NAJNOVIJE
Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Kako rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija...
Đorđe Đukić: Strane banke neće sebi dozvoliti blokadu platnog...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Bajatović: Ruski kapital u NIS-u moraće da bude anuliran

by bifadmin 19. новембар 2025.

Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da prodaju NIS-a Rusima 2008. ne vidi kao loš poslovni potez, ali da ruski kapital u toj kompaniji mora da bude anuliran, jer NIS mora da nastavi da radi.

Kao potencijalne kupce NIS-a vidi subjekte iz arapskih zemalja, ali ne isključuje ni evropske, ili američke kompanije.

Bajatović je, odgovarajući na pitanje da li bi, kako to neki misle, odlazak Rusa iz NIS-a značio i kraj ruskog uticaja u Srbiji, rekao da on taj uticaj ne vidi.

„Znate kako ja to vidim, nama je svaki kapital dobrodošao. Ja nisam srećan zbog ovoga, ali ruski kapital u NIS-u moraće da bude anuliran, jer NIS mora da radi“, rekao je Bajatović za RTS.

Prema njegovim rečima, kupci mogu da budu neke kompanije iz arapskih zemalja, neka američka, ili eventualno evropska kompanija.

„Mislim da bi najbolje bilo da bude to neka arapska kompanija. U Evropi mađarski MOL je zainteresovan za kupovinu Lukoila i udeo u NIS-u. Nije nemoguće da možemo da pričamo i sa MOL-om“, rekao je direktor Srbijagasa.

On kaže da sada čekamo da nas ruski partneri obaveste šta mogu da urade.

„NIS ne može da radi i svako ko bi radio sa njima najkasnije do 13. februara bi potpao pod sankcije. Mi nismo ‘civilizovana’ Evropa da otimamo nečiju imovinu, i to bi sigurno imalo posledice. Rusija je velika sila, a rat će se pre ili kasnije završiti. Ovde imate pravo sile, a ne neko međunarodno ili bilo kakvo drugo pravo. Mi nismo napravili nijedan faul, ni prema Rusima, ni prema Amerikancima. Mi tražimo da se ovo reši jer nikome nije interes da rafinerija u Pančevu zarđa“, smatra Bajatović.

Bajatović dodaje da Srbija hoće da reši problem za sedam dana, iako je OFAK rekao da imamo rok do 13. februara.

Korišćenje deviznih rezervi za kupovinu NIS-a ne bi bila popularna mera

„Ali vi morate da imate menadžment, prodaje akcija i slične transakcije, imaju svoju proceduru. Verujem da će NIS dobiti licencu da nastavi da radi pod nekom vrstom kontrole, da li neke radne grupe ili menadžmenta“, rekao je on.

Bajtović je dodao da bi sačekao sa pričom o nacionalizaciji koja se sve više potencira, jer su predsednik Aleksandar Vučić, a i članovi Vlade rekli da smo spremni da platimo svaku cenu, pa i višu oko čega treba da se slože Rusi i OFAC.

„Svima je jasno da ne možete da promenite ni menadžment ni vlasništvo za par dana. Predsednik je rekao da svako rešenje koje Rusi ponude mi prihvatamo, ali do nekog vremena. Recimo biće promenjen menadžment, ali treba nam 3-6 meseci da tog kupca proceni OFAC, da se prebaci novac itd„, objašnjava Bajatović.

Prema rečima Bajatovića, korišćenje deviznih rezervi za kupovinu NIS-a ne bi bila popularna mera.

„Ja znam da država ima dovoljno para na računu, najnepopularnija mera su devizne rezerve i zlato. Da li je nama zlata vredno da NIS nastavi sa radom, ja mislim da jeste, ali mene ne možete da pitate kako. Ja ne znam kakav bi taj dogovor mogao biti, ali to mora biti prodato. Jer sve drugo Amerikanci mogu tumačiti kao finansijski prekršaj. Biće problem sa rezervnim delovima, sa servisom, a tu je i 13.000 zaposlenih“, rekao je Bajatović.

Govoreći o snabdevanju gasom i koliko situacija sa NIS-om može da utiče na gasni aranžman koji imamo sa Rusima, direktor Srbijagasa kaže da ga to ne brine i da smo spremni sa sve scenarije.

„Biće produžen aneks ugovora o prodaji gasa Srbiji. Ja bih voleo da to bude do kraja sledeće godine, ali videćemo. Ako se to i ne desi, da od januara ostanemo bez ruskog gasa, mi možemo da kupujemo gas u regionu i na drugim tržištima. Iz Mađarske, Grčke, Bugarske odnosno Turske, nešto iz Azerbejdžana. Možda će deo ovog ugovora biti da (Donald) Tramp kaže kupite jedan deo američkog tečnog gasa, a ostalo od Rusa. Nema nikakve zabrane ruskog gasa u ovom trenutku“, rekao je Bajatović.

Očekuje i da će interkonekcija sa Severnom Makedonijom biti završena do polovine 2027. godine, a u slično vreme očekuje i da Rumuni puste gas preko interkonekcije koju je Srbija završila.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

19. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Najveći IT i biznis događaj u regionu obeležava 25 godina

by bifadmin 18. новембар 2025.

Najveća i najznačajnija regionalna konferencija posvećena tehnologijama i biznisu, ove godine obeležava veliki jubilej – 25 godina inovacija, pomeranja granica i stvaranja zajednice koja oblikuje digitalnu budućnost regiona.

Jubilarna Sinergija25 održaće se 26. i 27. novembra u Sava Centru i u svom posebnom izdanju doneće mnoštvo inovacija, ekskluzivne govornike i nikad zanimljivije sesije. Pod sloganom „Let’s AI!“, Sinergija istražuje kako veštačka inteligencija oblikuje industrije, društvo i način na koji radimo i živimo.

Posle više godina, konferencija se vraća u obnovljeni Sava centar, donoseći novi dvodnevni format koji povezuje tehničke, poslovne i inspirativne sadržaje – od sesija o najnovijim tehnološkim trendovima, preko panela sa čelnim ljudima vodećih kompanija, do expo zone u kojoj će posetioci moći da isprobaju najnaprednija rešenja i tehnologije.

Tokom dva dana, više od 150 govornika iz preko 20 zemalja podeliće svoja znanja i iskustva sa više od 1.800 učesnika. Kroz tematske celine, Sinergija će predstaviti spoj najnovijih tehnologija, praktičnih primera i realnih iskustava partnera koji tehnologiju pretvaraju u pokretač rasta i održive vrednosti.

Sa velikim zadovoljstvom najavljujemo da će jedan od najcenjenijih evropskih digitalnih futurista, švedski novinar, nagrađivani autor i TED govornik Andreas Ekström, biti keynote predavač na Sinergiji 25. Poznat po svojim prodornim analizama digitalne moći i uticaja tehnologije na društvo, Ekström u Beograd donosi svoje najtraženije predavanje „Organska inteligencija“, koncept koji pomera fokus sa veštačke na ljudsku, stvaralačku inteligenciju. Kroz provokativna pitanja o kontroli moći u digitalnom svetu, očuvanju ljudskih vrednosti i oslobađanju potencijala ljudi u eri algoritama, njegova poruka predstavlja poziv na akciju svim organizacijama koje prolaze kroz digitalnu transformaciju.

Šta donosi Sinergija25: četiri celine koje pokreću diskusiju

• Let’s Tech Together – tehničke sesije koje pružaju detaljan uvid u najnovije tehnologije. Više od 100 stručnih predavača predstaviće praktična iskustva i konkretne primene u oblastima kao što su Microsoft 365, Copilot, AI, Security, Dynamics 365, Power Platform, SharePoint, Azure, SQL & .NET

• Let’s Talk Business – studije slučaja i panel diskusije sa direktorima vodećih kompanija donose vruće teme za savremene poslovne lidere i organizacije

• Learn from Partners – inspirativni primeri iz prakse partnera koji demonstriraju realne efekte tehnologije u različitim industrijama

• Let’s Network – Sinergija Expo zona donosi pregled najnovijih tehnologija i alata, priliku za umrežavanje, razgovore sa izlagačima i otkrivanje inovacija koje menjaju biznis pejzaž

Mesto susreta tehnologije, biznisa i inspiracije

Još od davne 2000. godine, kada je održana prva Sinergija, ovo je događaj koji je postavljao standarde i otvarao nove perspektive u svetu tehnologije. Tokom 25 godina, Sinergija je postala više od konferencije – to je tačka susreta celog IT ekosistema regiona.

Jubilarna Sinergija donosi i brojna iznenađenja – posebne goste, ekskluzivne demonstracije i retrospektivu četvrt veka inovacija, i kao i uvek – pogled u budućnost!

Više informacija i registracija dostupni su na zvaničnom sajtu: www.sinergija.live, a agendu konferencije možete naći ovde.

18. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Podignite gotovinu dok plaćate Mastercard karticom

by bifadmin 18. новембар 2025.

Usluga „Plati i podigni“ omogućava korisnicima Mastercard kartica da prilikom svakodnevnih kupovina brzo i jednostavno podignu do 5.000 dinara gotovine

Beograd, 18. novembar 2025 – Kako se približavaju novogodišnji praznici, svakodnevne obaveze postaju intenzivnije, a svaka ušteda vremena dragocenija. U takvim situacijama praktična rešenja koja olakšavaju obavljanje kupovine i plaćanje dobijaju poseban značaj. Jedno od njih je „Plati i podigni“, usluga kompanije Mastercard koja korisnicima omogućava da prilikom plaćanja debitnom platnom karticom kod trgovaca istovremeno podignu gotovinu.

Ova opcija korisnicima pruža praktičan dodatni izbor i štedi vreme, jer omogućava da u okviru jedne transakcije obave i kupovinu i podizanje gotovine do 5.000 dinara. Istovremeno, usluga otvara pristup čitavoj mreži novih lokacija – u prodavnicama, na benzinskim pumpama i drugim mestima na kojima korisnici sada mogu jednostavno doći do gotovine za svoje svakodnevne potrebe.

Poznata i kao Purchase with Cash Back, usluga funkcioniše vrlo jednostavno: korisnik na kasi prilikom plaćanja karticom može zatražiti isplatu gotovine, a u jednom potezu preuzima kupljene proizvode i traženi iznos gotovine. Na ovaj način „Plati i podigni“ štedi vreme, pojednostavljuje kupovinu i omogućava korisnicima da lakše dođu do gotovine kad im je potrebna.

Usluga je dostupna u prodavnicama Maxi i Idea, na benzinskim stanicama MOL i OMV, kao i na drugim prodajnim mestima širom Srbije. Trgovci ne naplaćuju dodatnu naknadu za korišćenje ove opcije, koja je namenjena isključivo kupovinama na klasičnim kasama – nije dostupna onlajn i na samouslužnim kasama. Proces je u potpunosti siguran, brz i jednostavan.

Dosadašnja iskustva pokazuju da usluga posebno dolazi do izražaja u manjim sredinama, gde mreža bankomata nije jednako razvijena. U takvim situacijama, korisnicima pruža dodatnu praktičnost i sigurnost, omogućavajući im da uvek imaju gotovinu na dohvat ruke za svakodnevne potrebe.

18. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Kembridž proglasio “parasocijalno” za reč godine

by bifadmin 18. новембар 2025.

Terminom “parasocijalno” objašnjava se veza koju ljudi osećaju prema javnim ličnostima koje zapravo ne poznaju. U pitanju je jednostran i nezdrav odnos prema slavnim osobama.

U pitanju je takođe i reč 2025. godine, bar prema Kembridžovom rečniku. Ovo je tek drugi put da je jedan pridev proglašen za reč godine, nakon “paranoidnog” 2016.

Odgovor na pitanje zašto se žiri odlučio baš za pojam “parasocijalno” je – zbog primetnog rasta osećaja povezanosti sa slavnim ličnostima, u koje spadaju filmske i muzičke zvezde, likovi iz serija i filmova, pa čak i influenseri i AI četbotovi. Naime, sve je više ljudi kojima se čini da poznaju neku slavnu ličnost na ličnom nivou iako je nikada nisu upoznali.

Međutim, ovo nije novotarija. Termin “parasocijalno” postoji od 1956. kada su ga skovali sociolozi Donald Horton i Richard Wohl želeći da opišu kako gledaoci televizije formiraju “parasocijalne” odnose sa TV ličnostima. Danas su ti odnosi češći i intenzivniji zahvaljujući društvenim mrežama koje nam pružaju mogućnost da komuniciramo sa slavnim osobama ali i da uživo pratimo njihove živote. Ponekad nam to praćenje stvara iluziju da smo zaista na neki način uključeni u njihove živote, što je, kako kažu sa Kembridža, nezdravo.

Foto: arp, Depositphotos

18. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Sledeće godine se zadužujemo i zbog metroa

by bifadmin 18. новембар 2025.

Srbija se do sada za projekat Expo 2027 zadužila preko milijardu evra, a u 2026. će se zaduživati i za gradnju metroa u Beogradu.

Naime, za projekat Expo Srbija se samo kroz izdavanje obveznica zadužila oko 1,2 milijarde evra. Kamate na obveznice iznose sedam odsto pa Fiskalni savet procenjuje bi trebalo da nas koštaju oko 85 miliona evra godišnje.

Pored toga, država je sa Poštanskom štedionicom i Unikredit bankom potpisala ugovore o kreditima za izgradnju linijske infrastrukture do Nacionalnog stadiona sa pratećim sadržajima u Surčinu. Kod ovih banaka će moći da povuče do 190 miliona evra.

Procenjuje se da će troškovi projekta Expo dostići 1,29 milijardi evra. Ali, ovo je samo jedan od velikih infrastrukturnih projekata za koje se naša zemlja zadužuje. Sledi nam zaduživanje i za metro.

Sledeće godine nam se dug povećava

Srbija u 2026. planira da se zaduži ukupno 2,5 milijarde evra za projekat beogradskog metroa, i to samo za prvu liniju. Kako piše Forbes Serbia, zaduživanje je planirano kod Francuskog trezora, kao i kod, za sada još neimenovanih, „stranih investicionih korporacija, banaka i fondova“. Tako bar stoji u predlogu budžeta za 2026.

U tom dokumentu se svake godine nalazi i deo u kojem je navedeno u kom iznosu država može da odobri zajmove za određene programe i projekte u toku godine na koju se budžet donosi. Međutim, ono što se teorijski planira u budžetu, ne bude uvek i realizovano u praksi.

Za sada je dakle predloženo zaduživanje u iznosu od 17,58 milijardi dinara (150 miliona evra) kod Francuskog trezora za projektovanje i izradnju saobraćajnog sistema za Liniju 1, faza 1 metroa. Pored toga, državi je data mogućnost i da se za projekat izgradnje metroa (faza I) zaduži 175,8 milijardi dinara (1,5 milijarda evra) kod „stranih investicionih korporacija, fondova i banaka“, kod kojih je obično zaduživanje skuplje.

Kod „stranih investicionih korporacija, fondova i banaka“ planiran je još jedan zajam za metro. Odnosno, zajam od 99,62 milijarde dinara (850 miliona evra) za projektovanje i izgradnju saobraćajnog sistema za Liniju 1, fazu 1 beogradskog metroa.

Zaduživaćemo se svake godine do 2029.

Podsetimo, Srbija je u 2024. ugovorila zajam za izgradnju depoa Makiš (koji je deo beogradskog metroa), sa Dojče bankom (filijala Hongkong). Iznos tog zajma je 178,38 miliona evra.

Prema predlogu budžeta, u 2026. država planira da na projekat beogradskog metroa potroši oko 26 milijardi dinara. Izdvajanja za taj projekat planirana su u okviru Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

U 2027. se očekuje da će za beogradski metro biti potrošeno 77,8 milijardi, a u 2028. godini 68,25 milijardi dinara. Naredne godine trebalo bi, bar prema najavama ministra finansija, da dobijemo prvu liniju metroa.

Ko će graditi metro?

Dakle, zadužićemo se kod Dojče banke iz Hongkonga, Francuskog trezora i „stranih investicionih korporacija, banaka i fondova“ da bismo mogli da platimo izvođače radova iz inostranstva i nabavimo sirovine. Kao izvođači radova izabrani su, bez javnog nadmetanja, kineska kompanija PowerChina i francuska firma Alstom.

Alstom treba da isporuči vagonske kompozicije za metro i da izgradi elektromašinske podsisteme, a PowerChina će biti zadužena za građevinske radove. Osim Alstoma, u projekat metroa je uključena još jedna francuska firma – Ežis.

Ta firma je 2019. radila prethodnu studiju izvodljivosti za linije 1 i 2. Dve godine kasnije je isporučila konceptualni dizajn za liniju 3. Od 2020. godine Ežis izrađuje idejne projekte i studiju izvodljivosti za fazu 1 linije 1, fazu 2 linije 1 i liniju 2.

Na sajtu Ežisa se podseća da je na osnovu sporazuma između vlada Srbije i Francuske, Francuski trezor obezbedio finansiranje za deo troškova prve faze beogradskog metroa.

Takođe, navodi se da će sve tri linije metroa približno koštati sedam milijardi evra. Da podsetimo, prema prethodnom planu cena metroa trebalo je da iznosi šest milijardi evra.

Izvor: Bif, Forbes Serbia

Foto: RichardsDrawings, Pixabay

18. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Najstarija sačuvana beogradska kafana „Znak pitanja“

by bifadmin 18. новембар 2025.

Kafana „?“ ili „Znak pitanja“ najstarija je sačuvana beogradska kafana, smeštena u jednoj od najstarijih kuća u Beogradu koja je podignuta 1823. godine.

„Znak pitanja“ je od starta bio važna tačka na mapi grada. Kuću je u nekadašnjoj Glavnoj čaršiji (današnjoj Ulici kralja Petra) po nalogu kneza Miloša, podigao trgovac Naum Ičko, sin Petra Ička, koji je u našoj istoriji poznat kao jedan od glavnih organizatora Prvog srpskog ustanka i tvorac „Ičkovog mira“.

Tipična gradska kuća sa početka pretprošlog stoleća, jedan od svega nekoliko sačuvanih primeraka takve arhitekture. Ali, kafana nije uvek nosila to intrigantno ime.

Od Srpske kafane do „?“

U putopisima iz prve polovine devetnaestog veka često se pominje „Srpska kafana“ smeštena u ovoj kući, kao jedna od retkih i najlepših svoga vremena, u koju svraćaju poznate ličnosti kulturnog i javnog života, između ostalih i Vuk Karadžić, ističe se na stranici Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. Bez obzira na važnost gostiju, knez Miloš je 1824. godine čak zabranio da se puši pred kafanom jer se nalazila „sproću crkve“.

Od 1826. godine, kada je kuća, poklonom kneza Miloša, postala vlasništvo Ećim-Tome Kostića, zeta Nauma Ička, kafana u prizemlju zvala se i „Ećim-Tomina kafana“, a nakon što su je njegovi naslednici prodali, menjala je gospodare i nazive. Prvo se 1878. godine zvala „Kod pastira“, pa je 1892. godine dobila ime „Kod Saborne crkve“ ali ne zadugo – ovaj naziv nije bio u skladu sa Uredbom o mehanama, ali ni sa mišljenjem crkvenih vlasti, koje su smatrale da predstavlja uvredu za instituciju crkve. Vlasnik je, kao privremeno rešenje do okončanja spora sa vlastima, a i kao svojevrstan protest, postavio samo znak pitanja „?“. Ovaj naziv sačuvao se do danas. Odmah po završetku rata, 1946. godine, kafana „?“ je utvrđena za spomenik kulture.

Specijaliteti domaće kuhinje

U autentičnom ambijentu, ova kafana tako već dva veka „hrani“ Beograđane. Ne samo da su se za tim stolovima s karakterističnim kariranim stolnjacima kreirali najvažniji društveni događaji, već se i definisala domaća gastro scena.

I danas, kad „?“ opstaje kao jedna od poslednjih starih beogradskih kafana, posnosno ističu da se „svako njihovo jelo sprema po receptima koji su prenošeni sa kolena na koleno generacijama“, te da su „sastojci od kojih spremaju jela tradicionalno uzgojeni i zajedno oživljavaju deliće vremena u kojima je domaća kuhinja bila deo bitnog rituala“.

Izvor: Nova

Foto: Pixabay

18. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Pouzdanost, kvalitet i ambicija su srž Marera divizije za proizvodnju betona

by bifadmin 18. новембар 2025.

Više od 20 godina najznačajniji infrastrukturni, komercijalni i stambeni projekti u prestonici grade se od betona koji proizvodi Marera diviziija za proizvodnju betona u Beogradu. Danas ova divizija zauzima poziciju jednog od lidera na beogradskom građevinskom tržištu koji važi za pouzdanog partnera, sa dnevnom isporukom većom od hiljadu kubika betona za brojna beogradska gradilišta.

Beograd je već godinama unazad najveće gradilište u zemlji što za proizvođače svežeg betona predstavlja veliku šansu za poslovni rast ali i velike izazove za postizanje optimalne proizvodnje. O ambicijama, izazovima i razoju Marera betona razgovaramo sa Dušanom Milosavljevićem, direktorom divizije.

Na koji način ste organizovani da biste ispunili ambiciozne potrebe beogradskog tržišta?

Naš najveći resurs su ljudi – uigran i pouzdan tim koji vodi računa o rokovima i kvalitetu svake isporuke. Uz to, raspolažemo sa tri fabrike betona ukupnog kapaciteta 360m³/h, a u ponudi imamo standardni, pumpani i specijalni beton. Za transport koristimo 36 mikser-kamiona, dok ispumpavanje obavljamo sa devet auto-pumpi. Krajem prošle godine obnovili smo vozni park kupovinom četiri nova Volvo miksera u vrednosti od pola miliona evra. Danas raspolažemo drugom po veličini flotom za distribuciju betona u Beogradu.

Kvalitet betona je svakako jedan od ključnih parametara u izgradnji. Na koji način osiguravate da svaka isporuka zadovolji najviše standarde?

Visok kvalitet betona je naš apsolutni prioritet u svakodnevnom radu, što postižemo stalnom laboratorijskom kontrolom. Svaki ulazni materijal i gotov beton testiramo pomoću najsavremenije opreme u našoj laboratoriji, koja je pod direktnim nadzorom Instituta za ispitivanje materijala (IMS) iz Beograda. Na taj način garantujemo da svaka isporučena mešavina postiže projektovanu čvrstoću i trajnost, pružajući klijentima potpunu sigurnost i pouzdanost.

Koji su projekti do sada obeležili vaš rad i kako uspevate da zadržite poverenje klijenata?

Tokom dve decenije rada, stekli smo reputaciju pouzdanog i profesionalnog partnera koji razume potrebe klijenata i vodi računa o rokovima, kvalitetu i kontinuitetu isporuke. Verujemo da je kvalitet usluge ono što nas izdvaja i zato ulažemo u ljude, opremu i procese koji nam omogućavaju da odgovorimo na sve zahteve tržišta. Do sada smo učestvovali u najznačajnijim infrastrukturnim, komercijalnim i stambenim projektima u Beogradu, među kojima su Nemanjin grad, Delta District, Beograd na vodi, Ozone Residence, West Gate, Expo 2027, Lastavice, Nacionalni stadion, Most na Adi, Ambasada SAD, TC Ušće, TC Galerija, K- District.

Pored divizije za beton, Marera je prepoznata i kao najveći brownfield developer u zemlji, čiji portfolio obuhvata više od 100.000 m² obnovljenog prostora. Koliko vam resursi i podrška čitave grupe pomažu u ostvarivanju poslovnih rezultata?

Poslovanje u okviru grupe koja ima ekspertizu i u real estate industriji i u građevinarstvu umnogome ojačava našu prednost na tržištu i pomaže da se kroz transfer iskustva u srodnim oblastima i naš deo posla značajno poboljša. Ostvarili smo stabilan rast i unapredili procese, uz snažnu podršku čitave grupe i njenih ključnih sektora — od finansija i nabavke do marketinga i upravljanja projektima. U prvih devet meseci ove godine zabeležili smo dvocifreni procenat rasta i dostigli ukupnu proizvodnju ostvarenu tokom cele prethodne godine.

Kako će se Marera divizija za proizvodnju betona dalje razvijati?

Dok nastavljamo da radimo na daljem jačanju tržišne pozicije u Beogradu, istovremeno smo fokusirani i na proširenje kapaciteta. Želimo da budemo prva adresa za sve klijente koji grade u okviru radijusa naše distribucije betona. Idemo u pravcu proširenja našeg dometa i u bliskoj budućnosti nas očekuje pokretanje proizvodnje sa novih lokacija. Čvrsto verujemo da su godine iskustva, investiranje u proizvodne kapacitete i distribuciju, kao i snažna reputacija doprineli da naši planovi za 2026. godinu vode ka još ambicioznijem rastu.

18. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nema mesta za „prosečnu štednju i investiciju“: Plata dovoljna za potrošačku korpu

by bifadmin 18. новембар 2025.

Prosečna potrošačka korpa u prvoj polovini ove godine u Srbiji je u potpunosti pokrivena prosečnom zaradom i to je najviši nivo pokrivenosti do sada, ukazuju iz Narodne banke Srbije.

„Ta pokrivenost je 2013. godine iznosila svega 66%“, rekla je guvernerka NBS, Jorgovanka Tabaković, tokom javnog slušanja u Narodnoj skupštini o budžetu za narednu godinu koje je organizovao skupštinski Odbor za finansije.

Prosečna plata u prvih šest meseci je dostigla iznos nešto veći od 107.000 dinara (oko 915 evra). Prosečna potrošačka korpa u junu je iznosila 108.204 dinar, oko 500 dinara više nego što je bila (majska) plata isplaćena u tom mesecu.

Srpski potrošački standard je tako dostigao nivo da je prosečna potrošnja, odnosno mesečna kupovina, „pokrivena“ prosečnom platom, i sada prestoji borba da se nešto novca od plate i bez ustezanja „odvoji na stranu“ ‒ bilo za štednju ili investicije.

„Štednja“, odnosno depoziti građana na računima u komercijalnim bankama, se doduše povećava iz godine u godinu, ali tu očigledno nije reč o štednji građana sa prosečnim primanjima.

Prema podacima NBS, dinarska štednja je u prvoj polovini 2025. godine povećana za 4,5 milijardi dinara (2,4%) i krajem juna je iznosila 195,7 milijardi dinara (1,67 milijardi evra). Rast je zabeležila i devizna štednja – za 313 miliona evra ili 2,0% i dostigla gotovo 16 milijardi evra.

Ovi iznosi, nažalost, ne idu u prilog srpskom tržištu kapitala jer na Beogradskoj berzi se i dalje nalaze simbolično mali iznosi investicija građana Srbije, a ukupan broj onih koji deo svojih prihoda investiraju u hartije od vrednosti procenjuje se na najviše desetak hiljada ljudi.

Koliko je dalek put od srpske prosečne plate koja „pokriva“ potrošačku korpu, do prosečne plate u EU , koja „pokriva i investicije na berzi“, govori podatak Eurostata da je prosečna godišnja plata u EU u 2024. godini iznosila 39.800 evra (Luksemburg 83.000, Bugarska 15.400).

U Srbiji je to bilo 13.860 evra, tek trećina od evropskog proseka, i to uz godišnje povećanje u 2024. od 14%.

Izvori: BizSrbija

Foto: Pixabay

18. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U izveštaju Evropske komisije Srbija znatno usporila

by bifadmin 18. новембар 2025.

Ocenjuje se da su „u Srbiji kontinuirani politički nemiri i protesti predvođeni studentima, uz globalne neizvesnosti oko carina i trgovine, uticali na poverenje potrošača, poslovno poverenje i priliv direktnih stranih investicija koje su prepolovljene u poređenju sa 2024″.

Komisija u prognozama navodi da je ekonomija Srbije zbog domaćih i spoljnih faktora znatno usporila u prvoj polovini godine, sa rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od oko dva odsto u odnosu na oko četiri procenta prethodne godine.

Rast BDP Srbije u tekućoj godini Komisija prognozira na 2,2 odsto u odnosu na 3,9 odsto godinu dana ranije.

Oporavak rasta na 3,3 odsto analitičari Komisije prognoziraju Srbiji za 2026. i zatim na 4,2 odsto u 2027. jer će domaća tražnja imati koristi od rastućih prihoda domaćinstava i velikih javnih investicija u sklopu programa „Skok u budućnost – Srbija 2027“ i specijalizovane izložbe EXPO 2027, što će kulminirati očekivanim snažnim prilivom turista 2027.

Dalje se predviđa da će fiskalna politika Srbije ostati labava sa ciljanim deficitom od tri odsto BDP ali se i dalje prognozira smanjenje udela javnog duga na 46,5 odsto BDP do 2027.

Komisija navodi da je potrošnja domaćinstava u Srbiji u prvoj polovini godine porasla 2,4 odsto u odnosu na isti period 2024, znatno manje od rasta plata i penzija, kao i da su investicije opale za 2,5 odsto zbog slabije aktivnosti u građevinarstvu, istina sa visokih nivoa tokom nekoliko godina robusnog rasta.

Snažan negativan uticaj na rast imao je i skok uvoza od 10,5 odsto u odnosu na rast izvoza od 6,5 odsto. Kao posledica toga očekuje se rast deficita tekućih plaćanja na 5,4 odsto BDP u 2025. sa 4,7 odsto u 2024.

Evropska komisija u delu izveštaja o Srbiji navodi i da kratkoročni indikatori građevinarsta, industrijske proizvodnje i maloprodaje ukazuju na nastavak skromne ekonomske aktivnosti do kraja ove godine.

Manji rast BDP od Srbije zabeležiće samo Bosna i Hercegovina, od 1,8 odsto

Dodaje se da se je indikator ekonomskog raspoloženja poboljšan u avgustu i septembru ali da je i dalje ispod dugoročnog proseka.

Kada je reč o izgledima za srpsku ekonomiju, prema Komisiji preovlađuju negativni odnosno rizici jer je politička nestabilnost već smanjila direktne strane investicije a poslovno okruženje se suočava sa neizvesnostima.

Takođe se ukazuje na značajnu intervenciju vlade na maloprodajnom tržištu odnosno ograničavanje marži na šest meseci počev od septembra za veliki broj prehrambenih i drugih osnovnih proizvoda.

U delu izveštaja o Srbiji ukazuje se i na NIS i američke sankcije toj kompaniji. To pitanje međutim nije uključeno u nove jesenje prognoze jer je rešenje sankcija veoma neizvesno ali bi moglo da ima značajne ekonomske posledice narednih meseci pošto se rezerve nafte prazne.

Gledano prema zemljama kandidatima za EU sa Zapadnog Balkana, u tekućoj godini manji rast BDP od Srbije zabeležiće samo Bosna i Hercegovina, od 1,8 odsto.

Rast Albanije u 2025. Komisija prognozira na 3,6 odsto, Severne Makedonije na 3,2 odsto a Crne Gore na tri odsto.

U 2026. Komisija u Albaniji očekuje rast od 3,5 odsto i isto toliko 2027, rast Severne Makedonije za 2026. i 2027. predviđa se na po 3,3 odsto, Crne Gore na po 3,1 odsto a BiH na 2,2 odsto sledeće i 2,5 odsto 2027. godine.

Ekonomski rast EU Komisija prognozira na 1,4 odsto ove i naredne godine i 1,5 odsto u 2027.

U EU će ove godine najveći rast zabeležiti Irska, 10,7 odsto, a najmanji Finska, 0,1 odsto.

Evrokomesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je predstavljajući izveštaj da je ekonomija EU i u nepovoljnom okruženju nastavila da raste.

„Sada, s obzirom na izazovan spoljni kontekst, EU mora da preduzme odlučne mere da pokrene domaći rast. To znači ubrzavanje rada na agendi konkurentnosti, uključujući pojednostavljenje propisa, dovršavanje Jedinstvenog tržišta i podsticanje investicija“, istakao je Dombrovskis.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

18. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Pozicija srpskih preduzetnika iz regionalne perspektive

by bifadmin 17. новембар 2025.

Većina preduzetnika u Srbiji i širem regionu očekuje rast i nastavlja ulaganja u modernizaciju poslovanja uprkos povećanju operativnih i troškova radne snage i riziku od pada tražnje usled geopolitičke nestabilnosti. Pri tome, većina planira finansiranje razvoja iz sopstvenih sredstava, pokazuje EY Preduzetnički barometar za 2025. godinu, koji po prvi put objavljuje rezultate istraživanja u 16 zemalja Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope. To omogućava jedinstvenu analizu pozicije srpskih preduzetnika u širem regionalnom kontekstu.

Najuspešniji preduzetnici u Srbiji, kako demografija ovog istraživanja pokazuje, pretežno su muškarci sa fakultetskim obrazovanjem koji su na čelu porodičnih kompanija i posluju više od 20 godina. Najčešće rade u sektorima proizvodnje, tehnologije, trgovine ili ugostiteljstva i godišnje ostvaruju poslovni prihod manji od milion dolara. Veoma su posvećeni i istrajni u poslu, razmišljaju dugoročno, skloniji su organskom rastu, brzo se prilagođavaju promenama na tržištu i najviše se oslanjaju na sebe.

Preduzetnici u Srbiji imaju mnogo sličnosti sa preduzetnicima u širem regionu, ali su uočljive i neke razlike u razvoju poslovanja, njegovom finansiranju, prioritetima prilikom ulaganja, digitalizaciji i uslovima u kojima rade, pokazuje najnovije izdanje istraživanja EY Preduzetnički barometar.

Kompanija EY već devet godina objavljuje ovu studiju koja sadrži detaljne analize i preporuke za brži i sveobuhvatniji razvoj preduzetništva u Srbiji, ali ovogodišnje izdanje predstavlja prekretnicu u dosadašnjem pristupu. EY Preduzetnički barometar za 2025. godinu po prvi put objavljuje rezultate istraživanja koje je sprovedeno u 16 zemalja Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope, što omogućava jedinstvenu analizu pozicije srpskih preduzetnika u širem regionalnom kontekstu.

Studija je zasnovana na rezultatima ankete koja je obuhvatila 1.031 preduzetnika iz Bugarske, Hrvatske, Kipra, Češke, Estonije, Grčke, Mađarske, Letonije, Litvanije, Malte, Poljske, Rumunije, Srbije, Slovačke, Slovenije i Turske i predstavlja najopsežniju analizu kretanja u preduzetništvu u CESA regionu.

Rast uprkos geopolitičkoj krizi

Najvažniji rezultati pokazuju da uprkos nestabilnom geopolitičkom okruženju, 71% preduzetnika u Srbiji je ostvarilo rast poslovnih prihoda u prošloj fiskalnoj godini. Više od petine preduzeća je imalo rast od preko 20%, što je iznad proseka u CESA regionu (18%). S druge strane, 57% srpskih preduzetnika ocenjuje poslovnu klimu u zemlji kao nepovoljnu, što je znatno više u odnosu na prethodno istraživanje (39%) i u odnosu na CESA region, gde takav stav ima 35% ispitanika.

Preduzetnici u Srbiji i regionu slično procenjuju najveće rizike po buduće poslovanje. Ispitanici smatraju da najveću opasnost za finansijsku stabilnost njihovih preduzeća predstavlja rast operativnih i troškova rada, dok je sve teže ostvariti planirane prihode u situaciji kada se zbog rastućih geopolitičkih tenzija i ekonomske nestabilnosti menjaju navike potrošača i pada tražnja na tržištu. I pored toga, 89% preduzetnika u Srbiji prognozira rast prihoda u ovoj fiskalnoj godini, među kojima čak petina projektuje da će taj rast premašiti 20%.

Ulaganja usmerena na inovacije

Projekcije preduzetnika u Srbiji o rastu poslovanja zasnivaju se na strateškim ulaganjima u IT sisteme, automatizaciju, onlajn prodaju i inovacije koje menjaju i unapređuju poslovne modele. Najveći broj srpskih preduzetnika (58%) ulaže u modernizaciju proizvodnje, što je iznad proseka u CESA regionu (53%). Ovaj pokazatelj sugeriše da su srpska preduzeća više okrenuta ka poboljšanju proizvoda radi daljeg širenja na tržištu.

Nasuprot tome, ispitanici u CESA regionu imaju uravnoteženiji pristup ulaganjima u inovacije, posebno kada je reč o inoviranju procesa (46% naspram 38% u Srbiji), što im omogućava veću operativnu efikasnost. Pored toga, inovacijama u organizaciji poslovanja prioritet daje 37% anketiranih u Srbiji u poređenju sa 45% ispitanika u CESA regionu. To upućuje da domaći preduzetnici mogu ubrzati rast većim ulaganjima u poboljšanje internih procesa i struktura u preduzeću, i tako obezbediti veću prilagodljivost i konkurentnost u poslovnom okruženju koje se stalno menja.

Posebno značajna je mogućnost poređenja pristupa veštačkoj inteligenciji. Dok 47% srpskih preduzetnika koristi AI za učenje i inspiraciju, regionalni kontekst pokazuje da se radi o širem fenomenu – 68% preduzetnika u CESA regionu veruje da će AI značajno unaprediti operativnu efikasnost u narednih pet godina. Međutim, samo 4% ulaže značajna sredstva u ovu tehnologiju, što na nivou regiona predstavlja priliku za razvoj.

U Srbiji čak tri četvrtine preduzetnika veruje da će u narednih pet godina znatno unaprediti operativnu efikasnost. Zanimljivo je da preduzetnici u Srbiji i Bugarskoj imaju najveća očekivanja od AI tehnologija, dok su preduzetnici u Poljskoj oprezniji, iako preduzeća u ovoj zemlji više primenjuju AI tehnologije.

Stabilnost u neizvesnosti

Pitanje radne snage predstavlja jedan od najkompleksnijih izazova. Dok 52% preduzetnika planira da poveća broj stalno zaposlenih, čak 65% se suočava sa problemima pronalaska kandidata sa potrebnim veštinama. Dodatno, 41% preduzetnika navodi privlačenje i zadržavanje kvalifikovane radne snage kao najveći izazov u upravljanju radnom snagom u Srbiji, a ovaj procenat u CESA regionu iznosi 46%. Premda se oba područja suočavaju sa istim problemima, veći procenat u CESA regionu govori o intenzivnijem nadmetanju preduzeća za kvalifikovane stručnjake.

S druge strane, više od dve trećine preduzetnika u Srbiji identifikuje troškove radne snage kao faktor koji najviše utiče na povećanje organizacionih troškova, dok je taj procenat znatno manji u CESA regionu (56%), što u današnjim tržišnim uslovima čini veliku razliku u opterećenju poslovanja.

Ovaj pokazatelj je bitan i kada se posmatra širi regionalni kontekst u načinu na koji preduzetnici finansiraju razvoj svog poslovanja. Finansijska strategija domaćih preduzetnika oslanja se pretežno na reinvestiranje profita – čak 75% ispitanika koristi sopstvene resurse, dok se u CESA regionu taj procenat kreće oko 65%. Međutim, činjenica da samo 20% preduzetnika u celom regionu koristi bankarske kredite govori o širem obrascu konzervativnog pristupa finansiranju, što može biti posledica lekcija naučenih tokom prethodnih decenija ekonomskih turbulencija.

Istovremeno, preduzetnici postaju sve oprezniji u pristupu kapitalu. Samo 19% traži finansiranja iznad 10 miliona dolara, dok se većina okreće održivim modelima i alternativnim izvorima — od crowdfunding-a do strateških partnerstava.

Sektor mikro, malih i srednjih preduzeća u Srbiji pokazuje izuzetnu otpornost i sposobnost prilagođavanja, prateći svoje kolege kako u CESA regionu, tako i širom sveta. Uprkos nepovoljnom poslovnom okruženju, većina preduzeća beleži pozitivan rast, investira u digitalizaciju i planira širenje kapaciteta. Međutim, strukturni izazovi ostaju izraženi. Potrebna je sistemska podrška kroz pojednostavljenje regulatornog okvira, poboljšanje pristupa kapitalu, usklađivanje obrazovnog sistema sa potrebama privrede i stvaranje predvidljivijeg poslovnog ambijenta.

Optimizam preduzetnika, njihova inovativnost i posvećenost kontinuiranom razvoju predstavljaju snažan temelj. Sada je na redu stvaranje okruženja u kome mogu da ostvare svoj puni potencijal – jer budućnost srpske privrede u velikoj meri zavisi od vitalnosti i uspešnosti njenog najdinamičnijeg segmenta.

Jelica Milovanović, viši saradnik za brend, marketing i komunikacije u kompaniji EY

Biznis Top 2024/25 u izdanju časopisa Biznis i finansije, novembar 2025.

Foto: Ben White, Unsplash

17. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
  • Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
  • CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi
  • UniCredit Banka predstavlja rešenja za Bolji Biznis malih i srednjih preduzeća
  • Digitalizacija poslovanja u praksi: kako izbeći zablude i postići održive rezultate

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit