Prema tvrdnji italijanske štampe najpopulaniji tekst na internetu u Italiji nosi naslov: „Baš je sreća biti građanin Italistana“. Mislim da je red da i naši budu obavešteni o ovom medijskom događaju. Evo kako to pismo glasi u prevodu:
Pozdrav!
Ja sam građanin Italistana.
Živim u naselju „Milano 2“, u zgradi koju je, kao i celo naselje izgradio Predsednik vlade. Radim u Milanu u jednom preduzeću čiji je većinski vlasnik Predsednik vlade. Auto kojim odlazim na posao osiguran je kod agencije, vlasništvo Predsednika vlade, kao što i moje dodatno osiguranje poslodavac plaća kompaniji Predsednika vlade.
Svakoga jutra kupujem novine, čiji je vlasnik Predsednik vlade.
Kad moram u banku idem u onu čiji je vlasnik Predsednik vlade.
Popodne, kad izađem sa posla krenem u nabavku u Hipermarket Predsednika vlade, gde kupujem proizvode realizovane u firmama koje pripadaju Predsedniku vlade.
Uveče, ako rešim da odem u bioskop, odem u jednu od sala lanca koji pripada Predsedniku vlade, i gledam film koji je proizvela i distribuirala kompanija Predsednika vlade (taj film dobija javne subvencije koje dodeljuje vlada čiji je on Predsednik).
Ako, međutim, uveče ostanem kod kuće, često gledam privatnu TV Predsednika vlade, koristeći dekoder koji je proizvela fabrika Predsednika vlade, tako vidim film koji je snimila firma Predsednika vlade i koji je neprekidno prekidan spotovima koje je realizovala reklamna agencija Predsednika vlade.
Dakako da kao zanesenjak gledam fudbalske utakmice i rezultate, jer sam navijač tima čiji je vlasnik Predsednik vlade.
Kada ne gledam TV vlasništvo Predsednika vlade, gledam RAI (državnu TV) čiji su rukovodioci nominovani od strane parlamentaraca koje je izabrao Predsednik vlade. Onda se zasitim pa odem da „navigam“ na internetu preko provajdera koji je vlasništvo Predsednika vlade.
Kad me prođe volja za TV i internet uzmem knjigu u ruke, izdavačka kuća je vlasništvo Predsednika vlade.
Prirodno, kao u svim demokratskim i liberalnim zemljama, tako i u Italistanu je Predsednik vlade onaj koji predlaže zakone, što ih usvajaju poslanici Parlamenta gde veliki deo većine čine zaposleni i advokati Predsednika vlade, koji upravljaju u mom ličnom interesu!!!!!!!!!!!
Za ime Boga!
Ako mi verujete na reč tu ništa nije neistina. Idućeg vikenda su izbori za deo lokalnih uprava u Italiji pa će se videti, ne da li je, nego kolika je većina građana srećna što su vlasništvo Predsedniku vlade. O tome će biti sledeći nastavak.
Milutin Mitrović








Karakteristika H1N1 je da brzo mutira, no podjednako brzo se proizvode i vakcine za te mutacije. Druga karakteristika je neočekivano lako širenje pandemije – primer je gotovo hermetički vojno izolovano područje Gaze gde se ipak pojavio grip i odneo 11 života. Sreća u nesreći je uočljivo usporavanje širenja virusa (u Evropi trend usporavanja jedino nije zabeležen u Francuskoj) pa su ogromne količine proizvedenih vakcina napravile udar na tržište i dovele da pada njihove cene. Do decembra su tzv. Big Pharm već zaradile 12 milijardi ekstra prihoda i velika je verovatnoća da će uspeti da inkasiraju 20 milijardi koliko se planiralo na početku pandemije. Mnoge su države potpisale „blanko“ porudžbine tako da su se našle u situaciji da nepotrebne količine izbacuju na tržište u pola cene. Od toga profitiraju siromašne zemlje. Holandija je u okviru svojih rasprodaja tipa „platiš jednu dobiš dve“ uspela da izveze 17 miliona doza Makedoniji i Malti. SAD nude 85 miliona doza što će verovatno i dalje obarati cene. Sem ako ne… tu je onaj podli efekat mogućih korupcija najbitniji. Ozloglašeni „španski“ grip imao je tri jaka talasa u trajanju od dve godine ukupno. Šta ako se zaista pojavi novi talas H1N1, a poverenje u verodostojnost podataka SZO bude tokom istraga o korupciji palo još niže? Da li je zaista Francuska evropski izuzetak u kojem se pandemija ne smanjuje, ili je problem u tome što je ona kupila 94 miliona doza koje valja nekome ušpricati na teret zdravstvenog osiguranja?




Većina dostupnih podataka govori upravo da je trenutno mnogo veća panika nego realna opasnost od H1N1. Pođimo od podatka Svetske zdravstvene organizacije da je kod infektivnih bolesti najveća smrtnost od AIDS-a i to 85 na 1.000 obolelih bila na početku i da je danas sa primenom efikasnih lekova smanjena na 20‰. Najmanji promil smrtnosti ima sezonski grip 0,1‰. Grip kategorije „A“ kojoj pripada H1N1 u proseku dostiže 0,5‰ mrtvih. Podaci, do sada prikupljeni, govore da bi H1N1 mogao pripadati blažoj formi „A“ gripa sa prosekom od 0,2‰ mrtvih. To su računice, a realno stanje je da mortalitet do sada iznosi samo 0,054‰. Budući da se podaci o pojavi ovog gripa stiču u Svetsku zdravstvenu organizaciju sa svih kontinenata opravdano je govoriti o pandemiji, a ne samo epidemiji.
