O tome se mnogo priča, ali se sa laičke strane mistifikuje. Suština je u što boljem pozicioniranju vaše internet stranice na pretraživačima, a to se stručno zove Search Engine Optimization, a skraćeno SEO.
Prvo da razjasnimo jednu stvar. Iako se zvanično govori o optimizaciji za pretraživače, u principu je množina nepotrebna. „One love, one heart, one search engine – Google„, verovatno bi zapevao Bob Marley da je kojim slučajem živ i da kao sve javne ličnosti „brovzuje, tvituje, gugla ili četuje.“
Optimizacija za pretraživač(e) je došla do tog nivoa da je maltene postala nezavisna naučna oblast. Takođe, postoje stručnjaci u ovoj oblasti koji se pomenutom tematikom bave do najsitnijeg karaktera. Ne treba napominjati da se tu vrti i ogroman novac. Kako i ne bi? Zamislimo situaciju da ste relativno nova firma, sa tek izrađenim sajtom, a bavite se prodajom second hand gaća i čarapa. Međutim, na tržištu i na internetu postoji još šest vaših konkurenata koji to rade duže od vas. Vaš primarni cilj je da kada neko unese upit u Google „second hand gace“ budete bar na prvoj strani pretrage, a na njoj što više pozicionirani. Od vašeg ranga zavisi i posećenost vašeg sajta, a time i potencijalna zarada. Pogotovu ako prodajete vaše proizvode (u ovom slučaju gaće) on-line.
Ovo je samo primer SEO. Pretpostavimo da ste medijska kuća, banka, agencija ili bilo šta drugo, a pri tom vaš sajt sadrži pregršt stranica. Cilj je svaku od njih pozicionirati što više na rezultatima pretrage, jer ako ne postojite na prve dve strane na Guglu, praktično ne postojite uopšte.
Na stranom i domaćem internetu, postoje mnogi pojedinci i kompanije koji vam „garantuju“ da ćete za deset dana dospeti na prvu stranicu Guglove pretrage. Sve je ovo moguće, ali kratkoročno. Cilj je ostati na prvoj stranici, a to je već teže.
Da ne bismo ulazili u suvoparne termine, evo nekih osnova SEO-a, ali uz ogradu da tu ima mnogo složenijih stvari. Zato pretpostavimo da ste laik i da ste napravili svoj amaterski sajt/blog i želite da ga neko vidi, a ako je moguće i pročita. Krenimo odozgo.
Naslov stranice mora biti relevantan, dakle da pored naziva vašeg sajta sadrži i naslov npr. članka. Svaka reč može biti ključna za pretragu, zato pažljivo sa maštovitošću. Adresa sajta, a ustvari jedinstveni link poželjan je da bude SEF – Search Engine Friendly. Dakle, pretpostavimo da je pun link do članka na vašem sajtu mojegace.com/second-hand-gace.html. Takođe su bitne ključne reči, ali je ključna stvar ipak – sadržaj.
Od sadržaja tj. teksta na stranici zavisi skoro sve, zato je jedno od zlatnih pravila – sadržaj je kralj. U njemu takođe svaka reč može biti ključna, a one koje se ponavljaju jesu sigurno. Dakle, ako u sadržaju imate više puta pomenute gaće, da kažemo bar desetak, velika je verovatnoća da kada neko otkuca gaće budete na prve dve stranice pretrage. Međutim, nije poenta imati jednu stranicu sadržaja, već suprotno. Što više – to bolje, dakle, da se sajt redovno ažurira novim informacijama. Zbog ovoga i postoji mnogo sajtova koji u principu samo štancuju nov sadržaj čiji je kvalitet diskutabilan.
Džaba vam lep i po pravilima sređen sajt za prodaju gaća, ako ga niko i dalje ne vidi. Da nemate konkurenciju ne biste imali ni probleme, a ovako, s još šest sličnih sajtova konkurencija znači više problema. Zato, sajt mora biti linkovan i na druge sajtove, ali i vi morate linkovati druge. Nije nužno da su to konkurentski sajtovi, za početak bilo koji sajt je slamka spasa. Tako ako se neko pozove na vaš sajt, tj. linkuje ga na nekom forumu na temi o gaćama, imate lep benefit. I vice versa, ako vi linkujete druge, na primer proizvođače gaća, opet relevantnost vašeg sadržaja skače u Guglovim robotskim očima.
Teško je na malom prostoru objasniti ovako složenu tematiku, ali se nadamo da smo vam dali podstrek da istažujete dalje. Valja napomenuti da se ove tehnike redovno zloupotrebljavaju, što je već šira tema. Takođe vaš konkurent koji ima slabiji proizvod od vas može biti bolje optimizovan od vašeg sajta, što vas tera da više ulažete u marketing ovog tipa.
Uroš Nedeljković
broj 63, februar 2010.

Sektor osiguranja u Hrvatskoj je doživeo rast od skoro 7 odsto u 2008. godini, što je pad od dvocifrenog rasta u 2007. Najmanji rast je zabeležen kod životnog osiguranja. Prva polovina 2009. godine pokazuje blagi pad kod bruto upisanih premija u poređenju sa istim periodom prošle godine, što je verovatno rezultat ekonomskog usporavanja i pada raspoloživih realnih prihoda. Croatia Osiguranje, državna kompanija za životno i neživotno osiguranje je ostala na prvom mestu, sa udelom od oko jedne trećine hrvatskog tržišta. Ona je ispred Allianz, Euroherc osiguranja i Jadranskog osiguranja,od čega su poslednja dva deo privatne Agram finansijske grupe.
Proksemički ili prostorni znaci obično se vezuju za pojam ličnog prostora. To je prazan prostor oko nas u koji većina ljudi nema pristup. Ovaj prostor koji ostavljamo između sebe i sagovornika umnogome zavisi od kulture i društva u kome smo odrasli, ali takođe i od nivoa bliskosti koju imamo sa osobom sa kojom komuniciramo. Na osnovu samog posmatranja udaljenosti između ljudi koji su u svakodnevnom razgovoru, možemo oceniti u kakvom su oni odnosu. U cilju očuvanja ličnog prostora i distance od sagovornika, mnogi ljudi se služe umetanjem određenih barijera između sebe i drugih. To mogu biti ruke sklopljene na grudima, prekrštene noge ili veliki radni sto, veoma čest u kancelarijama rukovodioca i menadžera. Haptička komunikacija podrazumeva učestalost i vrstu dodira koju razmenjujemo sa nekom osobom tokom komunikacije. Između majke i deteta ili ljubavnih partnera, ovo može biti i celokupna komunikacija, koja naravno ne nosi ni malo manje značenja nego verbalni razgovor dvoje poslovnih kolega. I ova vrsta neverbalnog izraza zavisi od kulture, pa kao što je poznato, postoje veoma dodirujuće kulture – mediteranska, slovenska, i one koje u velikoj meri isključuju dodir, kao što su japanska, engleska, itd. Poljubac ili blagi dodir ruke tako će imati potpuno drugačije značenje ako ga razmene dva Rusa ili dva Engleza. Kinestetički znaci su svi pokreti tela ili lica. To su položaj tela, gestovi, mimika, facijalna ekspresija. Iako u celini gledano neverbalna komunikacija varira od kulure do kulture, facijalna ekspresija sreće, tuge, straha ili ljutnje, veoma je slična kod svih ljudi sveta, pa tako možemo reći da postoji bar jedan svetski jezik koji svi govorimo i razumemo.
