerarhijama, zaposleni često osećaju da nemaju pravo da donose odluke ili predlažu promene. U Lean organizaciji, lider ohrabruje sve članove tima da prepoznaju probleme i predlože rešenja.

Ovakav pristup ne samo da povećava angažovanost i motivaciju zaposlenih, već i ubrzava proces unapređenja. Kada svako u organizaciji ima autonomiju da deluje u okviru svog znanja i kompetencija, organizacija postaje agilnija.

Lider koji uklanja prepreke

U Lean kulturi, jedan od glavnih zadataka lidera je da uklanja prepreke koje ometaju tim u stvaranju vrednosti. To znači da lider mora da bude u stalnom kontaktu sa operativnom stvarnošću i spreman da reaguje kada naiđe na nepotrebnu složenost, administrativne barijere, neefikasne alate ili lošu komunikaciju.

Lider nije tu da komanduje, već da služi timu. Njegov zadatak je da omogući zaposlenima da se fokusiraju na ono što znaju najbolje, a ne da se bore sa sistemskim problemima koji bi mogli biti uklonjeni uz malo slušanja i proaktivnosti.

Lider koji razvija druge lidere

Jedan od ključnih principa Lean liderstva jeste razvoj ljudi. Dobar Lean lider ne stvara zavisnost od sebe. Naprotiv, on razvija kompetence, samostalnost i liderstvo kod drugih. To radi tako što postavlja izazove, postavlja pitanja, nudi podršku i vraća odgovornost na mesto gde i pripada, svom timu.

Ovaj pristup doprinosi dugoročnoj otpornosti organizacije. Kada se lider povuče, sistem ostaje jak jer je izgrađen na znanju, angažovanju i sposobnosti svih čanova tima da razmišljaju a ne samo da sprovode.

Praktičan primer: Lean lider u proizvodnji

Zamislite proizvodnog menadžera koji svakog jutra odlazi na Gembu. Umesto da samo proverava KPI-jeve u svojoj kancelariji, on razgovara sa linijskim radnicima:

“Šta vam je juče bilo najteže u radu?”

“Imamo li danas prepreke koje treba odmah ukloniti?”

“Imate li ideje kako da smanjimo vreme postavke mašine?”

Na osnovu ovih pitanja, tim predlaže novu organizaciju alata koja smanjuje vreme podešavanja za 20%. Predlog se testira, meri i primenjuje. Znanje već postoji u timu, a lider ga je samo podstakao pravim pitanjima.

Zaključak: Snaga pitanja

Lean liderstvo nije slabiji oblik rukovođenja – ono je dublji, zreliji i dugoročniji model liderstva. Potrebna je hrabrost da se odustane od instant rešenja i kontrole, i zameni ih poverenjem, pitanjima i stalnim učenjem.

U Tecor consulting-u, veruju da lideri ne menjaju organizacije komandama, već pitanjima. Ako i vaš tim želi da izgradi kulturu u kojoj se svi osećaju odgovornima za poboljšanje, prvi korak je jednostavan:

Počnite da postavljate bolja pitanja.

Tekst priredio: Nikola Jerotijević, Tecor consulting

23. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova ekspozitura ProCredit banke u Kragujevcu

by bifadmin 23. јул 2025.

Nova ekspozitura u Kragujevcu opremljena je u skladu sa najnovijim standardima ProCredit banke i nalazi se u okviru poslovno-stambenog kompleksa u Kragujevcu, New Point, koji postaje novo urbano središte Kragujevca – mesto susreta poslovnog, porodičnog i društvenog života.

U prijatnoj atmosferi pažljivo dizajnirane ekspoziture, predstavnici banke dočekuju klijente uz unapređen kvalitet usluge i dostupnu Samouslužnu zonu 24/7 za samostalno i komforno obavljanje poslova sa bankom, nezavisno od radnog vremena banke.

„Preseljenje ekspoziture u Kragujevcu predstavlja važan korak ka unapređenju korisničkog iskustva i kvaliteta usluge koju pružamo našim klijentima. Nova ekspozitura je funkcionalno uređena i tehnički unapređena, kako bismo postojećim i budućim klijentima, obezbedili efikasniju podršku i prijatnije okruženje za obavljanje svih bankarskih aktivnosti, a naše stručno osoblje na raspolaganju je za svaki vid podrške“, izjavio je Igor Vignjević, direktor ekspoziture ProCredit banke u Kragujevcu.

Radno vreme savetnika za stanovništvo i savetnika za rad sa privredom ostaje nepromenjeno – radnim danima od 8 do 16 časova, dok Samouslužna zona 24/7 omogućava klijentima da obavljaju osnovne bankarske transakcije u bilo koje doba dana i noći.

23. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od 400 godina
  • Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom odgovornošću
  • Pepco grupa obeležila godinu transformacijom, uz odlične finansijske rezultate i ubrzano sprovođenje strategije
  • Proglašen ovogodišnji pobednik Konkursa za najbolji neobjavljeni roman Izdavačke kuće Booka i OTP banke Srbija
  • Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro obaraju istorijske rekorde

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit