NAJNOVIJE
Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu...
Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio...
Može li digitalni juan ugroziti dolar?
Kućni ljubimci iz Srbije lakše će putovati u EU
Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku...
Kako je Meksiko uspeo da smanji kriminal?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

OTКRIVENA SPOMEN-PLOČA MILUTINU MILANКOVIĆU U HANGARU STAROG AERODROMA U BEOGRADU

by bifadmin 29. мај 2026.

Na dan rođenja Milutina Milankovića, jednog od najznačajnijih srpskih i svetskih naučnika, u Hangaru Starog aerodroma u Beogradu, u okviru kompleksa AFI Airport City, svečano je otkrivena spomen-ploča posvećena njegovom inženjerskom i graditeljskom nasleđu.

Događaj je organizovan u saradnji Udruženja Milutin Milanković i kompanije AFI Serbia, sa ciljem da se javnosti ukaže na značaj Hangara Starog aerodroma kao jednog od retkih sačuvanih primera rane vazduhoplovne infrastrukture u Srbiji i građevinsko-konstruktivnog dela koje je Milutin Milanković projektovao 1929. godine.

Pod porukom „Delo koje i danas živi“, svečanost je okupila predstavnike diplomatskog kora, državnih institucija, verskih zajednica, naučno-akademske i kulturne javnosti, partnere, saradnike i poštovaoce lika i dela Milutina Milankovića.

Hangar Starog aerodroma predstavlja važan deo Milankovićevog manje poznatog, ali izuzetno značajnog inženjerskog i graditeljskog opusa. Za svoje vreme bio je inženjerski poduhvat svetskih razmera, a danas svedoči o Milankovićevoj viziji, znanju i sposobnosti da naučnu misao pretoči u trajno i funkcionalno delo. Danas se na mestu Hangara Starog aerodroma nalazi Hangar Food Market, najveći tog tipa u regionu, koncept koji je već dugo prisutan u najvećim svetskim metropolama.

AFI Serbia, kao društveno-odgovorna kompanija koja posluje u Srbiji, prepoznala je značaj očuvanja kulturno-naučne vrednosti ovog prostora. Saradnja sa Udruženjem Milutin Milanković usmerena je ka tome da Hangar Starog aerodroma, iako danas ima novu funkciju, ostane prepoznat kao mesto koje čuva uspomenu na jedno od važnih dela Milutina Milankovića.

Predsednik Udruženja Milutin Milanković, mr Slavko Maksimović, istakao je da otkrivanje spomen-ploče predstavlja važan korak u očuvanju i prenošenju Milankovićevog nasleđa novim generacijama.

„Milutin Milanković je bio čovek koji je umeo da poveže nebo i zemlju, kosmičke zakone i građevinsku konstrukciju, naučnu misao i delo koje traje. Iako ga svet najviše pamti po klimatskim ciklusima, Кanonu osunčavanja i doprinosu razumevanju prošlosti i budućnosti naše planete, ne smemo zaboraviti da je on bio i građevinski inženjer izuzetne snage, preciznosti i vizije. Hangar Starog aerodroma u Beogradu jedan je od materijalnih tragova tog znanja. Ova spomen-ploča nije samo obeležje na jednom objektu, već poruka da velika dela moramo čuvati, tumačiti i predavati mladima kao dokaz da je Srbija imala i ima umove koji pripadaju svetu. Milankovićevo delo nije samo deo prošlosti. Ono je živa obaveza, inspiracija i putokaz budućim generacijama“, izjavio je mr Slavko Maksimović, predsednik Udruženja Milutin Milanković.
Generalni direktor kompanije AFI Serbia, g. Adir El Al, naglasio je da kompanija prepoznaje važnost očuvanja nasleđa prostora u kome posluje i razvija svoje projekte.

„Hangar Starog aerodroma je danas mesto koje povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost. Zato nam je izuzetno zadovoljstvo što, zajedno sa Udruženjem Milutin Milanković, doprinosimo očuvanju sećanja na delo velikog naučnika i inženjera. Pored rekonstrukcije Hangara Starog aerodroma, kompanija AFI Serbia ostavila je i sopstveni trajni doprinos instalacijom umetničkog dela pod nazivom ”Celestial Dance of Milutin Milanković”, koje simbolično povezuje nauku, umetnost, istoriju i budućnost, potvrđujući značaj očuvanja kulturne baštine kroz savremeni izraz. Verujemo da održiv i odgovoran razvoj podrazumeva strateško povezivanje nasleđa, savremenih potreba i dugoročnih investicija koje oblikuju budućnost“, rekao je g. Adir El Al, CEO kompanije AFI Serbia.

Nakon svečanog otkrivanja spomen-ploče, posetioci su imali priliku da pogledaju izložbenu postavku posvećenu životu, radu i nasleđu Milutina Milankovića.

Milutin Milanković bio je matematičar, astronom, klimatolog, akademik, profesor i građevinski inženjer. Svetsku slavu stekao je teorijom dugoročnih klimatskih promena i proračunima koji su objasnili uticaj kretanja Zemlje na klimatske cikluse, dok njegov rad u oblasti građevinarstva ostaje važan deo njegovog stvaralačkog opusa.

Udruženje Milutin Milanković ove godine obeležava 20 godina rada posvećenog očuvanju i promociji života i dela Milutina Milankovića. Otkrivanje spomen-ploče na Hangaru Starog aerodroma zato predstavlja ne samo čin sećanja, već i poruku da nasleđe živi onda kada se pretvara u znanje, inspiraciju i putokaz za buduće generacije.

29. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVestiНекатегоризовано

Da li je produženje radnog veka u Srbiji realno?

by bifadmin 29. мај 2026.
Penzioneri u Srbiji danas se suočavaju sa izazovima – od rastućih troškova života, do problema sa zdravstvenom zaštitom i prilagođavanjem savremenim digitalnim uslugama. Upravo o tim temama govorilo se u emisiji „Blic dan“, posvećenoj položaju starijih građana i pitanjima koja direktno utiču na njihov svakodnevni život.
U Srbiji živi više od 1,6 miliona penzionera, a za veliki broj njih penzija predstavlja jedini izvor prihoda, koji često nije dovoljan da pokrije sve troškove. Dok cene hrane, lekova i računa rastu, pitanje kvalitetnog života u trećem dobu postaje jedna od najvažnijih društvenih tema.

Država u međuvremenu najavljuje nove mere pomoći i izmene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje bi, kako se očekuje, trebalo da unaprede položaj najstarijih građana.

Više od pola penzionera prima manje od 50.000 dinara

Govoreći o položaju penzionera u Srbiji, Nadežda Satarić iz Udruženja penzionera „Amity“ istakla je da se o penzionerima ne može govoriti kao o jedinstvenoj grupi, jer njihove životne okolnosti značajno variraju. Kako je objasnila, kvalitet života zavisi od godina, mesta stanovanja, zdravstvenog i materijalnog statusa, ali i od toga da li žive sami ili uz podršku porodice, odnosno potomaka.

Ona je posebno ukazala na podatak da više od polovine penzionera u Srbiji prima penziju manju od 50.000 dinara.

„Ispod 50.000 dinara penziju trenutno prima 862.000 penzionera. To je više od polovine penzionera. Za njih ja ne bih mogla da kažem da žive jako dobro“, navela je ona.

„Prvo plate račune“

Satarićeva je ocenila da najveći broj starijih građana živi veoma skromno i svakodnevno pravi prioritete kako bi uspeo da pokrije osnovne troškove.

„Važno mu je da od one penzije koju dobije plati prvo račune, a ti računi nisu mali danas. Kada to poplaća, onda razmišlja koje lekove mora da kupi, jer su lekovi sve skuplji“, rekla je ona

Šta pitaju sindikate

Miloš Grabundžija predsednik Udruženja penzionera Srbije „Nezavisnost“ je rekao da se penzioneri Sindikatu najčešće obraćaju zbog finansijskih problema, ali i zbog penalizacije prevremenog odlaska u penziju.

Prema podacima koje je izneo, čak 1,6 miliona penzionera u Srbiji prima penziju manju od prosečne, odnosno manje od 56.000 dinara. Istovremeno, više od pola miliona najstarijih građana – tačnije 504.632 penzionera – ima mesečna primanja niža od 45.000 dinara, zbog čega bi upravo oni trebalo da budu obuhvaćeni najavljenim merama socijalne zaštite države.

Grabundžija je ocenio da prosečna penzija danas nije dovoljna ni za samca, ali ni za domaćinstva u kojima žive dva penzionera. Kako je naveo, posebno su ugroženi korisnici porodičnih penzija, čija su primanja dodatno manja.

Prema njegovim rečima, posebno su pogođeni oni koji su otišli u prevremenu penziju nakon izmena zakona iz 2014. godine.

„Najviše se žale na ekonomski momenat, ali i na penalizaciju koja je uvedena kada neko ode u prevremenu penziju“, istakao je Grabundžija.

Produženje radnog veka „očekivano“
Na pitanje o pomeranju starosne granice za odlazak žena u penziju, Nadežda Satarić ocenila je da je reč o reformi koja je odavno usvojena i koja prati trendove produženja životnog veka u Evropi, ali je upozorila da Srbija ipak ne može da se poredi sa razvijenijim evropskim državama.

Kako je objasnila, zemlje poput Danske ili Švedske već razmatraju odlazak u penziju sa 67 ili čak 70 godina, ali su uslovi života i životni standard u tim državama drugačiji. Satarićeva je podsetila i na demografske probleme, odlazak mladih iz zemlje i činjenicu da sve manje zaposlenih izdržava sve veći broj penzionera. Ipak, istakla je da dodatno produžavanje radnog veka u Srbiji ne bi bilo realno za veliki broj zanimanja.

