NAJNOVIJE
Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički...
Ko najviše a ko najmanje zarađuje u Srbiji?
Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje...
Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih...
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

Trikovi prodavaca automobila kojima se prikriva pravo stanje vozila

by bifadmin 9. фебруар 2026.

Istraživanje kompanije carVertical pokazalo je da čak dve trećine kupaca automobila od početka ne veruje prodavcima, iako 67 odsto prodavaca tvrdi da je u potpunosti iskreno i da otkriva sve podatke o vozilu.

Međutim, svako ko je makar jednom kupovao polovno vozilo zna kako izgleda potraga za njim, što na auto-placevima što kod fizičkih lica među kojima ima i serijskih prodavaca vozila.

Većina njih se neretko služi određenim trikovima kako bi automobil izgledao u boljem stanju nego što jeste. Kako piše Blic, oni sitna oštećenja prikrivaju poliranjem karoserije, enterijer dubinski peru a ono što je previše izraubovano čak i zamene, dok iz elektronskih sistema često brišu greške.

Pojedini prodavci koriste i privremene aditive za ulje kako bi umanjili buku motora tokom probne vožnje, dok se problemi sa menjačem ili vešanjem prikrivaju kratkotrajnim popravkama.

Naravno, tu je i nadaleko poznato “vraćanje kilometraže” kojim se auto koji je prešao 250.000 može vratiti na duplo manje pređenih kilometara. Kilometraža se najčešće vraća kod dizelaša iz uvoza starih između pet i 10 godina, premda se ni prodavci ostalih vozila ne ustručavaju da posegnu za njom.

Postoje i načini da se privremeno “zamaskiraju” ozbiljni kvarovi čije otklanjanje ne košta malo. Onda se po kupovini i posle nekog vremena vožnje ti kvarovi ponovo vraćaju.

Na šta treba obratiti pažnju

Neke od navedenih trikova može otkriti dobar majstor međutim postoje prodavci koji ne žele da njihova vozila pregleda majstor. Ili je pak nemoguće odvesti auto u servis zato što on nema tablice pa treba platiti probne i do nekoliko desetina evra. Ipak, stručnjaci kažu da je bolje čak i to uraditi nego pozvati mobilnog automehaničara kog je preporučio prodavac.

Ali, evo šta sami možete da proverite. Na primer volan, jer ako je on gladak i sjajan, klizav pod prstima i sa istrošenom bojom kože ili plastike, auto je mnogo vožen. Naravno ovde treba imati u vidu da se i koža volana može zameniti.

Zato treba pogledati i ostale delove, poput pedala čija istrošenost takođe pokazuje veliku kilometražu. I pojasevi mogu biti pokazatelj istog problema ako se sporo vraćaju.

Ono što je najbitnije je svakako da motor bude u dobrom stanju. Pre probe automobila on bi trebalo da bude hladan zato što se najozbiljniji kvarovi vide baš pri hladnom startu. Dakle, ukoliko je motor u dobrom stanju onda se hladan neće teško paliti, neće neravnomerno raditi, neće se osećati vibracije ili čuti lupkanje.

Foto: alba1970, Pixabay

9. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Od MAĐARICE do ĐAVOLICE: Mapa ukusa Srbije

by bifadmin 9. фебруар 2026.

Ako postoji jelo koje u Srbiji bez mnogo razmišljanja rešava dilemu šta ćemo da jedemo?, onda je to pica. I dok picerije i restorani nude na hiljade različitih kombinacija i kreativnih naziva, stvarne navike pokazuju jasne obrasce i zanimljive lokalne razlike. U susret Danu pice, koji se svake godine obeležava 9. februara, Wolt je analizirao objedinjene podatke o naručivanju pice tokom cele 2025. godine u 31 gradu i oblasti širom Srbije, kako bi se videlo koja pica dominira u kom gradu i kada se najčešće naručuje.

Rezultati potvrđuju da Srbija ima svog favorita, ali i da svaki grad ima jedinstven karakter kada je ukus u pitanju – od klasičnih recepata koji se naručuju širom zemlje, do lokalnih pica koje u pojedinim sredinama imaju gotovo kultni status.

Na menijima restorana u Srbiji tokom prošle godine pojavilo se više od 2.000 različitih naziva i stilova pice, od klasičnih italijanskih recepata do autentičnih kućnih kombinacija. Ipak, kada dođe trenutak da se naruči, većina građana bira provereno i poznato. Bez izuzetka, u svakom analiziranom gradu, prvo mesto zauzima Capricciosa, uključujući i varijante poznate kao mešana ili kombinovana pica. Iza nje slede Margherita i Pepperoni, čime se formira jasan nacionalni „podijum“ ukusa koji ostaje stabilan bez obzira na region.

 

Ista pica, različiti gradski karakteri

 

Iako Capricciosa dominira na nacionalnom nivou, podaci pokazuju da svaki deo Srbije ima sopstveni odnos prema pici. Sever zemlje, posebno Novi Sad, Sombor i Kikinda, češće daju prostor lokalnim nazivima poput Mađarice, dok se upravo u tim sredinama primećuje i nešto veća zastupljenost vegetarijanskih i tuna pica, koje su u ostatku zemlje uglavnom sporedni likovi.

Subotica se, s druge strane, izdvaja po direktnosti – nazivi poput sa gljivama ili šunka nalaze se među najpopularnijima, bez potrebe za italijanskom terminologijom.

Jug Srbije pokazuje izraženiju potrebu za personalizacijom i jačim ukusima. Niš se izdvaja kao grad u kojem je sastavi sam pica drugi najčešći izbor, odmah iza Capricciose, dok u Vranju Diavola zauzima visoko drugo mesto, potvrđujući sklonost ka pikantnijim varijantama. Centralna i zapadna Srbija neguju snažnu lojalnost kućnim receptima – u Čačku se visoko kotira Srbijana, u Boru Bybaj, a u Kruševcu San Giovanni, što pokazuje da lokalni identitet često ima prednost nad globalno poznatim nazivima.

 

Kada Srbija najčešće naručuje picu

 

Analiza vremena naručivanja pokazuje da je pica pre svega večernji ritual. U najvećem broju gradova vrhunac potražnje beleži se oko 21 čas, dok značajan deo gradova najviše porudžbina ima već u 20 časova. Postoje i izuzeci – u Vršcu se pica najčešće naručuje već sredinom popodneva, dok u Novom Pazaru i Lazarevcu dominira raniji večernji termin. Bez obzira na razlike, zajedničko je da pica ostaje simbol zajedničkog obroka, opuštanja i predaha – najčešće nakon radnog dana.

Podaci takođe razbijaju neke ustaljene mitove. Pica sa ananasom postoji na menijima, ali tokom 2025. nije uspela da uđe među Top 10 najpopularnijih ni u jednom gradu. Slično važi i za morske i vegetarijanske varijante, koje ostaju rezervisane za uske krugove obožavalaca.

Ako ste od same priče o pici već ogladneli, najpopularnije pice u svom gradu možete pronaći putem sledećeg linka u Wolt aplikaciji.

Foto: Engin_Akyurt, Pixabay

9. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Srbiji zvanično 339.187 nezaposlenih u decembru 2025. godine

by bifadmin 9. фебруар 2026.

U Srbiji je u decembru prošle godine, prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), bilo 339.512 nezaposlenih, što je za 13.725 manje nego pre godinu dana kada je na evidenciji NSZ bilo 353.237 nezaposlenih.Gledano po regionima, najveći broj nezaposlenih bio je u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji-119.983, zatim Južnoj i Istočnoj Srbiji- 96.558.

U Beogradu, iako u njemu živi trećina stanovništva Srbije, nezaposlenih je bilo 32.190 građana.

Kada je reč o starosnoj dobi ljudi koji nemaju posao, po brojnosti su najveće grupacije od 55 do 59 i od 60 do 65 godina u kojima je bilo po više od 46.000 ljudi.

Brojna je i grupacija građana od 50 do 54 godine života u kojoj je na kraju prošle godine bilo više od 43.000 nezaposlenih.

Sudeći po podacima NSZ, mlađi se lakše zapošljavaju nego stariji, pošto je onih od 20 do 24 godine na evidenciji bilo nešto više od 25.000 a mladih između 25 i 29 godina, oko 1.000 više.

Kada je reč o dužini čekanja na posao, najbrojniji su oni koji na zaposlenje čekaju duže od 10 godina.

Njih je na kraju 2025. godine bilo više od 66.000.

Slede nezaposleni koji su na birou manje od tri meseca-47.261 a na trećem mestu je grupacija sa stažom čekanja na radno mesto između godinu i dve I koja je brojala nešto više od 44.000 ljudi.

Izvor: Telegraf.rs/Tanjug

Foto: Pixabay

9. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje zemlje su i dalje lideri, a koje „gube trku“ poslednjih decenija

by bifadmin 9. фебруар 2026.

Tokom protekle četiri decenije globalni ekonomski pejzaž doživio je dramatičnu transformaciju. Dok su neke zemlje zadržale svoju dominaciju, druge su se iz relativne anonimnosti vinule u red najvećih svetskih ekonomija.

Podaci za analizu, koja upoređuje najveće svetske ekonomije od 1980. do 2025. godine. preuzeti su iz izveštaja Međunarodnog monetarnog fonda – World Economic Outlook (oktobar 2025). Podaci o BDP-u prikazani su u tekućim američkim dolarima i nisu prilagođeni inflaciji.

SAD zauzimaju prvo mesto tokom celog prikazanog perioda. Godine 1980. američki BDP iznosio je približno 2,9 biliona dolara. Do 2025. godine dostigao je više od 30 biliona dolara, znatno ispred bilo koje druge ekonomije.

1980.

Rand – Zemlja – BDP

  1. Sjedinjene Američke Države 2.857
  2. Japan 1.293
  3. Nemačka 857
  4. Francuska 695
  5. Ujedinjeno Kraljevstvo 605
  6. Italija 480
  7. Kina 304
  8. Kanada 276
  9. Meksiko 242
  10. Argentina 234
  11. Španija 231
  12. Nizozemska 194
  13. Indija 186
  14. Saudijska Arabija 165

Ova dugotrajna dominacija odražava kombinaciju faktora, uključujući tehnološko liderstvo, razvijena tržišta kapitala, snažnu domaću potražnju i globalnu ulogu američkog dolara.

2025.

Rand – Zemlja – BDP

  1. Sjedinjene Američke Države
  2. Kina 19.399
  3. Nemačka 5.014
  4. Japan 4.280
  5. Indija 4.125
  6. Ujedinjeno Kraljevstvo 3.959
  7. Francuska 3.362
  8. Italija 2.544
  9. Ruska Federacija 2.541
  10. Kanada 2.284
  11. Brazil 2.257
  12. Španija 1.891
  13. Meksiko 1.863
  14. Republika Koreja 1.859

Istorijski uspon Kine

Kina predstavlja najdramatičniju promenu na rang listi. Godine 1980, bila je daleko izvan pet najvećih svetskih ekonomija, sa BDP-om od nešto više od 300 milijardi dolara.

Do 2010. godine, Kina je pretekla Japan i postala druga najveća svetska ekonomija, a do 2025. godine njen BDP je, prema procenama, dostigao skoro 19,4 biliona dolara. Ovaj rast je podstaknut brzom industrijalizacijom, rastom vođenim izvozom, urbanizacijom i masivnim ulaganjima u infrastrukturu.

Stagnacija Japana i stabilnost Evrope

Japan je bio druga najveća svetska ekonomija tokom većeg dela 1980-ih i 1990-ih, dostigavši vrhunac sredinom 1990-ih. Međutim, sporiji rast i demografski izazovi doveli su do pada na četvrto mesto do 2025. godine.

U međuvremenu, vodeće evropske ekonomije poput Nemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske ostale su stabilne na vrhu liste. Iako je njihov rast bio umereniji u poređenju sa Kinom, one i dalje igraju izuzetno važnu ulogu u globalnoj trgovini i finansijama.

Uspon tržišta u razvoju

Pored Kine, nekoliko tržišta u razvoju se vremenom popelo na rang listi. Indija je postepeno napredovala i postala jedna od pet vodećih ekonomija do 2025. godine, dok su zemlje poput Indonezije, Turske i Saudijske Arabije dobile na značaju kako su njihove ekonomije rasle i diverzifikovale se.

Istovremeno, neke ekonomije koje su bile visoko rangirane 1980. godine – poput Italije i Argentine – pale su u odnosu na svoje brže rastuće konkurente.

Izvor: Bankar.me/Blic

Foto: joophoek, Depositphotos

9. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ukupan dug bankama veći za 15,2 odsto

by bifadmin 9. фебруар 2026.

Stanovništvo i privreda u Srbiji su 31. januara ove godine na ime kredita bankama dugovali 4.373,23 milijarde dinara.

Stanovništvo je dugovalo 1.949,15 milijardi, pravna lica 2.327,84 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika, objavilo je Udruženje banaka Srbije (UBS).

Kako je navedeno u izveštaju Kreditnog biroa UBS za januar 2026, ukupan dug bankama je 31. januara bio veći za 15,2 odsto nego godinu dana ranije.

Za proteklih godinu dana, najviše je, i to za 19,7 odsto, poraslo dugovanje stanovništva.

Građani su kao i ranijih meseci, na kraju decembra najviše dugovali na ime gotovinskih kredita, 953, 13 milijardi što je za 21,8 odsto više nego na kraju januara 2025. godine.

Slede stambeni i krediti za adaptaciju koji su iznosili 830,26 milijardi dinara.

Učešće kašnjenja u dugu po osnovu bankarskih kredita je iznosilo ukupno 1,9 odsto, koliko i pre mesec dana, dok je godinu dana ranije, kašnjenje iznosilo 2,5 odsto.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

9. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kome država Srbija najviše duguje?

by bifadmin 8. фебруар 2026.
U 2026. godinu Srbija je ušla sa javnim dugom od 39,34 milijarde evra, koliko je zabeleženo poslednjeg dana decembra 2025. I dalje najviše novca dugujemo investitorima koji su ulagali u – naše evroobveznice.
Ukupan javni dug Srbije je, na dan 31. decembar 2025. iznosio 39,34 milijarde evra, što je 44,5 odsto bruto domaćeg proizvoda, pokazuju podaci Uprave za javni dug, piše N1.
Kada se na ovaj iznos direktnih i indikretnih obaveza države doda još i negarantovani dug lokalne vlasti, ovaj iznos raste na 39,64 milijarde evra.

Najveći je, i dalje, dug prema vlasnicima evroobveznica koje je emitovala Republika Srbija. On je poslednjeg dana 2025. godine iznosio 10,32 milijarde evra i nepromenjen je u odnosu na kraj 2024.

Sledi dug od 7,28 milijardi evra po osnovu dugoročnih dinarskih državnih hartija od vrednosti (godinu pre ovaj dug iznosio je 7,32 milijarde evra).

Na trećem mestu je dug po kreditima poslovnih banaka u iznosu 4,7 milijardi evra.
Ovi krediti beleže rast za godinu dana za oko 800 miliona evra – prema izveštaju Uprave za javni dug, na kraju 2024. godine, dug prema stranim poslovnim bankama iznosio je 3,89 milijardi evra.
Na četvrtom mestu najvećih poverilaca Srbije je kineska Eksport-import banka (2,8 milijardi evra), pa dug po kreditima stranih vlada (2,66 milijardi evra). Potom MMF kojem dugujemo 2,3 milijarde evra, pa Međunarodna banka za obnovu i razvoj (2,3 milijarde evra).
Sledi Evropska investiciona banka (1,9 milijardi evra), pa investitori u dugoročne državne hartije u evrima (1,8 milijardi evra).
Svim ostalim poveriocima Srbija duguje, pojedinačno gledano – manje od po milijardu evra. Na listi su Banka za razvoj Saveta Evrope, EBRD, Nemačka razvojna banka, ali i dug po osnovu stare devizne štednje, restitucije…

Valutna struktura duga

 

„Učešće javnog duga u stranoj valuti na kraju decembra 2025. godine iznosi 77,5 odsto“, navela je Uprava za javni dug.
Najveći je udeo duga u – evrima, i iznosi 59,5 odsto.

Sledi dug u američkim dolarima 11,9 odsto, u specijalnim pravima vučenja (posebnoj valutnoj jedinici MMF-a ) 5,8 odsto i u ostalim stranim valutama 0,2 procenta (japanski jen, valuta Ujedinjenih Arapskih Emirata – dirham, potom kuvajtski dinar i kineski juan).
Učešće javnog duga u dinarima iznosi tek nešto više od petine ukupnog duga – 22,5 odsto.

Novo zaduživanje

U 2026. godini, tokom januara i februara, održane su tri aukcije državnih hartija od vrednosti: 8. i 27. januara, kao i 3. februara. Reč je o dinarskim obveznicama od kojih dve emisije imaju petogodišnji rok dospeća, a jedna 10,5 godina.
Na aukciji 3. februara prodate su petogodišnje državne obveznice u vrednosti od 15,97 milijardi dinara.
Na aukciji 27. januara ove godine prodate su dinarske obveznice koje dospevaju za 10,5 godina u iznosu 11,58 milijardi dinara.Na aukciji 8. januara prodate su petogodišnje državne obveznice u vrednosti od 51,6 milijardi dinara.
U najavi je nova aukcija, zakazana za 12. februar. Reč je o petogodišnjim obveznicama u evrima, u planiranom iznosu od 200 miliona evra.

Izvor: N1
Foto: Pixabay
8. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Sve više se sadi ova biljka jer je tražena a donosi dobru zaradu

by bifadmin 8. фебруар 2026.

Sve veći broj poljoprivrednika u Srbiji okrenuo se sadnji kultura koje obećavaju brzu i sigurnu zaradu. Jedna od najtraženijih trenutno je borovnica, čija cena i potražnja na domaćem i stranom tržištu ne prestaju da rastu.

Sadnja borovnica može se započeti već u proleće, a prema procenama stručnjaka, prihod po hektaru može da dostigne i do 5.000 evra godišnje kada biljke uđu u puni rod, što se dešava već u trećoj do četvrtoj godini nakon sadnje. Početna investicija za hektar borovnica, uključujući sadni materijal, sadnju i osnovnu opremu za navodnjavanje, kreće se oko 6.000–7.000 EUR.

Zahvaljujući popularnosti u domaćim pekarama, voćnim sokovima i sve većoj potražnji za superhranom u Evropi, izvoznici su spremni da otkupe borovnicu po stabilnim cenama, što dodatno motiviše domaće poljoprivrednike.

U Srbiji se sadnja borovnica intenzivira u Vojvodini, centralnoj i južnoj Srbiji, a interesovanje je posebno veliko među mladim ljudima koji žele da se bave poljoprivredom, ali bez velikog rizika.

Država kroz različite programe subvencija i podrške malim i srednjim poljoprivrednicima takođe olakšava start, pokrivajući deo troškova sadnje i opreme za navodnjavanje.

Borovnica je primer kako pravilno odabrana kultura može doneti profit već u nekoliko godina i postati osnova za stabilno poljoprivredno gazdinstvo. Sve više Srba koristi ovu priliku da pređe sa klasične poljoprivrede na sadnju kultura koje donose visoku dodatnu vrednost, a tržište i dalje raste.

Izvor: Telegraf Biznis

Foto: Dave_LZ, Pixabay

8. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li ovoliki rast odslikava realno stanje američke privrede?

by bifadmin 7. фебруар 2026.

Tokom poslednjih osam godina, Dau Džons industrijski prosek (DJIA) je duplirao svoju vrednost, odnosno od januara 2018. do februara 2026. godine porastao je sa 25.000 na 50.000 poena. Ovako veliki rast DJIA daje povoda za brojne kritike, koje upućuju na zaključak da vrednost ovog indikatora možda stvara nerealnu sliku o stvarnom stanju američke privrede. 

Dau Džons industrijski prosek (DJIA) je najpoznatiji indikator promena cena akcija na američkim tržištima, pri čemu zauzima značajno mesto u svakodnevnim izveštajima sa Njujorške berze (NYSE) i NASDAQ-a. Ovaj prosek se izračunava tako što se sabiraju cene akcija 30 odabranih industrijskih kompanija i dele određenim brojem koji je definisan kao delilac.

Dakle, DJIA je cenovno ponderisani pokazatelj promena cena akcija, što znači da je ponder definisan visinom tržišne cene konkretne akcije, a ne ukupnom tržišnom kapitalizacijom kompanije. Drugim rečima, ukoliko je cena neke akcije viša, ona ostvaruje veći relativni uticaj na veličinu proseka, bez obzira na obim prodatih akcija i veličinu tržišne vrednosti kompanije.

DJIA se izračunava od 1896. godine. U početku je obuhvatao samo 12 akcija industrijskih kompanija, ali je kasnije lista proširena na 20 (1916.), a zatim i na 30 akcija (1928.). Od tada je bilo dosta promena u strukturi liste, ali je ukupan broj kompanija na listi ostao nepromenjen. DJIA se svrstava u najstarije pokazatelje promena cena akcija pa se na osnovu njega, primera radi, može sagledati dubina krize u američkoj privredi nastale krajem dvadesetih godina 20. veka. S tim u vezi, u periodu od nastanka krize 1929. do sredine 1932. godine ovaj pokazatelj je izgubio 89% vrednosti, odnosno pao je sa 386 na svega 41 poen.

Do 1928. godine DJIA je predstavljao prostu aritmetičku sredinu, ali je od tada uvedeno prilagođavanje delioca, što prema nekim analitičarima uzrokuje nerealno uvećanje njegove vrednosti. Prilagođavanje delioca je uvedeno radi prevazilaženja problema koji se javljaju prilikom izračunavanja DJIA, a koji  uglavnom nastaju kao posledica deobe akcija i zamene kompanija na listi.

Međutim, prvi prilagođeni delilac iz 1928. godine iznosio je 16,67, dok se njegova trenutna vrednost kreće oko 0,15 i računski posmatrano predstavlja svojevrsni multiplikator cena akcija. Jednostavnije rečeno, povećanje cene akcije sa liste za 1 dolar, povećava vrednost DJIA za više od 6 poena.

Više od polovine akcija sa liste se nije menjalo u poslednjih 20 godina. Najznačajnija promena na listi desila se juna 2018. godine kada je sa liste isključena akcija kompanije General Electric-a, jedine kompanije koja se do tada zadržala još od originalne liste iz 1896. godine. Trenutno, Procter & Gamble je novi rekorder u tom smislu, jer se akcija ove kompanije koristi za izračunavanje DJIA od 1932. godine.

Povećanje DJIA tokom vremena

Nakon propasti Bretonvudskog sporazuma i sprovedene devalvacije dolara, DJIA je 1972. godine prvi put premašio 1.000 poena. Međutim, sve do osamdesetih godina ovaj pokazatelj nije beležio neka značajnija povećanja. Januara 1987. godine DJIA je dostigao vrednost iznad 2.000 poena od kada je usledio njegov dugogodišnji rastući trend, uz značajnije korekcije kretanja tokom krize tehnoloških kompanija na NASDAQ-u 2000. godine i globalne finansijske krize 2008. godine.

Preuzeto sa: https://finance.yahoo.com/

Na putu do 50.000 poena DJIA je dostizao brojne rekorde, ali će radi bolje preglednosti hronološki biti prikazane samo najznačajnije vrednosti.

Tokom poslednjih osam godina, DJIA je duplirao svoju vrednost, odnosno od januara 2018. do februara 2026. godine porastao je sa 25.000 na 50.000 poena. Pre toga, u periodu maj 2013. – novembar 2020. godine takođe je duplirao svoju vrednost, pri čemu je porastao sa 15.000 na 30.000 poena. Značajno je primetiti da je tokom 2024. godine DJIA dostigao dva rekordna nivoa. Nakon što je u maju 2024. godine dostigao vrednost od 40.000, već u decembru iste godine premašio je vrednost od 45.000 poena.

Veliki rast tokom ove godine usledio je kao posledica snižavanja referentne kamatne stope FED-a, prvi put od 2020. godine, što potvrđuje tvrdnju da ulaganje u akcije može biti efikasno sredstvo zaštite od inflacije. Međutim, najznačajniji doprinos ostvarivanju rekordnih nivoa DJIA tokom poslednjih godina dale su akcije tehnoloških kompanija čije je poslovanje povezano sa veštačkom inteligencijom.

Kritike DJIA

Veliki rast DJIA tokom poslednjih decenija daje povoda za brojne kritike ovog važnog indikatora. Prvo, bitno je primetiti da se na listi za izračunavanje DJIA ne nalaze samo kompanije iz industrijskog sektora. Na primer, za kompaniju Apple se ne može reći da pripada usko industriji, već tehnološkom sektoru i informacionim tehnologijama. Akcije ove kompanije su u periodu mart – avgust 2020. godine, za vreme pandemije COVID 19, porasle za više od 100% što nije u skladu sa realnim poslovanjem kompanija iz industrijskog sektora u tom periodu.

Drugo, kompanije sa liste ne predstavljaju tipične predstavnike industrijskog sektora, već su to najbolje i najveće kompanije (blue chip akcije). Osim toga, DJIA obuhvata nedovoljan broj kompanija, jer 30 kompanija danas možda nije dovoljan uzorak da bi se izvodili pouzdani zaključci za ceo industrijski sektor. Takođe, kao što je već napomenuto, ovaj pokazatelj je tokom vremena ostvario značajan rast zbog snižavanja delioca, pri čemu većina akcija nije ni približno imala toliki rast.

Na osnovu navedenih kritika može se izvesti zaključak da vrednost ovog indikatora možda stvara nerealnu sliku o stvarnom stanju američke privrede. Međutim, bez obzira na navedene nedostatke, DJIA i dalje predstavlja najpopularniji pokazatelj promena cena akcija na američkim berzama, pri čemu je tokom vremena i sam postao predmet trgovine.

Autor: Dragan Stojković, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu

Foto: Syda_Productions, Depositphotos
7. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Španija i Portugalija najbrže rastuće ekonomije evrozone

by bifadmin 7. фебруар 2026.
Španija i Portugalija ponovo su se izdvojili kao najbrže rastuće ekonomije evrozone u poslednjem kvartalu 2025. godine, oslanjajući se na snažnu domaću potrošnju, turizam i otpornost ključnih industrija.

Prema preliminarnim procjenama Eurostat-a, obe zemlje zabeležile su kvartalni rast od 0,8%, što je više nego dvostruko iznad proseka eurozone, koji je u istom periodu iznosio 0,3%.Španija:

Domaća potrošnja i turizam nose rast

Španska ekonomija ostvarila je najbrži rast u poslednjih godinu dana, uz povećanje BDP-a od 0,8% u četvrtom kvartalu, u odnosu na 0,6% u prethodnom tromesečju i iznad tržišnih očekivanja.

Na godišnjem nivou, Španija je u 2025. ostvarila rast od 2,8%, znatno iznad proseka eurozone od 1,5%, ali i ispred većih ekonomija poput Njemačke (0,4%) i Francuske (1,1%).

Glavni motor rasta ostala je domaća tražnja – potrošnja domaćinstava porasla je 1,0%, investicije su ojačale 1,7%, dok je javna potrošnja ostala je gotovo nepromenjena (+0,1%).

Turizam je nastavio da snažno podupire sektor usluga, koji je porastao 0,8%, dok je građevinarstvo zabilježilo rast proizvodnje od čak 2,1%. Niže cene energije i usporavanje inflacije dodatno su ojačali poverenje potrošača.

Portugalija: Rast vođen trgovinskim bilansom

Portugalija je takođe zabležila kvartalni rast od 0,8%, u skladu s prethodnim tromesečjem i znatno iznad očekivanja analitičara (0,5%).

Na godišnjem nivou, portugalska ekonomija porasla je 1,9% u 2025., blago ispod 2024. godine (2,1%), ali i dalje znatno iznad proseka eurozone.

Za razliku od Španije, rast Portugala bio je dominantno vođen poboljšanjem trgovinskog bilansa, prije svega zbog snažnog pada uvoza, naročito naftnih derivata, što je neutralisalo slabiju domaću potražnju.

Neujednačen rast u eurozoni

Iako su Španija i Portugal nadmašili očekivanja, ukupna slika u eurozoni ostaje mešovita. Ekonomija eurozone porasla je 0,3% kvartalno, što je u skladu s prethodnim kvartalom i blago iznad prognoza (0,2%).

Među državama s dostupnim podacima, Litvanija je zabeležila najbrži rast (1,7%), Španija i Portugal slede na vrhu lestvice dok je Irska bila jedina zemlja s padom ekonomske aktivnosti (-0,6%).

Na godišnjem nivou, ekonomija eurozone porasla je 1,5%, u odnosu na 0,9% u 2024, ali se prema projekcijama Evropske komisije očekuje usporavanje rasta na 1,2% u 2026. godini.

Velike ekonomije EU: Umeren oporavak

Nemačka je zabelježila kvartalni rast od 0,3%, najjači u poslednja tri kvartala, zahvaljujući većoj potrošnji građana i države. Italija je takođe ubrzala na 0,3%, dok je Francuska ostvarila skromniji rast od 0,2%, pod pritiskom slabijih investicija.

„Rast italijanskog BDP-a niži je od španskog, u rangu nemačkog i blago iznad francuskog“, ocenio je Nikola Nobile iz Oxford Economicsa, ističući da to ne mejenja širu sliku ograničenog potencijala rasta.

Tržište rada ostaje svetla tačka

Uprkos neujednačenom ekonomskom rastu, tržište rada u eurozoni pokazuje otpornost. Stopa nezaposlenosti pala je na 6,2% u decembru, najniži nivo od 2008. godine.

U eurozoni je krajem godine bilo 10,8 miliona nezaposlenih, što je 61.000 manje nego u novembru. Nezaposlenost mladih takođe je blago smanjena, na 14,3%.

Izvor: Euronews Business/Investitor

Foto: Armand Khoury, Unsplash
7. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Intesa Fondacija za dve godine usmerila dva miliona evra u podršku zajednici

by bifadmin 6. фебруар 2026.

Intesa Fondacija filantropska organizacija, koju je Banca Intesa osnovala uz podršku matične Intesa Sanpaolo grupe, u prve dve godine rada usmerila je gotovo dva miliona evra u socijalno i ekološki odgovorne inicijative širom zemlje.

Fondacija je do danas podržala 23 projekta u pet ključnih oblasti uticaja – jačanje zdravstvene i socijalne zaštite sa fokusom na stariju populaciju; podršku razvoju obrazovanja, dece i mladih; podršku ženama u teškom položaju i borbu protiv društvenih nejednakosti; ublažavanje klimatskih promena i zaštitu životne sredine, kao i podršku projektima lokalne zajednice.

Više od polovine ukupnih donacija usmereno je na kreiranje boljih uslova za rad i lečenje pacijenata u šest bolnica u Srbiji, kao i na podršku porodicama dece obolele od najtežih bolesti, dok je sredstvima u iznosu od 440.000 evra podržana inkluzija gotovo 400 dece iz romskih i drugih marginalizovanih zajednica. Za osnaživanje žena iz ranjivih grupa odvojeno je 330.000 evra, dok je u inicijative za borbu protiv klimatskih promena, smanjenje količine neiskorišćene hrane, širenje mogućnosti za reciklažu i očuvanje biodiverziteta uloženo više od 110.000 evra.

,,Svesni odgovornosti koju nosi liderska pozicija, i vođeni uverenjem da uspeh dobija pun smisao tek kada se deli, u Banca Intesa duže od dve decenije pružamo podršku brojnim lokalnim kulturnim, društvenim i ekološkim projektima. Ponosan sam što smo osnivanjem Intesa Fondacije 2024. godine, našu dugogodišnju posvećenost dobrobiti zajednice pretočili u strateški, jasno definisan i održiv okvir, sa namerom da dosledno, sistemski i dugoročno promovišemo filantropske vrednosti i doprinosimo razvoju društva,’’ izjavio je Darko Popović, zamenik predsednika Upravnog odbora Intesa Fondacije filantropske organizacije i predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.

Aktivnosti Intesa Fondacije filantropske organizacije finansiraju se isključivo iz prihoda Banca Intesa, a pored finansijske podrške, Fondacija zajednici doprinosi i kroz volonterske aktivnosti zaposlenih u Banca Intesa, koji aktivno učestvuju u projektima inkluzije, očuvanja biodiverziteta i zaštite životne sredine.

Značaj podrške koju Intesa Fondacija pruža zajednici prepoznale su i relevantne društveno odgovorne institucije u zemlji. Srpski filantropski forum nagradio je Intesa Fondaciju priznanjem za dobrotu, Udruženje ,,Moja Srbija’’ dodelilo joj je nagradu ,,Dobročinitelj’’, dok su joj Smart kolektiv i Forum za odgovorno poslovanje uručili priznanje za podršku socijalnom preduzetništvu i preduzetništvu sa društvenim uticajem.

Foto copyright: Banca Intesa

6. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički rizik porastao
  • Ko najviše a ko najmanje zarađuje u Srbiji?
  • Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje nisku otkupnu cenu
  • Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih intervencija
  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit