The Alfa Plam company of Vranje seems as if it does not belong to the
Serbian economic story. In the first half of the year, this producer
from the metal sector registered an income growth by 19.85%, mostly
thanks to exports whose value increased by 40% compared to the same
period last year. Alfa Plam does not have a single dinar worth of a
credit, nor have they requested financial support from the state
through an anti-crisis package, and this year alone, they invested
around a million euros from their own funds in their own plants.
фебруар 2013
There are currently around 50 franchises functioning in Serbia, 80
percent of which are foreign, most often for the distribution of
products. Both in the world and in our country the percentage of those
who close down a franchise business is much smaller than in the case
of independent entrepreneurship. This statistics is crucial for some
when deciding to start a job even at the time of a crisis, writes
Aleksandra Galić in the Belgrade based magazine Business and Finance.
The Infoterm company of Niš exports high-techproducts and services on
markets from Germany to China. But in order to preserve the present
jobs and ensure new ones on the global market, the things it cannot
export together with its products, but must resolve them at home, are
domestic problems: from the accumulated and contradictory regulations,
through the lack of experts, to banks which behave as if the economy
is working for them, and not they for the economy, writes Marko
Miladinović.
The modernized “Smederevac” stove on wood and coal is sold the most in
Serbia and the region, while ecological stoves, primarily those on
pellet, are in the highest demand in the most developed countries. If
state measures were stimulating, as is the case in many European
countries, their sale could increase in our country as well, they say
at the Milan Blagojević factory, writes Milica Milovanović for Biznis
i Finansije (B&F).
„Mujo, Suljo i Fata u društvu spektakla“, najnovija pozorišna predstava Harisa Pašovića govori o sedam smrtnih grehova građana BiH zbog kojih im nikada beće biti bolje. Scenario je nastao prema blogu koji je reditelj objavio još 2009. godine o stanju nacionalnog duha, „na osnovu dokaza iz prakse“, koji su nepromenjeni do danas, a komotno bi mogli da se uzmu i iz Srbije.
„Postoji pretpostavka, u medijima i delu međunarodne zajednice, da stanovnici Bosne i Hercegovine žele da žive bolje. Međutim, kada ispitamo dominantne osobine društva u BiH, moguće je izvesti sedam dokaza koji obaraju tu pretpostavku.“ Ovako počinje blog sarejevskog reditelja Harisa Pašovića „Sedam smrtnih grrhova savremenog Bosanca i Hercegovca“ koji je objavljen još 2009. godine, sa namerom da ukaže na činjenicu da osnovni problem građana BiH nije u siromašnoj privredi i ekonomskoj krizi, već u načinu razmišljanja. Budući da se privredne i društvene reforme u BiH odvijaju takvom brzinom da niko ne stiže da ih primeti, stavovi izneti u blogu su u potpunosti aktuelni i danas, kaže autor, pa otud i odluka da na osnovu njih napiše scenario za pozorišnu predstavu „Mujo, Suljo i Fata u društvu spektakla“. U predstavi koja se igra u sarajevskom Narodnom pozorištu, Pašović kroz priču o suludoj političkoj, socijalnoj, kulturnoj i društvenoj stvarnosti u kojoj krajnje inertno žive današnji građani Bosne i Hercegovine, secira aktuelnu bosansku svakodnevnicu, ali i moralno posrnuće i krizu u Evropi i svetu.
„Sedam stanja društvenog duha u BIH imaju nešto gotovo mistično, pošto je teško racionalno objasniti upornost kojom se gaji životni stil zbog kojeg nam je ovako kako nam je. Tih sedam stanja su zasnovani na dokazima koje sam izveo iz prakse“, kaže Pašović.
PRVI MISTIČNI STAV: DOBRO JE SAMO NEK NE PUCA!
Mir se u BiH ne shvata kao napredak, kreativnost i inventivnost, već isključivo kao odsustvo rata i fizičke prinude.
DRUGI MISTIČNI STAV: IZDRŽ’O JE MUJO I GORE!
Ovaj pricip herojstva u trpljenju obezbeđuje da nema želje za bilo kakvim individualnim ili društvenim napretkom. Kapacitet Muje da trpi je neograničen.
TREĆI MISTIČNI STAV: NE TALASAJ !
Ukoliko neki pojedinac i poželi da akcijom sprovede promenu, aktivira se društveni princip „Ne talasaj“. Društveno okruženje se obrušava na pojedinca, demontira njegovu ili njenu akciju koja vodi promeni i teži da pojedinca vrati u mediokritesku ravan poznatu pod imenom „Dobro jutro, čaršijo, na sve četiri strane“.
ČETVRTI MISTIČNI STAV: AKO BOG DA !
Primena uzrečice „Ako bog da“ u svakodnevnom jeziku poprimila je razmere panademije. „Ako bog da“ pokriva sve, od ekonomskog prosperiteta do seksa. Polaganje ispita na fakultetu, zakazana kafa za sutra popodne, politički napredak, sportska kladionica, izgradnja auto-puta – zapravo sve – zavisi od božije volje. Ovaj komotni determinizam oslobađa odgovornosti za bilo koju akciju. Sve je u božijim rukama, pa tako nema potrebe za bilo kakvim planom, strukturom, ili, ne daj bože, zalaganjem. Prebacujući na boga da se brine da li će im zagoreti ručak, da li će im dete postati narkoman ili da li će vlada povećati porez, građani u BiH su uspešno skinuli sa sebe svaku odgovornost za sopstvenii život.
PETI MISTIČNI STAV: NE MOGU ONI MENE MALO PLATITI, KOLIKO JA MOGU MALO RADITI
Ova drevna bosansko-hercegovačka izreka opisuje ekonomsku mudrost stanovnika jedne od tri najsiromašnije zemlje Evrope. Nije poznato da se ovakva ekonomska misao pojavljuje i u jednom drugom svetskom jeziku, osim u bosanskom, srpskom i hrvatskom.
ŠESTI MISTIČNI STAV: NEMAM JA VREMENA DA RADIM
Moderna bussines misao u BiH beleži još jedan doprinos svetskim ekonomskim teorijama. Ovaj misaoni dijamant, koji transcendira logiku i fiziku, uspešno devastira svaku do sada poznatu ekonomsku doktrinu. Princip „Nemam ja vremena da radim“ nastao je krajem 20. veka u BiH kao autentični progresivni pogled na tranziciju ka slobodnom tržištu. U svakodnevnoj praksi manifestuje se i u sledećim formulama: „Daj meni i daj odmah!“, „Pare dolaze same, samo treba skontat kako!“ i „Previše sam ja pametan/a da bih radio/la“
SEDMI MISTIČNI STAV: MA…..
Početak rečenice sa „Ma…“ omogućava dosledno rušenje svakog osmišljenog napora . „Ma,..“ obezvređuje svaki rad, odluku, svaki konstruktivni pokušaj i svaki izuzetan rezultat. „Ma, daj, šta on ima da doktorira, a ja iš’o s njim u školu“…, i mnogi drugi primeri uvek su u funkciji relativizacije svakog individualnog ili kolektivnog napora. Reč „Ma“ je reč-zločinac i morala bi biti stavljena van zakona.
Žalosno je što Evropa nikako da prihvati fatalnu privlačnost ovih sedam nivoa duhovnog razvitka u BiH. To je ista ona Evropa koja radi od jutra do mraka, a i vikendom, ta anti-neradnička, racionalna, bosnofobična Evropa! Ta Evropa koja neguje svoju demokratiju, svoju nauku i umetnost, koja ima auto-putove, parkove, bazene i sportska igrališta. Mi u takvu Evropu nećemo!
BELGRADE (Serbia), February 8 (SeeNews) – State-owned postal services operator PTT Srbija said on Friday it has signed a 10.5 million euro ($14.1 million) deal with a tie-up lead by Toshiba for the supply of equipment for the automated sorting of postal items.