„Treba da radiš četrdeset godina, a da primaš penziju desetak godina. Mislim da niti je to pošteno, niti je humano“, poručila je Satarićeva.

Kao primer navela je poslove koji zahtevaju svakodnevni fizički napor i veliku koncentraciju, poput rada vaspitačica sa malom decom, ocenjujući da ljudi u poznim godinama često više ne mogu da izdrže takav tempo rada.

Sindikat traži povećanje najnižih penzija

Govoreći o obračunu penzija, Grabundžija je rekao da problem nije u samoj matematici obračuna, već u metodologiji koja se godinama primenjuje i koja, prema njegovim rečima, nije uspela da sačuva kupovnu moć penzionera. On je podsetio da je Sindikat još pre nekoliko godina tražio da se svim penzionerima sa primanjima ispod proseka penzije povećaju makar do nivoa najniže penzije.

Posebno se osvrnuo na period od 2014. do 2018. godine, kada su penzije bile zamrznute i smanjivane, ocenjujući da posledice tog perioda penzioneri osećaju i danas, uprkos kasnijim povećanjima.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

29. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nezakonito preoravanje pašnjaka pogubno za sektor agrara

by bifadmin 29. мај 2026.

Stočari koji koriste pašnjake očekuju da država bolje uredi ovu oblast, da kako kažu, zaustavi nezakonitu prenamenu tih površina preoravanjem i da pašnjake koji su uzeti u zakup, a ne koriste se za ispašu stoke, oduzme od zakupaca i dodeli isključivo stočarima.

 

Traže strožu kontrolu

Ovo su neki od predloga sa sastanka o pašnjacima, održanog u Mužlji, kod Zrenjanina, koji će biti upućeni Ministarstvu poljoprivrede.

Stočari koji žele da povećavaju stado, smatraju da pašnjacima treba da se upravlja na osnovu jednog registra i da površine za napasanje i senokose treba da koriste isključivo oni koji imaju stoku, jer na terenu trenutno nije tako.

– Veliki deo pašnjaka zakupili su ljudi koji jednostavno nemaju HID broj, što znači da uopšte se ne bave stočarstvom. Imamo i dobar deo pašnjaka koji su i preorani, koji su kupljeni kao pašnjaci, ali su kasnije na neki način preorani. Isto se borimo protiv toga, pokušavamo da dovedemo to u red – navodi Saša Radojević, stočar iz Kovina.

Kada bi se stočarima omogućilo da održavaju pašnjake po pravilima struke, da ih koriste na duži vremenski period, onda bi oni imali i interes da ih čuvaju, navodnjavaju i zasejavaju.

Stočari takođe očekuju da se pašnjaci daju u zakup besplatno uz obavezu plaćanja naknade za odvodnjavanje, jer je korist od njih višestruka za razvoj stočarstva.

– Prvenstveno tovne rase goveda, to je ono što je isplativo da bude napolju, sistem krava-tele, ovce normalno i koze. Kad vi osam meseci hranite vaše životinje na drugoj hrani, ne treba da vam kažem koji je to ekonomska ušteda. Te životinje su stvorene da se kreću, da pasu. Ne da budu u objektima, u štalama – ističe Josip Češljar, iz PSSS Senta.

Kazne veoma male

Jedan od predloga sa sastanka stočara, udruženja odgajivača tovnih rasa, predstavnika lokalnih samouprava Banata i dela Bačke, inspekcije i Uprave za poljoprivredno zemljište koji je opdržan u Mužlji kod Zrenjanina je da se menjaju odredbe zakona vezane za pašnjake, da se u pooštri kontrola.

Navode da, ako od preoravanja pašnjaka prođe dve godine takav slučaj pravno zastareva.

Aleksandra Mičeta, iz Uprave za poljoprivredno zemljište objašnjava:

– U saradnji sa Poljoprivrednom inspekcijom vrše se kontrole nezakonitih aktivnosti. Ukoliko dođe do nezakonitosti u korišćenju podnosi se inicijativa za pasivan status tog gazdinstva koje je zloupotrebilo ovaj način korišćenja pašnjaka. raskida se ugovor o zakupu i preduzimaju sve zakonom predviđene mere za sankcionisanje tih nepoželjnih ponašanja.

Kazne za one koji ne poštuju pravila o korišćenju pašnjaka su takođe niske za fizička lica do 20 dinara, a za pravna do 200 dinara.

Srbija ima 185.000 ha pašnjaka, od toga 75.000 koirste sela, a od preostalih 51.000 ha površine dato je u zakup.

Za oko 60.000 hektara tek se planira izdavanje.

Izvor: RTS

Foto: Pixabay

29. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Za porodicu, prijatelje i dobar zalogaj: burgeri koji se najradije biraju

by bifadmin 28. мај 2026.

Sa prvim toplim večerima i dužim danima počinje i ono doba godine kada se planovi prave najlakše, uz kratku poruku „Dolazite kod nas?“ i nešto ukusno oko čega se svi brzo okupe. A ako postoji jelo koje prirodno pokreće takva spontana druženja, onda je to burger. Jednostavan, sočan i svima blizak, burger je odavno prerastao ulogu brzog obroka. Postao je izbor za trenutke kada želimo da sa porodicom i prijateljima podelimo nešto konkretno i po svačijem ukusu. Zato Svetski dan burgera nije samo još jedan datum u kalendaru, već dobar povod da se okupe najbliži i uživa u zalogaju koji svako može da složi baš onako kako voli.

Za takvo druženje nije potrebno mnogo planiranja. Dovoljno je dogovoriti vreme, pripremiti roštilj i nabaviti nekoliko osnovnih sastojaka, a upravo je kupovina deo koji često potraje najduže, naročito kada svako ima svoje omiljene dodatke i kombinacije. Zato je dobra stvar što se danas sve može rešiti na jednom mestu, bez odlaska u više prodavnica, jer Wolt donosi sve što vam je potrebno za home made burger, od svežih zemički i mesa do sira, povrća, soseva i pomfrita. Kada je nabavka završena, ostatak ide lako. Neko će ostati veran jednostavnom cheeseburgeru, dok će drugi dodati više povrća, soseva ili nešto ljuće note.

Embed video: https://www.instagram.com/p/DY4YJpRt9wK/

Najlepši deo je to što priprema burgera ne oduzima mnogo vremena od onoga što je zaista važno – razgovora, smeha i uživanja sa ljudima koji su došli. Od pečenja mesa do slaganja omiljenih dodataka potrebno je tek desetak minuta, a ostatak večeri može da protekne baš onako kako ovakva okupljanja treba da izgledaju, opušteno i bez previše komplikovanja.

Naravno, ako raspaljivanje roštilja ipak ne pođe po planu, uvek postoji jednostavnija opcija: da se udobno smestite i poručite burgere za celo društvo. A ako se pojavi ono klasično pitanje „Koji burger da uzmemo?“, možda mogu da pomognu podaci koje je Wolt podelio. Prema podacima kompanije, kad Srbija naručuje burgere, ukusi su jasni, ali svaki grad ima svoj fazon. Beograd je glavni motor burger scene, sa najvećim apetitom za duple porcije, cheeseburgere i smash burgere, pa se tu trendovi najbrže pretvaraju u masovni favorit. Niš voli ’’jače’’ burgere sa posebno izraženim signalima za duple kombinacije, sir, bacon i tartuf, dok Novi Sad ostaje u sigurnoj, porodičnoj comfort zoni, gde cheeseburger vodi glavnu reč.

Dobar burger danas se ne čuva za posebnu priliku, već stiže onda kada porodica, društvo ili gladni radni dan traže brz, poznat i ukusan izbor na kućnom pragu. Svetski dan burgera zato je samo dodatni razlog da se omiljeni zalogaj nađe na stolu baš danas, bilo da želite da ga pripremite sami ili da ga jednostavno poručite. Wolt dostavlja sve za burger koji pravite kod kuće, od sastojaka do dodataka, ili gotov burger iz omiljenog restorana. Na kraju, najvažnije je da se oko stola okupe ljudi sa kojima se takvi trenuci najlepše dele, uz dobru atmosferu, hladno piće i zalogaje koji nestaju brže nego što ste planirali.

28. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Rat Irana i SAD će izazvati nestašicu još nekih proizvoda pored nafte

by bifadmin 28. мај 2026.

Iran nije samo jedan od većih izvoznika nafte, već svetsko tržište snabdeva i značajnim količinama pistaća, metanola i cementa.

Prvo što je svet osetio kada je zatvoren Hormuški moreuz, kroz koji prolazi petina svetske nafte, bio je cenovni šok na benzinskim pumpama. Međutim, nafta nije jedino što Iran izvozi a što je planeti potrebno. Postoje i drugi iranski proizvodi i sirovine kojih će na tržištu biti sve manje ako se uskoro ovaj sukob na Bliskom Istoku ne reši.

Primera radi, Iran je drugi najveći proizvođač metanola na svetu, sirovine od koje se proizvode plastika, gorivo, antifriz i brojni drugi industrijski proizvodi. Zbog napada na gasnu infrastrukturu i zatvaranja Hormuškog moreuza njegove isporuke su gotovo stale. Time je sa tržišta nestalo više od 30 odsto globalnog pomorskog snabdevanja metanolom, što najviše pogađa Kinu, koja sada skuplje plaća domaću sirovinu.

I tržište pistaća imalo je bolje dane. Ovu poljoprivrednu kulturu prvo je pogodila suša koja je osetno smanjila rod, a potom je usledio poremećaj otpremanja iz Irana koji je drugi izvoznik pistaća na svetu. Sve ovo će negativno uticati na trgovce u Južnoj Aziji i proizvođače popularne „Dubai čokolade“ koji se oslanjaju na iranske pistaće.

Rat dodatno komplikuje i trgovinu cementom. Iran godišnje proizvodi oko 70 miliona tona cementa, uglavnom za izvoz u Irak, Kuvajt i druge susedne zemlje. Međutim, napadi na energetsku infrastrukturu i prekidi rada luka otežali su proizvodnju i transport, dok zemlje regiona zbog problema sa prihodima od nafte sve teže mogu da nadomeste skuplji uvoz iz drugih država.

Izvor: The Conversation

Foto: akirevarga, Pixabay

28. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kako danas sami da pokrenete sajt, bez developera i bez komplikacija

by bifadmin 28. мај 2026.

Za mnoge koji žele svoj sajt, prvi utisak je da ih čeka previše koraka: domen, hosting, tehnička podešavanja, sigurnost, izrada stranica, objava sadržaja. Zbog toga se često odlaže odluka, iako je potreba jasna, da postoji mesto na internetu gde neko može jasno da predstavi svoj posao, usluge, portfolio ili projekat.

Dobra vest je da za osnovni ili srednje zahtevan sajt više nije neophodno da svaki korak zavisi od developera ili tehničke podrške. Veliki deo procesa danas može da se završi samostalno, pod uslovom da su dostupni pravi alati i jasno postavljena usluga.

Prvi korak je izbor domena, odnosno adrese na kojoj će sajt biti dostupan. Drugi je hosting, koji predstavlja osnovu na kojoj sajt funkcioniše. Od kvaliteta hostinga zavise brzina učitavanja, stabilnost sajta i opšti utisak koji ostavljate na posetioce. Treći važan deo je sigurnost, jer sajt nije dovoljan samo da postoji, potrebno je i da radi pouzdano i bezbedno.

Pored toga, korisnicima je važno i da mogu sami da upravljaju sadržajem. Ako je za svaku izmenu potrebno angažovati drugo lice, sajt brzo postaje dodatni trošak i operativno opterećenje. Zato su alati za samostalnu izradu i uređivanje sajta postali jedan od ključnih elemenata savremenih hosting rešenja.

Upravo tu dolazi do izražaja pristup u kome su hosting, domen i alat za izradu sajta objedinjeni na jednom mestu. Takvo rešenje omogućava korisniku da sam odluči koji paket mu odgovara, registruje domen, aktivira hosting i zatim bez programiranja napravi prvi nacrt sajta, uz mogućnost da ga kasnije lako menja i dopunjuje.

Za mnoge korisnike to znači jednostavniji i brži put do sajta, ali i manju zavisnost od dodatnih eksternih resursa. Istovremeno, važni ostaju i benefiti koje korisnici očekuju od ozbiljnog hostinga: brzina, sigurnost, stabilnost i dovoljno prostora za rast sajta i sadržaja.

Upravo na toj logici zasniva se i Orion telekom Web Hosting ponuda, koja objedinjuje hosting, registraciju domena i alat za samostalnu izradu sajta, uz fokus na brzinu, sigurnost i jednostavno upravljanje. Za sve koji žele da sami pokrenu ili unaprede svoj sajt, bez nepotrebnih komplikacija, ovakav pristup može da bude praktično i isplativo rešenje.

28. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Srbija ima jednu od najdužih radnih nedelja u Evropi

by bifadmin 28. мај 2026.

Prema podacima Evropske komisije, građani Srbije rade u proseku 40,6 sati nedeljno, znatno više od proseka EU od 35,9 sati, dok duže radno vreme ima samo Turska.

Kako prenosi Kamatica, u radnu statistiku sa Starog kontinenta uključeni su građani uzrasta od 20 do 64 godine, a prosečna radna nedelja u Evropskoj uniji iznosi 35,9 sati, što je pad u odnosu na 36,9 sati u 2015. godini.

Prema ovim podacima Turska i Srbija su šampioni po broju sati provedenih na poslu, dok se u zemljama EU radi nešto kraće. U Uniji su najduže radne nedelje zabeležene u Grčkoj (39,6 sati), Bugarskoj i Poljskoj (obe po 38,7 sati) i Litvaniji (38,4). S druge strane, najkraću radnu nedelju ima Holandija (31,9 sati), zatim Danska i Nemačka (obe po 33,9 sati) i Austrija (34,0 sati).

U okviru EU, najduže radne nedelje imaju zanimanja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (42,0 sata), zatim menadžeri (40,6) i pripadnici oružanih snaga (39,4). Najkraće radne nedelje pak beleže osnovna zanimanja (31,8), administrativni radnici (34,0) i zaposleni u uslužnim delatnostima i prodaji (34,5).

Dakle, u većini razvijenih ekonomija na poslu se provodi znatno manje vremena nego u Srbiji, koja nije baš u evropskom vrhu prema produktivnosti.

Izvor: Kamatica

Foto: phooto, Pixabay

28. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EY Preduzetnik godineVesti

Oni koji grade budućnost: Otvoren novi ciklus programa EY Preduzetnik godine u Srbiji

by bifadmin 28. мај 2026.

U vremenu u kojem se poslovni modeli menjaju brže nego ikada, a uspeh sve više zavisi od sposobnosti da se prepoznaju promene, preuzme rizik i stvori nova vrednost, preduzetnici ostaju jedan od najvažnijih pokretača ekonomskog razvoja. Upravo zato kompanija EY i ove godine otvara konkurs za program EY Preduzetnik godine™ u Srbiji, koji već četrnaestu godinu zaredom prepoznaje i promoviše domaće preduzetnike čiji rad, vizija i liderstvo ostavljaju snažan trag na privredu i zajednicu.

Program je u Srbiji pokrenut 2012. godine, a tokom dosadašnjih ciklusa okupio je više od 350 kandidata iz 303 kompanije, koje danas zapošljavaju 32.000 ljudi i ostvaruju prihod od 3,2 milijarde evra, što jasno pokazuje koliko je domaće preduzetništvo važno za razvoj nacionalne ekonomije.

Snagu programa najbolje potvrđuju upravo ljudi koji su kroz njega prošli. Prethodni nacionalni pobednici, dr Nataša Zlatarić i dr Nenad Zlatarić, osnivači i vlasnici zdravstvenog sistema Euromedik, predstavljali su Srbiju na izboru za EY Svetskog Preduzetnika godine u Monte Karlu, zajedno sa nacionalnim pobednicima iz celog sveta. U prethodnom ciklusu priznanja su dodeljena i u posebnim kategorijama: titulu EY Inovativni Preduzetnik godine poneli su Biljana i Miodrag Tomić i Marija Vulićević iz kompanije Desing, dok je priznanje EY Brzorastući Preduzetnik godine pripalo Dubravki Bjekić iz kompanije Payspot. Njihove priče pokazuju koliko različiti mogu biti putevi uspeha, ali i koliko su zajednički elementi preduzetničkog rasta: hrabrost, jasna vizija, inovativnost i odgovornost prema ljudima i zajednici.

Jedna od posebnih vrednosti programa EY Preduzetnik godine jeste njegova transparentnost. O pobednicima ne odlučuju predstavnici kompanije EY, već nezavisni žiri u kojem sede prethodni nosioci priznanja, iskusni preduzetnici, poslovni lideri i stručnjaci koji razumeju izazove preduzetničkog puta. Odluka se donosi na osnovu jasno definisanih globalnih kriterijuma, među kojima su preduzetnički duh, inovativnost, strateško usmerenje, finansijski pokazatelji, nacionalni ili regionalni domet, kao i individualna i korporativna odgovornost. Na taj način program ne prepoznaje samo poslovni rezultat, već i način na koji je uspeh ostvaren, vrednosti koje stoje iza njega i uticaj koji kompanija ima na tržište i društvo.

Učešće u programu je potpuno besplatno i ne podrazumeva nikakve troškove niti finansijske obaveze za kandidate. Program je otvoren za preduzetnike koji ispunjavaju uslove učešća, a nominaciju mogu dostaviti sami kandidati, kao i svi oni koji poznaju uspešnu preduzetničku priču vrednu pažnje. Za učesnike, ovo nije samo prilika za priznanje, već i mogućnost da postanu deo snažne lokalne i globalne mreže preduzetnika, da povećaju vidljivost svoje kompanije, razmene iskustva sa liderima iz različitih industrija i pristupe alumni zajednici koja nastavlja da povezuje ljude i posle završetka programa.

Nacionalni pobednik programa EY Preduzetnik 2026. godine predstavljaće Srbiju na izboru za EY Svetskog Preduzetnika godine™, koji se tradicionalno održava u Monte Karlu i okuplja nacionalne pobednike iz gotovo 60 zemalja širom sveta. Proglašenje nacionalnog pobednika planirano je za novembar 2026. godine, dok će svetsko takmičenje biti održano u maju naredne godine.

Kompanija EY poziva sve preduzetnice i preduzetnike koji stoje iza uspešnih domaćih kompanija, kao i one koji poznaju inspirativne poslovne priče, da se prijave ili nominuju kandidate za novi ciklus programa. Konkurs je otvoren do 15. juna 2026. godine, a prijave su moguće putem online platforme https://ey-eoy-serbia.awardsplatform.com/.Više informacija o programu dostupno je na sajtu kompanije EY: ey.com/sr_rs/eoy.

28. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto su u Srbiji sve veće razlike u zaradi

by bifadmin 28. мај 2026.
U Novom Sadu ovih dana se neizostavno zapaža velik broj mladih ljudi, dominantno muškaraca, koji prebrzo voze bicikl natovaren povećim teretom.

Reč je o dostavljačima, zanimanju koje se kod nas uobičajilo pre desetak godina i važi kao „dobra mogućnost“ za solidnu i brzu zaradu, piše 021.rs.

Nevolje jednog dostavljača

Pre neki dan jednom dostavljaču desio se kvar upravo dok je ubrzano okretao točkove kako bi na vreme uručio naručenu porciju hrane. Reč je o nevoljama sa lancem, maleru koji se često dešava biciklistima. Ali, mladić se zbog peha uzbudio, razlog je u ograničenom roku za isporuku, pa se moglo desiti da ne stigne na vreme da ispuni obavezu. Tako bi, uprkos uloženom trudu i troškovima prenosa robe, ostao bez zarade.

Razumljivo je da kupac želi da naručeno stigne na vreme. Troškovi narudžbina, mereno aršinom prosečno situiranog Novosađanina, nisu mali i očekuje se kvalitetno obavljena isporuka. Ono što iznenađuje jeste da rizik eventualnih nepredvidivih okolnosti spada samo na prenosioca.

Kasnije se, u razgovoru sa drugim mladićem koji se bavi istim poslom, ispostavilo da oni nisu zaposleni kod isporučioca robe, već su zapravo samozaposleni, te sami plaćaju poreze i doprinose. U ugovorima sa firmama čiju robu isporučuju označeni su kao partneri.

Partner namesto radnika

Upravo ova kvalifikacija, dakle partnera, jeste ono što nas starije možda i najviše iznenađuje. U davnašnja socijalistička vremena podrazumevala je ravnopravnost aktera, sada se, očito, koristi kao zamena za angažovanog radnika kako bi se prikrio stvarni karakter ugovora proizvođača sa prenosiocem robe.

Međutim, ne bismo smeli biti previše zatečeni. Svojevrsna manipulacija rečima je u kapitalizmu veoma prisutna, skoro pa redovna pojava. U Zakonu o radu, recimo, ne govori se o radniku, već o zaposlenom.

Mnogo toga se čini kako bi se stvari ulepšale i prikazale prihvatljivijim, ipak naša svakodnevica je gruba. U kapitalizmu smo, pogledajmo samo raspodelu zarada u Srbiji i razrešićemo eventualne dileme.

Dakle, prosečna plata u februaru mesecu je iznosila 116.712, medijala, ispod koje iznosi zarada slabije plaćene polovine radnika, zastala je na 91.399 dinara. Čak 73 odsto zaposlenih primilo je platu ispod prosečne i to je pokazatelj koji prvi ukazuje da je raslojavanje po zaradama jasno izraženo.

Kako je pre deceniju platu ispod prosečne primalo 68 odsto svih zaposlenih, vidi se da se raslojavanje i dalje događa, zapravo i intenzivira.

Ogromne razlike

Ako posmatramo ukupan fond svih mesečnih zarada u Srbiji, videćemo da deset odsto najbolje plaćenih prima čak 40 odsto iznosa svih plata. Od toga na jedan odsto najbogatijih otpada 16 odsto visine svih zarada. Sa druge strane, zarade slabije polovine plaćenih radnika dostižu tek 17 odsto fonda zarada.

Razlike su očite i ogromne. Međutim, još više brine neprekidno uvećavanje plata bogatih spram primanja siromašnijih, dok je poseban problem galop zarada sve uže klase superbogatih. Poređenje sa godinom 1980, kada smo živeli u socijalizmu, ubedljivo pokazuje koliko društveno uređenje i karakter zajednice utiču na razlike u platama.

Pre gotovo pola veka, prosečna godišnja zarada svakog od 0,1 odsto superbogatih žitelja Srbije iznosila je 7,3, a godine 2024. dostigla je čak 31,5 miliona evra, što je rast od 332 odsto.

Godišnja zarada svakog iz grupe jedan odsto najbogatijih iznosila je 124.000, da bi bezmalo pola veka kasnije skočila na 355.000 evra. Rast je 144 odsto. Oni koji spadahu u deset odsto najbogatijih nekada su tokom 12 meseci prihodovali u proseku 40.500 evra, da bi godine 2024. njihova godišnja zarada dostigla 76.000, odnosno veća je za 80 odsto.

Sa druge strane, svako iz siromašnije polovine stanovništva Srbije je 1980. godišnje prihodovao 3.100, a skoro pedeset leta kasnije iznenađujuće skromnih 3.206 evra, pa je rast od 1,4 odsto simboličan i ukazuje na jak pad standarda. Nema spora, politika zarada jasno pokazuje u kakvom društvu živimo.

U kakvom društvu živimo

Razlike u primanjima potiču pre svega na osnovu privatizacije nekadašnje društvene imovine, te naglašene orijentacije da se svako sam za sebe snalazi na tržištu. Ovakva situacija je za siromašne pogubna.

Druga tačka oslonca najbogatijih je povezanost sa političkim strukturama pre svega radi uticaja na obezbeđenje povoljne zakonske regulative, što je, inače, svetski trend. Primera radi, oporezivanje milijardera je čak povoljnije nego oporezivanje prosečnog građanina. Ne postoji poseban porez na prihode ovih oko 3.500 megabogataša, mada bi samo oporezivanje godišnjeg prihoda sa tri odsto donelo preko 450 milijardi evra.

Poreska politika je jako bitna kako bi se nekako ublažio talas žestokog raslojavanja i potencijalno je izuzetno značajan i dubok izvor prihoda svake države. Međutim, za siromašne pojedince jednako je važno da se državnom regulativom što više radi kako bi osnovne potrebe svakog čoveka, stanovanje, lečenje i obrazovanje, bile što dostupnije, a po mogućstvu i besplatne.

Izvor: 021.rs, autor Živan Lazić
Foto: Pixabay
28. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li nova pravila EU znače i kraj jeftinih paketa sa Temua i Aliekspresa u Srbiji?

by bifadmin 28. мај 2026.
Kupovina sitnica sa platformi poput Temua, Sheina i AliExpressa uskoro bi mogla značajno da poskupi, piše Nova ekonomija navodeći da Evropska unija priprema nova pravila za male pošiljke iz Kine. Iako Srbija nije članica EU, promene bi indirektno mogle da pogode i domaće kupce.

Brisel planira da od 1. jula 2026. godine uvede posebnu taksu za male pakete koji stižu iz zemalja trećeg sveta, prvenstveno iz Kine, piše Nova ekonomija. Reč je o pošiljkama čija je vrednost ispod 150 evra i koje su godinama bile simbol ultra-jeftine internet kupovine i često stizale bez dodatnih troškova. Planirano je da se uvede paušalna taksa od tri evra po paketu, dok pojedini modeli predviđaju i dodatne troškove u zavisnosti od vrste proizvoda.

Prema podacima Evropske komisije, u EU svakodnevno stiže oko 12 miliona malih paketa, a čak 91 odsto njih dolazi upravo iz Kine, glavni razlog za usvajanje novih pravila je uspostavljanje strože kontrole nad jeftinim proizvodima koji često ne ispunjavaju bezbednosne standarde Evropske unije, posebno kada je reč o kozmetici, elektronici i proizvodima za decu.

Ova pravila mogla bi da donesu dodatni finansijski rizik za kupce koji nisu zadovoljni poručenom robom. Iako će vraćanje paketa i dalje biti moguće, novac plaćen za carinu i dažbine najverovatnije neće biti refundiran. Ukoliko kupac odluči da pošiljku ne preuzme, troškove njenog uništavanja, kao i do sada, snosiće država.
Nova pravila najviše bi pogodila popularne kineske platforme kao što su Temu, Shein i AliExpress, koje su poslednjih godina osvojile evropsko tržište zahvaljujući niskim cenama i besplatnoj dostavi. Međutim velike logističke kompanije poput DHL-a, FedEx-a i UPS-a upozoravaju da bi nova pravila mogla da izazovu kašnjenja i dodatno opterete carinske sisteme širom Evrope.

Kako mere EU mogu pogoditi Srbiju?

Iako Srbija za sada ne uvodi iste mere, stručnjaci smatraju da domaći kupci neće ostati pošteđeni posledica. Deo robe za Srbiju prolazi kroz evropske distributivne centre, pa bi povećani troškovi mogli da utiču i na cenu dostave za građane Srbije.

Pored toga, poslednjih meseci sve je više prijava građana da se PDV i troškovi obrade naplaćuju češće nego ranije čak i za manje pošiljke. Automatizacija carinskog sistema i modernizacija Pošte Srbije omogućavaju detaljniju kontrolu paketa, što znači da će „provlačenje bez dažbina“ biti sve ređe.

To bi praktično moglo da označi kraj ere ultra-jeftine kupovine sa kineskih sajtova, na koju su se građani Srbije godinama oslanjali za garderobu, gedžete i sitnice po cenama od svega nekoliko evra, navodi Nova ekonomija.

Izvor: Nova ekonomija
Foto: Pixabay
28. мај 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto odjednom svi nose roze kopačke na Svetskom prvenstvu u fudbalu?
  • Srbija dobija prvi zakon o veštačkoj inteligenciji
  • Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
  • Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
  • Srpski preduzetnici u Beču: Negde između

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit