NAJNOVIJE
Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
Od sledeće godine počinje sa radom sistem e-bolovanje
Kako bi poskupljenje goriva promenilo tržište polovnjaka?
Zašto opada radna migracija u bogate zemlje?
Farma muva u Beču proizvodi đubrivo
Kina oporezuje prezervative zbog niske stope prirodnog priraštaja
CEVES: Ne ulaže se u ljude, već u vladanje...
Kako rešiti periode bez uplaćenih doprinosa kako bi penzija...
Đorđe Đukić: Strane banke neće sebi dozvoliti blokadu platnog...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Vozači kamiona i autobusa iz Srbije u problemu zbog novih pravila

by bifadmin 17. новембар 2025.

Zbog primene EES sistema nemaju samo turisti iz Srbije problem na granicama već i vozači kamiona i autobusa.

Da podsetimo, od 12. oktobra članice EU počele su postepenu primenu sistema EES (Entry/Exit System) za ulazak na teritoriju Šengenskog prostora, o kojima je Biznis & finansije već pisao. Ta pravila o bezviznom ulasku u EU, koja važe i za naše državljane, propisuju da svaki građanin može boraviti na teritoriji unije najduže 90 dana u roku od 180 dana, odnosno 180 dana u jednoj godini.

Za većinu koja granicu prelazi najčešće leti na putu ka moru i ostaje 10 do 15 dana na odmoru, ovo je i više nego dovoljno. Ali šta je sa onima koji u EU odlaze znatno češće zbog posla, poput profesionalnih vozača?

Neki su već i hapšeni

“Naši podaci kažu da već sada više od polovine vozača krši ovo pravilo, jer na teritoriji EU borave i po 100 i više dana u okviru perioda od šest meseci. Još uvek nam gledaju kroz prste, ali je bilo slučajeva da su vozači kamiona hapšeni i proterani u Srbiju zbog ovog pravila. To stvara gubitak za prevoznika zbog neisporučene robe, zatim je tu novčana kazna, ali i zabrana vozaču da u nekom periodu, od šest meseci ili godinu dana, ne može da uđe u EU”, kaže za Auto Moto reviju Goran Aleksić, direktor Poslovnog udruženja drumskog saobraćaja “Srbijatransport” koji podseća da svake godine oko 950.000 kamiona izađe iz Srbije i da to može predstavljati veliki problem za našu privredu.

Zato je pomenuto udruženje tražilo da se vozači kamiona i autobusa izuzmu iz EES sistema, po ugledu na kolege iz drugih vidova transporta, kao što su na primer piloti ili mašinovođe koji ne podležu ovoj odredbi, međutim to se nije desilo.

Preostala rešenja

Sistem EES je kao što vidimo već počeo sa delimičnom primenom, a od aprila 2026. biće obavezan. Zato se svi sada trude da nađu neko rešenje kako dan D ne bi dočekali nespremni.

“Prosečna evropska tura traje od pet do sedam dana, međutim vozači ne provode sve to vreme u vožnji. Previše se čeka na granici, a i to vreme se računa. Tako na primer, dok naš vozač čeka po nekoliko sati da uđe u Srbiju, dešava se da prođe ponoć, odnosno da bude 00:15 minuta, a njemu se tih četvrt sata vodi u sistemu kao da je proveo ceo dan u EU. Zato je jedan od predloga da se obračun provedenog vremena svede na sate, a ne na dane, jer računamo da bismo tako dobili barem sedam do deset dana u okviru dozvoljenih šest meseci. Taman za još jedno putovanje”, ističe Nikola Tankosić, vlasnik jednog transportnog preduzeća.

Još jedno potencijalno rešenje bilo bi prema njegovim rečima da se zaposli još vozača, ali njih jednostavno na tržištu nema.

Ceo tekst možete pročitati na portalu Auto Moto revije

Foto: Pixabay

17. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Onlajn prevare, ucene, zloupotreba dece: Rast visokotehnološkog kriminala u Srbiji

by bifadmin 17. новембар 2025.

Krivična dela protiv imovine izvršena uz upotrebu računara najbrojnija su krivična dela prijavljena tokom 2024. godine Službi za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP-a Republike Srbije.

Uz prevare, pretnje, onlajn ucene i iznude, beleže se i slučajevi zloupotrebe platnih kartica, proganjanja putem interneta, ali i iskorišćavanje maloletnika za pornografiju, polno uznemiravanje putem interneta, pa čak i takozvane “romantične prevare”, gde se novac iznuđuje putem lažnih onlajn veza. Sve više se koristi veštačka inteligencija kako bi izvršioci ovih dela unapredili svoje metode, otežali otkrivanje i izbegli krivičnu odgovornost, piše N1.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je, uz podršku Saveta Evrope i misije OEBS u Srbiji, započelo izradu Programa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u Srbiji za period 2026-2030. godine sa pratećim Akcionim planom za period 2026-2028. godine.

Nacrti programa i akcionog plana bili su dostupni zainteresovanoj javnosti od 9. do 23. oktobra.

“Tokom trajanja konsultativnog procesa nije bilo komentara ili primedbi koji bi se odnosili na sadržaj dokumenta, te u nacrt Programa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala u Republici Srbiji za period 2026-2030. godine i Akcioni plan za period 2026-2028. godine nisu unete izmene”, navodi se u izveštaju Ministarstva unutrašnjih poslova na sajtu eKonsultacije.

U programu borbe protiv visokotehnološkog (VTK) kriminala za period 2026. do 2030. sa akcionim planom 2026 – 2028, navodi se da je u Srbiji u protekloj deceniji zabeležen kontinuiran rast obima visokotehnološkog kriminala, praćen velikim povećanjem broja prijavljenih krivičnih dela.

„Na primer, tokom 2024. godine Služba za borbu protiv VTK MUP-a Srbije primila je u rad 2.467 zahteva za prikupljanje potrebnih obaveštenja od strane nadležnog tužilaštva, što je oko 22 odsto više nego 2023. i čak 59 odsto više u odnosu na 2022. godinu“, navodi se u Programu.

Sa druge strane, kako se navodi, Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu tokom 2024. godine zavelo je 7.198 novih predmeta što ukupno gledano čini povećanje od 10,31 odsto u odnosu na broj predmeta tokom 2023. godine.

Takođe, tokom 2024. godine, podnete su krivične prijave protiv 682 poznata punoletna učinioca krivičnih dela, što predstavlja povećanje od 23,10 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kada su prijavljena 554 poznata učinioca.

„Ovi podaci ukazuju na to da su građani i privreda sve izloženiji sajber pretnjama, ali i da se sve više incidenata evidentira zahvaljujući većoj aktivnosti nadležnih službi“, navodi se.

Struktura prevara

Prema strukturi krivičnih dela prijavljenih Službi za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP-a Republike Srbije u 2024. godini najbrojnija su bila krivična dela protiv imovine, izvršena uz upotrebu računara.

„Konkretno, krivično delo prevara (uključujući razne internet prevare) činilo je oko trećinu svih prijava (841 slučaj, ili 34%). Značajan udeo imale su i pretnje upućene putem interneta i druga dela protiv lične bezbednosti – ugrožavanje sigurnosti odnosno onlajn ucene i iznude (oko 14% prijava). Sledili su slučajevi zloupotrebe platnih instrumenata, odnosno falsifikovanja i zloupotrebe platnih kartica (11%), zatim proganjanje putem interneta oko 10%, kao i neovlašćeni pristup zaštićenim računarima, ili računarskim mrežama 9%“, navodi se u Programu borbe protiv VTK kriminala 2026-2030.

Ovih pet kategorija, kako se navodi, zajedno su činile više od 75 odsto svih evidentiranih dela visokotehnološkog kriminala u 2024. godini.

„Pored njih, zabeležena su i druga dela i to: iskorišćavanje maloletnika za pornografiju, polno uznemiravanje putem interneta, računarska sabotaža, izazivanje panike i nereda širenjem dezinformacija, klasična računarska prevara i dr. ali sa manjim pojedinačnim učešćem.

„Ova raznolikost pokazuje da se informacione tehnologije u Srbiji zloupotrebljavaju za širok spektar krivičnih dela, od finansijskih i imovinskih, preko dela protiv časti i ugleda, polnih sloboda, do dela protiv javnog reda i mira“, navodi se.

Izazovi u dokazivanju delikata

Iako broj prijava raste, broj uspešno okončanih krivičnih postupaka za dela VTK, kako se ističe, ne raste istim tempom, „što ukazuje na izazove u istragama i dokazivanju ovih delikata“.

„Tokom 2024. godine tužilaštvu je podneto 173 krivičnih prijava protiv 200 lica za ukupno 184 krivična dela iz domena VTK, što je na sličnom nivou kao i 2023. Najveći deo ovih prijava odnosio se na dela onlajn pretnji i ucena (krivično delo ugrožavanje sigurnosti – 56 prijava ili 34% svih prijava), zatim na krivična dela vezana za dečju pornografiju (pribavljanje, posedovanje i prikazivanje pornografskog materijala sa maloletnikom – 49 prijava, 29%) i na proganjanje (22 prijave, 13%). Ovi podaci pokazuju da su upravo dela koja direktno ugrožavaju građane putem interneta (pretnje, ucene, zloupotreba dece) najprioritetnija za hitno krivično gonjenje“, navodi se u Programu.

S druge strane, dela iz oblasti imovinskog i privrednog kriminala na internetu, poput finansijskih prevara, kao i dela protiv bezbednosti računarskih podataka često prati upotreba različitih tehnika za anonimizaciju, sofisticiranija su i kompleksnija, obuhvataju veći broj žrtava, zahtevaju međunarodnu saradnju i složene zajedničke istrage, pa je i broj podnetih prijava i identifikovanih lica manji.

Analiza Posebnog odeljenja VJT

Navedeno potvrđuje i uporedna analiza postupanja i ostvarenih rezultata Posebnog odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu za period od poslednjih pet godina.

„Tokom analize utvrđeno je da su, po broju prijavljenih poznatih učinilaca u periodu od 2020. do 2024. godine, najzastupljenija krivična dela ugrožavanje sigurnosti iz čl. 138 KZ, proganjanje iz člana 138a KZ, prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju iz čl. 185 KZ, koje zatim prate krivična dela prevara iz čl. 208 KZ, neovlašćeni pristup zaštićenom računaru, računarskoj mreži ili elektronskoj obradi podataka iz čl. 302 KZ i računarska prevara iz čl. 301 KZ“, objašnjava se u Programu.

U izveštaju tužilaštva se navodi da je uočen značajan porast broja prijava protiv nepoznatih učinilaca krivičnih dela, posebno za krivična dela prevara i falsifikovanje i zloupotreba platnih kartica.

Ovo povećanje je, kako se ocenjuje, direktna posledica sve intenzivnije upotrebe interneta od strane građana, što stvara nove mogućnosti za zloupotrebe i razvoj složenih oblika visokotehnološkog kriminala.

„S tim u vezi, posebno zabrinjava činjenica da učinioci ovih krivičnih dela sve više koriste veštačku inteligenciju kako bi unapredili svoje metode izvršenja, otežali njihovo otkrivanje i izbegli krivičnu odgovornost. Napredne tehnologije omogućavaju automatizovano generisanje lažnih identiteta, realistične deepfake prevare, sofisticirane fišing kampanje i manipulaciju podacima, čime se povećava obim i složenost krivičnih dela u digitalnom prostoru“, navodi se u izveštaju.

Romantične prevare

Onlajn finansijske prevare poprimaju razne forme.

Pored fišinga i krađe kartica, prisutne su i investicione prevare (lažne berzanske platforme, „broker“ pozivi) i romantične prevare (iznuđivanje novca putem lažnih onlajn veza).

„Jedan nedavno otkriven primer je kol-centar u Srbiji koji je kao deo međunarodne kriminalne grupe vršio pozive prema građanima Nemačke, lažno ih nagovarajući na investicije – ova prevara je razotkrivena u saradnji sa stranim partnerima, pri čemu je uhapšeno više lica i utvrđena šteta od oko milion evra. Ovo pokazuje da se i Srbija suočava sa složenim prevarama transnacionalnog karaktera, gde počinioci iz naše zemlje mogu ciljati strance, ali i obrnuto – domaći građani bivaju meta prevaranata iz inostranstva“, navodi se.

Zloupotreba dece

Zloupotreba dece na internetu u svrhu seksualne eksploatacije takođe predstavlja rastući problem i prioritet nadležnih organa.

„U okviru dugoročne akcije Armagedon, od 2010. do danas podneto je preko 630 krivičnih prijava protiv više od 540 lica za više od 850 izvršenih krivična dela protiv polne slobode dece i maloletnih lica putem interneta. Samo u 2024. godini otkriveno je 50 novih slučajeva ovih krivičnih dela i podnete su krivične prijave protiv 45 osumnjičenih lica. Većina procesuiranih slučajeva odnosila se na pribavljanje i posedovanje materijala koji prikazuje seksualnu eksploataciju dece“, navodi se u Programu borbe protiv VTK 2026-2030.

Međutim, kako se dodaje, u najskorijem periodu uočen je trend porasta prijava koje podnose sami građani, najčešće roditelji, zbog sumnje da su njihova deca žrtve onlajn polnog uznemiravanja ili namamljivanja od strane pedofila na društvenim mrežama i u čet aplikacijama.

„Dakle, pored “pasivnog” zloupotrebljavanja dečjih fotografija, sve više dolazi do direktnog kontakta pedofila sa decom putem interneta, što zahteva brzu reakciju policije“, ističe se u Programu.

Nadležni organi u Srbiji, navodi se, aktivno sarađuju u međunarodnim akcijama na suzbijanju ovog vida kriminala – primer je operacija „Mozaik 2024“ u okviru Evropolove inicijative EMPACT, koja je rezultirala identifikacijom 63 počinioca u osam zemalja i spasavanjem nekoliko žrtava dečje pornografije.

Poslednja akcija, koja je sprovedena u trenutku pisanja ovog Programa smatra se, kako se navodi – najvećom akcijom ikada.

Naime, policijski službenici Uprave za tehniku, Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala učestvovali su u međunarodnoj akciji protiv seksualne eksploatacije dece na internetu, u kojoj je zatvorena jedna od najvećih platformi za pedofile na svetu, ‘Kidflix‘.

„U akciji koju je sprovela Savezna kriminalistička policija Bavarske, u saradnji sa Evropolom i još 37 zemalja, zaplenjen je server koji je sadržao oko 72.000 video snimaka nastalih seksualnom eksploatacijom dece, identifikovano je oko 1.400 osumnjičenih širom sveta od kojih je 79 uhapšeno, zaplenjeno je i više od 3.000 elektronskih uređaja, a 39 dece zaštićeno je od dalje eksploatacije“, navodi se u Programu.

Ovo, kako se objašnjava, ukazuje da je problem globalan, te da je razmena informacija i koordinacija sa stranim službama ključna u slučajevima zlostavljanja dece na internetu.

Napadi na firme i plaćanje otkupa

Ransomver napadi predstavljaju globalnu pretnju koja ne zaobilazi ni naš region.

Ova pojava je u fokusu bezbednosnih procena zbog svog destruktivnog potencijala.

Ransomver napadi su poslednjih nekoliko godina u kontinuiranoj ekspanziji i evoluiraju, pa su, kako se objašnjava – usmereni pretežno na preduzeća i državne institucije u cilju sticanja finansijske dobiti, pri čemu napadači upadaju u nedovoljno zaštićene računarske sisteme, šifruju (zaključavaju) kritične podatke i potom traže otkupninu u kriptovalutama za njihovo otključavanje.

„Karakteristično je da se uputstva za plaćanje otkupa danas često dostavljaju preko darknet komunikacionih servisa sa visokim stepenom anonimnosti, a ne odmah uz samu ransomver poruku kao ranije“, ukazuje se.

Pored toga, sve češći je tzv. dvostruki pritisak – pre nego što šifruju fajlove, napadači prvo tajno izvuku kopije osetljivih podataka žrtve, pa prete da će ih objaviti ili prodati na darknetu ako žrtva ne plati otkup.

„Ova kombinacija ucene zaključanim podacima i pretnje curenjem informacija stavlja žrtve pod dodatni pritisak. Ransomver se danas često dobija i kao usluga na crnom tržištu (model Ransomware as a Service), gde jedna grupa kreira zlonamerni softver i iznajmljuje ga drugim kriminalcima, deleći sa njima profit. Sve navedeno ukazuje na to da napadi izvršeni ucenjivačkim softverom postaju sofisticiraniji i organizovaniji“, navodi se.

Srbija, kako se konstatuje – dosledno prati ove trendove.

Srbija nije izolovana od globalnih tokova kripto-kriminala

Opšti globalni trend je da se visokotehnološki kriminal sve više profesionalizuje i tehnički usložnjava.

Evropol u svojoj najnovijoj proceni ističe da su sajber napadi postali sofisticiraniji i raznovrsniji nego ikada – uz rast ransomvera, nastavljen je i trend rasta onlajn prevara i seksualne eksploatacije dece na internetu širom Evrope.

Pojavljuju se i nove pretnje uslovljene razvojem tehnologije. Na primer, zabeležena je sve veća zloupotreba veštačke inteligencije (AI) od strane kriminalaca.

Alatke poput velikih jezičkih modela omogućavaju automatizovano kreiranje uverljivih fišing-poruka i prevara na velikim razdaljinama, dok generativni modeli slike i videozapisa mogu poslužiti za izradu lažnih sadržaja (npr. deepfake snimci) ili čak veštački generisane dečje pornografije, čime se otežava otkrivanje i veštačenje inkriminisanih materijala.

„Paralelno s tim, obim kompromitovanih podataka dostupnih na crnom tržištu neprestano raste – procene pokazuju da su u 2023. godini na hakerskim forumima kružile milijarde ukradenih kredencijala zahvaljujući malveru tipa info-stealer, što kriminalcima olakšava preuzimanje onlajn naloga žrtava i dalje prevare. Sve ove pojave potvrđuju se i kada je u pitanju stanje u Srbiji što ukazuje da se savremeni visokotehnološki kriminal odvija u jednom dinamičnom i inovativnom okruženju bez granica, gde počinioci brzo usvajaju nove tehnologije kako bi povećali domet i prikrili svoj identitet Republika Srbija nije izolovana ni od globalnih tokova kripto-kriminala“, navodi se u Programu.

Na teritoriji Srbije prisutni su tipični oblici kripto-kriminaliteta poput internet prevara, investicionih zloupotreba, ucena i krađe digitalnih sredstava.

Naročito su u porastu slučajevi investicionih prevara koje uključuju lažne ponude za kripto-investicije, kao i primena metoda poput socijalnog inženjeringa kojim se žrtve navode na kupovinu i transfer kriptovaluta na adrese pod kontrolom kriminalaca.

„Nadležne institucije u Srbiji već se aktivno uključuju u istrage ovih slučajeva, ali postoje jasne potrebe za jačanjem njihovih kapaciteta kroz dodatne specijalizovane obuke i primenu savremenih tehnologija za praćenje transakcija. Imajući u vidu dinamiku i prirodu ovog vida kriminala, Srbija mora nastaviti da jača zakonodavni i operativni okvir, unapređuje međunarodnu saradnju, kao i da podiže svest građana o rizicima kako bi efikasnije suzbijala zloupotrebe kriptovaluta u narednom periodu“, navodi se u Programu.

Sprega kriminalnih grupa i kriptovaluta, kako se ukazuje – neminovno dovodi do pranja novca.

„Navedeno krivično delo organizaciono pripada nadležnosti VJT, Posebnog odeljenja za korupciju. Ovo tužilaštvo kao i mnoga druga suočavaju se sa nedostatkom adekvatno obučenih tužilaca po pitanju kriptovaluta i razvijenom afektivnom svesti o načinu i mogućnostima pranja novca upotrebom kriptovaluta„, ističe se u Programu borbe protiv visokotehnološkog kriminala 2026-2030.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

17. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Investitor za Generalštab traži izuzeće od primene Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini

by bifadmin 17. новембар 2025.

Među brojnim ustupcima, uključujući i one koji na najdirektniji način derogiraju srpski pravni poredak u slučaju projekta Generalštab, našao se i ovaj. Naime, u ugovoru između firme Trampovog zeta Džareda Kušnera i države Srbije stoji i zahtev da buduće zajedničko preduzeće dve strane bude izuzeto iz primene Zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini.

Ne bi ovaj zahtev bio nikakvo iznenađenje, s obzirom na to na šta je država već na sve pristala, da se ne primenjuje na ona državna preduzeća u kojima Srbija ima najmanje 50 odsto udela. U ovom, čije osnivanje će tek uslediti precizira se da će američki partner imati udeo od 77,5 odsto. Srbija će, sa druge strane, biti vlasnik tek 22,5 odsto. Spram ovoga će se donositi i odluke, ali i deliti buduća dividenda, piše Forbes.

S tim u vezi, čini se da Kušnera, preciznije njegove izaslanike u ovom poslu, primena ovog propisa ne bi trebalo da brine. Ugovor, naime, precizira da će buduće zajedničko preduzeće registrovano u Srbiji biti društvo sa ograničenom odgovornošću. Imaće skupštinu društva, nadzorni odbor i direktora kao organe upravljanja.

Skupština će, opet, članove spram udela. Deo koji će zastupati interese američkog parnera sa uticajem spram udela i deo koji će predstavljati državu. Očigledno sa daleko manjim uticajem u donošenju odluka. Slično će biti i u Nadzornom odboru.

Šta propisuje Zakon

Član 3. ovog zakona kaže da se on odnosi na preduzeća, bilo doo ili akcionarska društva, u kojem Srbija ima svojstvo člana. Drugim rečima, akcionara sa više od 50 odsto osnovnog kapitala, kao i privredno društvo u kojem Srbija ima kontrolno vlasništvo po drugom osnovu.

Ipak, u stavu 2. navodi se da se pojedine odredbe ovog zakona primenjuju na privredno društvo u kojem Srbija ima 50 odsto ili manje učešća u osnovnom kapitalu.

U jednom drugom članu navodi se, međutim, da predstavnik Srbije u skupštini preduzeća zastupa interese Srbije. I dužan je da izvršava svoje poslove stručno i savesno. Takođe, predstavnik Srbije bira se na četiri godine i razrešava aktom ministra. I to nakon prethodno dobijene saglasnosti Vlade.

„U ispunjavanju svojih obaveza i odgovornosti predstavnik Srbije dužan je da postupa u skladu sa zakonima, podzakonskim aktima i aktima društva kapitala. Takođe, i da vrši redovne konsultacije sa Ministarstvom i drugim nadležnim organima…“, kaže se, između ostalog, u pomenutom propisu.

Čega se plaši Kušner

Zahtev da se buduće preduzeće izuzme iz primene ovog propisa prvobitno nameće zaključak da Džared Kušner želi da izbegne mogućnosti koje nosi imenovanje predstavnika Srbije u upravnim organima. Ipak, ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća to podrazumeva.

Sagovornici sa kojima je Forbes Srbija razgovarao veruju da Kušner zapravo želi da izbegne bilo kakvu mogućnost da se u budućnosti neko pozove na odredbe ovog zakona. I to u smislu zaštite prava manjinskog vlasnika. Još veća verovatnoća je da želi da izbegne da eventualne izmene ovog propisa koje bi mogle da uslede u budućnosti na bilo koji način ugroze njegov biznis.

Ukoliko se ovaj zakon ne bude primenjivao, predstavnik države u preduzeću zapravo neće biti u obavezi ni da poštuje domaće zakone. Niti da obavlja konsultacije sa ministrom. Na isti način, nikakve buduće izmene ovog zakona neće uticati na već sklopljeno partnerstvo u projektu Trump Tower.

Pogotovo ukoliko bi te izmene imale za cilj da država ima veću kontrolu u preduzećima u kojima ima makar i manjinsko vlasništvo.

Zakon usvojen iz drugog puta

Zakon o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini usvojen je 2023. I to nakon brojnih polemika, pa i prvobitnog njegovog povlačenja iz skupštinske procedure na doradu. Njegova primena počela je tokom 2024. Usvajanju je prethodio dogovor sa MMF-om. Srbija se, naime, obavezala da će doneti pomenuti propis.

Deo javnosti protivio se njegovom usvajanju navodeći da će promena pravne forme javnih preduzeća zapravo omogućiti njihovu lakšu privatizaciju. Kao ključni argument istican je EPS, odnosno svojevremena namera mađarske kompanije MVM da zajedno sa EPS-om osnuje zajedničko preduzeće. Podsetimo, tim predlogom EPS bi u zajedničko preduzeće uneo drinsko-limske hidroelektrane.

Vlast je, sa jedne strane, isticala da zakon treba da poveća transparentnost u poslovanju državnih preduzeća i da ih korporativizuje. Kritičari su, opet, ukazivali da upravo slučaj EPS-a pokazuje da se to ne dešava. Njegova transformacija u akcionarsko društvo i pre nego što je ovaj zakon usvojen nije dovela ni do jednog ni do drugog. Niti je povećana transparetnost u poslovanju, niti je omogućeno reformisanje i korporativno upravljanje.

Pritom, ukidanje javnih preduzeća, odnosno njihova transformacija „skinula“ je direktore tih preduzeća sa spiska javnih funkcionera. U praksi oni više nisu u obavezi sa Agenciji za borbu protiv korupcije podnose izveštaj o svojoj imovini i prihodima.

Izvor: Forbes

Foto: imagebrokermicrostock, Depositphotos

17. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Koliko vremena gubite na Googlu? Kagi korisnicima vraća sedam sati mesečno

by bifadmin 17. новембар 2025.

Tehnološka kompanija Kagi otvorila je prostor u Beogradu, namenjen Kagi pretplatnicima (najpovoljniji paket iznosi 10 dolara mesečno), digitalnim profesionalcima i preduzetnicima koji žele coworking okruženje u centru grada. Ono što ovu priču čini posebno zanimljivom jeste da prvi put jedna kompanija na svetu otvara fizički prostor za svoje korisnike, i to baš u Beogradu.

„Ideja je da se promoviše Beograd kao grad otvoren za digitalne profesionalce i preduzetnike, pružajući strancima mogućnost da dođu, upoznaju grad i imaju prostor u samom centru po pristupačnoj ceni. Želim da na ovaj način vratim zajednici i zapošljavam ljude u Srbiji“, kaže Vladimir Prelovac, osnivač i direktor kompanije, koji se upisao među najuspešnije domaće tehnološke osnivače još 2010. godine, kada je lansirao ManageWP – alat za upravljanje WordPress sajtovima.

ManageWP je već u prvoj godini stigao do milion dolara prihoda, a 2016. godine Prelovac je proizvod prodao američkoj firmi GoDaddy, što je bila jedna od najvećih tehnoloških akvizicija u Srbiji u to vreme.

Pretraga bez reklama

Prelovac danas stoji iza globalne platforme Kagi – ekosistema koji obuhvata pretraživač zasnovan na pretplati, pregledač Orion, AI asistenta i Kagi prevodioca. Za razliku od Googlea i drugih velikih internet pretraživača koji koriste podatke korisnika kao osnov za oglašavanje, Kagi nudi iskustvo pretrage bez reklama i mogućnost porodičnih naloga koji štite decu dok pretražuju internet.

Zasnovan je na ideji bezbednog surfovanja koji je u najboljem interesu korisnika.

Ideja za razvoj Kagija, kako kaže Prelovac, nastala je iz lične želje da internetu vrati sigurnost i svojim ćerkama obezbedi bezbednije i zdravije okruženje na mreži.

„Shvatio sam, tražeći nešto onlajn (dobio sam jedan za drugim dva identična rezultata, jedan je bio oglas, a drugi organski), da su internet servisi oblikovani tako da prvenstveno služe interesima oglašivača, a ne ljudi koji pretražuju. I onda sam razmišljao kako to može da se promeni i počeo da radim na nečemu što će postati Kagi, sa nekoliko izuzetno talentovanih i strastvenih ljudi koji su delili moju viziju“, pojašnjava on.

Investicija od korisnika, a ne od VC fondova

Pravljenje internet pretraživača i brauzera od nule zahtevalo je godine rada i ulaganja. Sve do 2023. godine, Prelovac je, kako kaže, Kagi finansirao iz svog džepa.

„Došli smo u jednom trenutku do tačke kada sam krenuo da prodajem porodične nekretnine. A onda su stvari, posle pet godina, krenule na bolje. Korisnici koji su prepoznali vrednost modela zasnovanog na pretplati sami su investirali u kompaniju, u dva kruga ukupno oko 2,5 miliona dolara“, ističe Prelovac.

Kako kaže, odluka je bila da se ne traži novac od VC fondova zbog prethodnih iskustava, odnosno zbog želje da „Kagi ne bude uvučen u sličan biznis model koji ceo big tech prati i u kojem smo mi proizvod, a njihovu tehnologiju koristimo besplatno“. Kagi je pravljen kao alternativa tom sistemu.

Za godinu dana 8 miliona dolara prihoda

Danas Kagi beleži skoro osam miliona dolara godišnjeg prihoda i ima oko 60.000 pretplatnika širom sveta. Na pitanje šta Kagi čini drugačijim, Prelovac odgovara:

„Ljudi na Kagiju pronađu stvari brže nego na Googleu. Prošle nedelje poslali smo upitnik našoj bazi korisnika i, između ostalog, pitali smo ih koliko misle da uštede tokom dana vremena koristeći Kagi u odnosu na Google. Odgovor je bio oko 15 minuta dnevno, odnosno nešto više od sedam sati mesečno, a to je skoro jedan ceo radni dan. Kagi ima samo jednu stranicu i nudi porodični nalog, jedinstven u svetu, koji omogućava da ga koriste i roditelji i deca. Korisnici mogu blokirati određene domene i vide upozorenja ako na njima ima previše oglasa“, pojašnjava Prelovac i dodaje da Kagi ima i news sekciju, kao nezavisnu aplikaciju sa najviše 12 vesti po temi, kako bi korisnici dobijali sažete i proverene informacije.

Obaveza kompanije javna dobrobit

Tim ima 50 zaposlenih i ceo Kagi radi na daljinu, i većina ima udela u kompaniji.

„Moja strategija je da zapošljavam ljude koji su sposobni da samostalno planiraju svoje vreme, rasporede zadatke i isporuče rezultate, bez stalnog nadzora ili kontrole. Jednostavno, ljude koji ne zahtevaju mnogo menadžmenta u tom smislu“, ističe Prelovac.

Kagi je registrovan kao profitna kompanija sa obavezom ostvarivanja javne dobrobiti, što znači da deo prihoda ulaže u projekte od društvenog značaja.

17. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

DRI: Nepravilnosti u budžetu u iznosu od 222,6 milijardi dinara

by bifadmin 17. новембар 2025.

Predsednik Državne revizorske institucije (DRI) Ivica Gavrilović izjavio je da je ta nezavisna institucija na završni račun budžeta Srbije za 2024. godinu iskazala mišljenje sa rezervom zbog utvrđenih nepravilnosti.

– Revizijom završnog računa budžeta za 2024. godinu utvrđene su nepravilnosti u iznosu 222,6 milijardi dinara (1,9 mlrd EUR) – rekao je Gavrilović u Skupštini Srbije na javnom slušanju o predlogu bužeta za 2026. godinu i završnom računu budžeta za 2024. godinu.

On je naveo da su revizori kontrolom finansijskog poslovanja budžetskih korisnika utvrdili i nepravilnosti i kršenje propisa koji se ne mogu iskazati u brojkama.

Po završetku revizije dato je 95 preporuka budžetskim korisnicima u cilju otklanjanja nepravilnosti, a najviše njih se odnosi na finansijsko upravljanje i kontrolu.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

17. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji su 10 najvećih trgovačkih lanaca u regionu

by bifadmin 16. новембар 2025.

Najveći trgovački lanci bivše Jugoslavije u 2024. ostvarili su rekordne prihode, uprkos inflaciji i rastu cena energenata. Hrvatski Konzum i dalje je neprikosnoveni lider, dok srpski Delhaize drži drugo mesto. Na listi deset najvećih – nema nijedne crnogorske kompanije.

BiznisInfo.ba donosi pregled deset najvećih trgovačkih lanaca u regionu, na osnovu podataka o ukupnim prihodima u 2024. godini, koji obuhvataju Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Crnu Goru.

Svi lanci s liste ostvarili su veći promet nego godinu ranije, što pokazuje da regionalna maloprodaja raste uprkos inflaciji i rastu cena energenata.

Hrvatska dominira – četiri lanca u top 10

Najveći maloprodajni lanac u regionu i dalje je Konzum plus iz Hrvatske, s prihodima od preko 2 milijarde eura. Time je Konzum jedini lanac koji je prešao tu granicu i zadržao vodeću poziciju na Balkanu.

Konzum posluje unutar Fortenova grupe, u čijem je vlasništvu i crnogorski lanac IDEA, podsjeća portal Investitor.

Hrvatska je ujedno i zemlja s najviše predstavnika na listi – čak četiri: Konzum, Lidl Hrvatska, Spar Hrvatska i Plodine, koji zajedno ostvaruju prihod veći od 5,3 milijarde eura.

To pokazuje koliko je hrvatsko tržište konsolidovano i konkurentno, ali i da međunarodni lanci poput Lidla i Spara uspešno balansiraju s domaćim brendovima, ocenjuje BiznisInfo.

Srbija jača, Delhaize i Lidl vode trku

Srbija ima tri predstavnika među deset najvećih — Delhaize Srbija (Maxi), Lidl Srbija i Idea markete (nekadašnji Mercator S).

Beogradski Delhaize ostvario je prihod od 1,46 milijardi eura, čime zauzima drugo mesto u regionu. Lidl Srbija i Idea marketi smešteni su u donjem dijelu liste, ali beleže stalan rast i širenje prodajne mreže, posebno u unutrašnjosti zemlje.

Slovenci i dalje ozbiljni igrači

Slovenski Mercator (takođe dio Fortenova grupe, prim. Investitor.me) i Spar Slovenija zadržali su svoje pozicije među najvećima, s ukupnim prihodima većim od 2,5 milijarde eura.

Iako su izgubili dio tržišta u Hrvatskoj, Srbiji i BiH, slovenski lanci i dalje su najjači po kupovnoj moći po stanovniku i poznati po razvijenom sistemu lojalnosti kupaca.

Bingo – jedini predstavnik BiH

Bosnu i Hercegovinu na listi predstavlja Bingo, domaći gigant iz Tuzle, koji je ostvario 1,11 milijardi eura prihoda i zauzeo šesto mesto u regionu.

Bingo je zadržao status najveće domaće kompanije u BiH i jedini je lanac koji ozbiljno konkuriše međunarodnim brendovima.

Uprkos ograničenom tržištu, kompanija nastavlja ulagati u logistiku, eko-energetske projekte i proširenje maloprodajne mreže.

Crna Gora još čeka ulazak u top 10

Crna Gora za sada nema predstavnika među deset najvećih, iako je najveći lokalni lanac Voli trade ostvario prihod od 368,9 miliona eura, što je 12 miliona više nego godinu ranije. Ipak, za ulazak u društvo deset najvećih u regionu, Voli je “kratak” za više od 550 miliona eura.

Lista 10 najvećih trgovačkih lanaca u regionu (po prihodima u 2024.):

Konzum plus (Hrvatska) – 2,03 milijarde €

Delhaize Srbija (Maxi) – 1,46 milijardi €

Mercator (Slovenija) – 1,34 milijarde €

Lidl Hrvatska – 1,30 milijardi €

Spar Slovenija – 1,17 milijardi €

Bingo (BiH) – 1,11 milijardi €

Spar Hrvatska – 1,08 milijardi €

Plodine (Hrvatska) – 992,7 miliona €

Lidl Srbija – 948,5 miliona €

Idea marketi (Srbija) – 921,5 miliona €

Regionalno tržište sve povezanije

Trend konsolidacije maloprodaje jasno pokazuje da granice među tržištima sve više nestaju.

Veliki lanci prisutni su u više zemalja regiona, dok domaći brendovi poput Binga i Volija nastoje zadržati snažan nacionalni identitet.

Uz sve veće ulaganje u logistiku, online prodaju i digitalne platforme, očekuje se da će 2025. godina doneti nove promene i ulazak stranih investitora u maloprodajni sektor zapadnog Balkana.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

16. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Lista neobičnih zanimanja koja donose značajnu zaradu

by bifadmin 16. новембар 2025.

Portal Cekin napravio je listu zanimanja koja donose značajnu zaradu, među kojima su profesionalni ožalošćeni, degustatori hrane za kućne ljubimce, profesionalni grlitelji i drugi.

U nekim kulturama, poput kineske, angažovanje profesionalnih ožalošćenih na sahranama nije neobično, ističe portal. Ti pojedinci se unajmljuju da izraze emocije koje porodica možda ne može ili ne želi da pokaže. Prosečna godišnja plata tih profesionalaca iznosi oko 24.212 evra, a bonusi za „ubedljivo plakanje“ mogu dodatno da povećaju njihov prihod.

Ekstrakcija zmijskog otrova predstavlja jedno od najopasnijih zanimanja, ali, kako navodi portal, i vrlo unosnih. Otrov se koristi u proizvodnji protivotrova i u medicinskim istraživanjima, a plate se kreću od 1.729 do 4.323 evra, u zavisnosti od vrste zmije i količine ekstrahovanog otrova.

„Inženjer brzog inženjerstva“

Sa porastom veštačke inteligencije (AI), pojavila se nova profesija – „inženjer brzog inženjerstva“. Ovi stručnjaci kreiraju efikasne tekstualne komande za rad sa AI modelima, a njihova primanja variraju od 129.664 do 216.087 evra godišnje, čineći ih jednim od najplaćenijih radnika u tehnološkoj industriji.

Portal takođe navodi i zanimanje poput profesionalnog grlitelja – profesionalni grlioci nude usluge grljenja kao oblik terapije, sa satnicom od 34,50 do 70 evra. Iskusni grlioci mogu da zarade više od psihoterapeuta.

Degustatori hrane za kućne ljubimce analiziraju ukus, teksturu i nutritivnu vrednost hrane za ljubimce. Plate u ovoj oblasti kreću se između 25.926 i 51.852 evra godišnje, zavisno od iskustva i poslodavca.

Sajber bezbednost je postala ključna grana industrije, a „oni koji testiraju upade“ simuliraju napade na bankarske sisteme kako bi otkrili slabosti pre nego što ih iskoriste pravi hakeri. Njihova primanja često prelaze 86.424 evra godišnje, dok najplaćeniji zarađuju i do 111.486 evra.

Takođe postoji i zanimanje profesionalnog spavača. Istraživački centri, proizvođači dušeka, pa čak i hoteli zapošljavaju ljude da testiraju uslove spavanja. Godišnja primanja profesionalnih spavača kreću se od 12.962 do 34.566 evra, u zavisnosti od poslodavca i vrste testiranja.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

16. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta će sada biti sa NIS-om?

by bifadmin 15. новембар 2025.

Odbijen je zahtev NIS-a i SAD traže kompletan izlazak ruskog vlasništva. Međutim, ipak od američke administracije dobijeno je odobrenje za pregovore o vlasništvu NIS-a koje važi do 13. februara. Šta to sve znači?

Podsetimo, ministarka Dubravka Đedović Handanović je rekla ranije danas da je dobijeno odobrenje za pregovore o vlasništvu koje važi do 13. februara, ali ne i da NIS i Rafinerija mogu da nastave da posluju.

Bojan Stanić, iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) ocenio je za „Blic Biznis“ da odluka američkog OFAC-a da ne izuzme NIS iz režima sankcija predstavlja ozbiljan izazov za Srbiju, ali i da period do 13. februara otvara prostor za dodatne pregovore.

„Ostaje otvoreno pitanje da li je upravo za taj datum vezano eventualno uvođenje novih sankcija, ne samo za NIS, već i za druge kompanije ili sektore važnih za našu privredu. To vreme može biti iskorišćeno i za razgovore o drugim temama, uključujući i pitanje snabdevanja gasom“, kaže Stanić.

Prema njegovim rečima, iako je bilo optimizma da će Srbija dobiti makar privremeno odlaganje ili prelaznu licencu, to se nije dogodilo.

„Očekivalo se da će postojati određeno razumevanje kako bi se omogućio nesmetan rad NIS-a, možda kroz privremenu licencu ali vidimo da to sada nije moguće. Ključno je da ruska strana razume ozbiljnost situacije i da se pronađe model koji bi omogućio promenu vlasničke strukture na sporazuman način“, navodi Stanić.

„Nacionalizacija nije najbolje rešenje„

On naglašava da jednostrani potezi, poput nacionalizacije, nose dugoročne rizike.

„Takav potez bi bio loša poruka za sve investitore. Zato je važno da se rešenje pronađe mirnim putem“, zaključuje on.

Prema Stanićevim rečima, situacija je otežana činjenicom da „jedna sila insistira da Srbija zbog njihovog sukoba sa drugom silom donese poteze koji nisu u našem interesu“, ali ističe da je Srbija ekonomski i politički daleko više vezana za EU i SAD nego za energente iz Rusije.

„Funkcionisanje NIS-a je od vitalnog značaja. Ipak, ako bi došlo do kratkotrajne obustave, ne bi došlo do poremećaja na domaćem tržištu, jer bi veći uvoz derivata iz okruženja mogao da nadomesti manjak“, objašnjava Stanić.

Odbijen zahtev za NIS

SAD su poslale odgovor na zahtev koji su ruski vlasnici Naftne industrije Srbije poslali 11. novembra američkom OFAC-u u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, a koji je država Srbija zvanično podržala.

U molbi je navedeno da je ruska strana spremna da prepusti kontrolu i uticaj nad kompanijom NIS trećem licu. To je sada odbijeno.

SAD su uvele punu primenu sankcija NIS-u zbog većinskog ruskog vlasništva 9. oktobra.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

15. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Kako sateliti, senzori i AI oblikuju sledeću generaciju mreža za milione korisnika

by bifadmin 15. новембар 2025.

Jedanaesto izdanje konferencije Grupe mrežnih operatora Srbije – RSNOG, održano 13. novembra 2025. u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, okupilo je 200 stručnjaka iz industrije telekomunikacija i informacionih tehnologija, koji su diskutovali o trendovima i iskustvima u oblasti internet umrežavanja, sajber bezbednosti i veštačke inteligencije.

Konferenciju je otvorilo predstavljanje Strahinje Kustudića iz kompanije Nordeus, koji nas je vodio kroz priču o tome kako je Nordeus, od malog tima sa dva kompjutera, koji je pravio igre u garaži, izgradio globalnu tehnološku infrastrukturu koja danaas podržava više od 300 miliona korisnika širom sveta.

Prof. dr Dejan Vukobratović sa Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu i Instituta za veštačku inteligenciju, predstavio je projekte koji spajaju mašinsko učenje i veliki broj senzorskih uređaja, kao što su dronovi ili plutajući uređaji za merenje kvaliteta vode.

Katarina Stefanović, inženjerka za optimizaciju bežične pristupne mreže Telekoma Srbija i RIPE Atlas ambasadorka govorila je o usponu satelitskih internet mreža nove generacije, poput Starlinka, putanji njihove integracije sa zemaljskim mobilnim mrežama i nove primene koje integracija ovih tehnologija omogućava.

Gost iz Švedske, Ulrih Viser iz ICANN-a, predstavio je RDAP, novi protokol za pristup podacima o internet domenima. RDAP donosi veću sigurnost, transparentnost i bolju zaštitu privatnosti korisnika, ali i nove mogućnosti kao što je efikasnije pretraživanje baza o registrovanim domenima i njihovim vlasnicima.

Jelena Ćosić iz organizacije RIPE NCC najavila je veliki evropski skup internet zajednice Jugoistočne Evrope, koje će se održati krajem aprila 2026. RIPE SEE 14 dolazi u Beograd posle pauze od jedne decenije.

Aleksa Miljković iz kompanije A1 podelio je iskustva ovog operatora u internom organizovanju i prikupljanju stotina ideja za širu i efikasniju primenu veštačke inteligencije, uz očuvanje privatnosti podataka.

Dragan Ilić iz Palo Alto Networks analizirao je najnovije pretnje DNS sistemu, koji je jedan od stubova interneta, ali koji dnevno prima 295 miliona malicioznih zahteva. Predstavio je i najbolje prakse za efikasnu zaštitu ovog servisa.

Viktor Varga iz Unicom Telekoma predstavio je tehnike za otkrivanje napada pre nego što do njih dođe. Govorio je o mapiranju napadnih površina i modelima veštačke inteligencije koji detektuju sumnjive događaje ili aktivnosti.

Đorđe Hirš iz Yettela govorio je o upotrebi modela veštačke inteligencije za prepoznavanje govora i analizu velike količine zahteva upućenih korisničkom servisu, kako bi se bolje razumeli zahtevi i potrebe korisnika. Đorđe je naglasio da mali modeli veštačke inteligencije, prilagođeni terminologiji, konkretnoj ponudi i poslovnim procesima operatora, često daju mnogo bolje rezultate od opštih velikih jezičkih modela, ali i da postoji dosta prostora za dalja unapređenja na ovom planu.

Dr Jovan Vujasinović iz VF Holdinga govorio je o tome kako mreže povezanih senzora pomažu u praćenju potrošnje energije i podsticanju energetske efikasnosti. Istakao je kako veštačka inteligencija postaje ključni deo modernih energetskih sistema jer omogućava analizu velikih količina podataka, prepoznavanje obrazaca i donošenje odluka koje optimizuju proizvodnju, potrošnju i distribuciju energije.

Slobodan Marković iz UNDP analizirao najnovije trendove u oblasti sajber bezbednosti sa Markom Elazarom iz Nova Defense. Elazar je naglasio da najveći tehnološki iskorak trenutno – uspon veštačke inteligencije – dočekujemo kao pojedinci, a ne kao zajednica i da jedino u zajedničkom frontu šireg ekosistema, kombinujući znanja i resurse, možemo da se efikasnije suočimo sa bezbednosnim rizicima koje donosi veštačka inteligencija.

Na ovo se dobro nadovezao Stevan Vučić iz kompanije UN1QUELY, koji je predstavio najčešće propuste koje njegov tim primećuje u mrežama velikih poslovnih i industrijskih sistema širom sveta.

Sašo Dimitrijoski, predsednik borda Makedonskog Telekoma, dao je lični osvrt na stanje tržišta telekomunikacija u regionu. Istako je da svi operatori u regionu imaju važnu uslugu u digitalnim transformacijama svojih zemalja, ali da i sami prolaze transformacije potrebne za primenu novih tehnologija kao što su 5G ili AI. Istakao je takođe važnost fokusa na korisničko iskustvo. Neka mesta, poput grada Skoplja, postala su potpuno pokrivena optičkom mrežom, ali će prelazak na optiku svuda potrajati još godinama i ne smemo izgubiti iz vida te korisnike i obezbediti im kvalitet koji zaslužuju postojećim tehnologijma.

Dejan Dramićanin iz kompanije Bitgear predstavio je čitav niz primena senzorskih mreža i uređaja koji se od početka do kraja izrađuju u Srbiji. Jedna od predstavljenih primena bio je projekat sa Telekomom Srbija koji je potpuno rešio problem neovlašćenog pristupa šahtovima i podzemnoj infrastrukturi ove kompanije.

Gost iz Slovenije, Jan Žorž, svetski stručnjak za IPv6 protokol, predstavio je najbolje tehničke i organizacione prakse koje operatori mogu primeniti kako bi obezbedili racionalnu upotrebu IPv6 adresa i optimizovali korisničko iskustvo za svoje korisnike.

Na kraju konferencije je, za sve onlajn i učesnike uživo, realizovan i tradicionalni nagradni kviz.

RSNOG konferencija je organizovana uz pokroviteljstvo fondacije RNIDS, kompanija Unicom Telecom i SOX. Podršku su pružili i sponzori: Pulsec powered by Telekom Srbija, Yettel, A1, Palo Alto Networks, RIPE NCC i Data Cloud Technology.

15. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako se najveće kompanije prilagođavaju novoj ekonomskoj realnosti

by bifadmin 15. новембар 2025.

Sedamnaesto izdanje Coface CIE Top 500 rang liste pruža sveobuhvatan pregled načina na koji se najveće kompanije Centralne i Istočne Evrope snalaze u okruženju koje karakterišu složenost i promene.

Nakon šokova iz 2022–2023. godine, 2024. je donela nestabilan oporavak: inflacija je naglo pala – u proseku sa 10% na 3% u roku od godinu dana – ali je rast ostao solidan i neujednačen, sa prosečnom stopom rasta od +2%. Lideri kompanija u regionu pokazali su agilnost, prilagođavajući strategije kako bi zadržali zamah uprkos upornim izazovima.

Godišnja Coface CIE Top 500 studija pruža jedinstven uvid u ove trendove, rangirajući 500 najvećih kompanija u regionu prema prometu i analizirajući dodatne pokazatelje kao što su broj zaposlenih, poslovni okvir, sektori i Coface procene kreditne sposobnosti kompanija. Ovogodišnji rezultati ne nude samo trenutni pregled performansi, već i mapu puta za razumevanje sila koje oblikuju budućnost regiona.

Top 500 kompanija: Umeren rast uprkos ekonomskim izazovima

U 2024. godini oporavak regiona Centralne i Istočne Evrope (CIE) oblikovan je naglim padom inflacije i postepenim ublažavanjem monetarne politike, što je donelo određeno olakšanje nakon godina visokih kamatnih stopa. Dok je prosečan rast BDP-a u zemljama CIE stabilizovan na oko +2%, ukupni promet najvećih kompanija u regionu opao je za -3,7%, pre svega zbog kontrakcija u petrohemijskom sektoru. Ipak, prosečni prihodi među Top 500 kompanijama porasli su za +3,1%, što ukazuje na stabilnije uslove u širem ekonomskom okruženju.

Uprkos ovom pozitivnom trendu, profitabilnost je bila pod pritiskom. Neto profitne marže pale su sa 4% na 3,2%, jer su rastući troškovi rada i viši troškovi finansiranja opteretili korporativnu dobit. Snažna potrošnja domaćinstava i talas EU fondova pružili su dobrodošao podsticaj, ali spoljašnji izazovi – pre svega kontinuirana stagnacija u Nemačkoj i intenziviranje globalnih trgovinskih tenzija – i dalje bacaju senku na perspektivu.

Razvoj po zemljama: Promene u dinamici

Poljska ostaje pokretačka snaga CIE regiona, sa 178 kompanija na listi Top 500 i više od 1,2 miliona zaposlenih. Ipak, njen udeo u rangiranju je blago opao, a rast prihoda stagnirao, što odražava izazove snažnog zlotog i nedostatka radne snage. Češka je povećala svoje prisustvo, zahvaljujući oporavku domaće tražnje i ranom početku monetarnog popuštanja, dok Rumunija, uprkos tome što je druga po veličini ekonomija, ostaje nedovoljno zastupljena na listi Top 500 zbog kontinuiranih strukturnih izazova.

Ključni igrači: Lideri i pokretači

Rang lista za 2024. godinu donosi priču o kontinuitetu, ali i transformaciji na vrhu. Orlen je ponovo zadržao poziciju najveće kompanije u CIE regionu, potvrđujući snažnu tržišnu dominaciju uprkos padu prihoda. Škoda Auto A.S. iz Češke Republike zadržala je drugo mesto, ostvarivši rast i prihoda i profita, iako se evropski automobilski sektor suočavao sa značajnim izazovima. Jeronimo Martins Polska S.A., operator najvećeg lanca prodavnica u Poljskoj, pretekao je MOL Nyrt iz Mađarske i zauzeo treće mesto, što odražava normalizaciju nakon povoljnih godina za petrohemijsku industriju i dinamiku maloprodajnog sektora. Najznačajniji skokovi među vodećim kompanijama – poljski Lidl Sp. z o.o. Sp.K. (sa 14. na 9. mesto) i Vilniaus Prekyba UAB, operator maloprodajnih lanaca poput Maxime u baltičkim državama (sa 17. na 13. mesto) – ukazuju na strateška proširenja uz integraciju e-trgovine i optimizaciju lanca snabdevanja.

Trendovi po sektorima otkrivaju stagnaciju uz strukturnu dominaciju industrijskih sektora

Rang lista 500 najboljih kompanija u Centralnoj i istočnoj Evropi za 2024. godinu prikazuje raznoliku sliku sektorskog učinka u celom regionu. Iako industrijski sektor – čiji je uporište sektor minerala, hemikalija, nafte, plastike i farmaceutske industrije, kao i automobilski i transportni sektor – ostaje dominantan, on nastavlja da stagnira pod teretom spoljnih pritisaka i strukturnih zavisnosti. Nasuprot tome, sektor nespecijalizovane trgovine pojavio se kao motor rasta, podstaknut oporavkom potrošnje domaćinstava i povećanjem kupovne moći vođenim platama. Promet je porastao za 6,2%, a profit je porastao za 25%, čak i dok su neto marže ostale male. Sektor IKT-a i električne opreme pokazao je podeljenu putanju, pri čemu su digitalne usluge napredovale, dok je proizvodni segment zaostajao. Komunalne usluge i javne usluge zabeležile su kontrakciju kako su se energetska tržišta stabilizovala nakon krize, a poljoprivredno-prehrambeni sektor je ostao stabilan, imajući koristi od otporne potražnje i podrške EU. U međuvremenu, proizvođači metala su se suočili sa poteškoćama zbog pada globalnih cena i pooštravanja klimatskih propisa EU. Ovi različiti trendovi naglašavaju prelazak regiona sa industrijskog oslanjanja na rast vođen potrošnjom i inovacijama, ističući potrebu za strateškom diverzifikacijom i političkom podrškom.

Tržište rada i trendovi zaposlenosti

Rast zaposlenosti među CIE Top 500 kompanijama usporio je na oko 0,8%, prateći šire trendove u EU. Stope nezaposlenosti ostale su istorijski niske, dok su zategnuta tržišta rada povećala pregovaračku moć radnika. Realne plate značajno su porasle, posebno u istočnoj Evropi, pomažući da se povrati kupovna moć izgubljena usled ranije inflacije. Sektor nespecijalizovane trgovine prednjačio je po broju zaposlenih, dok su industrijski sektori poput hemijske i automobilske industrije nastavili da obezbeđuju značajnu radnu snagu.

Gledajući unapred, perspektiva za CIE region je oprezno optimistična, ali i dalje obavijena neizvesnošću. Prema rečima Mateusza Dadeja, Ph.D., regionalnog ekonomiste za Coface Centralnu i Istočnu Evropu: „Očekuje se da će ekspanzija BDP-a nastaviti umerenim tempom, podstaknuta domaćom potrošnjom i investicijama finansiranim iz EU fondova, dok monetarno popuštanje pruža dodatnu podršku. Ipak, uporna slabost Nemačke, ključnog trgovinskog partnera regiona, kao i mogućnost daljih globalnih poremećaja u trgovini, mogli bi odložiti ili ugroziti oporavak.“

„Rang lista Coface CIE Top 500 za 2025. godinu naglašava prilagodljivost i otpornost najvećih kompanija Centralne i Istočne Evrope. Iako izazovi i dalje postoje, korporativni lideri regiona prihvataju nove pokretače rasta i oblikuju ekonomsku budućnost. Kako region prelazi ka rastu zasnovanom na potrošnji i inovacijama, strateške investicije u digitalizaciju, zelene tehnologije i razvoj radne snage biće ključne za održavanje zamaha i snalaženje u neizvesnom globalnom okruženju,“ zaključuje Jaroslaw Jaworski, CEO Coface Central & Eastern Europe Region.

Kompletna Coface CIE Top 500 studija pruža detaljan uvid u podatke, trendove i priče koje stoje iza ovih ključnih brojki. Koje kompanije su zvezde u usponu? Kako se sektori prilagođavaju budućnosti? I koje se lekcije mogu izvući za biznise širom Evrope i van nje? Pozivamo vas da istražite kompletnu analizu i otkrijete uvide koji oblikuju ekonomsku budućnost regiona.

Foto: Pixabay

15. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Ko će spašavati budžete Francuske i Velike Britanije?
  • Koje kupac deo poslovnog prostora Palate Albanije?
  • CEFTA nedelja 2025: Trgujemo zajedno, ka Evropi
  • UniCredit Banka predstavlja rešenja za Bolji Biznis malih i srednjih preduzeća
  • Digitalizacija poslovanja u praksi: kako izbeći zablude i postići održive rezultate

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit