NAJNOVIJE
Zašto pametni ljudi ponekad govore besmislice?
Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja...
Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto
Drastično pale cene zlata i srebra zbog straha od...
Naši poljoprivrednici za setvu sve više koriste uvozna semena
Najbolje avio-kompanije na svetu za 2026: Qatar Airways ponovo...
Produžena licenca za rad NIS-u do 17. aprila
Osim cene nafte, sukob na Bliskom Istoku podigao i...
Gde se u Srbiji najčešće dešavaju saobraćajne nesreće?
Kapital iz Azije i sa Bliskog istoka traži prilike...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Snažan rast prodaje stabilizovao profitabilnost

by bifadmin 26. фебруар 2026.

Zahvaljujući izvrsnim prodajnim rezultatima kompanija je ostvarila veću profitabilnost, uprkos i dalje rekordno visokim cenama sirove kafe i kakaa i kontinuiranim ulaganjima u zaposlene

Zagreb, 26. februar 2026. – Atlantic Grupa je u 2025. godini zabeležila prihod od prodaje u iznosu od 1,19 milijardi evra, što predstavlja rast od 10,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Zahvaljujući izvrsnim prodajnim rezultatima, kompanija je uspela da ostvari veću profitabilnost, uprkos i dalje rekordno visokim cenama sirove kafe i kakaa i kontinuiranim ulaganjima u zaposlene i ključne projekte. Dobit pre kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) je veća za 9,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 106 miliona evra, dok je neto dobit porasla za 20,9 odsto na 32 miliona evra.

„Uprkos zahtevnom okruženju, Atlantic Grupa je 2025. godinu završila sa izvrsnim poslovnim rezultatima, a snažan rast prihoda od prodaje je ostvaren u gotovo svim poslovnim i distributivnim oblastima i na svim ključnim tržištima. Ova godina nam je donela blago poboljšanje normalizovane EBITDA marže i signalizira stabilizaciju profitabilnosti sa trendom za koji verujemo da će se nastaviti i u narednom periodu. Tokom godine smo nastavili da ulažemo u naše brendove, ljude, modernizaciju i razvoj inovacija i partnerstava koja podržavaju dugoročni rast. Sa tako čvrstim temeljima, u 2026. godinu ulazimo još jači, spremni da nastavimo da gradimo održivi, odgovorni i dugoročni rast“, ​​naglasio je Emil Tedeski, izvršni direktor Atlantic Grupe.

Kafa, Delikatesni namazi i Donat ključni pokretači rasta

Najznačajniji rast prihoda od prodaje od 27,1 odsto je ostvaren u strateškom poslovnom području (SPP) Kafa, zatim slede Delikatesni namazi sa rastom od 10,2 odsto i Donat sa rastom od 9,9 odsto. Kafa je ujedno i najveća pojedinačna kategorija sa učešćem od 26,6 odsto u ukupnim prihodima od prodaje. Među strateškim distributivnim područjima (SDP) prednjaće Srbija sa rastom od 19,9 odsto i Severna Makedonija sa rastom od 14,8 odsto, a značajan rast je ostvaren i na tržištima Nemačke i Bosne i Hercegovine. Strukturu ukupne prodaje obeležava snažna zastupljenost sopstvenih brendova, koji čine 64,1 odsto prihoda, sa 27,1 odsto učešća principalskih brendova i 8,8 odsto apotekarskog poslovanja.

Fokus na strateške prioritete

Godinu su obeležili važni događaji u skladu sa strateškim prioritetima kompanije. Prodajom društva Montana Plus d.o.o. je nastavljen proces dezinvestiranja manjih (neosnovnih, non-core) poslovnih aktivnosti. Atlantic Droga Kolinska je podnela Obavezujuću ponudu za kupovinu kompanije Osem d.o.o., sa ciljem daljeg jačanja poslovanja u segmentu delikatesnih namaza, a zaključenje transakcije je uslovljeno dobijanjem odobrenja slovenačke Agencije za zaštitu tržišne konkurencije (AVK). Farmacija je još jednom potvrdila status vodećeg apotekarskog lanca u Hrvatskoj preuzimanjem Belupovih apoteka Deltis Farm.

Na Glavnoj skupštini u junu su izabrana tri nova člana Nadzornog odbora: Andrea Gizle Josen (Gisle Joosen), Florans Žante (Florence Jeantet) i Branislav Bibić, a u septembru je Mojca Domiter imenovana za novog člana Uprave Atlantic Grupe zaduženog za područje ljudskih potencijala i kulture. Ovo proširenje Uprave dodatno jača menadžerski tim u realizaciji korporativne strategije, uz svest da su ljudi i kultura ključ uspešnog poslovanja, o čemu svedoče i brojna priznanja.

Lider u područjima održivosti i ljudskih potencijala

Prema istraživanju „Poslodavac prvog izbora“, Atlantic Grupa je rangirana kao peti najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj, dok je na dodeli nagrada MojPosao.ba proglašena jednim od tri najbolja poslodavca u Bosni i Hercegovini. Atlantic je takođe dobitnik sertifikata „Šampion jednakih plata“ (Equal Pay Champion), koji potvrđuje njegovu posvećenost obezbeđivanju jednakih plata za jednak rad i promociji zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama. Na konferenciji „HR dani“ (HR Days), Atlanticova Trgovačka akademija je nagrađena zlatnim priznanjem za izuzetna dostignuća obrazovnog programa, a na HR konferenciji poslovnog nedeljnika „Lider“, Atlantic je dobio sertifikat „Iznad i izvan“ (Above and Beyond), koji se dodeljuje kompanijama sa konstantno najvišim standardima u ovom području.

Priznanja ne izostaju ni na polju održivosti i korporativnog upravljanja. Na „Danima energije“ u Sloveniji, Atlantic Grupa je osvojila prvu nagradu u kategoriji „Energetski efikasno preduzeće“. U Srbiji je, sa druge strane, na CSR & ESG Forumu, interni obrazovni projekat „Zeleni talas“ (Green wave) osvojio glavnu nagradu u kategoriji „ESG komunikacija godine“. Atlantic je drugu godinu zaredom prepoznat kao šampion AmCham Croatia & Kearney ESG za održivo poslovanje, a na 10. izdanju nagrade Zlatna košarica, Atlantic Cedevita je proglašena društveno odgovornom kompanijom godine. Krajem godine, Poslovni dnevnik je, u saradnji sa Zagrebačkom berzom, dodelio Atlantic Grupi drugu nagradu za najbolje odnose sa investitorima.
Foto: Atlantic group

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

NLB Komercijalna banka ostaje generalni sponzor Kopaonik biznis foruma

by bifadmin 26. фебруар 2026.

NLB Komercijalna banka osmu godinu zaredom potvrđuje ulogu generalnog sponzora Kopaonik biznis foruma, jednog od najrelevantnijih poslovnih skupova u regionu. Time nastavlja dugogodišnje partnerstvo sa Savezom ekonomista Srbije i doslednu podršku dijalogu o razvojnim prioritetima zemlje.

Forum će se od 1. do 4. marta održati pod temom „Kretanje kroz industrijsku politiku: Oblikovanje ekonomske budućnosti Srbije“. U središtu diskusije biće pitanje kako Srbija, u promenljivom globalnom okruženju, može da osnaži domaću industriju, unapredi konkurentnost i postavi temelje dugoročno održivog rasta.

„Industrijska politika danas podrazumeva mnogo više od podsticaja pojedinim granama. Reč je o strateškom izboru – u kojim oblastima želimo da budemo snažni, kako da razvijamo domaće i regionalne lance saradnje i kako da kapital usmerimo ka projektima koji stvaraju održivu ekonomsku vrednost. U tom procesu banke imaju ključnu ulogu: da prepoznaju potencijal, obezbede stabilno finansiranje i budu partner kompanijama u njihovoj transformaciji“, izjavio je Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke.

Opredeljenje da bude aktivan partner razvoju privrede NLB Komercijalna banka potvrđuje i sopstvenim rezultatima. Kao sistemski važna institucija, ona ostaje jedan od stubova stabilnosti domaće ekonomije – kroz rast plasmana, disciplinovano upravljanje rizicima i kontinuiranu podršku građanima i kompanijama.

„U 2025. godini kreditni portfolio povećali smo za gotovo 20 odsto, što je značajno više od proseka sektora i uz rast u svim segmentima. Istovremeno, depoziti su porasli za 10, a odnos troškova i prihoda spušten je na 40 odsto, uz udeo nenaplativih kredita od oko jedan odsto – dvostruko niže od tržišta. Ovakvi pokazatelji potvrđuju da rast nije rezultat povoljnih okolnosti, već šire strategije u kojoj digitalizacija, upravljanje rizicima i razvoj ljudi čine jedinstvenu celinu“, istakao je Vuković.

Upravo takav pristup – kako graditi stabilan, tehnološki napredan i istovremeno odgovoran bankarski sistem, biće u središtu centralnog bankarskog panela koji će, pod krovnom temom „Bankarstvo 2030“, moderirati Vuković. U fokusu će biti budući model banke, ubrzana digitalizacija i konkurencija tehnoloških igrača, primena veštačke inteligencije i sajber bezbednost, očuvanje poverenja klijenata, ali i uloga ljudi, znanja i liderstva u svetu u kojem tehnologija preuzima sve veći deo procesa.

Prisustvo NLB Grupe biće zaokruženo i nizom dodatnih sadržaja. Blaž Brodnjak, CEO NLB, učestvovaće u razgovoru jedan na jedan posvećenom makroekonomskim trendovima i perspektivama regiona. Dejan Janjatović, zamenik predsednika Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke, govoriće na panelu posvećenom razvoju tržišta, dok će Vladimir Bošković, član Izvršnog odbora, učestvovati u diskusiji o novom poglavlju finansijske industrije – rastu, poverenju i inovacijama.

Foto:  Nebojša Babić

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

U 2026. će 85% beba na svetu biti rođeno u Aziji i Africi

by bifadmin 26. фебруар 2026.

U najrazvijenijim zemljama već godinama se beleži veliki demografski pad, međutim situacija je nešto drugačija u Africi i Aziji.

Kako piše portal Visual Capitalist, projekcije pokazuju da će ove godine u Aziji biti rođeno oko 64,9 miliona beba, što će činiti 49% ukupno rođene dece u celom svetu. Iako u Kini, Japanu i Južnoj Koreji pada natalitet, u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji je broj rođenih beba i dalje veliki, i zato ovaj deo Azije najviše doprinosi podmlađivanju tog kontinenta.

Drugi kontinent po broju rođenih beba u 2026. biće Afrika u kojoj će na svet doći 47,6 miliona dece. To predstavlja 35,9% ukupno rođenih beba na planeti. Ne očekuje se da će se u Africi u skorije vreme značajnije usporiti rast nataliteta.

Što je tiče ostatka planete, tu slika nije preterano optimistična. Latinska Amerika i Karibi će ukupnom broju rođenih beba doprineti sa 7%, Evropa sa 4,6% a Severna Amerika tek sa tri procenta. U Okeaniji će udeo beba biti 0,5%.

Kada se iz ovih podataka izdvoji Srbija, vidi se da se naša situacija poklapa sa onom u kojoj se nalaze razvijene zemlje. Juče je objavljeno da je u januaru ove godine u našoj zemlji živorođeno 4.848 beba, dok je 9.981 osoba preminula. Od 2012. do kraja 2025. godine Srbija je zbog negativnog prirodnog priraštaja ostala bez 580.000 stanovnika.

Izvor: Visual Capitalist

Foto: Jonathan Borba, Unsplash

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

MOL i Janaf postigli dogovor o uslovima za dugoročna testiranja kapaciteta

by bifadmin 26. фебруар 2026.

 MOL Grupa i Janaf konačno su postigli dogovor o pokretanju dugoročnih testiranja kapaciteta na naftovodu Adria, uz učešće međunarodnog, nezavisnog tima za monitoring. Tokom stres testova stručnjaci će pratiti maksimalne i dugoročne kontinuirane transportne performanse infrastrukture u različitim vremenskim uslovima i tokom različitih godišnjih doba.

MOL pozdravlja početak testiranja, jer bi to moglo da okonča „rat brojkama“ i višegodišnju raspravu o stvarnom kapacitetu naftovoda. Umesto procena i mišljenja, profesionalno testiranje zasnovano na podacima i činjenicama pokazaće koliki kapacitet naftovod Adria zaista može da podnese. U izjavama u Hrvatskoj godišnji kapacitet naftovoda navodio se u rasponu od 11 do 15 miliona tona, dok kroz tu deonicu sistema nikada nije transportovano više od 2 miliona tona sirove nafte.

MOL takođe očekuje stav hrvatske kompanije o tome da li će omogućiti prolaz ruske sirove nafte koja stiže morskim putem. Janaf još nije direktno odgovorio na MOL-ov zahtev upućen prošle nedelje, već je zatražio dodatno vreme za tumačenje regulative EU o sankcijama, koja je na snazi već nekoliko godina i za koju je glasala i Hrvatska. Istovremeno, hrvatska kompanija zatražila je od MOL-a dozvole EU i SAD u vezi sa tim pošiljkama.

Prema stavu MOL-a, takav zahtev je nerealan, jer nije moguće pribavljati posebne dozvole EU i SAD za svaku pojedinačnu pošiljku, a takva neopravdana birokratska prepreka onemogućila bi kontinuirani transport. Ukoliko transportna kompanija i njen teret nisu na javno dostupnim listama sankcija EU i SAD, hrvatska kompanija dužna je da omogući prolaz. U skladu sa relevantnim sankcijama EU i SAD, nesankcionisanim ruskim pošiljkama sirove nafte mora se omogućiti tranzit kako bi se obezbedila sigurnost snabdevanja regiona ukoliko naftovod Družba nije u funkciji. U ovom slučaju primenjuje se i međunarodno pravo.

MOL ostaje pri stavu da Janaf naplaćuje višestruko veću cenu po 100 kilometara u odnosu na prosečne evropske tarife, što može ukazivati na sumnju u zloupotrebu monopolskog položaja.

Na kraju, MOL ponovo ističe da su za sigurnost snabdevanja regiona potrebne dve potpuno funkcionalne i komercijalno konkurentne rute. Naftovod Adria mora da odgovori tom zadatku, ali je, u duhu diversifikacije izvora, neophodno obezbediti i operativnost naftovoda Družba. Zato MOL podržava napore Ukrajine da poveže naftovod Družba sa Crnim morem ponovnim pokretanjem naftovoda Odesa–Brodi, čime bi se dodatno ojačala sigurnost snabdevanja sirovom naftom u regionu.

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna neto zarada u Srbiji u decembru 124.089, medijalna 90.819 dinara

by bifadmin 26. фебруар 2026.

Prosečna neto zarada u Srbiji u decembru 2025. godine iznosila je 124.089 dinara (oko 1.056 evra), što je gotovo 15 odsto više nego godinu dana ranije, podaci su najnovijeg izveštaja Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Prosek ne daje kompletnu sliku o tržištu rada i zaradama. Odnos medijane i prosečne zarade pokazuje neujednačenost, uprkos opštem rastu.

Medijalna neto plata  iznosila je u decembru 90.819 dinara, što znači da polovina radnika u Srbiji zarađuje manje od 800 evra mesečno.

Foto: Pixabay

 

26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto je voće u Srbiji u 2025. godini imalo rekordno niske prinose

by bifadmin 26. фебруар 2026.
Prošla, 2025. godina nije bila laka za voćnjake širom Srbije. Početkom godine, toplo vreme tokom februara i marta ubrzalo je kretanje ranih voćaka, pa su kajsije, breskve, nektarine i druge vrste ranije počele cvetanje nego što je to nekada bio slučaj. A onda ih je pogodio mraz, prvo u martu, zatim u aprilu, u ključnim, ranjivim fazama njihovog razvoja.
Posle mrazeva, Srbiju je zahvatio rekordno sušan jun, kada u velikom delu zemlje tokom čitavog meseca nije pala ni kap kiše, podseća Klima101. Iako su jul i avgust bili nešto kišovitiji, nedostatak iz juna nikada nije bio nadoknađen – a leto 2025. ostalo je zabeleženo kao četvrto najsušnije u istoriji merenja u Srbiji.

Istovremeno, tokom leta bilo je više toplotnih talasa i perioda ekstremne vrućine, koji su zajedno sa nedostatkom padavina drastično uticali na razvoj kasnih voćki kao što su kruške i jabuke.

Konačni rezultat bio je – katastrofa. Tokom 2025, čak 10 od ukupno 16 vrsta voćki čije godišnje prinose beleži RZS imali su rekordno loše berbe.

Rekordno niski prinosi se ovde odnose na prinose u tonama po hektaru, od 2005. do 2025. godine.

Primera radi, prosečni prinosi nektarina tokom 2025. bili su 4,5 tona po hektaru voćnjaka.

U pitanju je gotovo polovina naših prosečnih prinosa, jer je desetogodišnja „normala” 8,3 tone po hektaru. Rekordno visoki prinosi nektarina zabeleženi su 2015. godine, kada su poljoprivrednici širom zemlje u proseku ubrali čak 14,2 tone nektarina po hektaru.

Naravno, nije sve u prosecima, nešto je i u apsolutnim količinama. Kada je u pitanju voćarstvo, u Srbiji vlada šljiva, a posle nje jabuka, višnja i malina; ove voćke se uzgajaju na gotovo 65% od ukupno preko 200.000 hektara voćnjaka u Srbiji.
I sve ove ključne kulture su podbacile prošle godine. Višnje i maline imale su najlošiji rod u najmanje 20 godina; jabuke i šljive najgore prinose od 2012. godine, inače najsušnije u istoriji merenja u Srbiji.

Godine kao što je 2025. nam pokazuju koliko nam vremenski uslovi – u kombinaciji sa nedovoljnim planiranjem, pre svega u pomoći poljoprivrednicima – uništavaju poljoprivrednu proizvodnju.

Ono što znamo jeste da će se ovakvi rizici, od mraza do toplotnog stresa i suše, povećavati u budućnosti usled klimatskih promena.

Ukoliko ne želimo da nam se ponavljaju ovakve godine, država Srbija mora aktivnije da se suoči sa rastućim problemima sa kojima se suočavaju ne samo voćnjaci, već celokupna naša poljoprivreda, zaključuje se u tekstu sa portala Klima101.

Izvor: Klima 101

Foto: Pixabay
26. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

LIDL NAJAVIO OTKUP MILION LITARA MLEKA OD DOMAĆIH PROIZVOĐAČA

by bifadmin 25. фебруар 2026.

Kompanija Lidl Srbija pokrenula je otkup velikih količina mleka od domaćih proizvođača, kako bi pružila dodatnu podršku srpskim poljoprivrednicima i lokalnoj mlekarskoj industriji.

U saradnji sa dugogodišnjim partnerom, Mlekarom Ub, Lidl će u narednim nedeljama otkupiti oko milion litara mleka od domaćih farmera. Ova sirovina će se prerađivati u UHT (dugotrajno) mleko i plasirati na police širom Srbije pod prepoznatljivim brendom Pilos. Ovim potezom Lidl još jednom potvrđuje partnerski odnos koji godinama gradi sa lokalnim dobavljačima, posebno imajući u vidu da su svi artikli dugotrajnog i svežeg mleka u Lidlovom asortimanu domaćeg porekla, tj. od lokalnih dobavljača i proizvođača.

„Izuzetno smo zahvalni kompaniji Lidl Srbija na brzoj reakciji i podršci domaćim proizvođačima mleka. Mlekara Ub već godinama uspešno sarađuje sa Lidlom, a ovakvi potezi potvrđuju da zajedno gradimo stabilan i održiv sistem snabdevanja u kojem domaće mleko ostaje u domaćim pogonima i stiže do potrošača širom Srbije. Svakodnevno otkupljujemo mleko od 840 kooperanata, sa kojima smo izgradili stabilne poslovne odnose. Ponosni smo što se mleko prerađeno u našoj mlekari, u formi UHT mleka pod brendom Pilos, na tržištu prepoznaje kao kvalitetan proizvod domaćeg porekla“, izjavili su iz Mlekare Ub.

Osim širokog asortimana mleka, potrošači u Lidlu mogu pronaći i druge specifične mlečne proizvode srpskog porekla koji za Lidl proizvode domaći dobavljači. Među njima se izdvajaju: probiotski jogurt i kefir, grčki tip jogurta i domaći mileram mlekare Kruna, kao i jogurt, pavlaka i drugi mlečni proizvodi lokalnih partnera.

Ključna snaga kompanije Lidl Srbija oslikava se kroz snažnu saradnju sa lokalnim dobavljačima koji svoje sirovine nabavljaju sa srpskih pašnjaka i od domaćih poljoprivrednika.

„Podrška domaćoj privredi i lokalnim proizvođačima jedan je od temelja poslovanja kompanije Lidl u Srbiji. Zato smo odmah reagovali i kroz našeg pouzdanog partnera Mlekaru Ub pokrenuli otkup dodatnih količina mleka. Važno nam je da potrošači znaju da svaki put kada u Lidlu kupe dugotrajno mleko, grčki tip jogurta, kefir ili mileram, kupuju proizvod koji je proizveden u Srbiji, od srpskog mleka. Nastavićemo da ulažemo u razvoj lokalnih dobavljača, kako kroz prodaju na lokalnom tržištu, tako i kroz mogućnosti za izvoz na tržišta regiona“, izjavila je Marija Kojčić, rukovodilac Sektora korporativne komunikacije Lidl Srbija.

Pored mogućnosti za proširenje proizvodnih kapaciteta, sertifikacije i unapređenja kvaliteta proizvoda lokalnih dobavljača, značaj saradnje sa Lidlom za lokalne proizvođače često prevazilazi granice Srbije. Zahvaljujući širokoj prodajnoj mreži ovog internacionalnog trgovinskog lanca, lokalni dobavljači mlečnih proizvoda uspešno izvoze svoje artikle na tržišta Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Bugarske i Češke. Na ovaj način, srpski mlečni proizvodi postaju prepoznatljivi širom regiona i Centralne Evrope, čime se dodatno jača konkurentnost domaće poljoprivrede.

Foto: Lidl Srbija

25. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

U januaru takođe pao broj živorođenih i porastao broj umrlih

by bifadmin 25. фебруар 2026.

Republički zavod za statistiku (RZS) saopštio je da je u januaru 2026. godine u Srbiji živorođeno 4.848 beba, dok je 9.981 osoba preminula.

U odnosu na isti mesec prošle godine, pad broja živorođenih je iznosio 2,6 odsto, a rast umrlih 4,7 odsto.

Od 2012. do kraja 2025. godine Srbija je zbog negativnog prirodnog priraštaja ostala bez 580.000 stanovnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u tom periodu je živorođenih bilo 888.622, a preminulo je 1.469.576 osoba.

Najveća smrtnost je zabeležena za vreme pandemije kovida, kada je 2020. i 2021. godine ukupno preminulo 253.473 osoba. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije Srbija je, tokom pandemije, posle Bugarske, bila zemlja s najvećim brojem smrtnih slučajeva u odnosu na broj stanovnika.

Tokom prošle godine zabeležen je i najmanji broj živorođenih – 58.445, dok je preminulo 94.831 osoba.

Prema procenama Republičkog zavioda za statistiku, u Srbiji je 1. januara živelo 6.567.783 stanovnika.

Izvor: RZS

Foto: TerriC, Pixabay

25. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Orion AI Hub otvara novu fazu razvoja AI infrastrukture u Srbiji i regionu

by bifadmin 25. фебруар 2026.

 Orion telekom je na konferenciji održanoj u svom sedištu u Beogradu, pred predstavnicima medija, partnerima i klijentima, zvanično predstavio Orion AI Hub, suverenu AI infrastrukturu nove generacije, namenjenu enterprise korisnicima, institucijama i partnerima u Srbiji i regionu. Ovaj projekat deo je šire investicione strategije Orion telekoma, koja obuhvata ulaganja veća od 200 miliona evra u razvoj suverene AI i digitalne infrastrukture u Srbiji i regionu.

Orion AI Hub predstavlja naprednu tehnološku platformu dizajniranu da podrži kompletan životni ciklus AI rešenja, od razvoja i treniranja modela do produkcione primene i inference servisa. Platforma je izgrađena u saradnji sa globalnim tehnološkim partnerima NVIDIA i NetApp, kombinujući visokoperformansnu računarsku infrastrukturu, enterprise softverski sloj i napredna rešenja za upravljanje i zaštitu podataka.

Govoreći o strateškom značaju ove inicijative, Slobodan Đinović, CEO Orion telekoma, istakao je: „Ovo nije samo još jedan proizvod u našem portfoliju. AI postaje nova infrastruktura, a Orionova ambicija je da bude pouzdana tehnološka osnova kompanijama koje žele da AI koriste kao realan poslovni kapacitet.“ On je naglasio da Orion AI Hub omogućava organizacijama pristup ozbiljnoj AI infrastrukturi uz kontrolu podataka, bezbednost i usklađenost sa regulatornim zahtevima.

Sa finansijskog i strateškog aspekta projekta, Anita Lazović, CFO Orion telekoma, poručila je: „Orion AI Hub nije izolovana investicija, već logičan nastavak razvoja Oriona. Od mrežne infrastrukture, preko data centara i cloud kapaciteta, do sloja veštačke inteligencije.“ Kako je istakla, AI infrastruktura danas postaje ključni element konkurentnosti, dok su poverenje, kontrola i održivost presudni faktori za enterprise korisnike.

O poslovnim prednostima i tržišnoj perspektivi platforme govorio je Goran Obradović, direktor poslovnog razvoja Orion telekoma: „Tržište više ne traži AI kao ideju, već kao kapacitet koji može brzo i pouzdano da se uključi u poslovne procese. Suverena AI infrastruktura donosi brzinu, predvidljivost i sigurnost koje su enterprise okruženjima neophodne.“ On je posebno naglasio značaj bezbednosti podataka, zaštite intelektualne svojine i usklađenosti sa regulativom.

Tehničke karakteristike Orion AI Hub platforme predstavio je Nikola Vurdelja, menadžer poslovnog razvoja za AI i Cloud servise: „Platforma je zasnovana na NVIDIA Blackwell B200 arhitekturi, koja donosi značajan iskorak u performansama i efikasnosti za moderne AI workload-ove, uključujući generativne modele i inference servise velikog obima.“ On je istakao da kombinacija NVIDIA DGX infrastrukture i NetApp rešenja omogućava visok throughput, nisku latenciju i enterprise-grade bezbednost, uključujući napredne mehanizme zaštite podataka i confidential computing tehnologije.

Foto: Tijana-Janković Jevrić/Orion telekom

25. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Sajber kriminalci se lažno predstavljaju kao Beogradska berza

by bifadmin 25. фебруар 2026.

Beogradska berza objavila je da je uočen lažni sajt koji neovlašćeno koristi naziv i logotip BELEX i promoviše navodnu investicionu platformu.

Da podsetimo, Beogradska berza je ranije bila poznata kao BELEX ali je 2025. godine započela proces rebrendinga i prelaska na novi identitet pod nazivom BGDX. Danas je zvaničan internet domen Beogradske berze https://bgdx.rs.

Međutim, na internetu postoji platforma koja neovlašćeno koristi naziv i logotip BELEX i promoviše navodnu investicionu platformu. Ona nije povezana sa Beogradskom berzom i predstavlja pokušaj obmane korisnika i neovlašćenog prikupljanja ličnih podataka (ime, prezime, broj telefona).

Beogradska berza je istakla da ne nudi navedene „platforme“, „lične savetnike“ niti kampanje koje zahtevaju unos ličnih podataka putem nepoznatih linkova ili reklama na društvenim mrežama.

Izvor: Beogradska berza

Foto: Beogradska berza

25. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto pametni ljudi ponekad govore besmislice?
  • Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja – zašto?
  • Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto
  • Drastično pale cene zlata i srebra zbog straha od inflacije
  • Naši poljoprivrednici za setvu sve više koriste uvozna semena

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit