NAJNOVIJE
Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za...
Alternativnim investicionim fondovima uvode se nova pravila za poslovanje
Japanski astronomi pokrenuli organizaciju posvećenu potrazi za vanzemljskim životom
EPS je najveći pojedinačni akcionar Politike
Da li je za poslovni sajt bolje da bude...
Vrednost nekretnina obara rekorde
Velika smena kapitala: Kako investiraju milenijalci
Grčka suspenduje EES sistem od 1. juna do 30....
EU uvodi limit na keš kupovine, ograničenje do 10.000...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

EU nedelja mogućnosti 2026 – Medijske akreditacije

by bifadmin 17. април 2026.

Treće izdanje EU nedelje mogućnosti biće održano u tri grada, od 20 – 23. aprila 2026, a tokom četiri tematska dana fokus će biti na uspešnim korisnicima, novim pozivima i praktičnim smernicama za učešće u inicijativama EU. Tokom sva četiri dana, učesnici će moći direktno da se povežu sa predstavnicima programa i da pričaju sa onima koji su uspeli da dođu do podrške.

Lokacije i teme programa:

20. april – Beograd: Biznis i inovacije
21. april – Beograd: Kultura i civilno društvo
22. april – Kragujevac: Lokalni razvoj i zelena tranzicija
23. april – Novi Pazar: Mladi, obrazovanje i sport

Napomena: Početak programa svakog dana je od 10 časova, a detaljnu agendu možete pronaći klikom na pojedinačni dan.

Ukoliko ste zainteresovani za medijsko praćenje događaja, molimo da se prijavite preko formulara na ovom linku.

Možeš i ti – glavna je poruka EU nedelje mogućnosti, koju Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji i Evropska kuća organizuju sa više od 50 nacionalnih i međunarodnih partnera. Referentni govornici predstaviće konkretne prilike za građane, preduzetnike, mlade, civilno društvo i lokalne zajednice, a biće otvoreni i za sva pitanja i rešavanje nedoumica.

Više detalja o EU nedelji mogućnosti

Tokom svih dana, učesnicima će biti dostupna Networking zona. Posetioci će imati priliku da u neformalnoj atmosferi direktno razgovaraju sa predstavnicima svih EU programa dostupnih Srbiji o mogućnostima finansiranja, procesu apliciranja i implementaciji projekata.

Speed Dating zona osmišljena je za kratke, fokusirane razgovore sa predstavnicima odabranih programa, uz mogućnost konkretnog savetovanja i mentorske podrške. Svakog dana od 12 do 15 časova, zainteresovani će saznati kako da pripreme kvalitetne projektne prijave i unaprede svoje ideje.

EU nedelja mogućnosti po prvi put je organizovana 2023. godine, i u dosadašnja dva izdanja privukla je na hiljade građana, preduzetnika, kulturnih radnika i brojnih drugih, koji su saznali sve ono što ih zanima na putu do moguće EU podrške ili uopšteno prilika koje pružaju Unija i države članice. Evropska unija je najveći donator, trgovinski partner i izvor stranih direktnih investicija u Republici Srbiji.

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Manje aplikacija, više rešenja: nova logika korišćenja telefona

by bifadmin 17. април 2026.
Nije problem šta telefon može, već koliko vremena gubimo dok to pokušavamo da uradimo
U teoriji, telefon danas može sve. U praksi, do većine stvari i dalje dolazimo kroz previše koraka.

Ne zato što ne možemo da uradimo više.

Već zato što želimo da to uradimo brže.

Većina onoga što radimo na telefonu i dalje podrazumeva isto: pronađi aplikaciju, otvori je, uradi šta treba, pa pređi na sledeću. Nije komplikovano, ali oduzima vreme i prekida tok rada.

Dovoljno je da proverite obaveze, odgovorite na poruke, potražite neku informaciju ili pokušate da povežete više stvari odjednom i vrlo brzo završite u nizu aplikacija između kojih stalno prelazite.

Previše koraka za stvari koje bi trebalo da budu jednostavne.

Zato se logika korišćenja telefona menja. Ne tražimo više samo funkcije, već način da do rezultata dođemo brže i sa manje razmišljanja, odnosno iskustvo koje je intuitivnije i prirodnije za svakodnevnu upotrebu.

U tom kontekstu, Galaxy S26 serija uvodi drugačiji pristup jer fokus nije na aplikacijama, već na tome koliko brzo dolazite do rezultata.

Galaxy S26 serija pokazuje da telefon više nije samo skup aplikacija koje pokrećete jednu po jednu, već sistem koji pokušava da razume kontekst i skrati put do onoga što vam je zaista potrebno.

Recimo, situacija koju svi poznajemo: planirate dan, proveravate obaveze, odgovarate na poruke, tražite nešto na internetu i pokušavate da sve to povežete u celinu. Do skoro, to je značilo skakanje između više aplikacija.

Danas, već jedan pogled na uređaj iz Galaxy S26 serije može da pruži pregled ključnih informacija, bilo da koristite standardni model, Plus ili Ultra varijantu dok se naredni koraci nude bez potrebe da ih tražite kroz aplikacije. Umesto da ručno povezujete stvari, telefon počinje da ih povezuje za vas i da gradi jedno intuitivnije, prilagodljivo iskustvo koje se uklapa u vašu svakodnevnu rutinu.

U poslovnom kontekstu, to znači nešto vrlo konkretno – manje prekida u radu. Manje situacija u kojima zastajete da biste pronašli aplikaciju, prebacili se iz jedne u drugu ili ponovo složili kontekst onoga što radite. Umesto toga, informacije i naredni koraci dolaze u trenutku kada su vam potrebni, bez dodatnog traženja.

I možda je upravo tu najveća promena.

Telefon više ne reaguje samo na komandu, već pokušava da nasluti šta vam treba sledeće. Ne ponaša se kao alat koji koristite, već kao sistem koji vam pomaže da dođete do rezultata bez zadržavanja na međukoracima.

Za korisnika, razlika je jednostavna: manje vremena provedenog u „organizaciji“ i više vremena u stvarnoj upotrebi.

Takav pristup funkcioniše samo ako postoji poverenje u način na koji uređaj obrađuje podatke i donosi predloge. Zato ova promena ide ruku pod ruku sa bezbednosnim slojevima koji rade u pozadini, poput Knox zaštite, koja omogućava da se sve to odvija bez kompromisa po pitanju privatnosti.

U suprotnom, „pametan“ telefon bio bi samo dodatni izvor brige.

Zato je možda najzanimljiviji deo ove promene to što se ne vidi odmah.

Nema jedne funkcije koju možete da izdvojite i kažete „ovo je to“. Promena se dešava u načinu na koji sve funkcioniše zajedno, u tome što telefon počinje da razume navike, prilagođava se rutini i nudi podršku onda kada je zaista potrebna.

U tome što manje razmišljate o telefonu, a više koristite ono što vam zaista treba.

I možda je baš to najbolji pokazatelj u kom pravcu ide razvoj uređaja.

Ne ka tome da imamo više opcija.

Već ka tome da nam sve što nam treba bude dostupno bez razmišljanja.

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

EU nedelja mogućnosti 2026 – Otvaranje

by bifadmin 17. април 2026.

Svečano otvaranje treće izdanje EU nedelje mogućnosti održaće se u ponedeljak, 20. aprila od 10 časova u Evropskoj kući u Beogradu.

Događaj će otvoriti ambasador EU u Srbiji Andreas fon Bekerat, a glavni govor prvog dana održaće dr Aivo Kajkonen iz Evropske investicione banke. Izjave za medije predviđene su od 9:45.

Cela agenda prvog dana

Ukoliko ste zainteresovani za medijsko praćenje događaja, molimo da se prijavite preko formulara na ovom linku.

Možeš i ti – glavna je poruka EU nedelje mogućnosti, koju Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji i Evropska kuća organizuju sa više od 50 nacionalnih i međunarodnih partnera. Referentni govornici predstaviće konkretne prilike za građane, preduzetnike, mlade, civilno društvo i lokalne zajednice, a biće otvoreni i za sva pitanja i rešavanje nedoumica.

Više detalja o EU nedelji mogućnosti

Tokom svih dana, učesnicima će biti dostupna Networking zona. Posetioci će imati priliku da u neformalnoj atmosferi direktno razgovaraju sa predstavnicima svih EU programa dostupnih Srbiji o mogućnostima finansiranja, procesu apliciranja i implementaciji projekata.

Speed Dating zona osmišljena je za kratke, fokusirane razgovore sa predstavnicima odabranih programa, uz mogućnost konkretnog savetovanja i mentorske podrške. Svakog dana od 12 do 15 časova, zainteresovani će saznati kako da pripreme kvalitetne projektne prijave i unaprede svoje ideje.

EU nedelja mogućnosti po prvi put je organizovana 2023. godine, i u dosadašnja dva izdanja privukla je na hiljade građana, preduzetnika, kulturnih radnika i brojnih drugih, koji su saznali sve ono što ih zanima na putu do moguće EU podrške ili uopšteno prilika koje pružaju Unija i države članice. Evropska unija je najveći donator, trgovinski partner i izvor stranih direktnih investicija u Republici Srbiji.

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Skoro 70% kompanija spremno je da učestvuje u izdacima svojih izvođača namenjenih ojačavanju sajber otpornosti

by bifadmin 17. април 2026.

Novo istraživanje kompanije Kaspersky pokazalo je da je više od dve trećine kompanija spremno da investira u bezbednost svojih izvođača i dobavljača kako bi obezbedilo otpornost na sajber napade, dok dodatna četvrtina to već čini. Ova promena ukazuje na to da kompanije sada izvođače smatraju delom jedinstvenog, međusobno povezanog bezbednosnog ekosistema.

Usled porasta napada na lance snabdevanja, koji su pogodili skoro svaku treću kompaniju, kao i napada na odnose poverenja koji su u protekloj godini uticali na četvrtinu kompanija širom sveta[1], organizacije preispituju svoje pristupe internoj bezbednosti. One prepoznaju da rizici po njihovu sajber bezbednost zavise od bezbednosnog nivoa svakog izvođača ili partnera koji ima pristup njihovoj infrastrukturi i sistemima, te su spremne da u skladu s tim deluju.

Prema istraživanju, 69% ispitanika razmatra ulaganje u bezbednost svojih izvođača kako bi ojačali sopstvenu sajber otpornost. Ova spremnost je naročito izražena u Indiji (83%), Indoneziji (80%), Rusiji (80%) i Brazilu (76%). Zanimljivo je da organizacije u Indoneziji, Brazilu i Rusiji pokazuju veće poverenje u izvođače nego u drugim zemljama — što potvrđuje veći od prosečnog broj izvođača sa pristupom sistemima kompanija.

Istovremeno, 25% kompanija je već počelo da deli troškove bezbednosti sa svojim izvođačima, prelazeći sa namere na konkretne aktivnosti. Stopa usvajanja je viša u Hong Kongu i Tajvanu (33%), Španiji (33%), Turskoj (31%) i Vijetnamu (31%).

„Danas kompanije shvataju da bezbednost ne može da se završi na granicama njihove sopstvene organizacije, već mora da se proširi na čitav ekosistem“, komentariše Bojan Antović, menadžer prodaje za velke kompanije  u regionu zapadnog Balkana u kompaniji Kaspersky. „Manje kompanije često nemaju bezbednosne kapacitete koje imaju preduzeća kojima pružaju usluge, što za ove potonje predstavlja dodatni rizik. Deljenjem resursa i stručnosti, veće kompanije mogu da zatvore taj jaz, jačajući slabe tačke duž celog lanca zavisnosti — i postanu ključni pokretač globalne sajber otpornosti.“

Kako bi se smanjili rizici u lancu snabdevanja, Kaspersky preporučuje da kompanije unaprede svoju bezbednost kroz organizacione mere, uključujući rigoroznu i na dokazima zasnovanu evaluaciju dobavljača softvera. Procenom bezbednosnih praksi dobavljača, pregledom procesa razvoja softvera i primenom strukturiranih okvira za evaluaciju, kompanije mogu obezbediti da u njihovoj internoj infrastrukturi funkcionišu isključivo bezbedni i otporni proizvodi. Detaljniji vodič o tome kako odabrati najbolji proizvod dostupan je putem linka.

Za ublažavanje rizika u lancu snabdevanja i rizika povezanih sa odnosima poverenja, Kaspersky takođe preporučuje sledeće:

·       Saradnja sa dobavljačima po pitanju bezbednosti. Važno je blisko sarađivati sa dobavljačima kako bi se unapredile njihove bezbednosne mere — takva saradnja jača međusobno poverenje i čini zaštitu zajedničkim prioritetom.

·       Temeljna procena dobavljača pre sklapanja ugovora. Ključno je proceniti nivo bezbednosti potencijalnih dobavljača pre početka saradnje. To uključuje traženje uvida u njihove politike sajber bezbednosti, informacije o prethodnim incidentima i usklađenost sa industrijskim bezbednosnim standardima.

·       Za softverske proizvode i cloud usluge preporučuje se prikupljanje podataka o ranjivostima i sprovedenim penetracionim testovima, a u nekim slučajevima savetuje se i sprovođenje dinamičkog testiranja bezbednosti aplikacija (DAST).

·       Uvođenje ugovornih bezbednosnih zahteva. Ugovori sa dobavljačima treba da sadrže konkretne zahteve u vezi sa informacionom bezbednošću, kao što su redovne bezbednosne provere, usklađenost sa relevantnim bezbednosnim politikama vaše organizacije i protokoli za prijavu incidenata.

·       Primena preventivnih tehnoloških mera. Rizik od ozbiljne štete usled kompromitovanja dobavljača značajno se smanjuje ukoliko vaša organizacija primenjuje bezbednosne prakse kao što su princip najmanjih privilegija, „zero trust“ pristup i razvijeno upravljanje identitetima.

[1] Prema izveštaju „Supply chain reaction: securing the global digital ecosystem in an age of interdependence“. Za potrebe izveštaja, interni centar za istraživanje tržišta kompanije Kaspersky naručio je anketu u kojoj je ispitano 1.714 poslovnih lidera, uključujući izvršne direktore (C-level), potpredsednike, kao i rukovodioce timova i starije specijaliste iz kompanija sa više od 500 zaposlenih. Istraživanje je obuhvatilo 16 zemalja, uključujući Nemačku, Španiju, Italiju, Brazil, Meksiko, Kolumbiju, Singapur, Vijetnam, Kinu, Indiju, Indoneziju, Saudijsku Arabiju, Tursku, Egipat, Ujedinjene Arapske Emirate i Rusiju.

Foto: TheDigitalArtist, Pixabay

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusZabava

Selidba kućnih ljubimaca preko granice: Cena? Kuku, lele, vau i mrnjau!

by bifadmin 17. април 2026.

Širom sveta preseli se približno pola miliona kućnih ljubimaca godišnje, a u ovom putujućem životinjskom carstvu nema šta nema. Tako je jedna putnica napravila haos na aerodromu rešena da po svaku cenu u avion unese i svog pauna, zato što joj on „pruža emocionalnu podršku“. Sa povećanjem broja milijardera koji se sele da bi izbegli poreznike, učestala je i luksuzna selidba kućnih ljubimaca, po cenama van pameti.

Pitanje ko je koga pripitomio i ko je zaista inteligentniji, ljudi ili životinje, trebalo bi ozbiljno pretresti u svetlu statistike o eksploziji ugađanja kućnim ljubimcima i gomilanja novca koji se troši za te namene. Pre tridesetak godina, industrija kućnih ljubimaca u svetu vredela je 26,9 milijardi dolara, a danas je dostigla 104 milijarde dolara.

Specifična niša unutar ove industrije, seljakanje kućnih ljubimaca tamo-amo po planeti, u poređenju sa celom granom trenutno vredi skromnih 2,4 milijardi dolara, ali se procenjuje da će već do 2030. premašiti 5,4 milijarde dolara.

Nije isključeno da ta vrednost poraste znatno više, jer ljudska nepredvidljivost može da osramoti i najprecizniju statističku metodu. Matematika teško može da se nosi sa slučajevima poput onog, kada je jedna putnica američke avio kompanije United Airlines napravila haos na aerodromu, rešena da pošto-poto ukrca u avion i svog pauna, zato što joj on „pruža emocionalnu podršku“.

Kada se, dodatno, pogledaju iznosi koje su imućni vlasnici kućnih ljubimaca spremni da plate da im neko takve probleme reši, onda je gotovo sasvim izvesno da ova industrija korača ka svetloj budućnosti u čizmama od sedam milja.

Ruski kućni ljubimci isključeni iz elitnog kluba

Firme koje se bave ovim poslom obezbeđuju sve vrste prevoza za kućne ljubimce, carinjenje za međunarodne selidbe i odgovorne su za bezbednost i udobnost životinja tokom putovanja. Analitičari predviđaju najsvetliju budućnost onima koji se najbolje pozicioniraju u pružanju premijum usluga. To u ovoj industriji uključuje transport sa kontrolisanom klimom, posebnim prostorima za vežbe i odmor kućnih ljubimaca, kao i stručno osoblje koje će brinuti o njihovom zdravlju i potrebama dok ne stignu sa jedne lokacije na drugu.

Da je ova industrija trenutno rezervisana za mušterije koje i same imaju taj luksuz da razmišljaju o tome kako će granicu preći njihovi kućni ljubimci a ne oni, pokušavajući da spasu glavu pred ratnim razaranjima, dokazuju podaci o aktuelnoj preraspodeli tržišnog kolača. Selidba kućnih ljubimaca najisplativija je u zapadnim zemljama, među kojima predvode SAD i Kanada.

Kada je reč o Evropi, prednjače Nemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija. Donedavno, u tom klubu je bila i Rusija, ali je iz njega isključena otkada su se ruski oligarsi suočili sa zabranom putovanja i zaplenom njihove imovine u zapadnim državama, zbog napada Rusije na Ukrajinu. Nakon onolikih zaplenjenih kuća, jahti i deviza, teško je zamisliti da bi neko plenio i ruske kućne ljubimce, ali sve je moguće, imajući u vidu da aktuelni lideri EU neće ostati zapamćeni po obilju zdravog razuma.

Što se tiče Srbije, postoje firme koje nude drumski i avionski kargo prevoz kućnih ljubimaca preko granice, ali samo kao jednu od stavki u okviru mnogo šireg posla selidbi u inostranstvo i međunarodnog transporta robe.

Tržišta ljubimaca „u razvoju“

Situacija sa selidbom kućnih ljubimaca u Azijsko-pacifičkom regionu je šarenolika. Ovi poslovi su relativno razrađeni u Australiji, Japanu i Južnoj Koreji, dok je u Kini to tržište prilično mlako u poređenju sa prodajom različitih životinjskih delova, od kojih se spravljaju preparati u tradicionalnoj kineskoj medicini.

Podaci za zemlje Južne Amerike pokazuju da se tamo još uvek mnogo više razmišlja o tome kako preko granice prebaciti kokain, a ne kućne ljubimce. Ukoliko se traže usluge za transport životinja van zemlje, onda je prvenstveno reč o onim egzotičnim, koje putuju inkognito.

Bliskom istoku ne fali naftnih bogataša koji bi sebi mogli da priušte da sa sobom vode i kućne ljubimce dok sklapaju zakulisne poslove po svetu, uključujući i Srbiju. Međutim, bliskoistočni region još više obiluje ratnim sukobima i tenzijama, što znači da kada su u pitanju usluge selidbe kućnih ljubimaca, na tom tržištu – kako to podjednako zakulisno formulišu kompanije koje prodaju tržišne podatke – „još uvek ima puno prostora za napredak“.

Ista formulacija važi i za Afriku, gde stanovništvo očigledno ima prečih problema za rešavanje, naročito u onim delovima kontinenta gde hrane nema dovoljno ni za ljude, a kamoli za kućne ljubimce.

Mala maca od sto kila

Širom sveta, preseli se približno pola miliona kućnih ljubimaca godišnje, a jedna od najuspešnijih u ovom poslu je britanska kompanija „Global Pet Relocation“, čije usluge najviše koriste klijenti sa liste Fortune 500. Pa, kakva su iskustva iz prve ruke?

Majk Gejs, generalni direktor ove korporacije kaže da svake godine presele i do nekoliko desetina hiljada životinja, pri čemu avionom putuje 800 do 1.000 njih svake godine. Najviše sele pse i mačke, ali u putujućem životinjskom carstvu bilo je i ježeva, zamorčića, zečeva, kornjača, koza, ovaca… Nije falilo ni lavova, tigrova, aligatora, tropskih riba, papagaja, golubova, pataka, pa i čitavih jata ptica.

Gejs ističe da nijedan posao nije premali da ga ne bi prihvatili, ali pokaže se da su neki od njih preveliki. „Imali smo klijenta koji je živeo u Njujorku, na Menhetnu i selio se u Pariz. Rekao nam je da sa sobom želi da povede i svoju malu macu, ali da za nju rezerviše sedište u avionu pored sebe. Objasnili smo mu da u avion mogu da se unesu samo psi i mačke koji su teški do osam kilograma i da moraju da ostanu unutar putne torbe ispod sedišta ispred. Naglasili smo i da se ta usluga dodatno plaća, od 300 do 1.000 dolara, zavisno od težine životinje i avio kompanije. Klijent je rekao da to nije problem i da će platiti koliko god da treba. Ali, kad su naši radnici otišli oko tri ujutru da povezu njega i njegovu macu na aerodrom, ispostavilo se da je to bio – bengalski tigar!“, priča Gejs.

Dve patke u luksuznom karantinu

Probleme mogu izazvati i male životinje, kada njihovi vlasnici ne žele da se razdvajaju od njih tokom leta avionom, a ljubimac je pauk, zmija, glodar… Zbog strogih pravila avio kompanija, najveći broj kućnih ljubimaca mora da leti kao prijavljeni teret u kabini sa kontrolisanom temperaturom na dnu aviona.

Nesreće koje životinje dožive tokom tih putovanja su prilično retke, ali oni kojima je stalo da izbegnu svaki rizik a mogu to sebi da priušte imaju, na primer, opciju da zajedno sa svojim kućnim ljubimcem lete posebnim avionima. Cena u ovim letelicama je, naravno, prava sitnica – let u jednom pravcu od Njujorka do Londona može premašiti 60.000 dolara, i to samo za ljubimca! Verovali ili ne, za ove letove mušterije čekaju u redu.

Velika glavolomka u ovom poslu su i nacionalni zakoni koji se odnose na unos životinja u određenu zemlju. Gejs objašnjava da, recimo, ježa sa Novog Zelanda nije moguće preseliti u mnoge zemlje, zato što je to veoma rizična životinja kada je reč o prenošenju zaraznih bolesti, poput slinavke i šapa. Ljudi koji žele da dovedu i svog psa u Australiju, moraju da čekaju na dozvolu i do četiri meseca.

Najkomplikovanija je situacija kada između nekih država nema sporazuma o iseljavanju i useljavanju životinja. Gejs navodi primer da su zbog klijenata koji su sa sobom hteli da povedu svoje dve mačke iz Maroka na Mauricijus, morali da angažuju specijalni pravni tim za sklapanje odgovarajućeg sporazuma između ove dve zemlje.

U najvećem broju država, životinje sa „stranim državljanstvom“ moraju da borave određeno vreme u karantinu. Gejs pominje slučaj klijenta koji se selio iz Londona za San Francisko sa svoje dve patke. Pošto su životinje prvo morale da borave u američkom karantinu, njihov vlasnik je insistirao da im se obezbedi velika soba sa bazenom i svim mogućim pogodnostima, a taj luksuz je koštao 14.000 dolara.

Zorica Žarković

Biznis i finansije 243, mart 2026.

Foto: damedeeso, Depositphotos

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mlade naučnice u Srbiji do 15. maja mogu da se prijave na ovogodišnji Nacionalni konkurs „Za žene u nauci“

by bifadmin 17. април 2026.
U toku je 16.  ciklus Nacionalnog programa „Za žene u nauci“ u sklopu kog će i ove godine sa po 7.000 evra biti nagrađene tri najtalentovanije mlade naučnice u Srbiji za razvoj svog naučnoistraživačkog rada. 

Nagrada se dodeljuje naučnicama do 35 godina života, koje su upisale ili završile doktorske ili postdoktorske studije u oblasti prirodnih nauka. Prijave se podnose isključivo elektronskim putem do 15. maja 2026, a na veb-sajtu https://www.zeneunauci.co.rs/ se nalaze sve informacije o samom programu i načinu prijavljivanja, uključujući prijavni formular i opšta pravila konkursa za 2026. godinu.

Javno proglašenje pobednica konkursa „Za žene u nauci“ u Srbiji biće upriličeno na svečanoj ceremoniji, krajem 2026. godine.
Program „Za žene u nauci“ se, kao deo velike međunarodne inicijative, u našoj zemlji sprovodi od 2010. godine u partnerstvu Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Кomisije Republike Srbije za saradnju sa Uneskom i kompanije „Loreal Balkan“. Nacionalna priznanja „Za žene u nauci“ predstavljaju podršku daljem profesionalnom usavršavanju najboljih mladih naučnica i podsticaj da nastave da se bave naukom u Srbiji, a novčana sredstva namenjena su za realizaciju njihovih značajnih naučnih istraživanja.
Do danas je na konkursu za Nacionalna priznanja u Srbiji učestvovalo više od 700 mladih naučnica, a njih 44 je nagrađeno nacionalnim priznanjima. Cilj programa „Za žene u nauci“ je da širom sveta, i u našoj zemlji, podrži izvanredne žene istraživače koje svojom posvećenošću, dostignućima i vizijom doprinose napretku nauke i društva.
Međunarodna inicijativa Loreal – Unesko „Za žene u nauci“ (L’Oreal- UNESCO For Women in Science) obeležila je 28 godina postojanja, dok se program u Srbiji sprovodi od 2010. godine i etablirao se kao jedan od najprestižnijih i najpoznatijih incijativa ovog tipa koje uživa veliko poštovanje u naučnoj zajednici.

Svetu je potrebna nauka, a nauci su potrebne žene!

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Da li veštačka inteligencija uvek ubrzava vaš rad?

by bifadmin 17. април 2026.

Veštačka inteligencija nam pomaže da neke zadatke obavimo brže nego ranije ali samo ukoliko znamo da je koristimo. Ako ne znamo ona može praviti ozbiljne greške koje se potom moraju “ručno” ispravljati.

Za njenu takvu upotrebu u poslovne svrhe skovan je termin workslop. On se odnosi na sadržaj generisan uz pomoć veštačke inteligencije koji na prvi pogled deluje doterano i kvalitetno, ali to zapravo nije, piše Gardijan.

Do njega dolazi kada zaposleni koriste AI za brzu proizvodnju različitih sadržaja koji izgledaju dobro na površini, ali su u suštini netačni ili lošeg kvaliteta, pa zahtevaju dodatno uređivanje, ispravke ili čak potpuno ponovno pisanje.

Ali zašto zaposleni u tolikoj meri i toliko lakomo koriste veštačku inteligenciju? Istraživanja pokazuju da je glavni razlog smanjivanje radne snage usled pojave ravznih AI alata pri kojem veliki deo posla pada na one koji su zadržali posao.

Studija sprovedena među 5.000 kancelarijskih radnika u SAD pokazuje da 40% zaposlenih koji nisu na rukovodećim položajima smatra da im AI uopšte ne štedi vreme, dok čak 92% rukovodilaca veruje da im ova tehnologija povećava produktivnost. Zato potonji vrše sve veći pritisak na zaposlene da koriste AI i to bez adekvatnih obuka koje bi ih pripremile da to čine efikasnije i sa manje grešaka.

Manje radnika, više posla

„Ljudima se konstantno govori da koriste veštačku inteligenciju ali bez konkretne podrške za to“, kaže istraživač sa Stanforda Džef Henkok, jedan od autora studije koja je uvela termin workslop.

Iako smatra da AI ima potencijal da unapredi efikasnost, u praksi često postiže suprotan efekat. Prema njegovom istraživanju, 40% zaposlenih susrelo se sa workslopom u roku od mesec dana, trošeći u proseku 3,4 sata mesečno na njegovo ispravljanje. U organizaciji od 10.000 zaposlenih, to može značiti gubitak produktivnosti vredan više od 8 miliona dolara.

Ovaj problem javlja se u raznim sferama privrede, pa čak i u zdravstvu. Istraživanja pokazuju da medicinsko osoblje, podstaknuto da koristi AI za odgovore pacijentima, zapravo troši više vremena na uređivanje tih poruka, uz dodatnu brigu o bezbednosti podataka i mogućim greškama.

Jedan od razloga zbog kojih kompanije forsiraju AI jeste želja za smanjenjem troškova rada nakon velikih ulaganja u ovu tehnologiju. Međutim, povrat investicija za sada izostaje. Prema izveštajima čak 95% kompanija još ne vidi konkretne rezultate od ulaganja u AI, dok se poboljšanja očekuju tek u naredne dve do četiri godine.

„Problem je što se generativna veštačka inteligencija predstavlja kao alat koji može sve, ali realnost je drugačija. Nedostatak jasne namene i načina upotrebe dodatno doprinosi pojavi workslopa“, zaključuje istraživačica Aiha Ngujen.

Foto: Alexandra_Koch, Pixabay

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UNIQA osiguranje partner Adria Future Summit-a 2026: Zajedno ka održivoj budućnosti

by bifadmin 17. април 2026.

UNIQA osiguranje potvrđuje svoje opredeljenje ka održivoj budućnosti kroz partnerstvo sa Adria Future Summitom, jednim od vodećih regionalnih događaja posvećenih investicijama i održivom razvoju.

Kao društveno odgovorna kompanija, UNIQA kontinuirano ulaže u projekte koji doprinose dugoročnoj stabilnosti zajednice i očuvanju životne sredine. Partnerstvo sa Adria Future Summitom, koji se održava od 22. do 24. aprila u Porto Montenegro, predstavlja logičan korak u jačanju dijaloga o održivosti, podsticanju investicija u zelene inicijative i podršci inovacijama koje oblikuju ekonomiju budućnosti.

„Održivost nije samo strateški pravac, već i odgovornost koju kao osiguravajuća kuća imamo prema zajednici u kojoj poslujemo. Partnerstvo sa Adria Future Summitom vidimo kao priliku da zajedno sa liderima iz različitih sektora podržimo investicije koje stvaraju dugoročnu vrednost i doprinose zelenoj tranziciji našeg regiona. Verujemo da upravo kroz ovakve inicijative možemo podstaći dijalog, razmenu znanja i konkretne akcije koje vode ka otpornijoj i održivijoj ekonomiji. Kontinuirano radimo na razvoju rešenja koja odgovaraju savremenim izazovima – od klimatskih promena do društvene odgovornosti – i nastojimo da budemo pouzdan partner našim klijentima i zajednici u celini”, izjavila je Ljiljana Nikolić, glavna direktorka za People, Brand & Sustainability za UNIQA SEE region, ističući da je UNIQA jasno zauzela stav po pitanju oblikovanja održive budućnosti – kroz odgovorno poslovanje, podršku inovacijama i ulaganje u projekte koji imaju dugoročno pozitivan uticaj na društvo i životnu sredinu.

Kroz svoje poslovanje, UNIQA aktivno razvija rešenja koja podstiču održivo upravljanje rizicima, odgovorno investiranje i podršku projektima koji imaju pozitivan uticaj na društvo i životnu sredinu. Poseban fokus stavljen je na ulaganja u održive inicijative, digitalizaciju i inovacije koje unapređuju kvalitet života građana i poslovne zajednice.

Direktorka i osnivačica Adria Future Summita, Biljana Braithwaite, istakla je značaj partnerstva sa kompanijama koje prepoznaju važnost održivih investicija i dugoročnog razvoja: „Adria Future Summit okuplja lidere koji žele da grade održivu budućnost kroz konkretne projekte i investicije. Partnerstvo sa UNIQA osiguranjem snažan je signal da poslovni sektor u regionu sve više prepoznaje održivost kao ključni faktor razvoja i konkurentnosti.“

Adria Future Summit okuplja donosioce odluka, investitore, tehnološke lidere i predstavnike javnog i privatnog sektora s ciljem razmene znanja i pokretanja inicijativa koje doprinose održivom ekonomskom rastu i razvoju inovativnih rešenja.

Kroz ovo partnerstvo, UNIQA osiguranje dodatno potvrđuje svoju posvećenost investiranju u održivost, podršci inovacijama i aktivnoj ulozi u kreiranju otpornijih i održivijih zajednica.

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

KING predstavlja dve nove strane uživanja: Bliss i Infinity

by bifadmin 17. април 2026.

Frikom predstavlja dva nova premium izdanja svog brenda – KING BLISS i KING Infinity. Nova sezona otkriva dve strane ove linije – večnu klasiku i nežnu lakoću, čime se dodatno osnažuje čitav KING portfolio u segmentu vrhunskih sladoleda na štapiću.

KING Bliss je stvoren za trenutke čistog uživanja. U srcu ovog sladoleda je bogato punjenje od kokosa, ušuškano u kremasti sladoled od vanile koji je obložen slojem sa ukusom vafla. Sve je preliveno finom belom čokoladom i komadićima kokosa, stvarajući savršen spoj tekstura koji vas vodi na pravo egzotično putovanje već pri prvom zalogaju.

S druge strane, KING Infinity je pravi izbor za one koji vole bogat i proveren ukus u nešto elegantnijem izdanju. Kremasta bourbon vanila savršeno se dopunjuje sa mlečnom čokoladom i komadićima badema, stvarajući balans između nežne teksture i hrskavosti. To je moderna verzija omiljenog klasika, napravljena u prepoznatljivom KING stilu.

„Sa novim proizvodima želeli smo da istovremeno odgovorimo na dve snažne preferencije potrošača, potrebu za osveženom klasikom i potražnju za egzotičnijim, mekšim ukusima. KING Infinity ostaje veran večnom ukusu bourbon vanile, dok KING Bliss širi granice portfolija nežnom notom kokosa i inovativnim mekanim punjenjem“, poručuju iz Frikoma.

KING Infinity i KING Bliss dostupni su na svim prodajnim mestima širom Srbije. Oba izdanja su kreirana da zadovolje i najistančanije ukuse, pretvarajući običnu pauzu u vrhunsko iskustvo u kojem ćete uživati svim čulima.

 

17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Epilog rata na Bliskom istoku: Naftni giganti zarađuju 30 miliona dolara na sat

by bifadmin 17. април 2026.

Ekskluzivna analiza urađena za Gardijan otkriva da je 100 vodećih svetskih kompanija za proizvodnju nafte i gasa ostvarivalo više od 30 miliona dolara ekstraprofita svakog sata tokom prvog meseca američko-izraelskog rata u Iranu.

Skok cene nafte na prosek od 100 dolara po barelu doneo je ovim korporacijama neočekivanu „ratnu“ dobit od 23 milijarde dolara samo u martu.

Ukoliko se trend visokih cena nastavi do kraja godine, procenjuje se da će njihov dodatni profit dostići vrtoglavih 234 milijarde dolara.

Istraživanje koje je sprovela organizacija Global Witness na osnovu podataka agencije Ristad Enerdži pokazuje da najveći protivnici ekoloških reformi nastavljaju da se bogate na račun globalne nestabilnosti.

Lista najvećih dobitnika

Saudijski Aramko se izdvaja kao apsolutni pobednik sa očekivanim profitom od 25,5 milijardi dolara. Ova kompanija decenijama blokira međunarodne klimatske akcije, a njeni prihodi sada dodatno rastu uprkos svetskoj krizi.

Ruske kompanije Gasprom, Rosnjeft i Lukoil na putu su da do kraja godine inkasiraju skoro 24 milijarde dolara dodatne zarade.

Američki giganti Ekson Mobil i Ševron takođe beleže enormne skokove vrednosti svojih akcija. Dok se bogatstvo korporacija uvećava, direktor Ševrona je u kratkom periodu prodao akcije vredne preko sto miliona dolara, koristeći povoljan trenutak na tržištu.

Visoka cena zavisnosti od fosilnih goriva

Sav ovaj višak profita dolazi direktno iz džepova običnih građana koji se suočavaju sa skupim gorivom i visokim računima za struju, upozoravaju autori analize.

Mnoge zemlje su smanjile akcize kako bi ublažile udar na potrošače, što je rezultiralo smanjenjem sredstava za javne službe u državama širom sveta.

Zbog toga se pojačavaju zahtevi za uvođenje posebnih poreza na ekstraprofit energetskih kompanija. Evropski ministri finansija ističu da bi se tim novcem moglo finansirati olakšanje za građane i suzbiti inflacija bez dodatnog opterećenja državnih budžeta.

Obnovljiva energija i zaštita potrošača

Vodeći stručnjaci upozoravaju da zavisnost od fosilnih goriva čini države ranjivim i ugrožava njihovu bezbednost.

Dok se naftni sektor decenijama oslanja na ogromne subvencije i ostvaruje neverovatne profite, rešenje se vidi u prelasku na zelenu energiju.

„Sunčeva energija i vetar ne zavise od nesigurnih plovnih puteva ili hirova autoritarnih vođa. Ulaganje u obnovljive izvore nije samo put ka očuvanju klime, već i jedini način za postizanje trajne energetske nezavisnosti i zaštitu potrošača od tržišnih šokova izazvanih sukobima“, zaključak je analize za Gardijan.

Izvor: Nedeljnik
Foto: vicznutz, Pixabay
17. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Rekordna godina za reciklažu: više od 900 hiljada limenki prikupljeno u Srbiji inicijativom „Svaka limenka se računa“
  • Rekordni finansijski rezultati za UniCredit u prvom kvartalu 2026.
  • Kompanija Visa imenovala Sergija Martinčuka za višeg potpredsednika i regionalnog menadžera za 17 tržišta
  • Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
  • Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za nju

Архиве

  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit