NAJNOVIJE
Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci
Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje...
Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše...
Kako promene u razvoju modela veštačke inteligencije utiču na...
Putnici iz Srbije treba da budu na oprezu zbog...
Kako su građani odbranili Almaški kraj u Novom Sadu
Moj dm: pet dana, pet kupona u znaku ženskog...
Javni dug Srbije na kraju juna 41,29 milijardi evra...
Toplotni talas bez padavina ugrožava prinose, kako navodnjavati useve...
Hakeri ukrali 116 miliona dolara u bitkoinima iz jednog...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

CRAFTER sada na Woltu: alati, oprema za dom i DIY proizvodi stižu na adresu

by bifadmin 16. јул 2026.

Wolt nastavlja da širi svoju retail ponudu i korisnicima donosi novu kategoriju proizvoda koja odgovara na svakodnevne, ali često hitne potrebe. CRAFTER, lanac specijalizovan za alate, opremu za dom, vrt i uradi-sam projekte, sada je dostupan putem Wolt aplikacije, uz mogućnost poručivanja proizvoda direktno na adresu. Bilo da je pukla burgija usred rada, nestalo ćumura pred okupljanje u dvorištu, zafalila boja za krečenje, produžni kabl ili nešto za završni detalj u domu, korisnici sada mogu da nastave započeto bez odlaska do prodavnice. Nova saradnja donosi praktično rešenje za trenutke kada plan ne treba da stane samo zato što nedostaje jedna stvar.

„Saradnja sa CRAFTER-om potvrđuje pravac u kom se Wolt razvija – kao platforma koja korisnicima donosi praktična rešenja za različite svakodnevne potrebe i pomaže im da lakše organizuju dan, bez nepotrebnih odlazaka i prekida. Proizvodi za dom, dvorište i majstorske radove možda nisu prva asocijacija na dostavu, ali upravo tu vidimo vrednost ove saradnje: da budemo dostupni korisnicima onda kada im je potrebno brzo i jednostavno rešenje. Ovo partnerstvo donosi novu vrstu praktičnosti i dodatno širi način na koji ljudi koriste našu platformu“, izjavio je Aleksandar Nešković, Head of retail za Srbiju i Severnu Makedoniju u Woltu.

Posebnu vrednost ova ponuda ima za profesionalne majstore i zanatlije, kojima je vreme jedan od najvažnijih resursa. Kada tokom rada zatreba rezervni deo, potrošni materijal ili dodatna oprema, poručivanje kroz Wolt aplikaciju znači manje zastoja i više vremena provedenog na samom poslu. Umesto da napuštaju teren zbog odlaska u nabavku, majstori mogu da nastave sa radom dok im ono što im je potrebno stiže direktno na lokaciju.

„U CRAFTER-u neprestano tražimo načine da unapredimo uslugu, budemo bliži kupcima i olakšamo im svakodnevne projekte. Partnerstvo sa Wolt-om predstavlja još jedan korak u razvoju naše omnichannel strategije i pokazuje da zajedno slušamo potrebe kupaca. Korisnici sada putem Wolt aplikacije mogu da poruče širok izbor proizvoda za rad, dom i dvorište, od sijalica i baterija, do posuđa, kućnog tekstila i opreme za uređenje prostora. To znači da, bilo da je nešto potrebno majstoru tokom rada ili korisniku za dom, rešenje je dostupno u svega nekoliko klikova“, izjavila je Ines Prijić, Head of Operations u CRAFTER-u.

Nova saradnja dodatno širi mogućnosti koje korisnici imaju kroz Wolt aplikaciju, bilo da planiraju radove, završavaju kućnu popravku ili žele da urede prostor bez dodatnog odlaska u nabavku. Celokupan asortiman je dostupan u Wolt aplikaciji, gde korisnici mogu da pronađu proizvode za rad, dom i dvorište u svega nekoliko klikova.

16. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kikindski beli luk opet „na ceni“ – Povrtari unapred prodali sav rod

by bifadmin 16. јул 2026.

Dok Srbija potrebu za belim lukom uglavnom podmiruje iz uvoza, vojvođanski povrtari sve češće biraju ovu kulturu zbog visoke isplativosti.

U Kikindi je uspešno završeno vađenje domaće sorte koja je, uz primenu sistema „kap po kap“, ostvarila rekordne prinose i nadprosečan kvalitet.

Godišnje se u Srbiji proizvede oko 3.700 tona belog luka, dok se čak 70 % potreba domaćeg tržišta podmiruje iz uvoza, najviše iz Kine i Španije.

Najtraženija i najisplativija kultura

Ipak, bela povrtarska kultura jedna je od najtraženijih i najisplativijih, zbog čega se sve više vojvođanskih poljoprivrednika odlučuje za njenu setvu.

U Kikindi je nedavno završeno vađenje semenskog belog luka.

– Kvalitetan je i krupan. Nije sitan. Ovakvog luka još nisam videla. Od kada radim, a imam 75 godina, ovo još nisam videla – kaže Zora Petrov, nadničarka iz Kikinde.

Region severnog Banata oduvek je bio poznat po proizvodnji belog luka. Sada već davnih sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka, sela poput Vrbice i Crne Bare živela su od ove proizvodnje.

Možda zahvaljujući ovim entuzijastima, beli luk ponovo bude na stazama stare slave.

Kikinđanin Goran Lazić jesenas je beli luk zasejao na nešto više od pola hektara.

Uz sistem „kap po kap“ i genetiku domaće sorte „bosut“, koju godinama umnožava, ostvario je vanserijski kvalitet i rekordan prinos.

Sav rod već je prodat na zeleno kupcima širom regiona, a cena od 700 dinara po kilogramu opravdava uloženi trud.

– Kvalitet je nadprosečan, iako je proleće bilo bez kiše. Kvalitet je takoreći fantastičan, ne može biti bolji. Tajna je u dobrom semenu, u dobroj genetici, kada posadite krupnu glavicu, da dobijete krupan luk, ali je isto važno znati sa biljkom – rekao je Goran Lazić.

 

Nedostak prerađivačkih kapaciteta

Beli luk uspeva na različitim tipovima zemljišta i relativno je otporan na bolesti. Ipak, iako je domaći sortiment više nego dobar, stručnjaci upozoravaju da dalji razvoj ove proizvodnje koči nedostatak prerađivačkih kapaciteta.

– To što se proizvede belog luka u Srbiji, to se sveže i konzumira, vrlo male su količine koje dospevaju u preradu. To je možda i najograničavajući faktor što se tiče širenja ove biljne vrste – rekao je Robert Nemeš iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.Proizvođači su dokazali da kvalitetom mogu da pariraju svetskom tržištu, ali za pravi korak napred – domaći luk mora pronaći put od njive do domaćih prerađivačkih pogona.

Izvor: Ekapija 

Foto: Pixabay

16. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U kojim zemljama se najviše oporezuju nekretnine

by bifadmin 16. јул 2026.
Vlasništvo nad nekretninama u Evropi podrazumeva poreze u skoro svakoj fazi – prilikom kupovine, tokom poseda, izdavanja i prodaje. Koliko će vlasnik platiti zavisi od zemlje, poreskih stopa i načina na koji se utvrđuje vrednost nekretnine.

Podaci Globalnog vodiča za nekretnine pokazuju da postoje četiri glavna poreska opterećenja: porez na prenos nepokretnosti, godišnji porez na imovinu, porez na prihod od zakupnine i porez na kapitalnu dobit od prodaje.

Pri kupovini nekretnina, Crna Gora se rangira iznad većine zemalja u regionu, sa porezom na promet u rasponu od tri do šest procenata. Istovremeno, godišnja stopa poreza na nekretnine i poreza na kapitalnu dobit od 15 procenata svrstava je među zemlje sa umerenijim opterećenjem u evropskom poređenju.

Jedinstvenu rang listu je teško napraviti jer zemlje primenjuju različite stope i poreske osnovice. Međutim, Belgija je često među zemljama sa najvećim opterećenjem.

Najveće razlike su u prihodima od izdavanja

Porez na prihod od zakupnine ima najveći uticaj na profitabilnost investicije. Za mesečni prihod od 1.500 evra, Danska naplaćuje 42,11 procenata, Holandija 36 procenata, a Finska 30 procenata. Na Kipru početna stopa može biti nula, dok je u Luksemburgu 2,94 odsto, prenosi Euronews.

Za zakupninu od 12.000 evra mesečno, Belgija je na vrhu sa stopom od 47,27 odsto, sledi Danska sa 43,22 odsto, dok Nemačka i Grčka naplaćuju oko 41 odsto

U Italiji, Portugalu i Holandiji stopa se ne menja sa rastom prihoda, dok zemlje poput Austrije uključuju prihod od zakupnine u redovan porez na dohodak, pa stopa raste zajedno sa ukupnom zaradom.

Belgija je najskuplja za kupovinu

Najviši porez na nekretnine može se platiti u Belgiji, gde stopa dostiže 12,5 odsto. Sledi Ujedinjeno Kraljevstvo sa maksimumom od 12 odsto, Holandija sa 10,4 odsto i Luksemburg sa deset odsto.

Kupac nekretnine vredne 500.000 evra u Briselu ili Valoniji bez povlastica mogao bi da plati 62.500 evra poreza. Međutim, postoje značajne povlastice za kupce koji rešavaju stambeno pitanje.

Na drugom kraju liste su Estonija i Češka Republika, koje ne naplaćuju porez na prenos imovine, dok u Litvaniji troškovi kupovine iznose oko 0,4 odsto.

Godišnje stope nisu uvek uporedive

Godišnji porez na nekretnine ne može se upoređivati samo na osnovu nominalne stope, jer neke zemlje oporezuju tržišnu vrednost, a druge znatno nižu katastarsku ili procenjenu vrednost.
U Španiji stopa u nekim opštinama može dostići 4,8 odsto, ali se obračunava na katastarsku vrednost. U Ujedinjenom Kraljevstvu vlasnik nekretnine vredne oko 300.000 evra može da plati između 2.000 i 3.200 evra godišnje.

U Francuskoj, Španiji i Belgiji godišnje obaveze često se kreću od 700 do 1.800 evra. Kipar i Malta uopšte nemaju godišnji porez na nekretnine.

Danska je najstroža kada je u pitanju prodaja

Porez na kapitalnu dobit značajno zavisi od zemlje i perioda vlasništva. U Danskoj može dostići 52,07 odsto, pa bi na profit od 250.000 evra porez mogao biti oko 130.000 evra.

Malta ne oporezuje sam profit, već naplaćuje porez na prodajnu cenu, dok u Nemačkoj vlasnik koji poseduje nekretninu duže od deset godina može biti potpuno oslobođen poreza na dobit.

Belgija je najviše opterećena, Kipar i Malta su među najpovoljnijima.

Kada se saberu porezi na kupovinu, posedovanje, iznajmljivanje i prodaju, Belgija se ističe kao jedna od poreski najskupljih zemalja za vlasnike nekretnina.

Na suprotnom kraju su Kipar i Malta. Kipar ima niske početne poreske stope na prihod od zakupnine, Malta ne oporezuje kapitalne dobitke na uobičajen način, a nijedna zemlja ne naplaćuje godišnji porez na imovinu.

Stoga, kupovna cena nije jedina informacija koju treba uzeti u obzir. Profitabilnost nekretnina u velikoj meri zavisi od toga koliko prihoda i profita vlasniku ostane nakon plaćanja svih lokalnih poreza.

Crna Gora je skuplja od većine svojih suseda

rema predstavljenim podacima, stopa poreza na prenos nepokretnosti u Crnoj Gori kreće se od tri do šest procenata, što je svrstava u gornju polovinu evropske rang liste. Maksimalna stopa je viša nego u većini zemalja u regionu, uključujući Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju, ali je i dalje znatno niža nego u Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Holandiji i Luksemburgu.
Godišnji porez na nepokretnosti u Crnoj Gori kreće se približno od 0,25 do jedan odsto vrijednosti nekretnine. Po tom osnovu Crna Gora se nalazi u sredini evropske rang-liste – ispod zemalja poput Španije, Litvanije, Belgije i Nemačke, ali iznad država koje imaju veoma niske stope ili uopšte ne naplaćuju godišnji porez na imovinu.
Porez na kapitalnu dobit od prodaje nekretnine iznosi 15 odsto, čime je Crna Gora među evropskim zemljama sa umjerenijim opterećenjem. Stopa je približno jednaka onoj u Srbiji, Grčkoj i Mađarskoj, dok je znatno niža nego u Danskoj, Luksemburgu, Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji.

Podaci pokazuju da najveće poresko opterećenje za kupca u Crnoj Gori nastaje prilikom sticanja nekretnine, dok su godišnje obaveze vlasnika i porez na dobit od prodaje umjereniji u poređenju sa većim dijelom Evrope.

Izvor: Bankar.me/Euronews

Foto: luislouro, Depositphotos
16. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lidl postavlja nove standarde u dečijem marketingu

by bifadmin 16. јул 2026.

Kompanija Lidl ovog jula pokreće međunarodnu saradnju sa brendom PAW Patrol® u Srbiji i još 29 zemalja, postavljajući nove standarde u oblasti dečijeg marketinga. Po prvi put, ovaj brend za predškolski uzrast, Patrolne šape i njegovi likovi, naći će se na prehrambenim proizvodima privatnih robnih marki koji ispunjavaju nutritivne kriterijume Svetske zdravstvene organizacije (SZO), kao i dodatne kriterijume koje Lidl postavlja.

Kao deo stalnih napora kompanije Lidl da promoviše izbalansiraniji izbor proizvoda za porodice, brendirani PAW Patrol motivi naći će se na odabranim prehrambenim proizvodima privatne robne marke koji ispunjavaju definisane nutritivne kriterijume. Ovo je prvi put da će jedna globalna franšiza za decu biti predstavljena u tom svojstvu. Kampanja počinje uoči predstojećeg bioskopskog prikazivanja filma „PAW Patrol: The Dino Movie™” i obuhvata dečiju pastu, špagete sa paradajzom ili spanaćem, pomfrit za pripremu u rerni, dečiji jogurt u ukusima jagode, borovnice, maline i manga, voće i povrće, kao i neprehrambene proizvode, poput dečije četkice za zube, papirne maramice u kutiji, dečiju pastu za zube sa ukusom jagode ili sweet mint, Patrolne šape 2 u 1 šampon i gel za tuširanje sa mirisom jagode ili bobičastog voća.

Lidl podržava porodice da budu informisane pri donošenju odluka

Prema objavljenim istraživanjima, gojaznost kod dece i dalje predstavlja važan izazov za javno zdravlje širom Evrope, pri čemu se 25% dece u ovom regionu definiše kao gojazno ili sa prekomernom težinom.¹ Kroz ovu inicijativu sa Patrolnim šapama, Lidl primenjuje prikaz junaka na odabrane proizvode koji ispunjavaju definisane nutritivne zahteve. Cilj je da se iskoristi popularnost ovih kuca heroja kako bi roditelji i deca bili još motivisaniji da biraju zdravije proizvode i kako bi bili podstaknuti da donose informisanije odluke prilikom kupovine.

Kampanja se zasniva na dvostepenom sistemu kriterijuma za proizvode koji objedinjuje standarde Svetske zdravstvene organizacije, kao i dodatne Lidl zahteve

Osnov saradnje predstavlja SZO model nutritivnog profilisanja za evropski region, koji definiše jasne smernice za nutritivne vrednosti hrane namenjene deci. Lidl ovaj model dodatno unapređuje sopstvenim kriterijumima koji se odnose na upotrebu aditiva, aroma i boja, čime se obezbeđuje još viši standard kvaliteta. Brendiranje motivima Patrolnih šapa dozvoljeno je samo za prehrambene proizvode koji ispunjavaju oba skupa kriterijuma i obuhvata 4 prehrambenih proizvoda u Srbiji, Harvest Basket pomfrit za rernu, Combino špagete, Pilos dečiji jogurt i Melissa dečija pasta, kao i više vrsta svežeg voća i povrća.

Štefan Hensel (Stefan Haensel), viši potpredsednik za Kvalitet i održivost u Lidl Stiftung & Co. KG ovim povodom izjavio je: „Znamo koliko je važna naša uloga kao trgovca hranom u svakodnevnom životu porodica i razumemo izazove koje sa sobom nosi priprema zdravih obroka za decu. Upravo zato želimo da olakšamo porodicama. Kroz kampanju sa brendom Patrolne šape koristimo zabavu i igru tako da inspirišemo decu da se hrane zdravije, nudeći proizvode kojima roditelji mogu verovati. Pratimo jasno pravilo: naši proizvodi sopstvene robne marke namenjeni deci stižu na police samo ako ispunjavaju stroge kriterijume koje je postavila SZO, kao i naše dodatne Lidl kriterijume. Na taj način činimo zdravu ishranu jednostavnom”.

Masimo Tortora (Massimo Tortora), rukovodilac sektora Prodaja i promocija u kompaniji Lidl Stiftung & Co. KG, dodao je: „Sa brendom Patrolne šape, mi u Lidlu koristimo privlačnost jedne od najpopularnijih svetskih franšiza za decu i snažnog međunarodnog partnera kao što je Paramount kako bismo pomogli deci i roditeljima da donose odluke u vezi sa ishranom koje su osvešćene i prepoznaju uticaje na zdravlje. Na ovaj način, zdravija ishrana postaje deo potrošačke korpe kroz igru, a poseta Lidl prodavnici postaje zajednička misija za mlađe i starije”.

Lidl se obavezao da će ambalažu, usmerenu ka deci, koristiti isključivo za proizvode privatnih robnih marki koji ispunjavaju ove kriterijume

Od jula 2026. godine u Lidlu važi pravilo da će proizvodi privatnih robnih marki, čija je ambalaža ili vizuelni identitet usmeren ka deci, biti uvršteni u asortiman i prodavani isključivo ukoliko ispunjavaju kriterijume Svetske zdravstvene organizacije u vezi sa nutritivnim vrednostima, kao i dodatne Lidl kriterijume. Izuzeci će biti ograničeni isključivo na jasno definisane sezonske i praznične prilike, poput Božića, Uskrsa i sličnih.

Saradnja je deo Lidl CSR strategije o osvešćenoj ishrani

Vodeći okvir predstavlja Planetarno zdrava dijeta (Planetary Health Diet), naučno utemeljen model ishrane koji istovremeno uzima u obzir očuvanje zdravlja ljudi i održivost planete. Cilj Lidla je da kroz oblikovanje asortimana i odgovornu komunikaciju potrošačima omogući da zdraviji i održiviji izbor postane jednostavniji i dostupniji što većem broju ljudi.

Kampanja će trajati 10 nedelja počevši od 16. jula 2026. godine u Srbiji i tokom tog perioda će uključivati likove iz Patrolnih šapa radi promocije određenih prehrambenih proizvoda, kao i svežeg voća i povrća, sa ciljem da se roditelji i deca inspirišu da biraju zdravije proizvode. Više informacija o kampanji dostupno je ovde: lidl.rs

16. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li ste akcionar Akcionarskog fonda?

by bifadmin 16. јул 2026.

Uz najavu paketa ekonomske pomoći građanima Srbije od oko 600 milona evra – od penzionera, preko socijalno ugroženih do boraca – država je najavila i isplatu novca svim punoletnim građanima. Koliki tačno iznos – još je nepoznanica. Ono što se konačno zna je da će isplata ići iz Akcionarskog fonda koji je u većinskom vlasništvu 4,8 miliona građana Srbije. Ovaj Fond ima 27,5 milijardi dinara gotovine „na štednji“ i još 492 miliona dinara na tekućim računima. U 2025. ostvario je profit od 1,5 milijardi dinara.

Višednevno nagađanje odakle će država svim punoletnim građanima da isplati određeni finansijski iznos a da nije iz budžeta, „presekao“ je Siniša Mali izjavom da „novac čija je isplata najavljena iz Akcionarskog fonda pripada svim građanima Srbije“.

Do tada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavljivao isplate prvo iz „akcijskih fondova“.

„Pametno smo postupali i skupljali pare godinama, to je već 15 godina koliko se skuplja taj novac kroz akcijske fondove, pa ćemo da vas obradujemo, sve punoletne građane(…)“, rekao je Vučić, a preneo Tanjug, 12. jula.

Potom, dva dana kasnije:

„To ima veze sa Akcijskim fondom. To ima veze sa onim što se od 2011. godine ako se ne varam, prikuplja od prodaje onoga što smo… kroz stečajnu masu i sve ono što bi ostalo državi, od Beobanke do svega drugog što je davno propalo, i to je onaj mali deo što sam govorio da mogu da dobiju svi građani“, naveo je predsednik Srbije novinarima u Parizu, gde je prisustvovao paradi povodom Dana Francuske (RTS, 14. jula).

Da je definitivno u pitanju Akcionarski fond (koji je naslednik Akcijskog fonda), potvrdio je u sredu 15. jula ministar finansija.

Ministar finansija Siniša Mali je, kako je preneo RTS, izjavio da će država „pored paketa koji obuhvata pomoć našim najstarijim sugrađanima, zatim socijalno ugroženim kategorijama, borcima, i zdravstveno ugroženim građanima, podržati i naše punoletne građane, koji će dobiti novac iz Akcionarskog fonda“.

„Taj Fond se puni novcem građana godinama unazad, on pripada svim građanima Srbije, i sada će im biti isplaćen“, naveo je ministar.
A šta je Akcionarski fond zna 4,8 miliona građana Srbije, koji su pre više od decenije postali njegovi vlasnici kroz besplatnu podelu akcija.

Vlasnici Fonda – 4,8 miliona građana

Većinski vlasnici Akcionarskog fonda (98,65 odsto) su građani Srbije. Ali ne svi, već oni koji su na to stekli pravo po Zakonu o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije. Reč je o punoletnim državljanima Srbije, koji su navršenih 18 godina imali poslednjeg dana 2007. godine i koji do tada nikada nisu dobili nijednu besplatnu akciju preduzeća.
Takvih je bilo 4,8 miliona koji su dobili 31 akciju Telekoma Srbija, po jednu akciju Aerodroma Nikola Tesla, pet akcija NIS i sedam akcija pomenutog Akcionarskog fonda.

Od svih ovih akcija građanima je u proteklom periodu na ime dividende isplaćeno ukupno 8.509,93 dinara. Od Akcionarskog fonda građani su dobili svega 1.700 dinara u vidu jednokratne naknade.

Imovinu Akcionarskog fonda čine akcije prenete na njega tokom postupka privatizacije i dividende kao učešće u dobiti po osnovu tih akcija preduzeća.

Šta kažu završni računi Akcionarskog fonda

„Na dan 31. decembar 2025, u vlasništvu Akcionarskog fonda nalaze se akcije i udeli u ukupno 373 privredna društva. Od tog broja Fond poseduje akcije u 250 javnih akcionarskih društava, akcije u 42 nejavna akcionarska društva i udele u 81 društvu sa ograničenom odgovornošću“, navodi se u Napomenama uz finansijske izveštaje Fonda za 2025. godinu.

Od 373 preduzeća koja se vode u portfelju Fonda, 141 privredno društvo vodi se kao neaktivno – u postupku stečaja ili likvidacije – dok kod 232 aktivna društva postoji mogućnost prodaje kapitala u vlasništvu Fonda.

„U 2025. godini oročena su slobodna finansijska sredstva u iznosu od 27,5 milijardi dinara u skladu sa Zaključkom Vlade od 16.oktobra 2025“, navodi se u dokumentaciji.

Na tekućim računima Fond ima ukupno 492.398.000 dinara.

Fond je u 2025. ostvario profit od 1,5 milijardi dinara.

Od kamata je Fond prošle godine prihodovao više od 1,54 milijarde dinara.

Fond lane nije imao ni dinar poslovnih prihoda, ali su ukupni prihodi dostigli 1.556.282.000 dinara, upravo zahvaljujući prihodima od
-kamata u iznosu 1.543.045.000 dinara.
–Neto dobit Fonda bila je 1.501.123.000 dinara.

Prema podacima Centralnog registra hartija od vrednosti, u vlasništvu građana je ukupno 33.754.147 akcija Akcionarskog fonda, što je 98,65 odsto. U vlasništvu Republike Srbije je 462.936 akcija, što je 1,35 odsto.

Knjiga akcionara, u kojoj su poimence pobrojani svi akcionari jednog akcionarskog društva, nažalost nije objavljena ni za jedno preduzeće čije su akcije besplatno deljene građanima. Stoji samo spisak 10 do 15 akcionara sa najvećim brojem akcija.

Akcijama samog Akcionarskog fonda nikada nije bilo omogućeno trgovanje, između ostalog, jer za to nije ni postojalo interesovanje.

Osnivanje Akcionarskog fonda bilo je predviđeno upravo Zakonom o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije.

„Kako bi se uvećala imovina od čije prodaje bi se prikupila sredstva za isplatu novčane naknade, izmenama zakona iz 2010. godine osnovan je Akcionarski fond u čiju imovinu je prenet značajan kapital izražen u akcijama i udelima. Na osnovu imovine koja mu je preneta, Akcionarski fond je izdao akcije koje je bez naknade preneo svim građanima koji su stekli status nosioca prava u skladu sa zakonom. Svaki građanin je dobio po sedam akcija Akcionarskog fonda, nominalne vrednosti od 550 dinara, odnosno akcije u nominalnoj vrednosti od 3.850 dinara“, navodi se u jednom od narednih predloga izmena ovog zakona, 2014. godine.

Prema inicijalnom zakonu, imovinu Akcionarskog fonda čini pravo svojine koju Fond ima na nenovčanom ulogu i to:

-na akcijama i udelima evidentiranim u Privatizacionom registru;
-na akcijama i udelima koje je Akcijski fond preneo Akcionarskom Fondu, u skladu sa zakonom.

Imovina Fonda povećava se unosom:

-15% kapitala iskazanog u akcijama subjekata privatizacije koji se privatizuju metodom javnog tendera;
-15% kapitala iskazanog u akcijama javnih komunalnih preduzeća koja budu privatizovana u skladu sa propisima kojima se uređuje privatizacija;
-dividende po osnovu akcija, odnosno raspodeljene dobiti po osnovu udela, u vlasništvu Fonda.

„Ukupna imovina Fonda iskazuje se u akcijama Fonda koje se bez naknade prenose nosiocima prava“, stoji u zakonu.
Akcije prenete Fondu prodaju se na berzi, a može i tenderom, aukcijom ili kroz ponudu za preuzimanje.

Izvor: N1, piše Daniela Ilić Krasić
Foto: Bif
16. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Sredstva iz emisije obveznica od 500 miliona evra namenjena vojsci

by bifadmin 16. јул 2026.
Sredstva iz privatne emisije obveznica u vrednosti od 500 miliona evra koju je država sprovela u ponedeljak, namenjena su modernizaciji sistema odbrane Republike Srbije, ocenilo je Ministarstvo finansija za Forbs.
Sredstva iz privatne emisije obveznica u vrednosti od 500 miliona evra koju je država sprovela u ponedeljak, namenjena su modernizaciji sistema odbrane Republike Srbije, ocenilo je Ministarstvo finansija za Forbs.

„Transakcija je realizovana nakon iskazanog interesovanja međunarodnih investitora, a privatni plasman je odabran kao najefikasniji način realizacije finansiranja u postojećim tržišnim uslovima. Obveznice su emitovane sa kuponskom stopom od 4,75 odsto i rokom dospeća od šest godina“, prenosi Forbs odgovor iz Ministarstva finansija.

Država je privatnim plasmanom, a ne na javnoj aukciji, emitovala šestogodišnje obveznice koje na naplatu dospevaju u julu 2032. godine, a nose kuponsku stopu od 4,75 odsto.

Izvor: Forbes
Foto: Pixabay
16. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Samsung predstavlja Flex Titanium tehnologiju za unapređenje preklopnih ekrana

by bifadmin 15. јул 2026.

Kompanija Samsung Electronics danas je predstavio novu Flex Titanium tehnologiju namenjenu narednoj generaciji Galaxy preklopnih uređaja. Zasnovana na sedam generacija inovacija i inženjerskog iskustva u razvoju preklopnih uređaja, redizajnirana struktura ekrana koristi unapređenja u konstrukciji i materijalima kako bi pružila još sofisticiranije iskustvo gledanja, uz veću izdržljivost i smanjenu vidljivost pregiba. Zahvaljujući višegodišnjem Samsung znanju i iskustvu u razvoju ekrana, Flex Titanium tehnologija integriše dve komponente na bazi titanijuma – foliju od legure titanijuma i titanijumsku ploču – koje zajedno omogućavaju ravnotežu između tankog profila, fleksibilnosti i čvrstine unutar strukture preklopnog ekrana.

„Snaga kompanije Samsung u kategoriji preklopnih uređaja proizlazi iz povezivanja potreba korisnika sa našim tehnologijama koje donose konkretne prednosti u svakodnevnom životu“, izjavio je Sunghoon Moon, korporativni izvršni potpredsednik i viši rukovodilac Kancelarije za istraživanje i razvoj mobilnog hardvera kompanije Samsung Electronics. „Kod naredne generacije Galaxy preklopnih uređaja, Samsung se oslanja na višegodišnje iskustvo kako bi inovacije u oblasti ekrana primenio u uređajima koji unapređuju korisničko iskustvo, uz izuzetno iskustvo gledanja kao jedan od njihovih ključnih kvaliteta.“

Nadogradnja višegodišnjeg iskustva u razvoju preklopnih uređaja

Samsung je imao vodeću ulogu u unapređenju inovacija u oblasti mobilnih ekrana i njihovoj širokoj primeni kroz mobilne uređaje. Ovo nasleđe obuhvata široko prihvatanje AMOLED ekrana od 2007. godine, kao i razvoj ekrana ka fleksibilnim formama.

Inovativne tehnologije mogu da ostvare svoj puni potencijal i pruže korisničko iskustvo koje donosi stvarnu vrednost samo kroz kontinuirano usavršavanje u realnim uslovima korišćenja, a kategorija preklopnih uređaja nije izuzetak. Tokom sedam generacija Galaxy preklopnih uređaja, Samsung je pažljivo slušao povratne informacije korisnika. Zahvaljujući tome, kompanija je stekla duboko razumevanje onoga što korisnici očekuju od ove kategorije: veći ekran i upečatljivije iskustvo gledanja uz manje vidljiv pregib, bez kompromisa kada je reč o izdržljivosti ili prenosivosti uređaja.

Kako bi odgovorio na ova očekivanja, Samsung je morao iznova da osmisli način na koji se preklopni ekrani konstruišu, objedinjujući tehnološka dostignuća, napredne materijale i inženjerska rešenja. Rezultat je najnovija prekretnica u razvoju preklopnih ekrana – Flex Titanium tehnologija. Uspešnim povezivanjem inovacija u oblasti ekrana sa inženjeringom uređaja, Samsung će nastaviti da oblikuje pravac razvoja mobilne industrije i pruža korisnička iskustva koja se izdvajaju.

Flex Titanium: novi nivo iskustva gledanja

Kako bi razvio ekran koji pruža upečatljivo iskustvo gledanja, a istovremeno može da izdrži svakodnevnu upotrebu, Samsung je primenio novi pristup konstrukcionom dizajnu. Bio je potreban materijal koji je dovoljno čvrst da izdrži spoljašnje udare, dovoljno fleksibilan da podnese ponovljeno preklapanje i dovoljno tanak da se uklopi u naprednu konstrukciju uređaja. Postizanje ravnoteže između sva tri faktora bilo je ključno za dalji razvoj preklopnih ekrana, a titanijum je ponudio odgovarajuću kombinaciju svojstava.

Poznat po svojoj otpornosti i čvrstini, titanijum se koristi u nekim od najzahtevnijih primena, uključujući satelitske antene i točkove rovera na Marsu. Iako ga čvrstina čini pouzdanim materijalom, njegova krutost istovremeno predstavlja značajan inženjerski izazov kada se primenjuje u tankoj i fleksibilnoj strukturi preklopnog ekrana. Oslanjajući se na sopstveno znanje i iskustvo, Samsung je integrisao titanijum u dve ključne komponente: foliju od legure titanijuma i titanijumsku ploču.

Folija od legure titanijuma predstavlja komponentu koja pruža potporu ekranu iznutra i nalazi se ispod OLED panela. U poređenju sa polimernom folijom, pruža 20 puta veću mehaničku krutost. Precizan proces valjanja omogućava da materijal bude izuzetno tanak – debljine približno jedne trećine prosečne ljudske vlasi – čime se omogućava tanji panel ekrana. Ispod nje nalazi se robusna titanijumska ploča, fleksibilna struktura koja podupire modul ekrana sa donje strane. Zahvaljujući naprednoj tehnologiji obrade otvora, ona omogućava čvršće povezivanje sa modulom ekrana eliminisanjem vazdušnih razmaka između modula i lepka na ploči. Nova struktura pruža stabilniju potporu ekranu kada je uređaj rasklopljen, a istovremeno zadržava fleksibilnost potrebnu za ponovljeno preklapanje.

Pored toga, kombinovanjem arhitekture ekrana visoke rezolucije i organskih materijala nove generacije, novi ekran pruža izuzetno živopisan prikaz uz smanjenu potrošnju energije, čime se značajno unapređuje ukupna energetska efikasnost.

„Uvođenjem sofisticirano oblikovanih mikrootvora u deo titanijumske ploče koji se preklapa, uspeli smo da obezbedimo fleksibilnost uz visok nivo izdržljivosti“, izjavio je Kyung-Jin Yoo, korporativni izvršni potpredsednik i rukovodilac Tima za razvoj proizvoda za mobilne ekrane kompanije Samsung Display. „Kombinovanjem arhitekture ekrana visoke rezolucije sa novim organskim materijalima koji maksimalno povećavaju energetsku efikasnost, dodatno ćemo ojačati konkurentnost naredne generacije Galaxy preklopnih uređaja.“

Zajedno, ova unapređenja omogućavaju razvoj čvrstog preklopnog ekrana koji dodatno pojačava osećaj uranjanja u sadržaj na gotovo neprekinutoj površini ekrana i smanjuje vidljivost pregiba, uz zadržavanje tankog profila. Postizanjem ravnoteže između čvrstine, fleksibilnosti i strukturne stabilnosti, Samsung nastavlja da postavlja standarde u oblasti preklopnih ekrana.

Nova Flex Titanium tehnologija debitovaće sa narednom generacijom Samsung Galaxy preklopnih  uređaja. Pozivamo vas da pratite Galaxy Unpacked 22. jula u 15 časova po našem vremenu i upoznate novu generaciju Galaxy uređaja. Svi zainteresovani mogu pronaći više informacija na samsung.com/unpacked. Korisnici koji se registruju za praćenje događaja do 22. jula 2026. ostvaruju pravo na poklon punjač od 45 W prilikom kupovine jednog od Galaxy uređaja koji će biti predstavljen krajem ovog meseca.

15. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kina osvaja auto-industriju, ali Tojota i Folksvagen su i dalje na vrhu

by bifadmin 15. јул 2026.

Iako je Kina najveći proizvođač automobila na svetu, Tojota i Folksvagen su još uvek najveće automobilske kompanije.

Ipak, činjenica je da kineski proizvođači ubrzano napreduju na rang-listama, dok pojedini tradicionalni brendovi iz Japana i Evrope gube tržišni udeo.

Najveće auto-kompanije

Podaci kompanije F&I Tools za period od 2020. do 2025. godine pokazuju kako su se menjale pozicije najvećih svetskih proizvođača automobila i ko je u proteklih pet godina ostvario najveći rast, a ko zabeležio pad.

Tojota je zadržala prvo mesto na svetskoj listi, dok je Folksvagen ostao drugi. Hjundai je napredovao za jednu poziciju i sada zauzima treće mesto, dok je Dženeral Motors pao na četvrto. Na petom mestu nalazi se Stellantis, koji je nastao spajanjem Fijat Krajslera i francuske PSA grupe.

Slede Ford, kineski BYD, Honda, koja je pala za tri mesta, Suzuki, koji je napredovao čak četiri pozicije, i Nisan, koji je takođe zabeležio pad na rang-listi.

Uspon BYD-a

Kina je u međuvremenu postala novo globalno središte automobilske industrije. Dok se tradicionalni proizvođači iz Evrope i Japana suočavaju sa izazovima, kineske kompanije poput BYD-a i Geelyja beleže snažan rast.

Kompanija BYD („Build Your Dreams“) nije bila među 15 najvećih proizvođača sve do 2023. godine, da bi već 2024. ostvarila veliki proboj sa više od 4,1 milion prodatih vozila širom sveta.

BYD je danas jedan od vodećih proizvođača električnih automobila i po prodaji značajno nadmašuje Teslu, uprkos tome što praktično nije prisutan na američkom tržištu. Sličan uspeh ostvario je i Džili (Geely), koji je globalnu prodaju povećao sa oko 1,3 miliona vozila u 2020. na više od tri miliona u 2025. godini.

Odgovor na pitanje zašto kineski automobili privlače sve više kupaca možete naći ovde.

Američki proizvođači pod pritiskom konkurencije

Izuzimajući Krajsler, tradicionalni američki proizvođači automobila teško uspevaju da povećaju svoj udeo na svetskom tržištu, naročito pod pritiskom jeftinije strane konkurencije.

Dženeral Motors (GM), koji je i dalje vodeći po prodaji u Sjedinjenim Američkim Državama, prodao je u 2025. oko pola miliona vozila manje nego 2020. godine. Ford je u istom periodu povećao prodaju za oko 450.000 automobila.

Poređenja radi, japanski Suzuki je više nego udvostručio prodaju, sa gotovo 1,5 miliona vozila u 2020. na skoro 3,3 miliona u 2025. godini.

Izvor: Visual Capitalist

Foto: 3503898, Pixabay

15. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Atina: Dok metro napreduje, zgrade pucaju

by bifadmin 15. јул 2026.

Kada je potvrđena izgradnja beogradskog metroa, mnogi su se šalili da će zgrade na njegovoj trasi pucati. Međutim, u Atini je taj scenario postao stvarnost.

Naime, stanovnici atinskog naselja Kipseli upravo traže od Gradskog veća Atine da razmotri njihove pritužbe zbog oštećenja zgrada povezanih sa izgradnjom četvrte linije metroa. Oni zahtevaju hitne inspekcije objekata, naknadu štete i veću transparentnost.

Prema njihovim tvrdnjama, vidljive pukotine pojavile su se na više od 15 zgrada u blizini trase kojom prolazi mašina za bušenje tunela metroa, iako nadležni organi taj broj još nisu nezavisno potvrdili.

Stanovnici su objavili fotografije na kojima se vide pukotine na zidovima i plafonima, dok pojedini vlasnici stanova navode da vrata i prozori više ne mogu pravilno da se zatvore. Zvanična inženjerska ispitivanja za sada nisu utvrdila tačan uzrok nastalih oštećenja, ali zanimljivo je da se broj prijava o pojavi pukotina na stambenim zgradama uporno povećava.

Već zabeležen jedan incident na trasi

Četvrta linija metroa jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata u Grčkoj i trebalo bi značajno da proširi mrežu atinskog metroa, povezujući gusto naseljene delove grada sa centrom.

Međutim ovo nije prvi incident povezan sa njenom gradnjom. Pre nekoliko meseci je, takođe u Kipseliju, tokom radova na tunelu na površinu izbila iskopna muljevita masa. Tada je kompanija zadužena za izgradnju metroa saopštila da je materijal dospeo na površinu kroz staru kanalizacionu mrežu i ocenila da incident ne predstavlja dugoročan bezbednosni rizik. Međutim, sada izgleda pucaju i zgrade.

„Nećemo ostati samo posmatrači“

U saopštenju objavljenom uoči sednice Gradskog veća, građanska inicijativa iz Kipselija zatražila je besplatne statičke i geotehničke preglede oštećenih zgrada, potpunu sanaciju svih potvrđenih oštećenja, naknadu štete vlasnicima nekretnina, kao i pravnu pomoć Grada Atine.

Pored toga, građani zahtevaju da se preispita trasa mašine za bušenje tunela na deonicama za koje smatraju da zbog karakteristika tla predstavljaju veći rizik.

„Nećemo ostati samo posmatrači“, poručili su iz inicijative, pozivajući stanovnike da prisustvuju sednici i izvrše pritisak na gradske vlasti da odgovore na njihove zahteve.

Izvor: Greek Reporter

Foto: Lallaoke, Unsplash

15. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako Kina gradi alternativu dolaru?

by bifadmin 15. јул 2026.
Kina ovog meseca u Hongkongu otvara sistem za kliring i poravnanje u zlatu koјi će raditi u koordinaciјi sa berzom zlata u Šangaјu. Istog dana na snagu će stupiti ograničenje trgovine na malo u zlatnim sertifikatima, koјe će otežati spekulaciјu u vezi sa zlatom i omogućiti formiranje realne cene tog dragocenog metala. Sve to doprineće stvaranju realne podloge u fizičkom zlatu za kinesku valutu, te omogućiti njenu dalju internacionalizaciјu.

Velike kineske banke, kao što su Industriјska i komerciјalna banka Kine (ICBC), Poštanska štedionica i druge, obјavile su da će od 24. јula obustaviti uslugu trgovine zlatnim sertifikatima (ili „papirnim“ zlatom) za građane.

Pad poverenja u dolar i beg u zlato

Kineska centralna banka, za koјu se veruјe da poseduјe oko 2.300 tona zlata, niјe usamljena u nastoјanju da bitno uveća rezerve tog metala, јer poslednjih godina slično postupaјu i u mnogim drugim zemljama (naročito onim sa Bliskog istoka i iz Istočne Evrope i Afrike). Zlato јe, zapravo, već nadmašilo dolarske obveznice kao naјkrupniјi posed centralnih banaka.
Ta kupovina zlata izraz јe želje za smanjenjem zavisnosti od dolara. Posledica јe zloupotrebe međunarodnih sistema plaćanja i činjenice da transakciјe u dolarima obavezno prolaze kroz američke banke, usled čega su izložene blokadi, odnosno sankciјama.

Poseban problem јe traјno zamrzavanje, odnosno zaplena strane dolarske imovine na čuvanju u bankama Zapada, koјe su SAD i druge članice njihovog geopolitičkog bloka sprovodile u odnosu na Avganistan, Siriјu, Iran i Rusiјu – naročito su drakonske sankciјe i zaplene protiv Moskve pokrenule lavinu kupovine zlata.

Јoš јedan veliki uzrok za pad poverenja u dolar i beg u zlato јeste i velika zaduženost američke države, koјa sada mora da troši oko 20 odsto svog godišnjeg prihoda od poreza samo da bi namirila kamatu na divovski dug od blizu 40 biliona (40.000 miliјardi) dolara – to mnoge analitičare navodi na pomisao da će se ona prosto opredeliti za štampanje novca kako bi pokrila dugove, što bi dalje obezvredilo dolar, koјi јe od 2020. do danas usled inflaciјe izgubio oko 23 odsto svoјe vrednosti.

To u suštini znači da će u toј aziјskoј državi od tog dana biti moguće slobodno trgovati samo pravim, fizičkim zlatom.

Zvanično, to čine da bi obične građane zaštitile od kolebljivosti, odnosno nestabilnosti tržišta, te mogućih velikih gubitaka.

Konkretan povod јe јagma za zlatom do koјe јe došlo u јanuaru, kada јe taј retki, dragoceni metal dostigao tržišnu cenu od preko 5.300 američkih dolara za uncu.

Tada su na desetine hiljada građana u Kini, motivisani prognozama o padu vrednosti dolara, predstoјećem ratu u Zalivu i procenama da bi zlato, koјe se već nalazilo na naјvišem nivou ikada, moglo nadalje da višestruko skoči, pohitali u zlatare i na berzu ne bi li se dokopali fizičkog i papirnog zlata.

Ubrzo, međutim, cena zlata јe pala za oko petinu i mnogi mali investitori začas su izgubili dobar deo ušteđevine koјu su uložili u tu kupovinu, pa su vlasti u sociјalističkoј Kini procenile da јe trgovina zlatom postala faktor društvene nestabilnosti koјi treba zauzdati.

Varljivo tržište zlata i mogući nagli kolaps

Među biznismenima i investitorima u Istočnoј Aziјi ovih dana se, međutim, širi viđenje da јe zaštita običnog građanstva od varljivog tržišta zlata i njegovog eventualnog naglog kolapsa zapravo izgovor za nešto što predstavlja duboku reformu, koјa će verovatno imati posledice za ekonomiјu čitave planete.

Smatraјu da јe reč o potezu kineske države koјi zadire u samu srž pitanja šta јe novac i koliko treba da bude vredan, odnosno, pokušaјu da se redefiniše novac.

Naime, po njima, ograničavanje trgovine zlatnim sertifikatima zapravo ima za cilj da se uvede red na tržištu zlata, da se eliminiše spekulaciјa, poput trgovine na margini (kupovine kapitalom pozaјmljenim od brokera).

Dalje, sertifikati predstavljaјu potvrdu da neko poseduјe zlato, ali su sami po sebi komad papira, a ne sama zlatna poluga, pa kod njih postoјi stalan latentni rizik od štampanja bez pokrića ili falsifikovanja.

Sistem za kliring i poravnanje zlata

A kineska država želi pouzdano tržište zlata oslobođeno od problema hartiјa bez pokrića i falsifikata, ne samo zato da bi štitila građane od kriminala, već i izu ovom trenutku, dubljeg razloga – ona 24. ovog meseca u Hongkongu zvanično otvara i sistem za kliring i poravnanje zlata, koјi јe već počeo sa probnim radom i koјi će imati svoјe trezore za taј neuništivi metal kapaciteta preko 2.000 tona, te funkcionisati povezan s berzom zlata u Šangaјu.

Taј sistem će biti prvi te vrste van Zapada i omogućiće formiranje cene zlata u Aziјi koјa verniјe odražava stanje na tom kontinentu, odnosno, formiranje cene bez velikog spekulativnog uticaјa trgovaca iz londonskog Sitiјa i njuјorškog Vol strita.

Takođe, razlikovaće se od berzi na Zapadu, јer će se prevashodno bazirati na trgovini pravim zlatom, a ne papirnim tapiјama.

Da bi taј sistem mogao dobro da radi, potrebno јe znati realnu vrednost (cenu) zlata, a za to јe potrebno eliminisati spekulativno delovanje koјim se iskrivljuјe i zamagljuјe.

Prisustvo velike količine hartiјa (sertifikata) za koјe postoјi sumnja da nemaјu pokriće u pravom zlatu potiskuјe cenu tog metala nadole, pa će, smatraјu ekonomisti, ograničenje trgovine tim hartiјama omogućiti korekciјu cene zlata naviše.

Ono što јe bitno ne samo za ekonomiјu Kine, već i mnogo šire, јeste da se sistem za kliring i poravnanje u zlatu u Hongkongu uspostavlja u sklopu nastoјanja kineske vlade da obezbedi potporu u zlatu za svoјu valutu јuan.

Centralna banka i drugi subјekti u Kini u proteklih nekoliko godina kupovali su velike količine zlata, a kineske rudarske kompaniјe ulagale ogromne svote u preuzimanje i razvoј rudnika tog metala širom sveta. Kina јe, dakle, vredno i uporno radila na stvaranju rezervi potrebnih da se oformi realna podloga za sopstvenu valutu.

Konkretno, kineska centralna banka i kompaniјe počele su s intenzivnom kupovinom i gomilanjem zlata 2020. godine, a naјveće količine uvožene su u periodu od јuna 2022. do maјa 2024. – zvanično, između 160 i 230 tona mesečno, mada ima ekonomista koјi ne oklevaјu da kažu da јe prava cifra verovatno znatno viša.

Izgradnja temelja od zlata

Rast u kineskom uvozu zlata ponovo se intenzivirao od početka ove godine i u periodu februar–maј iznosio јe više od 150 tona mesečno. (Ovde valja primetiti i da јe Kina, paralelno sa kupovinom zlata, prodavala američke obveznice ukupne vrednosti od oko 500 miliјardi dolara.)

To јe smer delovanja diјametralno suprotan kursu koјi јe zauzela američka država kada јe 1971. godine odvoјila dolar od zlatne podloge i počela s njegovim praktično neograničenim štampanjem i izvozom u inostranstvo, pritom ga vezuјući za crno zlato, zahvaljuјući pristanku arapskih država proizvođača nafte da se trgovina njome denominuјe u dolarima.

Taј finansiјsko-trgovinski mehanizam drastično јe povećao potražnju za zelenom novčanicom i funkcionisao kao alternativna potpora za vrednost američke valute.

I dok nova američka vlada, posebno predsednik Donald Tramp, sada zagovaraјu, reklamiraјu i ulažu u kriptovalute kao nove i obilne finansiјske izvore, a širom sveta opada poverenje u dolar zbog njegove zloupotrebe u geopolitičkim sukobima, vlasti u Pekingu budućnost svoјih državnih finansiјa i kineske ekonomiјe uopšte vide u izgradnji temelja od zlata.

Odnosno, dok američka politička i finansiјska elita vide mogućnost za gotovo neograničeno bogaćenje u digitalnim valutama, koјe su u suštini plod mašte i tvorevina zasnovana na subјektivnom konsenzusu, Kina želi da ima pouzdanu valutu koјa se oslanja na fizičko zlato, čiјa јe vrednost realno određena – valutu u koјu će domaće i strane banke, firme i poјedinci moći da imaјu poverenje.

Zahvaljuјući rezervama u zlatu i mogućnosti konverziјe u zlato, dakle, јuan će u budućnosti verovatno u međunarodnim razmerama biti poželjniјa valuta za trgovinu i štednju nego što јe to sada.

Takođe, pružanje garanciјa za valutu i državne obveznice u zlatu predstavljalo bi povratak na stari način razmišljanja, onaј iz doba pre odluke predsednika Ričarda Niksona da razdvoјi dolar od zlatne podloge, odnosno, redefiniciјu toga šta јe novac ili kakav bi novac trebalo da bude.

Daleki istok kao centar trgovine zlatomStvaranje sistema za kliring i poravnanje zlata planira i grad-država Singapur, koјi takođe želi da ubuduće, uz Hongkong, postane јedan od naјvećih centara za pohranjivanje i čuvanje zlata, te u tu svrhu gradi nove trezore, mada (bar za sada) nema u planu i uspostavljanje berze.

Zato se ne treba iznenaditi ako u skoroј budućnosti Daleki istok postane centar sveta kada јe u pitanju trgovina zlatom.

Ograničavanjem spekulativne trgovine zlatnim sertifikatima, utvrđivanjem realne vrednosti zlata i stvaranjem sistema za kliring, Kina će, praktično, smatraјu stručnjaci, doći u poziciјu da može da diktira cenu zlata u svetu.

Uspostavljanjem sistema za kliring koјi se zasniva na rukovanju fizičkim zlatom i gomilanjem rezervi tog metala, takođe stvara јednu vrstu uporišta ili podloge svoјoј valuti i državnim obveznicama, te, čini se, svetu pruža (zdraviјu) alternativu za dolar.

To može imati veliki uticaј na svetsku ekonomiјu i Kini u budućnosti omogućiti da više kontroliše novčane tokove u svetu.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

15. јул 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Otvorena MOL servisna stanica u Boru
  • Napred razvoj privodi kraju preuzimanje Energoprojekta uprkos sudskoj odluci
  • Slovenci jedini na svetu imaju prosečnu platu koja premašuje „cenu sreće“
  • Koje fakultete maturanti najviše biraju, a koje struke najviše traže poslodavci?
  • Volite žvakaće gume sa ukusom mentola? Njihova proizvodnja zavisi od jednog dela Indije

Архиве

  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit