NAJNOVIJE
Korejci i Poljaci pretekli razvijena tržišta
Svet više nije podeljen ideologijom, već pristupom računarskoj snazi
Koji sektor pokreće evropsku ekonomiju?
Za paušalce produženo ograničenje rasta poreske osnovice od 10%...
Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od...
Koja javna preduzeća zvanično prelaze u društva sa ograničenom...
Evropski berzanski indeksi u blagom padu, zlato i srebro...
Milton Fridman: Država nema svoj novac, samo ljudi imaju...
U trećem kvartalu prosečna neto zarada nominalno veća za...
Čak 87,8 odsto ukupnog izvoza je iz prerađivačke industrije
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Delta Holding: stabilan rast u prvoj polovini 2025. zahvaljujući ljudima, inovacijama i dugoročnim ulaganjima

by bifadmin 22. јул 2025.

Delta Holding zapošljava više od 5.000 ljudi i posluje u različitim granama industrije – od agrara, nekretnina i hotelijerstva, do auto-industrije i e-commerce-a. Zahvaljujući dugogodišnjim ulaganjima u razvoj zaposlenih, inovativne tehnologije i održive procese, kompanija beleži stabilan i kontinuiran rast.

U prvih šest meseci 2025. ostvaren je prihod od 526 miliona evra, što je rast od 13% u odnosu na isti period prethodne godine. EBITDA iznosi 66 miliona evra, odnosno 24% više nego u prvoj polovini 2024. godine. Ako se ovakav trend nastavi, ukupni prihodi do kraja godine premašiće 1,1 milijardu evra uz očekivanu EBITDA od 147 miliona evra. U prvom polugodištu 2025. godine u budžet Republike Srbije uplaćeno je 110 miliona evra.

Odlični rezultati u prvoj polovini godine postignuti su zahvaljujući rastu u segmentima agrara, automobilske industrije, nekretnina, distribucije i logistike, čime je potvrđena snaga diverzifikovanog poslovnog modela Delta Holdinga.

Zahvaljujući strateškim ulaganjima u razvoj, digitalizaciju i modernizaciju poljoprivrede, Delta Agrar je unapredio sve segmente proizvodnje. Inovacije su sprovedene kroz primenu pametnih platformi u voćarstvu, automatizaciju rada, razvoj novih kultura i diversifikaciju proizvodnog portfolija. Korišćenje sertifikovanog semena doprinelo je visokim prinosima širom Srbije, a poseban rezultat ostvaren je u ratarstvu, gde su na sopstvenim imanjima prinosi pšenice dostigli 9,5 tona po hektaru, uz ključnu ulogu sistema za navodnjavanje.

Delta Auto Grupa ostvarila je rast prihoda od 17% u prvoj polovini 2025. godine, pri čemu su se posebno izdvojili BMW kao tržišni lider u premium klasi, ali i brend MINI. Poseban doprinos dao je i segment Honda motocikala, sa rastom od čak 30%. Novi brend Farizon se uspešno pozicionirao kao lider u segmentu električnih lakih komercijalnih vozila. U sektoru distribucije, DMD Srbija beleži rast prihoda od 13%, dok u logistici DTS ostvaruje rast od 15%.

U domenu real estate-a ostvaren je rast prihoda od 23% u odnosu na isti period prošle godine. Posebno se ističe Sava Centar, koji je samo 19 meseci nakon otvaranja ugostio 650 događaja i više od 800.000 posetilaca iz celog sveta. Ovaj uspeh značajno doprinosi jačanju pozicije Beograda kao konkurentne međunarodne kongresne destinacije, što potvrđuje i skok za pet mesta na ICCA listi najboljih evropskih gradova za održavanje kongresa.

Paralelno s tim, sva četiri hotela iz sistema Delta Holdinga – Crowne Plaza, Radisson Collection Old Mill, Indigo i InterContinental Ljubljana beleže rast prihoda, zahvaljujući kontinuiranim investicijama u uslugu i infrastrukturu.

Kompanija nastavlja da razvija svoj hotelski portfolio – u toku je izgradnja luksuznog hotela InterContinental Beograd, koji će biti smešten u srcu stambeno-poslovnog kompleksa Delta District. Pored hotela, kompleks obuhvata dve elegantne rezidencijalne kule i savremenu poslovnu zgradu. Sa ukupnom investicijom vrednom 450 miliona evra, Delta District predstavlja spoj dugoročne vrednosti i savremenog koncepta luksuznog života.

Na tržištu e-commerce-a, Ananas je učvrstio poziciju regionalnog lidera. Platforma će do kraja jula dostići milion artikala u ponudi, a mesečna poseta dostiže višemilionske brojke. Poseban fokus stavljen je na sigurnost korisnika – prema oceni RiskRecon-a, Ananas je ocenjen kao jedna od najsigurnijih platformi u regionu kada je reč o zaštiti ličnih podataka i sigurnosti kupovine.

Svoj 16. Izveštaj o održivom poslovanju Delta Holding je objavio početkom jula, u skladu sa GRI metodologijom. Tokom 2024. godine, korišćenjem solarne energije i postrojenja na biomasu, članice kompanije smanjile su emisiju CO₂ za više od 40.000 tona, što odgovara godišnjoj apsorpciji oko 1,5 miliona stabala. Strateški cilj kompanije je da do 2030. godine čak 60% ukupno korišćene energije potiče iz obnovljivih izvora, uz paralelno smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 50%.

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Некатегоризовано

JP Morgan će nuditi kredite u kriptovalutama

by bifadmin 22. јул 2025.

U iznenađujućem potezu, JP Morgan navodno istražuje ideju o ponudi kredita obezbeđenih kriptovalutama.

Prema nedavnom izveštaju Kripto Rovera, bankarski gigant razmatra korišćenje kripto imovine koju drže klijenti kao zalog. Ukupan iznos o kome se raspravlja? Ogromnih 4,3 biliona dolara. Ako se to desi, to bi mogao biti veliki trenutak i za tradicionalno bankarstvo i za kripto svet.

Šta ovo znači?

Jednostavno rečeno, JP Morgan bi mogao da omogući klijentima da uzmu kredite koristeći svoju kriptovalutu – poput Bitkoina ili Etereuma – kao zalog. Ovo bi funkcionisalo slično kao redovan kredit obezbeđen portfolijom kuća ili akcija. Ali u ovom slučaju, vaši digitalni novčići bi zadržali svoju vrednost.

Za ljude koji su investirali u kriptovalute, ali ne žele da ih prodaju, ovo bi moglo biti ogromno. Mogli biste da pozajmite novac bez odustajanja od svog Bitkoina ili drugih ulaganja – situacija u kojoj dugoročni vlasnici dobijaju.

Zašto je ovo važno za kriptovalute?

Ova vest pokazuje koliko je kripto prostor došao. Pre nekoliko godina, velike banke nisu želele da imaju ništa sa tim. Ali sada traže načine da uključe kriptovalute u svoje svakodnevne usluge.

Ako JP Morgan nastavi sa ovim planom, poslaće snažnu poruku: Kriptovalute više nisu samo rizična investicija. One postaju pravi deo mejnstrim finansija.

A kada velika banka poput JP Morgana napravi potez, druge često slede taj primer. To bi moglo dovesti do toga da više banaka nudi slične usluge, olakšavajući ljudima korišćenje kriptovaluta u svakodnevnom finansijskom životu.

Da li postoje rizici?

Da – i vredi ih pratiti. Kriptovalute mogu biti veoma nestabilne. Njihove cene brzo rastu i padaju. Ako neko uzme kredit obezbeđen kriptovalutama i tržište se sruši, banka bi mogla ostati sa imovinom koja vredi mnogo manje nego što se očekivalo.

Da bi se zaštitila od ovoga, JP Morgan bi verovatno stvorio stroga pravila – kao što je zahtevanje od zajmoprimaca da drže veliku rezervu kriptovaluta u poređenju sa tim koliko pozajmljuju. Ovo je danas uobičajena praksa na platformama za kripto kreditiranje.

Zatim, tu je i pitanje regulacije. Američki regulatori poput Komisije za hartije od vrednosti (SEC) pažljivo prate kako se kriptovalute koriste u finansijama. Svaki potez JP Morgana verovatno bi bio pažljivo ispitan kako bi se osiguralo da je u skladu sa zakonom.

Izvor:Blic Biznis/See Biz

Foto: Pixabay

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Paljenjem zemljišta uništava se plodno tlo

by bifadmin 22. јул 2025.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ponovo je upozorilo sve poljoprivrednike da je paljenje strnjike, smeća i biljnih ostataka na otvorenom ne samo opasna i pogrešna praksa, već i, kako kažu, postupak koji ostavlja nesagledive posledice po zemljište, imovinu, životnu sredinu i zdravlje ljudi.

„Jedan plamen dovoljan je da uništi sve ono što se godinama u zemljištu gradilo – plodno tlo, humus, korisne mikroorganizme i život u njemu. Ono što se na prvi pogled čini kao brz način ‘čišćenja’ njive, u stvarnosti je dugoročna šteta koja utiče na pad prinosa, eroziju i gubitak vrednosti obradive površine“, navode u saopštenju.

Paljenje žetvenih ostataka na otvorenom neprihvatljivo je, imajući u vidu da smo nedavno imali velike požare koji su zahvatili različite krajeve Srbije.

„Povodom upozorenja koje je izdao Sektor za vanredne situacije MUP-a Srbije o novom dugotrajnom i jakom toplotnom talasu i visokim temperaturama, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naglašava da se rizik od izbijanja i širenja požara značajano povećava, zbog čega apelujemo na sve poljoprivredne proizvođače da se uzdrže od paljenja strnjike“, poručili su.

Predviđene kazne

Ministarstvo podseća i na to da Zakon o zaštiti od požara i Zakon o poljoprivrednom zemljištu izričito zabranjuju ovakvo ponašanje.

Zakon o zaštiti od požara predviđa novčane kazne od 300.000 dinara do 1.000.000 dinara za pravno, odnosno novčane kazne od 10.000 dinara za fizičko lice ako spaljuje ostatke strnih useva, biljnih ostataka i smeća na otvorenom prostoru.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu takođe predviđa novčane kazne i to od 100.000 do 1.000.000 dinara za privredno društvo, preduzeće ili drugo pravno lice, odnosno novčane kazne od 5.000 do 50.000 dinara za odgovorno lice u privrednom društvu, preduzeću ili drugom pravnom licu, odnosno za fizičko lice ukoliko spaljuje organske ostatke posle žetve ili pričini poljsku štetu.

„Upozoravamo poljoprivrednike i na činjenicu da, usled spaljivanja organskih ostataka posle žetve useva, poljoprivredno gazdinstvo može biti kažnjeno ne samo novčano, već i gubitkom aktivnog statusa, i to u trajanju od tri godine, čime se gubi i pravo na subvencije. Uništavanjem strnjike vatrom uništava se i sopstvena ekonomska budućnost“, podsećaju.

Umesto vatre, dodaju, postoje pametna rešenja – zaoravanje i kompostiranje.

„To su metode koje vraćaju život zemljištu, unapređuju proizvodnju i ne ugrožavaju nikoga. Vreme je da prekinemo sa štetnom praksom, od koje pritom nema nikakve koristi. Vreme je za odgovornost, znanje i poštovanje prirode. Ne pali strnjiku. Ne zbog kazne, već zbog svog zemljišta, svoje dece i svog života“, zaključuje se u saopštenju ministarstva.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Da li će Treds uskoro prestići X

by bifadmin 22. јул 2025.

Treds (Threads), konkurentska aplikacija Mete koja je nastala kao odgovor na nezadovoljstvo korisnika nakon što je milijarder Ilon Mask preuzeo i rebrendirao Tviter u X, sve je bliža tome da potencijalno prestigne X po broju dnevno aktivnih korisnika na mobilnim uređajima, pokazuju podaci koje je kompanija Similar Veb podelila sa magazinom Forbes.

Broj dnevno aktivnih korisnika Tredsa postepeno raste tokom protekle godine. Dok broj dnevno aktivnih korisnika X u SAD blago opada, navodi SimilarVeb.

Na dan 15. jula, Treds ima oko 16 miliona dnevno aktivnih korisnika na iOS i Android uređajima. Otprilike dvostruko više nego što je imao u istom periodu prošle godine.

X i dalje prednjači sa oko 23,1 miliona dnevno aktivnih korisnika u SAD na mobilnim uređajima (zaključno sa 15. julom). Međutim, ta se prednost značajno smanjila tokom vremena.

U istom periodu prošle godine, X je imao oko 21 milion više dnevno aktivnih korisnika na mobilnim uređajima u SAD nego Treds.

Treds snažan na ajfonu

Kada se gledaju samo iOS uređaji, razlika je još manja. X ima oko 15,3 miliona dnevno aktivnih korisnika, dok Treds ima 13,1 milion.

X i dalje ima značajnu prednost kada je reč o posetama veb stranici u SAD. Sa oko 33 miliona dnevnih poseta. Treds ima samo milion dnevnih poseta na vebu (na dan 15. jula).

Tredsov mobilni saobraćaj može imati koristi od bliske povezanosti sa platformama Mete, Fejsbukom i Instagramom, budući da mobilne verzije obe platforme nude korisnicima dugme kojim mogu direktno otvoriti aplikaciju Treds.

Još nije izvesno hoće li Treds prestići X. Dejvid Kar, urednik za analitiku vesti i istraživanja u Similar Vebu, kaže za Forbes da postoje „snažni dokazi“ da Treds sustiže X. Naročito kada je reč o mobilnim uređajima. Ali, „nije siguran da će Treds prestići X“. Kar navodi da nadmoć X-a u veb saobraćaju sugeriše da korisnici i dalje posećuju X kako bi pratili aktuelne teme. Čak i ako nisu redovni korisnici mobilne aplikacije.

Početak Tredsa

Meta Marka Zakerberga počela je sa lansiranjem Tredsa u većini zemalja u julu 2023. Kasnije iste godine i u državama Evropske unije. Lansiranje je usledilo nekoliko meseci nakon što je Mask kupio Tviter u oktobru 2022. To je izazvalo osude i egzodus nekih korisnika ka konkurentskim platformama, nakon što je Mask preimenovao mrežu u „X“ i značajno promenio sistem verifikacije, politiku moderacije sadržaja i druge funkcionalnosti. Korišćenje X-a nastavilo je da opada nakon predsedničkih izbora 2024.

Tada je predsednik Donald Tramp ponovo došao na vlast i imenovao Maska za šefa Odeljenja za efikasnost vlade. Ipak, nije jasno koliko je političko angažovanje Maska doprinelo padu korisničke baze. Druge konkurentske platforme, poput Blu skaja, takođe su stekle popularnost kao alternativa X-u, iako su njihove dnevne aktivnosti i dalje daleko iza Mete i Tredsa, sa oko milion dnevnih korisnika u SAD-u, prema podacima Similar Veba.

Mask je najbogatiji čovek na svetu prema procenama Forbes, sa neto vrednošću od 413 milijardi dolara (zaključno sa petkom popodne), uglavnom zahvaljujući udelima u kompanijama Tesla i SpaceX. Zakerberg, koji poseduje oko 13% akcija Mete, treći je najbogatiji čovek, sa procenjenim bogatstvom od 242,8 milijardi dolara, prema podacima Forbes.

Izvor: Konor Marej, novinar Forbes

Foto: Pixabay

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nećete verovati za šta građani Srbije najviše uzimaju keš kredite tokom leta

by bifadmin 22. јул 2025.

Letnji meseci u Srbiji nisu samo sinonim za odmor, vrelinu i osvežavajuće napitke u baštama kafića. Ovo je period kada su, u velikoj meri, veoma traženi – keš krediti. Iako bi se moglo pomisliti da u vrućim danima građani manje misle o finansijama, situacija je zapravo potpuno obrnuta. Upravo tokom leta, kada život uspori, Srbija ubrzava svoje finansijske planove. Ali zašto je to tako? Otkrivamo vam šest najčešćih razloga zbog kojih građani Srbije ovog leta posežu za keš kreditima.

  1. Letovanja i porodični odmori

Letnji odmor je za većinu porodica najvažniji događaj godine. Putovanja na more, planinu ili u banju zahtevaju detaljnu finansijsku pripremu. Međutim, neplanirani troškovi ili želja za malo boljim smeštajem, dužim boravkom ili atraktivnijom destinacijom, često prevazilaze postojeće budžete. Upravo zato, mnoge porodice odlučuju da keš kreditom nadograde svoje planove, omogućavajući sebi nezaboravne trenutke bez kompromisa.

  1. Renoviranje i uređenje doma

Leto je idealno vreme za renoviranje. Bilo da se radi o krečenju, zameni stolarije, ugradnji klima uređaja ili čak većim radovima poput zamene kupatila ili kuhinje, građani koriste toplo vreme kako bi svoj dom učinili lepšim i udobnijim za život. Kako troškovi renoviranja mogu lako da prevaziđu budžet, keš krediti postaju brzo i efikasno rešenje koje pomaže da se radovi završe bez finansijskih zastoja.

  1. Kupovina bele tehnike i elektronike

Tokom letnjih meseci, prodavnice često nude atraktivne akcije i velike popuste, posebno na uređaje poput frižidera, klima uređaja, televizora i računara. Građani koriste ovu priliku da obnove tehniku u svom domu, a keš krediti omogućavaju im da iskoriste popuste odmah, bez odlaganja kupovine i čekanja sledeće akcije.

  1. Priprema dece za polazak u školu

Posebno značajan razlog za podizanje keš kredita predstavlja priprema dece za početak školske godine. Ovo je posebno izraženo kod roditelja đaka prvaka, koji osim knjiga moraju kupiti kompletan novi nameštaj za sobe, radne stolove, odeću, rančeve i školski pribor. S obzirom na to da ovi troškovi nisu mali, mnogi roditelji odlučuju da ih finansiraju putem keš kredita, olakšavajući sebi početak školske godine bez dodatnog stresa.

  1. Edukacija, kursevi i usavršavanje

Mnogi građani letnje mesece koriste za dodatno usavršavanje, učenje jezika ili pohađanje kurseva i obuka, od IT-ja do poslovnih veština. Ovo ulaganje u budućnost često zahteva određena sredstva koja možda nisu odmah dostupna, a keš krediti omogućavaju brzo finansiranje koje kasnije donosi dugoročne koristi i veće mogućnosti za zapošljavanje ili napredovanje u karijeri.

  1. Refinansiranje dugova i finansijska reorganizacija

Još jedan važan razlog zbog kojeg građani koriste keš kredite jeste refinansiranje postojećih dugova. Spajanje više rata u jednu, niža mesečna obaveza i povoljnija kamatna stopa omogućavaju finansijsku stabilnost i miran san, što je posebno važno u vreme godišnjih odmora kada je cilj uživati bez finansijskih opterećenja.

Keš krediti su tokom leta neočekivano važan saveznik u ostvarenju velikih i malih planova. Važno je ipak, dobro razmotriti mogućnosti i uslove kako bi ova finansijska odluka bila potpuno u skladu sa vašim potrebama i životnim stilom.

Foto: iStock

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Letnji trenutak je tvoj – pokreni ga uz Insta Grand

by bifadmin 22. јул 2025.

Među omiljenim izborima ovog leta izdvaja se Insta Grand Freeze – ledena kafa u praktičnim kesicama, idealna za one trenutke kada ti je potrebno brzo, ukusno i osvežavajuće rešenje.

Dolazi u dve neodoljive varijante: Freeze Classic i Freeze Coconut. Priprema traje svega nekoliko sekundi – dodaš hladnu vodu ili mleko, ubaciš par kockica leda i napitak je spreman. Uz staklenu čašu, šarenu slamčicu i malo dekoracije – lako ćeš napraviti pravi Freeze ugođaj. I upravo zbog toga je Insta Grand Freeze je i zvanično ledena kafa broj jedan u Srbiji1.

Za one koji više vole klasičan, bogat ukus instant kafe, ali i dalje žele da eksperimentišu, tu su Insta Grand Classic, Crema i Gold. Svaka varijanta pruža potpunu slobodu u pripremi. Može se piti topla, hladna, s mlekom, penom, aromom, sladoledom ili čokoladnim mrvicama. Sve zavisi od trenutka, tvog raspoloženja i stila.

Insta Grand nije samo kafa, to je mali dnevni ritual koji podiže raspoloženje, rashlađuje kad je potrebno i pretvara običan trenutak u pravi letnji užitak. Gde god da si ovog leta, pokreni raspoloženje uz ledeno dobru kafu.

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ukupno 68.387 privrednih društava je realizovalo neto dobitak a gubitak 31.069 društava

by bifadmin 22. јул 2025.

Uprkos brojnim izazovima, privreda Republike Srbije je, i tokom 2024. godine, nastavila pozitivan trend ostvarivši umeren rast. Glavni akteri privredne aktivnosti ‒ privredna društva su desetu godinu za redom poslovala profitabilno, pri čemu su uvećala finansijske kapacitete i zadržala finansijsku stabilnost.

Krajem 2024. godine delatnost je obavljalo ukupno 112.670 privrednih društava koja su angažovala 1.325.497 radnika. Njihovi ukupni prihodi iznose 20.086.635 miliona dinara i porasli su za 5,3%, a ukupni rashodi 18.988.543 miliona dinara i veći su za 6,0% naspram prošlogodišnjih.

Profitabilno poslovanje privrednih društava proizilazi iz pozitivnog rezultata od obavljanja osnovne delatnosti i ostvarenog poslovnog dobitka od 1.291.982 miliona dinara. Iz finansijskih aktivnosti evidentiran je gubitak od 150.933 miliona dinara, a po osnovu ostalih aktivnosti od 42.957 miliona dinara.

Smanjeni neto rezultati

Privreda je 2024. godinu završila sa pozitivnim neto rezultatom u visini od 866.284 miliona dinara, smanjenim za 9,9% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupno 68.387 privrednih društava je realizovalo neto dobitak vredan 1.238.176 miliona dinara, dok je neto gubitak od 371.892 miliona dinara zabeležilo 31.069 društava. Neto rezultat nije prikazalo ukupno 13.214 društava.

Svi sektori su iskazali pozitivan neto rezultat, a nešto manje od četvrtine dobitka cele privrede ostvario je sektor G-Trgovina na veliko i malo…, u kome on iznosi 207.600 miliona dinara. Značajan ukupan dobitak zabeležio je sektor S-Prerađivačka industrija, i to u iznosu od 176.193 miliona dinara. Visok pozitivan rezultat generisao je i sektor V-Rudarstvo, čiji je dobitak u nivou od 143.734 miliona dinara, dok je u sektoru F-Građevinarstvo 105.339 miliona dinara. U grupi visokoprofitabilnih je i sektor D-Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa evidentiranih 24.728 miliona dinara.

Najprofitabilniji su veliki sistemi

Posmatrano sa aspekta veličine privrednih društava, svi segmenti privrede su poslovali pozitivno. Najprofitabilniji su veliki sistemi sa ukupnim dobitkom od 439.339 miliona dinara, a zatim slede mala i srednja društva sa 209.220 miliona dinara odnosno 206.928 miliona dinara, dok je na nivou mikro društava ostvaren dobitak od 10.797 miliona dinara.

Profitabilno poslovanje privrede je praćeno rastom finansijskih kapaciteta i blagim poboljšanjem finansijskog položaja.

Poslovna imovina je angažovana u vrednosti od 25.559.865 miliona dinara većoj za 7,9% u odnosu na prethodnu godinu, dok je uporedo korišćeno za 6,8% više kapitala, u ukupnom iznosu od 11.473.227 miliona dinara. Ukupan dug privrede je povećan za 7,8% na 15.713.565 miliona dinara, pri čemu nešto intenzivniji rast beleže sopstveni izvori finansiranja (7,9%), koji iznose 9.778.738 miliona dinara. Posledično, racio sopstvenog kapitala je povećan sa 38,3% na 38,4%, dok je stepen ukupne zaduženosti ostao nepromenjen ‒ 1,61.

Najveći deo finansijskih kapaciteta privrede uposlen je u sektoru S-Prerađivačka industrija, i to 21,2% ili 5.418.985 miliona dinara poslovne imovine i 21,8% odnosno 2.499.288 miliona dinara kapitala. Značajne finansijske kapacitete posedovao je i sektor G-Trgovina na veliko i malo…, u kome je angažovano 16,3% poslovne imovine vredne 4.160.785 miliona dinara i 14,9% kapitala u iznosu od 1.713.391 milion dinara. Prema vrednosti poslovne imovine i kapitala istakao se i sektor F-Građevinarstvo, sa 3.514.061 milion dinara odnosno 1.240.143 miliona dinara. Znatne finansijske resurse koristio je i sektor D-Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija ‒ poslovnu imovinu od 2.410.820 miliona dinara i kapital od 1.319.662 miliona dinara.

Posmatrano prema veličini privrednih društava, oko polovine finansijskih kapaciteta cele privrede skoncentrisano je u velikim privrednim društvima, i to 49,2% poslovne imovine odnosno 12.571.641 milion dinara i 51,3% kapitala što iznosi 5.885.822 miliona dinara.

Na kraju 2024. godine privredna društva su zabeležila ukupan gubitak od 4.211.522 miliona dinara, za 3,0% veći od prošlogodišnjeg, a od tog iznosa 1.626.927 miliona dinara se odnosi na gubitak iznad visine kapitala. S obzirom na to da je kapital intenzivnije rastao, stopa izgubljenog kapitala je opala sa 31,1% na 30,1%.

Najveći deo ukupnog gubitka privrede (27,1%) kumuliran je u sektoru S-Prerađivačka industrija, gde iznosi 1.142.495 miliona dinara, a zatim slede sektori G-Trgovina na veliko i malo… i D-Snabdevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija sa 503.172 miliona dinara odnosno 471.239 miliona dinara.

Mikro društva su generisala najveći gubitak

Uzimajući u obzir klasifikaciju privrednih društava prema veličini, mikro društva su generisala najveći gubitak ‒ 1.819.961 milion dinara, koji čini 43,2% gubitka cele privrede, a zatim slede veliki sistemi sa 1.339.026 miliona dinara.

U 2024. godini privredna društva su poslovala sa pozitivnim neto obrtnim kapitalom za četvrtinu većim od prošlogodišnjeg, koji iznosi 657.386 miliona dinara. Uporedo, za potpuno pokriće stalne imovine i zaliha nedostajalo im je 3.111.439 miliona dinara dugoročnog kapitala. Pri tome, opšti racio likvidnosti je blago povećan sa 1,05 na 1,06, dok je racio tekuće likvidnosti ostao na nivou iz prethodne godine od 0,69.

Najveću vrednost pozitivnog neto obrtnog kapitala zabeležio je sektor G-Trgovina na veliko i malo…, u kome iznosi 689.854 miliona dinara. Visok pozitivan neto obrtni kapital evidentiran je i u sektoru S-Prerađivačka industrija, i to 278.448 miliona dinara, dok je u sektoru F-Građevinarstvo vredeo 85.885 miliona dinara. Sektor K-Finansijske delatnosti i delatnosti osiguranja je, nakon prošlogodišnjeg negativnog neto obrtnog kapitala, u 2024. godini zabeležio pozitivan neto obrtni kapital od 4.891 milion dinara. Finansijska neravnoteža je, kao i prethodne godine, najviše bila izražena u sektoru M-Stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti, koji je evidentirao najveći iznos negativnog neto obrtnog kapitala od 216.611 miliona dinara.

Najviše pozitivnog neto obrtnog kapitala iskazala su mala privredna društva ‒ 666.888 miliona dinara, a potom srednja društva kod kojih je on zabeležen u nivou od 557.530 miliona dinara. U uslovima finansijske neravnoteže poslovala su mikro privredna društva, sa negativnim neto obrtnim kapitalom od 851.757 miliona dinara.

Izvor: APR

22. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Poreski tretman prihoda od kocke u Srbiji: Na sto miliona evra ni dinar poreza

by bifadmin 21. јул 2025.

Srbija je Eldorado za kockare i kladioničare jer se na dobitke ne plaća nikakav porez. Apsolutno nikakav. Ako u Srbiji radite, platićete porez na dohodak. Ako se kockate ili kladite, na taj dohodak nećete platiti ni dinara. I to je sasvim legalno, jer srpsko zakonodavstvo kaže da su svi dobici ostvareni u igrama na sreću do iznosa od 143.872 dinara, ili oko 1.200 evra neoporezovani. A oni ostvareni u kockarnicama, kladionicama ili na poker aparatima su potpuno neoporezovani. Teoretski, ko osvoji 100 miliona evra, nosi kući 100 miliona evra. Kako je to moguće?

Oporezivanje dohotka fizičkih lica od igara na sreću reguliše Zakon o dohotku građana i propisuje obavezu plaćanja poreza od 20 odsto za sve dobitke iznad pomenutog neoporezivog iznosa. Međutim, Zakon o igrama na sreću kaže da to važi samo za klasične igre na sreću Državne lutrije Srbije. To su lutrija, sportska prognoza, loto, tombola, bingo i slične igre.

Posebne igre na sreću koje priređuju privatne kockarnice, kazina i kladionice u potpunosti su oslobođene obaveze plaćanja poreza na dohodak, bez obzira na visinu dobitka. Iako u mnogim segmentima domaćeg poreskog sistema važi ko ne plati na mostu, platiće na ćupriji, to u ovom slučaju ne važi. Jer ne samo da nema nikakve poreske obaveze prilikom osvajanja dobitka, već ova vrsta dohotka nije na spisku ni za plaćanje poreza na dohodak građana. Laici bi rekli da se neko baš dobro potrudio da ovi prihodi ostanu neoporezovani.

Stručnjak za ovu oblast Marko Paštar, advokat koji se pretežno bavi poreskim pravom, za B&F kaže da je ovu temu analizirao nedavno za potrebe svog naučnog rada i da je bio veoma iznenađen koliko javnost malo zna za ove podatke. Paštarev zaključak ukazuje da naše poresko zakonodavstvo direktno podstiče kockanje. „Srbija jeste specifična po tome. Nisam obradio celu Evropu, ali nisam nigde pronašao da se taj prihod ne oporezuje bar u nekom iznosu“.

Kako to izgleda u komšiluku?

Najveće poreze ima, verovali ili ne, Republika Srpska. Neoporezivi iznos je 1.000 KM (oko 500 evra), da bi se zatim primenjivala progresivna skala od 10 do 30 odsto. Što veći dobitak, to veći porez. U Federaciji BiH na sve dobitke preko 100 KM plaća se 10 odsto poreza. U Hrvatskoj je slično kao u RS, progresivna stopa na iznose veće od 100 evra, ali su naplaćeni porezi ipak manji jer je obračun povoljniji za dobitnika.

Severna Makedonija oporezuje dobitke po stopi od 15 odsto uz uslovno priznavanje neoporezivog dela od 80 evra, samo u slučaju da su dobici do tog iznosa. Ukoliko su veći, plaća se porez na ceo iznos. Slovenci priznaju dobitak do 300 evra bez poreza, a onda ga naplaćuju u iznosu od 15 procenata, Rumuni nemaju neoporezivi deo i porez je progresivan od tri do 40 odsto, kako dobitak raste. Crna Gora je obavezu plaćanja poreza na dohodak od igara na sreću uvela ove godine u iznosu od 15 odsto na iznose veće od 300 evra.

Prema podacima srpske Uprave za igre na sreću, država je od priređivača u 2024. godini naplatila naknade za igre na sreću od skoro 21 milijardu dinara (oko 180 miliona evra), tri puta više nego u 2018. Uz to, oni plaćaju poreze kao i sve druge kompanije u Srbiji, pa se o ovoj delatnosti govori kao o ozbiljnoj industriji koja doprinosi budžetu, ali i kroz zapošljavanje na skoro 2.900 lokacija.

Ipak, Marko Paštar smatra da sva ta davanja nikako nisu kompenzacija za neplaćanje poreza na dobitke i da bi uvođenje poreza na dohodak verovatno značajno smanjilo broj onih koji se kockaju ili klade.

„Kockarnice i kladionice plaćaju jako velike poreze što se tiče dobitaka, plaćaju i kao organizatori igara oko 15 odsto na razliku između uplata i isplata. I to plaćaju kao svoju poresku obavezu. Međutim, kockarnici je i dalje povoljnije to nego da se fizička lica oporezuju. Najveću štetu od uvođenja poreza na dohodak imale bi same kockarnice, jer bi se smanjila potražnja“, smatra Paštar.

Koliki bi se poreski prihodi mogli ostvariti uvođenjem poreza na dohodak zavisi od tokova novca, a to baš nije tako jednostavno izračunati. Iako su izveštaji o tokovima gotovine javno dostupni na APR-u, teško je otkriti koliko para je jedna kockarnica isplatila godišnje za dobitke. „Kada bi se došlo do tog podatka, opet ne bi bilo lako izračunati jer postoji neoporezivi iznos, tako da bi morao da se meri svaki isplaćeni dobitak kada se oduzme poresko oslobađanje od 143.872 dinara“, pojašnjava Paštar.

Svaki građanin u kladionicama ostavi po 26.000 dinara

Računica u dinar nije laka, ali sigurno je da je sve ono što plaćaju kladionice državi manji deo u odnosu na ono šta bi država mogla da zaradi ako bi oporezovala dobitke. Paštar smatra da bi se to najjednostavnije moglo uraditi izjednačavanjem poreskog tretmana klasičnih i posebnih igara na sreću. Drugo je pitanje da li je poreska olakšica od 1.200 evra visoka, ako se uzme u obzir da nigde u regionu nije veća od 500 evra.

Analiza agencije Plum Mark, na osnovu podataka APR-a, pokazuje da svako od 5,5 miliona punoletnih građana Srbije svake godine u proseku potroši skoro 26.000 dinara na kockanje i klađenje. Prihod te industrije u prošloj godini iznosio je nešto više od 140 milijardi dinara (oko 1,2 milijarde evra). Čista dobit bila je 16 milijardi dinara (skoro 140 miliona evra). Prihod deset najvećih povećan je nominalno više od četiri puta od 2012. godine.

Zadatak države je da od svake industrije prihoduje najsvrsishodnije moguće, sa najboljim efektom za budžet ali i za dobrobit svojih građana. Da to nije slučaj kada je reč o industriji igara na sreću za B&F potvrđuje i autor nekoliko zakona i uredbi i viši naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Marko Novaković.

„Poguban je uticaj kocke na ljude. Svaki zakonodovac mora imati na umu dobrobit svojih građana i zarada i interesi nekih kompanija nikako ne bi smeli da budu preči. Reklamiranje se previše olako uzima. Italija je 2018. godine zabranila dekretom bilo kakve promocije i sponzorisanje kockanja, uključujući i reklamiranje na dresovima i na televiziji. A kod nas svi naši najpoznatiji sportisti reklamiraju kockanje, glumci takođe. Kontradiktorno je da kladionica bude sponzor sportskog kluba. Naša liga se zove po kladionici“, nabraja Novaković nelogičnosti.

Ne obračunavaju PDV, ne plaćaju ni akcize

Ova praksa bi trebalo uskoro da se promeni, jer su izmene Zakona o oglašavanju kojima se zabranjuje poznatim ličnostima da reklamiraju klađenje i kockanje u skupštinskoj proceduri i počeće da se primenjuju šest meseci nakon usvajanja. Takođe, država je izmenama Zakona o igrama na sreću s kraja prošle godine drastično povećala naknade i poreze. Neke od tih odredbi tek treba da stupe na snagu u 2026.

Oporezivanja dohotka od kockanja, međutim, još nije došlo na dnevni red. O tome se u javnosti uopšte i ne govori. Malo je poznato da kladionice i kockarnice ne obračunavaju ni PDV od 20 odsto, a na usluge igara na sreću se ne plaća ni akciza.

Paštar ističe da je dodatni problem to što Zakon o budžetskom sistemu, kao vrhovni zakon koji reguliše javne prihode Srbije, propisuje da se poreska oslobođenja mogu uvoditi samo poreskim zakonom, a kod nas Zakon o porezu na dohodak građana dozvoljava Zakonu o igrama na sreću da odredi šta su posebne igre na sreću. „Tako da je ovo sporno ne samo sa aspekta legitimiteta, nego i legaliteta“, podvlači Paštar.

Novaković smatra da je za promenu potrebna pre svega politička volja, da nadležne institucije detaljno analiziraju uticaj kocke na populaciju, usvoje i sprovode nove strategije i zakone, potpuno urede i kontrolišu to tržište. Do tada, mladi će izlaziti u kladionice na piće, klopu, druženje i usput se kockati. Nije sporno da takva mesta postoje, Amerika ih ima na više lokacija i zna se za šta ta mesta služe. Ali, ne može neko svaki dan iz Njujorka da ide u Las Vegas. Kod nas može, jer je Las Vegas na svakom ćošku.

Jelena Stjepanović

Biznis i finansije 235/236, jul/avgust 2025.

Foto: LeksusTuss, Depositphotos

21. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Indijski vloger reklamira brendove na ćelavoj glavi

by bifadmin 21. јул 2025.

Dok neki muškaci daju ogromne količine novca na transplataciju kose, jedan je odlučio da na njenom odsustvu – zaradi.

Naime, turistički vloger Shafeek Hashim iz Kerale nedavno je napravio privremenu tetovažu logotipa jedne klinike za presađivanje kose na svojoj glavi, baš zahvaljujući tome što na njoj nema kose.

Pomenuta tetovaža će trajati tri meseca i od nje će zaraditi 50.000 rupija (oko 580 dolara) sa ciljem da privuče i druge oglašivače, kao i da dokaže da odsustvo kose može biti “i lepo i profitabilno”.

Na tu ideju je došao dok je i sam razmatrao transplataciju kose. “Razmišljajući o tome shvatio sam da je ćelavljenje prirodan proces i da ne treba da ga se stidimo. Odlučio sam da prihvatim svoj novi izgled i da ga pretvorim u nešto kreativno”, rekao je Hashim indijskoj štampi.

Sve je počelo kada je na društvenim mrežama objavio svoju ideju o zaradi na ćelavosti. Ta objava je vrlo brzo postala viralna te je privukla pažnju raznih brendova. Mogao je da bira ali je namerno za prvog klijenta odabrao upravo kliniku koja se bavi presađivanjem kose.

Sada planira da nastavi da koristi svoju glavu kao reklamni pano. Njegova ponuda je sledeća: kompanije mogu da mu plate da na svojim snimcima nosi njihov logotip ili neku poruku, ali naravno, ne i da u realnom životu kroz grad ide tetoviran.

Foto: Photography33, Depositphotos

21. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Evropska komisija objavila je smernice šta je dozvoljeno uneti u ličnom prtljagu u zemljama EU

by bifadmin 21. јул 2025.

Tokom letnje sezone, kada veliki broj ljudi putuje u zemlje Evropske unije iz država koje nisu članice, važno je znati šta je dozvoljeno uneti u ličnom prtljagu.

Evropska komisija objavila je smernice koje jasno definišu ta pravila.

Unošenje mesa, mleka i proizvoda koji ih sadrže nije dozvoljeno

Ova zabrana važi bez obzira na količinu i bez obzira da li su proizvodi namenjeni za ličnu upotrebu. Ista pravila primenjuju se i na robu naručenu putem interneta ili poslatu poštom.

Izuzeci postoje za određene prehrambene proizvode, koji se mogu uneti u ograničenim količinama, isključivo za lične potrebe, piše N1.

Šta je dozvoljeno i pod kojim uslovima

Dozvoljeni su voće i povrće, jaja i proizvodi od jaja, med, kao i ograničene količine ribe i ribljih proizvoda, dok je za biljke i životinje zaštićenih vrsta uglavnom potrebna posebna dozvola.

Što se tiče alkohola i duvanskih proizvoda, moguće ih je uneti bez dodatnih troškova ako su u razumnim količinama i namenjeni isključivo za ličnu upotrebu.

Dozvoljeno je do četiri litre običnih vina, do dva litra penušavog vina ili vina sa dodatim alkoholom, 16 litara piva ili jedan litar žestokog pića koji ima više od 22% alkohola.

Kada je reč o duvanu, pravila određuju zemlje članice, ali propisane količine ne mogu biti strože od minimalnih EU smernica – 800 cigareta, kilogram duvana, 10 litara jakog alkohola, 20 litara vina sa dodatim alkoholom, 90 litara običnog vina i 110 litara piva.

Za ostalu robu, uključujući parfeme i poklone, dozvoljen je unos u vrednosti do 300 evra po putniku, odnosno 430 evra za putnike koji dolaze avionom ili brodom.

Za mlađe od 15 godina, limit može biti niži – 150 evra, u zavisnosti od nacionalnih pravila. Takođe, u vozilu je dozvoljeno nositi do 10 litara goriva u prenosivom rezervoaru, uz pun rezervoar u automobilu.

Ukoliko se u EU unosi 10.000 evra gotovine ili više (ili ekvivalent u drugoj valuti), obavezna je prijava carinskim organima putem EU obrasca za prijavu gotovine. Nepodnošenje prijave ili netačna izjava može dovesti do novčanih kazni i zaplene novca.

Liberalnije unutar EU

Kada je reč o putovanjima unutar Evropske unije, pravila su znatno liberalnija.

Dozvoljeno je slobodno unošenje mesa, mlečnih proizvoda, voća, povrća i biljaka, pod uslovom da su poreklom iz neke od članica EU i da ne predstavljaju rizik po zdravlje ili biljnu zaštitu.

Ograničenja se odnose isključivo na količine koje jasno ukazuju da su namenjene ličnoj upotrebi, a ne komercijalnoj distribuciji. Ipak, preporučuje se da putnici, pre puta, provere eventualne posebne smernice zemlje u koju ulaze, jer se granične kontrole i nacionalni pragovi mogu razlikovati.

Putnicima se savetuje da se pre putovanja dodatno informišu na sajtu carinske uprave zemlje u koju putuju, kao i da poštuju propisana ograničenja kako bi izbegli zaplene, kazne ili druge posledice na granici.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

21. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Korejci i Poljaci pretekli razvijena tržišta
  • Svet više nije podeljen ideologijom, već pristupom računarskoj snazi
  • Koji sektor pokreće evropsku ekonomiju?
  • Za paušalce produženo ograničenje rasta poreske osnovice od 10% do kraja 2027.
  • Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od 400 godina

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit