NAJNOVIJE
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe...
Vlasnici pumpi: Naftni derivati NIS-a skuplji od uvoznih
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Prosečna zarada u martu 108.013 dinara, medijalna 81.793 dinara

by bifadmin 27. мај 2025.

Prosečna neto zarada (bez poreza i doprinosa) u Srbiji u martu ove godine iznosila je 108.013 dinara, dok je prosečna bruto zarada iznosila 148.652 dinara, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).

Medijalna neto zarada iznosila je 81.793 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do tog iznosa.

Rast bruto zarada u periodu januar-mart 2025. godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,2 odsto nominalno, odnosno 6,4 odsto realno.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečne bruto i neto zarade za mart nominalno su veće za 11,5 odsto, a realno za 6,8 odsto.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Bajatović: Gas za domaćinstva neće poskupeti, a za privredu će pojeftiniti

by bifadmin 27. мај 2025.

Direktor Srbijagasa rekao je da ćemo za predstojeću sezonu imati dovoljno gasa i da njegova cena neće rasti.

Postojeći aranžman o isporukama ruskog gasa našoj zemlji ističe ove sedmice, ali u petak je potpisan aneks postojećeg ugovora o isporukama ruskog gasa našoj zemlji što će omogućiti popunjavanje skladišta u Banatskom dvoru i Mađarskoj pred zimsku sezonu, a koji će važiti do kraja seprembra, izjavio je direktor Srbijagasa Dušan Bajatović.

„Time smo obezbedili 6 miliona metar kubnih po ceni od 290 EUR po kubiku“, tvrdi on i dodaje da je cilj da se postigne stabilnih 8 miliona dnevno, i rezervnih 4 miliona, ali tu postoje logistički problemi jer svi napadaju iste izvore.

„Pomenuta 4 miliona ćemo dobiti po najboljoj ceni, ali moraćemo da učestvujemo na aukcijama. Ono što nismo još postigli je da nam Rusi u svakom trenutku obezbede tih 4 miliona“, rekao je Bajatović.

Direktor Srbijagasa ističe da su sve spekulacije u javnosti kako nešto nije u redu netačne, i naglašava da je sve u redu i da ćemo imati dovoljno gasa.

„Sa ovim aranžmanom gas za domaćinstva sigurno neće poskupeti, a gas za privredu biće i jeftiniji“, ističe Bajatović.

Izvor: eKapija

Foto: Magnascan, Pixabay

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Atletičari Srpskog atletskog saveza u poseti kompaniji Transfera: Zajedničkim snagama za promociju sporta, mladih talenata i vrednosti koje nas povezuju

by bifadmin 26. мај 2025.

Kompanija Transfera, ekskluzivni logistički partner Srpskog atletskog saveza, ugostila je istaknute srpske atletičare i predstavnike Saveza u okviru događaja posvećenog jačanju saradnje između sporta i privrede.

Tokom posete, gosti su imali priliku da obiđu sedište kompanije i upoznaju se sa organizacijom i operativnim tokovima Transfere, kao jednog od lidera u logističkoj industriji regiona. Kroz ovo neformalno druženje i razmenu ideja otvoren je prostor za razgovor o zajedničkim inicijativama u budućnosti i jačanju partnerstva.
Ova poseta predstavlja još jedan korak u saradnji Transfere i Srpskog atletskog saveza, zasnovanoj na zajedničkim vrednostima, podršci mladima, razvoju sporta i promociji uspeha koji dolazi iz timskog duha, discipline i posvećenosti.

„Lepo je biti deo ovakvih susreta i zajedništva. Kada podržavamo mlade talente i sport u celini, podržavamo i vrednosti koje nas oblikuju, zdrav način života, fer plej, timski duh i posvećenost ciljevima. I u našem poslu, baš kao i u sportu, jedino kao tim možeš da postigneš vrhunske rezultate. Transfera sa ponosom stoji uz sportiste i veruje u snagu partnerstava koja inspirišu i pokreću zajednicu“, izjavila je Marina Rebić, menadžerka marketinga kompanije Transfera.

Sa druge strane, iz Srpskog atletskog saveza poručuju da ovakve inicijative imaju dalekosežan značaj, posebno kada dolaze od kompanija koje prepoznaju potencijal mladih i spremne su da ga podrže.

„Za srpsku atletiku od neprocenjivog je značaja da ima partnere poput kompanije Transfera. Još od prvog susreta bilo je jasno da nas povezuje ista vizija, da sport, a posebno atletika kao kraljica svih sportova, ima snagu da menja društvo i gradi zdraviju naciju. Ljubav prema sportu koju Transfera ima, razumevanje koje pokazuje i iskrena podrška koju pruža našem radu, predstavljaju temelje na kojima zajedno gradimo budućnost. Danas, na hiljade dece svakodnevno trenira u našoj atletskoj dvorani, pronalazi uzore među domaćim šampionima i prve korake u životu pravi upravo na atletskoj stazi. Zbog njih imamo odgovornost da gradimo nove staze, stvaramo uslove za velika takmičenja i podstičemo generacije koje dolaze. Bez posvećenih partnera kao što je Transfera, to bi bilo nezamislivo“, istakao je Slobodan Branković, direktor Srpskog atletskog saveza.

Kao ekskluzivni logistički partner Saveza, Transfera sa ponosom podržava srpske atletičare na njihovom putu ka vrhunskim sportskim rezultatima, dok istovremeno teži da svojim primerom osnaži ulogu društveno odgovornog poslovanja i aktivnog ulaganja u zajednicu.

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Agencije, Retail Media i AI u žiži interesovanja najveće digitalne konferencije

by bifadmin 26. мај 2025.

Najznačajnija regionalna konferencija o digitalnom marketingu, Digital Day 2025, donosi bogat program panel diskusija koje će se baviti najaktuelniim temama koje oblikuju industriju. Pod sloganom „U centru pažnje.“, događaj koji će se održati 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda okuplja vodeće stručnjake iz agencija, medijskih kuća i tehnoloških kompanija.

Panel diskusije predstavljaju srce konferencije, pružajući učesnicima priliku da čuju različite perspektive o izazovima i prilikama koje donose tehnološke promene u digitalnom marketingu. Stručnjaci će podeliti praktična iskustva i vizije razvoja industrije u narednom periodu.

Agencije na prekretnici – kakva je budućnost kreativnih kuća?

Panel „Agencije u 2025: Reset, Reinvent ili Relevance?“ postavlja ključno pitanje – kako danas izgleda uspešna moderna agencija u Srbiji i da li znamo gde nas ova industrija vodi sutra? Zorka Radlović iz New Moment New Ideas, Selena Radović iz Media House, Predrag Vojinović iz Method Agency i Nikola Jovanović iz Havas Adriatic podeliće svoja iskustva o transformaciji agencijskog modela rada. Panel će moderisati Andreja Milkić iz agencije Leo Burnett.
Diskusija će se fokusirati na načine na koje se agencije prilagođavaju novim zahtevima klijenata, implementaciji AI alata u kreativne procese i održavanju kompetitivne prednosti u sve dinamičnijem tržišnom okruženju.

Borba za poverenje – realni protiv AI influensera

Jedan od najintrigantnijih panela nosi naziv „Realni i AI influenseri: Ko oblikuje poverenje u digitalnom dobu?“ i bavi se fenomenom virtuelnih ličnosti koje nikada ne spavaju, ne stare i ne prave greške. Andrea Baba iz Fullhouse Ogilvy, Dušan Miškulin iz ITK Digital Media, Veselin Vesa Zvekić influenser i Tatjana Momčilović iz DM-a analiziraće kako se menja odnos publike prema „nepostojećim“ ličnostima.

