U Briselu će se danas raspravljati o najnovijim problemima u vezi s isporukom gasa između Rusije i Ukrajine. Ovo je potez ruskog Gazproma, koji je nedavno započeo da gasom direktno snabdeva područja pod nadzorom pobunjenika u istočnoj Ukrajini jer je, kako kažu, Kijev u to područje prestao da šalje gas.
Vesti
Narodna banka Kine objavila je da je kamatna stopa na jednogodišnje kredite od strane poslovnih banaka smanjena za 0,25 procentnih poena, na 5,35 odsto. Kamatna stopa na jednogodišnje depozite smanjena je takođe za 0,25 procentnih poena, na 2,50 odsto.
Upozorenje od cyber napada na Volstritu usledilo je nakon skorašnjeg izveštaja kojim se ukazuje na nedavne aktivnosti međunarodne mreže cyber kriminalaca, koji su fokus preusmerili na interne bankarske sisteme umesto na njihove klijente.
Finansijske regulatorne vlasti Njujorka razmatraju nova pravila za zaštitu od snažnih i ozbiljnih cyber napada, koji bi mogli devastirati američko finansijsko tržište, pišu američki mediji.
Ben Loski, koji vodi kancelariju grada Njujorka za finansijske usluge (DFS) izjavio je kako strahuje da bi se dovoljno velik hakerski napad na kompanije s Volstrita mogao „preliti i šire u oblasti ekonomije“, kao što se, recimo, dogodilo 2008. godine krahom hipotekarnih kredita.
„Zabrinuti smo da ćemo u narednoj deceniji, a možda i pre, doživeti cyber napad poput Armagedona, koji će neko vreme uzrokovati značajne poremećaje u finansijskom sistemu“, rekao je Ben Lawsky u govoru u Pravnoj školi univerziteta Kolumbija. On je takav napad nazvao „Cyber 9.11.“.
On je dodao i da se razmišlja o novim propisima koji bi prisilili banke i osiguravajuća društva koje reguliše DFS da se bolje zaštite od hakerskih napada.
DFS ima regulatorni nadzor nad desetinama licenciranih banaka u Njujorku i osiguravajućim kompanijama, uključujući Goldman Sachs, Barclays i MetLife. Kao prva glava DFS-a, Loskiju su data ovlašćenja da može kazniti banke usled nepravilnosti, ili im uvesti nove standarde u poslovanju.
Analitičari Erste Grupe prognoziraju da će 2015. godina Srbiji doneti delimičnu stabilizaciju ekonomije i oporavak izvoza. No, uprkos tome, situacija će biti daleko od idilične – oporavak privrede usporiće pad domaće potražnje (usled mera fiskalne konsolidacije). Očekuje se pad BDP-a od 0,5% na godišnjem nivou.
U ovakvoj situaciji dinar bi opet mogao biti izložen pritiscima tako da će Narodna banka i u ovoj godini verovatno morati da interveniše.
Stend-baj aranžman dogovoren sa MMF-om može da nam posluži kao podstrek za dalje sprovođenje fiskalnih mera. A mere koje su dogovorene sa MMF-om i Svetskom bankom podrazumevaju i redukciju troškova u budžetu kroz mirovanje zarada i penzija u javnom sektoru do 2017. godine, smanjenje broja zaposlenih u istom, kao i smanjenje subvencija i državne pomoći za restrukturiranje preduzeća, što već pogađa Železaru Smederevo. Što se tiče prihodne strane budžeta najavljeno je uvođenje nekih novih akciza i suzbijanje sive ekonomije.
Erste analitičari upozoravaju da bi zbog loše socio-ekonomske situacije narod mogao početi da se protivi reformama, posebno po pitanju predstojećih otpuštanja u javnom sektoru i smanjenju subvencija za poljoprivredu i javna preduzeća. Oni takođe očekuju protivljenje predstojećoj privatizaciji Telekoma.
U Srbiji je 1.12.2014 godine bilo 920 hiljada goveda, što je za 0,8% više nego u 2013 godini. Najviše je goveda u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije(ŠZS) (416.048), gde je i porast iznosio 2%, zatim u Vojvodini (262.219), gde je porast bio 6,1%. U Beogradu je broj goveda (61.259) povećan za 4,1%, dok je u Regionu Južne i Istočne Srbije smanjen za ogromnih 9,4%, na 180.542 grla.
Vlada Srbije obavezala se prema pismu o namerama upućenom MMF da će uvesti akcizu na struju i bezalkoholna pića. U dokumentu se kaže da će kombinovana akciza i povećanje cene struje biti 15% i stupiti na snagu od aprila 2015, dok se za akcizu na sokove kaže da će biti uvedena u 2016.
Međutim premijer Vučić je izjavio da će se još videti da li će struja poskupeti i da svakako neće poskupeti do kraja grejne sezone, dok je ministar privrede Sertić rekao da bi poskupljenje struje uticalo na privredu a Narodna banka Srbije je rekla da ne traži povećanje cene struje ali da traži da cene budu formirane transparentno i dugoročno planirane.
O ovim merama su svojevremeno izveštavali srpski mediji, a ministar energetike Aleksandar Antić je svojevremeno demantovao uvođenje akcize i rekao da bi to bilo kontraproduktivno.
Kako je izvestila Beta Antić je rekao da :“Mi imamo jednu potpuno jasnu, stručnu dimenziju zbog čega tako nešto nije dobro“, rekao je Antić, dodavši da ne veruje da postoje ozbiljni planovi za uvođenje akciza na struju.
„Ne verujem da je to deo bilo kakvih ozbiljnih planova, više verujem da je reč o medijskoj spekulaciji“, rekao je ministar rudarstva i energetike.
Beogradska štampa prenela je u novembru da je Vlada Srbije pripremila nacrt zakona koji predviđa uvođenje akciza na struju i sva bezalkoholna pića, izuzev mineralnih voda.
Akciza na struju, prema pisanju Blica, trebalo bi da se naplaćuje od 1. aprila naredne godine, po završetku grejne sezone, a još nije odlučeno koliko će iznosti taj porez, ali bi trebalo da bude između 10 i 15 odsto.
Akciza na struju će, dodaje se, biti uvedena umesto klasičnog poskupljenja struje, koje je najavljeno za proleće 2015. godine.
Antić je danas u izjavi za RTS komentarišući najave da će doći do promena u tarifnom sistemu i ukidanja jeftine tarife za struju, rekao da su ti navodi netačni, ali da će o eventualnim poskupljenjima biti reči kada se završe kalkulacije sa MMF-om i EBRD-om i napravi održiv sistem u Srbiji.
Svojevremeno je ministarstvo finansija ocenilo da bi uvođenje akcize na sokove bilo kontraproduktivno jer bi efekat toga bio veoma mali. Uz to akciza bi pogodila neka od velikih stranih investiicja u Srbiji i najvećeg domaćeg proizvođača sokova u regionu, Nektar.
Prema pismu koje je Vlada Srbije uputila MMF-u za dobijanje stend-baj aranžmana, među merama koje se navode ukoliko priohodi u budžetu ne budu povećani, navode se i povećanje PDV i akcize na benzin.
U pismu MMF, kao dodatne mere za slučaj da se prethodne ne pokažu dovoljno dobrim pominje se i povećanje PDV:
„Imaćemo za cilj da smanjimo fiskalne rizike i da se pripremimo za vanredne mere. U tom smislu, nećemo se oslanjati na kratkoročno finansiranje spoljnog duga, a nećemo akumulirati zaostale obaveze u zaduživanju javnog sektora. Takođe ćemo se uzdržati od gomilanja domaćih docnji…
„Ako prihodi u budžetu uprkos ovim merama budu smanjeni, razmotrićemo uvođenje vanrednih mera kao što su podizanje stope PDV i akcize na benzin. S druge strane, ako naplata prihoda bude prevazišla projektovane iznose u 2015., dobit će se koristiti za otplatu javnog duga u 2015. Ako su dobici prihoda održivi, njegov deo, u konsultaciji sa MMF, može biti iskorišćen za primarne infrastrukturne projekte u budućim godinama.“
Matković: Železara ima budućnost sa dobrim menadžmentom ali se neću prijaviti na javni poziv Vlade
Bivši direktor Železare Smederevo Duško Matković rekao je da nije zainteresovan da ponovo vodi Železaru i da se neće prijaviti na javni poziv Vlade Srbije, ali da je spreman da savetima i sugestijama pomogne onima koji odlučuju o sudbini te kompanije prenosi RTS.
Matković je u intervjuu za Radio Beograd rekao da je prošle godine u ovo vreme „ljudima iz Nemanjine“ sugerisao da je u ovakvoj tržišnoj situaciji menadžment ugovor najbolje rešenje. Naglasio je i da ima razumevanja za pokušaj Vlade da postigne dogovor sa Esmarkom, pošto se radi o poželjnom partneru, i da mu je žao što veliki napori pregovarača nisu urodili plodom.
„Menadžment ugovor kakav planira Vlada je prava stvar za Železaru. Budući tim treba da ima jaku međunarodnu dimenziju ali treba uključiti i domaće stručnjake, pogotovo u delu logistike, tehnologije i komercijale. Čini mi se da se prilike na tržištu kreću povoljno, pa uz podršku Vlade i premijera kakvu Železara ima, za dve do tri godine, uz krvav rad i dobar menadžment, strateški partneri će sami dolaziti u Železaru“ rekao je Duško Matković za Radio Beograd.
Železaru bi zatvorili samo amateri
Matković smatra da je Železara “ neophodan i najbolji privredni sistem koji Srbija ima“ i da mu je drago što su Vlada i predsednik Vlade to shvatili i stali iza te kompanije. On je odbacio tvrdnje „takozvanih stručnjaka, analitičara, političara i biznismena stvorenih u tranziciji“ da je Železara večiti gubitaš koga treba zatvoriti.
„Dilema oko toga da li treba zatvoriti Železaru ili ne za mene ne postoji. Podelu u javnosti oko tog pitanja nazivam podelom na amatere i profesionalce. Profesionalci znaju da je Železara osnov funkcionisanja metaloprerađivačke industrije, namenske industrije i izvoza“ kaže Matković.
Prema njegovim rečima, proizvodi Železare, čak i bez viših faza obrade, mogu uvek da nađu kupca. Odbacuje i ocene da Železara ima višak radne snage i podseća da je u njegovo vreme (od 1991. do 2001. godine) u Železari i pridruženim kompanijama radilo ukupno 15.000 ljudi, od kojih 11.000 u Smederevu. „Danas, kada nema sankcija, kada je tržište otvoreno, nema razloga da dobar menadžment ne uposli svih 5.500 radnika“ kaže Matković.
Pečurke iz Železare
Duško Matković je, osim kao visoki funkcioner Socijalističke partije Srbije, devedesetih godina bio poznat i kao direktor Železare koji je u njenim pogonima organizovao proizvodnju pečurki, zbog koje je bio izložen podsmehu političkih protivnika.
„Pečurke su bile samo jedan od 50 projekata mini-profitnih centara, kakve smo u vreme sankcija organizovali u Železari. Proizvodnja pečurki organizovana je u podzemnim halama koje su bile mračne i tople-a neiskorišćene. Od pečuraka smo isplaćivali 40 plata i izdržavali 40 porodica“ rekao je Matković. Naglasio je da se i dan danas ponosi tim i drugim projektima koji su pokrenuti kako bi radnici „u pakleno vreme mogli redovno da primaju zarade, svakog prvog i 15. u mesecu“.
Među planiranim merama Vlade Srbije za stend baj aranžman sa MMF navodi se i prilagođavanje državnih plata i penzija u odnosu na njihovo učešće u državnom BDP. Nakon 2014, plate i/ili penzije neće biti povećavane u godinama u kojima će udeo državnih plata u BDP biti iznad 7 odsto, i/ili je učešće penzija u BDP iznad 11 odsto. U godinama u kojima se očekuje da će udeo plata zaposlenih u javnom sektoru biti ispod 7 odsto BDP, indeksacija će biti održana dva puta godišnje.
U ovoj drugoj opciji, plate će biti indeksirane u aprilu za prethodnih 6 meseci za stopu inflacije i godišnji rast realnog BDP iznad 3 odsto, a u oktobru plate će biti indeksirane za prethodnih šest meseci za stopu inflacije, ali uzimajući u obzir da posle te indeksacije učešće plata u javnom sektoru ne sme da prevaziđe 7 odsto BDP.
U godinama u kojima se očekuje da će isplata državnih penzija biti ispod 11 odsto BDP, indeksacija će takođe biti sprovođena dvaput godišnje. U aprilu, penzije će biti indeksirane za prethodnih 6 meseci za stopu inflacije i prošlogodišnji rast realnog BDP iznad 3 odsto, a u oktobru će biti indeksirane za stopu inflacije u prethodnih 6 meseci, ali takođe uzimajući u obzir da posle ovih indeksacija njihovo učešće u BDP mora da bude ispod 11 odsto.
U pismu koje je Vlada Srbije uputila MMF-u za dobijanje stend-baj aranžmana, piše na koji način će biti restrukturirana javna preduzeća. Ovo će nam doneti neka nova poskupljenja i smanjenje broja zaposlenih.
U novembru 2014. usvojen je plan restrukturiranja preduzeća Elektroprivreda Srbije (EPS). On se zasniva na korporativizaciji, odnosno pojednostavljenju organizacione strukture i postizanju optimalne zaposlenosti u kompaniji. Finansijski plan za restrukturiranje koji će insistirati na rastu produktivnosti, uštedi troškova ali i povećanju tarifa, Vlada RS treba da usvoji do kraja marta 2015.
Time će Vlada podržati EPS-ov zahtev za povećanje cene struje. Ovo bi u kombinaciji sa povećanjem akciza dovelo do poskupljenja struje za 15% počev od 1. aprila 2015. Ovaj prvi april teško da će ikome biti smešan, kao i ostatak godine – ako bude potrebe, struja će nastaviti da poskupljuje i tokom 2016. godine.
Plan restrukturiranja Srbijagasa usvojen je u decembru 2014. i po njemu kompanija treba da se oslobodi svojih delova koji se ne bave osnovnom delatnošću, kao i da u februaru naplati potraživanja od najvećih dužnika poput Železare Smederevo, u martu od Azotare i MSK Kikinda, a do kraja aprila od Petrohemije.
Železnice Srbije će biti restrukturirane po ugledu na praksu u EU, odnosno razdvajanjem delatnosti i formiranjem četiri preduzeća – centralnog i preduzeća za železničku infrastrukturu, za prevoz robe i za prevoz putnika. Vlada je obećala da će „reoptimizovati mrežu i racionalizovati broj zaposlenih“. Deo preduzeća za prevoz robe od januara 2018. neće više dobijati subvencije, te će poslovati po tržišnim principima. Vlada će pokušati da podstakne razvoj konkurencije u ovom sektoru dozvolom za privatnike da koriste železničku infrastrukturu uz određenu naknadu. Ovu liberalizaciju železnice možemo očekivati već krajem godine.
Putevi Srbije bi trebalo da se spoje sa preduzećem Koridori Srbije do kraja marta 2015. Posle toga će se jedno preduzeće baviti i izgradnjom i održavanjem puteva širom zemlje. U pismu o namerama Vlada RS kaže da će se takođe pozabaviti „regulisanjem prihodne strane kroz preispitivanje cene putarina i smanjenjem troškova uklanjanjem rigidne cenovne politike u ugovorima do marta 2016“. Vlada je takođe obećala i da će razmotriti mogućnost za sklapanje dogovora o koncesijama za izgradnju i održavanje Koridora 11.