Panel će moderisati Elena Tenžera iz Media Tree, a diskusija će obuhvatiti etička pitanja, autentičnost sadržaja i strategije koje tradicionalni influenseri mogu koristiti u konkurenciji sa digitalnim avatarima.
Retail Media – digitalna transformacija prodaje

Retail Media kao najbrže rastući kanal digitalnog oglašavanja u svetu dobija posebnu pažnju kroz panel „Retail Media – od voblera do klika“. Igor Grmuša iz Planeta Sport, Jelena Feratović iz BENU, Darko Čedić iz Direct Media United Solutions i Igor Martinović iz Heureka Group predstaviće ključne elemente potrebne za uspešan razvoj digitalnog retail media ekosistema.

Vladimir Zarić iz Ananas E-commerce vodiće diskusiju o potencijalu i sledećim koracima za razvoj Retail Media ekosistema u Srbiji, kroz konkretne primere i razmenu praktičnih iskustava.

AI u redakcijama – budućnost novinarstva

Panel „AI u medijima: Pomoćnik, pretnja ili novi član redakcije?“ okuplja medijske stručnjake koji će analizirati ulogu veštačke inteligencije u savremenom novinarstvu. Liz Lon iz Financial Times, Pavle Zlatić iz Velike priče & Nedeljnik i Daniel Fazlić iz Bloomberg Adria podeliće svoja iskustva o implementaciji AI alata u redakcijskim procesima.
Panel će moderisati Jasmina Koprivica, a fokus će biti na balansiranju između tehnološke efikasnosti i očuvanja kvaliteta i kredibilnosti medijskog sadržaja.

Kreativnost u AI eri – između automatizacije i autentičnosti

Panel „Kreativnost i AI: Kako tehnologija oblikuje brendove u 2025“ istražuje način na koji brendovi mogu koristiti veštačku inteligenciju za personalizovana iskustva bez gubitka autentičnosti. Marko Prokić iz MIRO, Lazar Mikulandra iz SYNTEGRA i Milja Šijakinjić iz Žiška analiziraće strategije za održavanje identiteta brenda u eri automatizacije.

Danka Trbojević iz Merin Group moderisaće razgovor o tome kako tehnologija može biti koristan alat za brendove, a da istovremeno ostanu verni svojim vrednostima i uspostave značajnu vezu sa potrošačima.
Digital Day 2025 kroz ove panel diskusije pruža sveobuhvatan uvid u ključne teme koje oblikuju budućnost digitalnog marketinga u regionu. Učesnici će imati priliku da čuju različite perspektive vodećih stručnjaka i steknu praktična znanja koja mogu direktno primeniti u svom poslovanju.

Pridružite se vodećim imenima industrije 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda i postanite deo važnih diskusija koje će definisati pravac razvoja digitalne komunikacije u narednom periodu. Posetite DigitalDay.rs i obezbedite sebi mesto na konferenciji.

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija Puratos predstavila Sensobus – mobilnu laboratoriju za analizu potrošačkih navika i preferencija

by bifadmin 26. мај 2025.

Kompanija Puratos, lider u proizvodnji pekarskih, poslastičarskih i čokoladnih proizvoda, predstavila je jedinstveni koncept analize tržišta – Sensobus – pokretnu mobilnu laboratoriju namenjenu proceni potrošačkih preferencija. Ova inovativna metoda oslanja se na tradicionalne principe istraživanja, ali ih primenjuje na savremen i dinamičan način.

Sensobus je najpre bio postavljen u Čačku, gde su građani imali priliku da isprobaju različita peciva i na taj učestvuju u istraživanju, a potom je ova svojevrsna laboratorija na točkovima nastavila svoj put ka glavnom gradu, kako bi i Beograđani dali svoj doprinos analizi potrošačkih navika. U oba grada analizom je obuhvaćeno 923 ispitanika, od čega je više od 50% bilo muškaraca.

„Veliko nam je zadovoljstvo što smo u saradnji sa trgovinskim lancem MAXI pokrenuli ovako značajan projekat, kao što je Sensobus. Cilj nam je da kontinuirano osluškujemo potrebe tržišta i u skladu sa dobijenim podacima prilagođavamo naše poslovanje. Svako tržište karakteriše specifičnost, a Sensobus kao savremeni model istraživanja, omogućava nam brži i precizniji uvid upravo u te posebnosti. Sa partnerom na projektu, trgovinskim lancem MAXI, povezala nas je zajednička strategija – da razumevanje želja potrošača postavljamo u fokus poslovne prakse“, izjavila je Alma Grba, marketing menadžer kompanije Puratos.

Jedna od ključnih prednosti Sensobusa jeste brzina obrade podataka i uporedna analiza, a Puratos kao globalna kompanija koje posluje u više od 100 zemalja širom sveta, koristi dobijene rezultate za spoznaju različitosti lokalnih tržišta. Podaci za Srbiju, koji se očekuju u narednih mesec dana, dodatno će omogućiti razumevanje navika i potreba naših potrošača, ali i unapređenje portfolija Puratosa u skladu sa očekivanjima i trendovima na tržištu.

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Šest godina primene GDPR-a u Srbiji: Svest raste, ali rastu i izazovi

by bifadmin 26. мај 2025.

Povodom šestogodišnjice primene Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR), kompanija PULSEC, lider u oblasti cyber bezbednosti na Zapadnom Balkanu, ističe značaj kontinuiranog unapređivanja bezbednosne kulture i suočavanja sa novim digitalnim izazovima. GDPR, globalno postavljen standard u oblasti privatnosti i transparentnosti, koji je stupio na snagu 25. maja 2018. godine, ostaje ključni okvir za balans između tehnološkog napretka i zaštite ljudskih prava, navodi Milorad Zrnić, menadžer za korporativno upravljanje i bezbednost u kompaniji PULSEC.

„Podaci su više od digitalne valute – oni su deo našeg identiteta. GDPR nas podseća da svaka organizacija mora da gradi odgovornost prema pojedincu, ali i da investira u prevenciju rizika koji prate digitalnu transformaciju.“

Tokom šest godina primene, GDPR je doveo do izricanja više od 2,5 milijardi evra kazni za prekršaje širom Evrope, što je jasna poruka o povećanoj odgovornosti organizacija. Istovremeno, preko 70% građana u EU i izvan nje sada poznaje svoja prava u vezi sa zaštitom podataka, što ukazuje na značajan napredak u digitalnom osnaživanju pojedinaca. Ipak, broj prijavljenih incidenata raste, što svedoči ne samo o boljoj detekciji već i o eskalaciji cyber pretnji.

Mada je GDPR osigurao robustan pravni okvir, više od 80% incidenata i dalje potiče iz ljudskih grešaka, uključujući korišćenje slabih lozinki, phishing prevara ili nepažljivo rukovanje podacima. Zbog toga kompanija PULSEC naglašava da su osnove digitalne higijene ključne: korišćenje jedinstvenih i snažnih lozinki, aktiviranje višefaktorske autentifikacije, redovno ažuriranje softvera i uređaja, kao i sistematska edukacija zaposlenih. Bez ovih koraka, čak i najsloženiji tehnički sistemi ostaju ranjivi.

„Region Zapadnog Balkana suočava se sa kritičnim izazovima u oblasti cyber bezbednosti. U julu 2022. godine, masovni cyber napad na državne institucije jedne zemlje regiona paralizovao je ključne javne servise, otkrivši nedostatke u otpornosti infrastrukture. U drugom slučaju, ransomware napad na obrazovnu ustanovu doveo je do trajnog gubitka svih podataka o studentima zbog nepostojanja backup kopije. Ovi slučajevi su dokaz da bez proaktivne zaštite i poštovanja GDPR standarda, posledice mogu biti razorne – ne samo po podatke, već i po poverenje javnosti. Bezbednost se ne može svesti na reakciju i popravljanje štete, ono mora biti deo DNK svake organizacije“, dodaje Zrnić.

 

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomijaIZDVAJAMO

Razlozi za prodaju firmi u Srbiji: Željeno i neželjeno „oslobađanje“ od posla

by bifadmin 26. мај 2025.

Primetno je da se u Srbiji prodaje sve više preduzeća, najčešće kada vlasnik odlazi u penziju i ova opcija mu je isplativija nego likvidacija. Nekada se prodajom firme u dugovima kupuje „čist obraz” ili se gubitaši preuzimaju radi poreskih olakšica. Preduzeća se prodaju i zbog „ponude koja se ne odbija“, ali ima i situacija da iza ovakve pogodbe stoji pritisak multinacionalki, naročito u periodu velikih kriza.

Gotovo neprimetno, na oglasnim platformama se formirala ponuda i potražnja za firmama. Nekoliko agencija-kupaca su redovni „gosti“ na tim stranicama, a neke od njih su zainteresovane za firme u dugovima. Istovremeno, tu je i na desetine vlasnika koji žele da se oslobode svog posla. Ipak, u oglasima su uglavnom manje firme ili preduzetnici koji iz netržišnih motiva izlaze iz posla, pa im je prodaja vlasništva brža i jeftinija nego likvidacija, kaže za B&F advokat Stefan Pekić iz novosadske kancelarije „Pekić“. Veće kompanije pronalaze kupce ili među konkurencijom, ili im investitori sami priđu ako procene da je to unosno.

On upozorava na rizik prodaje ili kupovine firmi preko interneta, jer se na obe strane mogu javiti prevaranti. Navodi primer kada je vlasnik jedne trgovinske radnje, želeći što pre da okonča proceduru, popunio obrasce skinute sa sajta APR-a, ali nije precizno naveo status zaliha robe vredne 12 miliona dinara. Poreska uprava je zbog neprijavljenog PDV-a pokušala da dođe do kupca, ali je on za organe gonjenja bio nedostupan.

Sve se svalilo na prodavca, koji je optužen za utaju poreza kao da je tu robu prodao „na crno“. Pekić ističe da su u internet prodaji bezbednije „gole“ firme, bez robe na svom imenu ili u knjigama, kao i neke uslužne, IT ili konsalting društva, dok je kod trgovinskih i proizvodnih preduzeća potrebno da prodavci obrate veću pažnju.

Legalni i nelegalni razlozi

Novosadski advokat objašnjava da za kupovinu firmi sa dugom postoji više legalnih, ali ponekad i nelegalnih razloga.

„Ako vlasnik firme registrovane kao d.o.o. ima neizmirene fiskalne obaveze, bez obzira da li su na njegovo ili na ime firme, Poreska uprava mu neće dozvoliti osnivanje novog preduzeća, automatski mu oduzima PIB. Zato on ’pušta niz vodu’ staru firmu, a kupcu plati da bi na njega preneo vlasništvo. Ali, postoje i legalni razlozi. Zakon o porezu na dobit ima termin ’poresko konsolidovanje’, koji omogućava holdinzima da od ostvarenog profita u svojim uspešnim firmama odbiju gubitke povezanih društava iz iste grupacije. Tako će im porez na dobit biti obračunat na manju osnovicu. Neki privrednici koriste tu mogućnost i preuzimaju gubitaše, ali ne u nameri da ih ožive jer se ulaganje kupovinom završava”, navodi Pekić.

On dodaje da postoje i tržišni razlozi za prodaju kompanije, pa i kada nije reč o klasičnoj prodaji nego o spajanju, pripajanju ili dokapitalizaciji, novi vlasnik ili dodati kapital obezbeđuju nova tržišta ili investicije.

Pekić savetuje da se pre prodaje pravno istraži firma, „pročešljaju“ svi ugovori, prava i obaveze, utvrdi validnost dozvola i licenci ukoliko su potrebne u toj grani. Obično tu proveru obavlja kupac, ali i prodavac kako bi se došlo do što realnijeg stanja.

„Prodavac pre prodaje mora da ima sređene papire. Često privrednici u Srbiji posluju delom ’na crno’ ili imaju neke usmene dogovore, ali kupac u to ne može da se pouzda. Imao sam situaciju kad se prodavala benzinska pumpa izgrađena na zemljištu jednog javnog preduzeća. Imali su ranije ugovor i plaćali neku naknadu za korišćenje parcele, ali je to isteklo, bili su i u nekom sporu, pa je pitanje zakupa ostalo godinama nerešeno. Kad je vlasnik hteo da proda pumpu jer ide u penziju, našao je zainteresovanu firmu, lokacija je bila dobra, ali je nedostatak dugoročnog ugovora odbio investitora”, navodi Pekić.

Poverenje na tržištu isplativije od imovine

Prema njegovim rečima, da li će se prodati firma kao pravno lice ili samo njena imovina, zavisi najčešće od planova kupca ali i stanja firme.

„Često brend, prihodi i poverenje na tržištu vrede više od imovine u knjigama. Kada se prodaje kao pravno lice, vrednost se procenjuje na osnovu dobiti pomnožene sa multiplikatorom koji zavisi od delatnosti, a može biti tri, četiri, u dobrim vremenima i više od deset. Na to se dodaje vrednost imovine i u tom slučaju prodavcu se više isplati da proda firmu kao celinu, jer poverenje na tržištu ima vrednost i za kupca. S druge strane, loša reputacija i gubitak svode prodaju na vrednost imovine i opreme”, objašnjava Pekić i dodaje da je i likvidacija jedna od opcija, ali je ona nešto skuplja i traje najmanje šest meseci.

Prodaja pod pritiskom velikih kompanija

Ali, povlačenje vlasnika iz posla ili teškoće u poslovanju nisu jedini razlozi za prodaju firmi. Kompanija Termovent komerc bila je izuzetno uspešna, odlično organizovana, tehnološki najopremljenija fabrika u Srbiji koja je u momentu prodaje, maja 2021. godine, usred pandemije radila klima komore i „čiste sobe“ za farmaceutsku industriju u sedam država Evropske unije i Rusije. Dušan Perović, koji je sa sinovima osnovao Termovent, kaže za B&F da je pravi razlog zbog koga je posle gotovo 30 godina izašao iz vlasništva to što je kupac, švajcarska korporacija Arbonija, vršila strašan pritisak na njih, privučena programom i uposlenošću koju je Termovent imao na prostoru EU.

„Čak je i švajcarski ambasador došao u Termovent sa zadatkom da mi prenese da Arbonija hoće da nas kupi. Oni su stvarno mamut korporacija sa više od 2.000 zaposlenih, imaju 15-ak fabrika u sistemu po čitavoj Evropi. To je za njih bila izuzetno interesantna niša jer nisu mogli da prodru u program koji smo mi radili za velike farmaceutske fabrike u Evropi. Na kraju, počelo je i nas da ugrožava stanje sa kovidom, bio je problem kako sa radnicima iz Srbije da prođemo pet zemalja u kojima su različiti uslovi zaštite a potrebna dokumentacija menjala se na nedeljnom, nekad dnevnom nivou. Negde su tražili PCR test, kod drugih serološki test, a obezbediti sve to za ljude i održati kontinuitet u izvođenju radova u tim velikim projektima ogromne vrednosti bilo je teško. Istovremeno, krenula su i značajna poskupljenja, što je u zbiru otežalo organizaciju u projektima za koje su investitori izdvajali velike pare”, priča Perović.

Povratak na poznati teren

Članovi ove porodične firme razmišljali su šest meseci da li da prodaju firmu i na kraju su tražili cenu za koju Perović kaže da je ni sam sebi ne bi platio.

„Uveče sam im poslao ponudu, a već sutra ujutru mi je stigla poruka da je naša cena prihvaćena i da spremimo ugovor. I tako smo prodali firmu iako to nismo planirali. Bili smo okupirani poslom, bilo ga je previše, ogromnih objekata po celom svetu. Prodali smo malo bezvoljno, ali šta da radimo. Ja nisam prihvatio da ostanem sa 20% vlasništva i onda po ugovoru nisam mogao da ostanem u firmi, ni u istoj delatnosti. Izašao sam i odmah sutradan smo osnovali drugu firmu, Farm Design. Bilo je nepovoljno to što nismo mogli da radimo u branši u kojoj smo stekli ime poznato u celoj Evropi i Rusiji, ali kazne za prekršaj su ozbiljne, nisam hteo da se igram sa tim“, ističe Perović.

Dodaje da to ograničenje ističe za nekoliko meseci, nakon čega se sa novom firmom vraćaju na poznati teren. „U toj oblasti nemamo konkurenciju, verujem da će deo Termoventa preći kod mene jer smo bili dobar tim, mogli smo da izvedemo sve što zamislimo, i da savladamo zahtevne i složene objekte”, navodi Dušan Perović.

Bejbi bumeri masovno prodaju firme

U Americi se beleži rast prodaje firmi zbog odlaska njihovih vlasnika u penziju, takozvanih „bejbi bumera“ koji su rođeni posle Drugog svetskog rata. Mnogi od ovih preduzetnika prodaju svoja preduzeća jer nemaju kome da ostave posao. „U Americi se takve firme smatraju dobrom poslovnom prilikom. Za njih su zainteresovani i fondovi privatnog kapitala i investitori, kupuju ih po jako povoljnim uslovima, jer često ni sami osnivači nisu svesni koliko vrede”, kaže advokat Stefan Pekić i očekuje da će se to događati i u Srbiji za koju godinu.

Mirjana Stevanović

Biznis & finansije 233, maj 2025. 

Foto: luislouro, Depositphotos

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Svečano otvorena letnja sezona u Buddha Baru Beograd

by bifadmin 26. мај 2025.

Letnja sezona u Buddha Baru Beograd sinoć je svečano otvorena uz glamurozno prvo izdanje Ladies Night-a, koje je simbolično označilo početak najlepšeg perioda u ovom jedinstvenom beogradskom restoranu i baru.

Najlepša bašta Beograda, smeštena tik uz reku, sinoć je zablistala punim sjajem, dočekujući brojne poznate goste, influensere i predstavnike medija, u luksuznom, ali opuštenom ambijentu, uz muziku, signature koktele i prepoznatljivu atmosferu koju samo Buddha Bar može da pruži. Posebnu pažnju privukla je večernja promocija za dame – od 19 do 21h svaka gošća je, uz poručenI koktel, drugi dobijala na poklon, a ova ponuda će biti dostupna svakog četvrtka tokom celog leta.

Letnju sezonu će pratiti brojne aktivnosti koje dodatno upotpunjuju doživljaj Buddha Bar-a:

Ladies Night – svakog četvrtka od 19 do 21h

Veče posvećeno damama uz piće dobrodošlice i nezaboravnu atmosferu za sve koje vole da spoje druženje, muziku i eleganciju.

Sax & The City – petkom od 21 do 23:30h

Ekskluzivni muzički program koji spaja DJ setove i nastupe saksofonista uživo, kreirajući nezaboravno veče ritma i ukusa.

Business Lunch – svakog dana od 13 do 17h

Idealan za poslovne susrete ili hedonističke pauze, uz tri sleda po ceni od 3.300 RSD – u verziji sa mesom ili ribom.

Mixology & Sushi Master Class

Personalizovane radionice savršene za team buildinge, rođendane i posebna okupljanja. Iskustvo koje podrazumeva učenje i zabavu uz vrhunske stručnjake iz sveta miksologije i japanske kuhinje.

Ovog leta, Buddha Bar Beograd postavlja standarde sofisticiranog noćnog života i dnevnog uživanja, kroz spoj panazijske kuhinje, izvanrednih pića i iskustava koja se pamte.

26. мај 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MAXperience na Final 4 turniru u Abu Dabiju – nezaboravno košarkaško putovanje

by bifadmin 26. мај 2025.

Final 4 turnir u Abu Dabiju pružio je dobitnicima Max izazova priliku da dožive košarku na potpuno nov način – kroz ekskluzivni MAXperience program koji je osmišljen da spoji sport, zabavu i nezaboravne uspomene.

Pored karata za polufinale i veliko finale Evrolige, gosti MaxBet-a imali su priliku da obiđu neke od najatraktivnijih lokacija u Abu Dabiju, upoznaju lokalnu kulturu i druže se sa bivšim i aktuelnim košarkaškim zvezdama. Pristup zvaničnim evroligaškim događajima, ekskluzivne večere i druženja, kao i boravak u vrhunskim hotelima dodatno su upotpunili ovo iskustvo koje nadmašuje uobičajeno putovanje na utakmicu.

„Final Four u Abu Dabiju je bio prilika da pokažemo šta za nas znači MAXperience – iskustvo koje nadilazi klasične nagrade i koje zaista ostavlja trag. Želeli smo da naši igrači osete koliko cenimo njihovu strast i posvećenost, i da im pružimo uspomene koje se ne zaboravljaju. MaxBet nije samo mesto za igru – to je zajednica koja deli uzbuđenje, emocije i ljubav prema sportu,“ izjavio je Savo Bakmaz, direktor MaxBet-a.

Na ovaj način, MaxBet ne samo da nagrađuje lojalnost, već i stvara trenutke koji se pamte – potvrđujući status brenda koji pomera granice u industriji zabave i sporta.

Finale Evrolige 2025. godine održano je sinoć u Etihad areni u Abu Dabiju, a titulu šampiona osvojio je Fenerbahče, pobedivši Monako rezultatom 81:70. Final Four u Abu Dabiju bio je istorijski, jer je prvi put završni turnir Evrolige održan van evropskog kontinenta. Turnir je obeležen velikim interesovanjem publike ne samo iz Evrope, već i iz zemalja Bliskog istoka.

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Srbija ima mali nizak od deforestacije, šta to znači za proizvođače soje?

by bifadmin 26. мај 2025.

Evropska komisija je objavila prvu klasifikaciju zemalja prema riziku od deforestacije u skladu sa EU regulativom o deforestaciji (EUDR), rangirajući zemlje kao „niskog“, „standardnog“ ili „visokog“ rizika. Srbija je svrstana u kategoriju zemalja niskog rizika, što predstavlja značajnu priliku za domaće proizvođače, prerađivače i izvoznike soje.

Šta znači status zemlje niskog rizika?

Ova klasifikacija potencijalno donosi određene olakšice prilikom izvoza sojinih proizvoda na tržište Evropske unije. Međutim, važno je naglasiti da status niskog rizika ne oslobađa kompanije iz Srbije koje plasiraju robu na EU tržište od obaveza koje proizilaze iz EUDR-a. I dalje postoji zakonska obaveza prikupljanja geolokacijskih podataka parcela na kojima se soja proizvodi, potvrda o statusu bez deforestacije i legalnosti proizvodnje kao i procena složenosti lanca snabdevanja i potencijalnog rizika od mešanja sa robom iz zemalja višeg rizika ili nepoznatog porekla.

Obaveze iz EUDR-a zvanično stupaju na snagu 30. decembra 2025. godine. Iako je Srbija dobila povoljan status, ostalo je nešto više od šest meseci za pripremu kako bi se izbegli prekidi u izvozu i potencijalne sankcije zbog neusklađenosti.

Rešenja iz prakse za podršku ovoj industriji

Donau Soja, evropsko udruženje sa više od deset godina iskustva u razvoju održivih lanaca snabdevanja soje bez deforestacije, razvilo je softversku platformu Crop Insights — inovativno i sveobuhvatno rešenje koje koristi satelitske podatke visoke preciznosti i pokriva celu Srbiju i svih 13 regiona u kojima se gaji soja. Na osnovu tih podataka unapred priprema precizne parcele u digitalnom formatu (GeoJSON), zajedno sa informacijom o stanju deforestacije. To znači da korisnici, čim unesu osnovne geopodatke, odmah dobijaju pregled svojih parcela pod sojom, njihovu tačnu lokaciju i status u skladu sa zahtevima EUDR regulative.

Posebno prilagođeno za kompleksne lance sa velikim brojem dobavljača i proizvođača, ova jedinstveno osmišljena platforma omogućava kompanijama da jednostavno i efikasno odgovore na sve izazove nove regulative specifične za tržište soje.

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu
  • Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na meniju“
  • Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit