NAJNOVIJE
U Švedskoj se zbog rudnika raseljava čitav grad
Sve više škola proizvodi i prodaje struju
Retki minerali postali novo oružje u globalnom ratu tehnologije...
Rastu kupovine karticama preko interneta, ali sporije nego ranije
Od dijaspore više novca nego od stranih investicija
Kako će mogući „naftni šok“ u Srbiji uticati na...
Od 1. januara u Beogradu voda poskupljuje za 200...
Da li je 6. januar zvanično radan ili neradan...
U Srbiju stiglo više doznaka nego stranih investicija
Nemačka i Danska najveći proizvođači jelki u Evropi
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

U pojedinim kineskim kompanijama uslov, brak ili otkaz

by bifadmin 8. март 2025.

Idealni radnik kineskog jednog hemijskog proizvođača, prema internom memorandumu, je vredan, častan i lojalan. I, možda najvažnije, spreman da ima decu za dobrobit zemlje.

To je bila poruka koju je kompanija Shandong Shuntian Chemical Group poslala svojim zaposlenima koji nisu u braku, u obaveštenju koje se nedavno proširilo društvenim mrežama. U njemu se od njih traži da do 30. septembra zasnuju porodicu, ili će se suočiti sa posledicama.

– Ako ne možete da se venčate i zasnujete porodicu u roku od tri kvartala, kompanija će raskinuti vaš radni ugovor – navodi se u memorandumu.

Shandong Shuntian nije bila prva kompanija koja je pokušala da diktira lične živote svojih zaposlenih usled sve veće zabrinutosti zbog opadajuće stope brakova i rađanja u Kini. Nedeljama pre toga, popularni lanac supermarketa rekao je svom osoblju da ne traže poklone za veridbe, kako bi smanjili troškove venčanja.

Obe odluke su široko kritikovane, iz mnogih istih razloga zbog kojih ljudi odbijaju da zasnuju porodicu. Osim ekonomskog troška koji sa sobom nosi roditeljstvo, mnogi mladi Kinezi kao razlog navode želju za ličnom autonomijom. Odbijaju tradicionalnu ideju da njihove porodice treba da usmeravaju njihove živote i sigurno nisu skloni da dozvole svojim poslodavcima da se mešaju.

Prošle godine se venčalo 6,1 miliona kineskih parova, što je pad od 20 procenata u odnosu na prethodnu godinu, i najmanje od kada je vlada počela da objavljuje statistiku 1986. godine.

Stanovništvo Kine opada već tri godine zaredom

Vlasti pokušavaju da preokrenu ove trendove, čak su i zvaničnici posećivali žene kod kuće kako bi ih pitali da li planiraju da zatrudne.

Objavljivana je i propagandu koja tvrdi da trudnoća čini žene pametnijima i pozivali na stvaranje „društvenog okruženja koje je prijateljski nastrojeno prema fertilitetu“, uključujući i radna mesta.

Obaveštenje hemijske kompanije, koje je počelo da se širi na internetu prošlog meseca usmereno je na zaposlene koji nisu u braku, a starosti su od 28 do 58 godina, uključujući i razvedene radnike.

– Neposlušnost pozivu države, ne stupanje u brak i nemanje dece, je nelojalnost – navodno stoji u memorandumu.

Kako je podsmeh na društvenim mrežama rastao, kompanija je povukla svoju odluku.

Kada je kompanija kontaktirana telefonom, žena iz sedišta kompanije je rekla da je obaveštenje povučeno, i da je lokalna vlast naredila kompaniji da sprovede „ispravke“. Žena je odbila je da odgovori na dalja pitanja. Lokalni zvaničnici za rad nisu bili dostupni za komentar.

Pre nekoliko godina, kada su kineske vlasti želele da ograniče broj rođenja, pribegavale su prisilnim merama poput obaveznih abortusa i sterilizacija. Grad u kojem je smeštena hemijska kompanija, Linyi, bio je posebno poznat po takvim taktikama. Sada, kada Peking pokušava da uradi suprotno, ima blaži pristup, verovatno kako bi izbegao izazivanje masovnog otpora.

Osnivač lanca, Yu Donglai, napisao je na društvenim mrežama u novembru da će uskoro zabraniti zaposlenima da razmenjuju „cenu mlade“ – iznos koji ponekad dostiže desetine hiljada dolara, a koji muškarac tradicionalno daje porodici svoje buduće žene. Kritičari ove prakse, uključujući i vladu, tvrde da ona čini brakove nepristupačnim mnogim muškarcima, piše Njujork Tajms.

Izvor:Telegraf Biznis
Foto: Pixabay

8. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Čekovi su i dalje u modi

by bifadmin 8. март 2025.

U prvih devet meseci 2024. godine za kupovinu roba i usluga realizovano je 5,4 miliona čekova u vrednosti od 25,7 milijardi dinara Poček je uvek u modi, a prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije, raste i broj realizovanih čekova na našem tržištu

Iako je više građana koji kupovine na rate plaćaju karticama, i dalje su tu i oni koji smatraju da je ispisivanje čekova pouzdanije i jeftinije, jer se ne plaća nikakva kamata. Čim se približe praznici, u velikim supermarketima se poveća broj kupaca koji koriste mogućnost odloženog plaćanja i upravo na ovaj način obavljaju velike nabavke. Trgovci stalno produžavaju rokove i broj rata, što je dodatna pogodnost za potrošače. Prema poslednjim dostupnim podacima pružalaca platnih usluga, trend broja i vrednosti transakcija kupovine roba i usluga realizovanih čekovima je počev od prvog tromesečja 2022. godine u usponu.

– Tokom prvog tromesečja 2022. godine realizovano je 1,5 miliona čekova u vrednosti od 6,9 milijardi dinara, u istom tromesečju 2023. godine 1,6 miliona čekova u vrednosti od 7,6 milijardi i 1,7 miliona čekova u vrednosti od 8,3 milijarde dinara u istom tromesečju 2024. godine. Uzimajući u obzir dostupne podatke, u prvih devet meseci 2024. godine za kupovinu roba i usluga realizovano je 5,4 miliona čekova u vrednosti od 25,7 milijardi dinara, što predstavlja povećanje u odnosu na isti period 2023. godine od 7,8, odnosno devet odsto – kažu za „Politiku” iz Narodne banke Srbije.

Povećana upotreba čekova

Kako objašnjavaju, pored povećane upotrebe čekova, građani u većoj meri koriste i „dina debitnu karticu” za plaćanje na rate bez kamate, pri čemu je u prvih devet meseci 2024. godine izvršeno 19 odsto više kupovina na rate nego u prvih devet meseci 2023. godine, dok je vrednost kupovina veća za 31 procenat.

Korisnici ove kartice , za razliku od čekova gde je potrebno čekanje na kasi i ispisivanje samog čeka, mogu lako odrediti broj rata već pri kupovini, a sam proces je jednostavan i ne zahteva dodatnu administraciju. Osim toga, nema ograničenja u vezi sa iznosom plaćanja, što je često bila prepreka u slučaju čekova.

– Pored praktičnosti, plaćanje karticom je ekonomski povoljnije jer generiše manje troškove prihvatanja plaćanja za trgovce u poređenju sa sličnim modelima koje nude internacionalni kartični sistemi. Plaćanje na rate bez kamate debitnom „dina platnom karticom” za sada svojim korisnicima omogućavaju tri banke na našem tržištu. Korisnici debitnih kartica Banke Poštanska štedionica mogu plaćati na odloženo do šest rata bez naknada i kamata, na preko 5.000 prodajnih mesta širom Srbije. Sličnu pogodnost imaju i klijenti NLB

Komercijalne banke, koja omogućava beskamatno plaćanje na više jednakih mesečnih rata – navode iz NBS. Slično je i sa karticama Banke Inteza, koja omogućava plaćanje na 12 mesečnih rata. Čekovi, putem kojih trgovci kreditiraju građane omogućavajući im plaćanje „na odloženo” i dalje se koriste.

Limit po čeku je i dalje pet hiljada dinara

U trgovinskim lancima kažu da čekovi kao odloženo sredstvo plaćanja imaju stabilan kontinuitet i kupci ih koriste u gotovo istom procentu poslednjih nekoliko godina. Limit po čeku je i dalje pet hiljada dinara i u većini trgovina poček ide do šest meseci, dok se u trgovinama koje prodaju belu tehniku ili nameštaj rate „protegnu” i na godinu dana. Trgovci kažu da je dominantan način plaćanja robe gotovinom , a raste i korišćenje kartica. U jednoj prodavnici nameštaja kažu da se kod njih sve češće plaća upravo čekovima, jer iznos može da se podeli na čak 12 mesečnih rata bez uvećavanja cene. Kako dodaju, kada je reč o ovoj vrsti robe, sve je manje keš kupaca.

8. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

OTP Grupa zabeležila rast poslovnih rezultata u 2024.godini

by bifadmin 8. март 2025.

U 2024. godini, dobit nakon oporezivanja Grupe premašila je iznos od 2.72 milijardi evra, što predstavlja povećanje dobiti od 9% na godišnjem nivou, dok je godišnji ROE dostigao iznos od 23,5%. Svi geografski segmenti beleže pozitivne rezultate, s tim da je udeo inostrane dobiti dostigao nivo od 68%.

Kumulativna korigovana dobit nakon oporezivanja poboljšana je za 19% dok je organski i rast prilagođen valuti porastao za 10% u odnosu na prošlu godinu.

Poslovna dobit za celu godinu je porasla za 22%, u okviru čega su ukupni prihodi porasli za 17%, uglavnom zahvaljujući povećanom neto prihodu od kamata od 22% (+20% organski i rast prilagođen valuti), podržan povećanim obimom poslovanja i poboljšanim maržama. Posebno se ističe poboljšanje marže u OTP Core-u (Mađarska): nakon najnižih vrednosti ostvarenih u prvom kvartalu 2023, došlo je do postepenog poboljšanja i do 4. kvartala 2024. je čak premašen nivo koji je preovladavao pre rata kao i izuzetno visoka stopa okruženja.

Neto naknade i provizije porasle su za 13% na organskom nivou i prilagođeno valuti. Poslovni troškovi porasli su za 11% organski i prilagođeno valuti. Odnos godišnjih troškova i prihoda (CIR) poboljšan je za 2,3 pp na 41,3%. Ukupan trošak rizika porastao je za 83% na 400 miliona evra.

Konsolidovani kreditni kvalitet zadržao je stabilnost, uz dalji povoljan trend glavnih indikatora kreditnog kvaliteta. Konsolidovani depoziti beleže organski rast od 6% u odnosu na prethodnu godinu, na bazi prilagođenoj valuti, odnosno bez uticaja dezinvestiranja u Rumuniji. Neto odnos kredita i depozita Grupe dostigao je 74% krajem 2024. godine, što predstavlja porast od 1 pp u odnosu na prethodnu godinu.

Dobit od 614 miliona evra nakon oporezivanja ostvarena u četvrtom kvartalu 2024. godine predstavlja pad od 22% u odnosu na prethodni kvartal, uglavnom zbog većih operativnih troškova i troškova obezvređivanja.

Na kraju 2024. godine, koeficijent konsolidovanog osnovnog akcijskog kapitala Tier 1 (CET1) prema MSFI i prudencijalnim opsegom konsolidacije iznosio je 18,9%, što predstavlja povećanje od 2,3 pp u odnosu na kraj 2023. godine. Konsolidovani koeficijent adekvatnosti kapitala (CAR) iznosio je 20,3% na kraju decembra, što predstavlja povećanje od 1,4 pp u odnosu na isti period prethodne godine.

Rukovodstvo očekuje minimalne promene u poslovnom okruženju tokom 2025. godine. Organski rast obima kredita prilagođenih deviznom kursu mogao bi premašiti prijavljenih 9% u 2024. dok bi se neto kamatna marža mogla kretati blizu 4,28% ostvarenih prošle godine. Slično ovome, CIR bi mogao biti nešto veći, a ROE niži nego u 2024. (41,3% i 23,5% respektivno), zbog očekivanog smanjenja leveridža.

8. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zaduživanje Srbije da li je skok u budućnost ili skok u bankrot

by bifadmin 8. март 2025.

Ekonomista prof. dr Slobodan Komazec izjavio  da dužničke obaveze Srbije iznose 105,3 mlrd EUR i da je država sve bliže bankrotu.

Komazec je agenciji Beta kazao da je država navukla ogroman dužnički teret koji, kako je rekao, guši i finansijski onesposobljava privredu za razvoj.

– Nekontrolisano zaduživanje kao skriveni proces doveo je do ogromng tereta javnog i spoljnog duga Srbije. Dužnički teret koji pritiska svom težinom i obavezama iz dugova narastao je do preko 105 mlrd EUR. Javni sektor je nagomilao spoljni dug na 27,8 molrd EUR, a unutrašnji na 12,2 milijarde, ukupno 40 mlrd EUR – naveo je profesor.

Dodao je da su preduzeća zadužena u inostranstvu 18,3 mlrd EUR, a kod banaka u zemlji koriste 11 milijardi, ukupno 29,3 mlrd EUR.

– Stanovništvo kod banaka u zemlji koristi 14,3 mlrd EUR. Uz ove klasične dugove postoje i druge obaveze koje terete privredu. To je nevraćeni PDV od 4 mlrd EUR, dospele izdate garancije države od 1,1 milijardu, dospele kamate na dugove 5 mlrd EUR, dugovi u sistemu stranih direktnih investicija 10,8 mlrd EUR, nevraćene oduzete penzije u sklopu fiskalne konsolidacije 820 mil EUR. Dakle, ukupne duzničke obaveze iznose 105,3 mlrd EUR – istakao je Komazec.

„Stihijski“ mehanizam zaduživanja

Na pitanje kakve će biti posledice ogromnih dužničkih obaveza, Komazec je kazao da „stihijski“ mehanizam zaduživanja, bez projekata, programa, proračuna efekata i kontrole vodi brzom rastu dugova koji vodi u nesolventnost i bankrot države.

– Ako je bruto proizvod u 2024. godini iznosio 76,4 mlrd EUR, to znači da dužnički teret iznosi 113 odsto bruto društvenog proizvoda. Ako se dodaju i ostale dužničke obaveze (kamate i skriveni dugovi), dužnički teret dostiže 138 odsto BDP-a. Ako se uzme u obzir ‘korigovani’ bruto proiozvod od 82 mlrd EUR, tada obaveze dostižu 105 i 128 odsto bruto proizvoda – kazao je Komazec.

Prema njegovim rečima, nekontrolisanim zaduživanjem i neefikasnom upotrebom dugova namaknuta je dužnička omča u kojoj privreda u celini radi samo za kamatu na dugove.

– Vlada se i dalje besomučno zadužuje za pokriće stvarno nepotrebnih i neefikasnih investicija poput Expo 2927, ‘rafala’, vojne opreme, brojnih stadiona i slično. Uz sve navedeno efikasnost stranih direktnih investicija (SDI) u prirastu bruto proizvoda je minimalna ili je gotovo nema. U periodu od 2012. do 2024. godine SDI iznose 38,4 mlrd EUR, a prirast bruto proizvoda 38,2 milijarde. Takvom politikom zaduživanja ne činimo ‘skok u budućnost’, već skok u bankrot države – zaključio je Slobodan Komazec.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

8. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Besplatna zaštita identiteta za korisnike Mastercard kartica u Srbiji, Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini

by bifadmin 8. март 2025.

Digitalna era donosi brojne mogućnosti, ali i rizike, posebno kada je reč o krađi identiteta i zloupotrebi ličnih podataka, što potvrđuje podatak da više od 40.000 ljudi svakodnevno postaje žrtva krađe identiteta.

Kao predvodnik u svetu digitalnih plaćanja, Mastercard je odgovorio na ove izazove predstavljanjem usluge ID Theft Protection, koja je od februara 2025. godine postala besplatno dostupna svim korisnicima Mastercard kartica u Srbiji, Bosni i Hercegovini, i Crnoj Gori.

Kako funkcioniše ID Theft Protection?

Usluga ID Theft Protection otkriva potencijalne krađe identiteta pretražujući internet u celosti, pruža trenutna upozorenja ako se otkrije sumnjiva aktivnost povezana s ličnim podacima korisnika, te nudi savete za minimiziranje gubitka i štete.

„ID Theft Protection, usluga zaštite identiteta, novitet je koji je Mastercard besplatno i ekskluzivno ponudio korisnicima Mastercard kartica u Srbiji, Bosni i Hercegovini, i Crnoj Gori od februara 2025. godine. Korisnicima pruža kontrolu nad njihovim ličnim podacima, što nam ponekad nedostaje u digitalnom svetu. Upravo zato usluga ID Theft Protection je ključna kako bi korisnici imali kontrolu nad svojim ličnim podacima i mogućnost pravovremene reakcije u slučaju sigurnosnih incidenata“, objašnjava Jelena Sretenović, direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Ona ističe i da u slučaju prevare, korisnici u realnom vremenu primaju notifikacije i savete o merama koje trebaju preduzeti kako bi šteta bila svedena na minimum.

Maksimalna zaštita privatnosti i sigurnosti

Svi podaci uneseni u sistem odmah se enkriptuju i ne pohranjuju ni u sistemima Mastercarda ni njegovih pružaoca usluga. Osim toga, sigurnosne mere koje se primenjuju pri održavanju ove usluge usklađene su s najvišim industrijskim standardima.

Usluga se koristi putem digitalnog portala gde korisnici unose podatke koje žele pratiti, od email adresa, brojeva telefona, fizičkih adresa, lične karte, pasoša, zdravstvene knjižice, brojeva kartica, bankovnih računa, pa sve do nadimaka s društvenih mreža.

Zašto je digitalna sigurnost važna?

Digitalna sigurnost je od presudnog značaja za korisnike i pri izboru banke ili druge finansijske institucije jer je važno da su lični podaci koje dele u svakom trenutku zaštićeni. Baš iz tog razloga, Mastercard kontinuirano radi na rešenjima koja će doprineti dobrobiti svih korisnika, ali i besprekornom korisničkom iskustvu.

„Identitet je na neki način najprivatnija imovina koju imamo, a posebno je osetljiv, odnosno ranjiv u digitalnom okruženju u kojem smo aktivni. Ponekad je želja za određenim artiklom, informacijom ili korišćenjem određenog popularnog vebsajta veća od opreza i spremno delimo lične podatke, ne mareći radimo li to na siguran način i na sigurnim stranicama. Mastercard, kao tehnološka kompanija, svojim korisnicima želi pružiti ne samo inovativne digitalne i platne usluge nego i servise koje podižu nivo sigurnosti ekosistema u kojem smo aktivni. Prvi korak u stvaranju sigurnosti uvek je uvid u postojeće stanje, a ID Theft Protection to omogućuje na način da korisnicima daje pregled sigurnosti njihovih ličnih podataka, te im pomaže minimizirati štetu u slučaju povreda privatnosti podataka“, zaključuje Jelena Sretenović.

Kako aktivirati uslugu?

ID Theft Protection je do 31. oktobra 2025. godine besplatno dostupan svim korisnicima Mastercard kartica za fizička lica u Srbiji, Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini. Više informacija i način aktivacije možete pronaći na Mastercard | ID Theft Protection™ dok registraciju možete obaviti putem linka.

8. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

STADA nastavila sa rastom i tokom 2024. godine

by bifadmin 8. март 2025.

STADA, vodeća zdravstvena i farmaceutska kompanija u oblasti zdravstvenih proizvoda široke potrošnje, generičkih proizvoda i farmaceutskih specijaliteta, u okviru koje posluje i Hemofarm, nastavila je sa rastom i tokom 2024. godine.

STADA je ponovo nadmašila tržište u sva tri poslovna segmenta – podržana jakom komercijalnom mrežom u Evropi, uz rastuće prisustvo u regionima Bliskog istoka i severne Afrike (MENA), Evroazije i Azijsko-Pacifičkog regiona. Prodaja na nivou grupe porasla je za 9% na 4,059 milijardi evra. Istovremeno, zarada pre kamate, poreza, amortizacije i deprecijacije, prilagođena za posebne stavke i valutne efekte (korigovana cc EBITDA), porasla je za 11% na 886 miliona evra, dok je korigovana cc EBITDA marža dodatno porasla na 21,8%.

„Još jednom smo u 2024. godini pokazali sposobnost rasta brže od tržišta u svim poslovnim segmentima, što je utemeljeno na našoj preduzetničkoj kulturi, širokom spektru brendova, pouzdanoj proizvodnoj mreži i visokom nivou poverenja koje uživamo među našim partnerima i kupcima,“ prokomentarisao je generalni direktor STADA grupe Peter Goldschmidt.

Korporativna kultura STADA grupe se u poslednjih nekoliko godina značajno promenila. „Naša kultura u pokreće performanse. Cilj nam je da brinemo o zdravlju ljudi kao pouzdan partner, vođeni našim vrednostima i vizijom, što nam daje jasan pravac i podsticaj da konstantno idemo ispred tržišta,“ objasnio je Goldschmidt. Ovo se odražava i u izvanrednim rezultatima ankete o zadovoljstvu zaposlenih, koja je u novembru 2024. godine utvrdila da je 84% zaposlenih ponosno što radi za STADA grupu. Kao deo procene od strane nezavisnog Instituta za najbolje poslodavce, STADA je četvrti put zaredom prepoznata kao „Najbolji poslodavac u Evropi za 2025. godinu“.

Srbija učestvuje sa 5% prihoda STADA grupe: Srbija zauzima šesto mesto u STADA grupi po doprinosu prodaji, čineći približno 5% prihoda grupe u 2024. godini.

„Hemofarm ostaje lider na tržištima Srbije i Bosne i Hercegovine. Zdravstveni proizvodi široke potrošnje predstavljaju sektor sa snažnim rastom za Hemofarm, sa složenom godišnjom stopom rasta prodaje od 15% između 2021. i 2024. godine. Naše kontinuirane investicije u modernizaciju i unapređenje proizvodnih kapaciteta postavile su Hemofarm kao ključnog igrača na farmaceutskom tržištu Zapadnog Balkana,“ rekao je generalni direktor Hemofarma Ronald Zeliger.

Hemofarm je dokazao svoje liderstvo u održivosti organizovanjem prvog ESG festivala u Srbiji, te nastavkom podrške zdravstvenoj zaštiti i čitavoj zajednici kroz kampanju posvećenu donaciji organa „Najvažniji poziv u životu“. U Bosni i Hercegovini, Hemofarm je podržao roditeljske kuće u kojima borave deca sa malignim bolestima i njihovi roditelji kroz kampanju „Kreni od sebe.“

STADA snažno i u segmentu zdravstvenih proizvoda široke potrošnje: U segmentu zdravstvenih proizvoda široke potrošnje (CHC) u Evropi je bruto prodaja Stade porasla za 8,5% što je snažniji rast od samog tržišta (+7,1%), o čemu svedoče podaci marketinško istraživačkog instituta IQVIA za period od početka godine do novembra 2024 . STADA je takođe proširila svoje digitalno prisustvo i značajno povećala svoj doseg putem e-trgovinskih kanala kroz kontinuirano jake performanse.

„Sa našim snažnim portfoliom, koji uključuje mnoge lokalne heroje brendove, pokrivamo sve važne kategorije u segmentu zdravstvenih proizvoda široke potrošnje,“ izjavio je Goldschmidt.

Dalji rast prodaje u oblasti generičkih lekova: STADA je na poziciji broj 4. na evropskom tržištu2 za pristupačne generičke lekove koji nisu pod patentom. U protekloj finansijskoj godini, STADA je ostvarila prodaju generičkih lekova u iznosu od 1.652 milijarde evra, uz snažan rast kako od postojećih, tako i od novopokrenutih molekula. Važni novi proizvodi kao što su antikoagulant rivaroksaban i dabigatran, koji se koristi za prevenciju srčanih udara izazvanih atrijalnom fibrilacijom, značajno su doprineli ovom razvoju. STADA je nastavila da nadmašuje evropsko tržište nebrendiranih generičkih lekova na recept, zabeleživši rast od 6,5%, prema podacima IQVIA, u poređenju sa ukupnim rastom vrednosti tržišta od 5,0%. Kako bi dodatno ojačala svoj evropski lanac snabdevanja za generičke i druge lekove, STADA je prošle godine otvorila veliki pogon u Turdi, Rumunija, koji će doprineti bezbednom snabdevanju lekovima u Evropi sa godišnjim kapacitetom većim od 150 miliona pakovanja.

Inovacije u specijalitetima podstiču brzi rast: Poslovna jedinica kompanije STADA za specijalitete je i prethodne godine bila najbrže rastući segment grupe. Prodaja je snažno porasla na 870 miliona evra, dok je korigovana EBITDA marža segmenta napredovala na 33,3%. Podaci kompanije IQVIA za evropska tržišta u periodu od početka godine do novembra 2024. pokazuju da su prihodi Stade od specijaliteta porasli za 21,8%, što je više nego duplo u odnosu na prosečnu stopu rasta tržišta od 8,9 %. Nastavak rasta naših biosimilara na tržištu, uspešna lansiranja našeg novog ustekinumab biosimilara značajno su doprineli ovom rastu. Ustekinumab je biosimilar koji se koristi za lečenje autoimunih bolesti kao što su psorijaza i Kronova bolest.

STADA ponovo postiže najvišu ocenu u oblasti održivosti: STADA je takođe ostvarila značajan napredak u održivosti u 2024. godini, uključujući smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za otprilike 33% u poređenju sa 2020. godinom, i sada pokriva 65% potrošnje energije iz obnovljivih izvora. STADA se obavezala da do 2025. godine obuhvati više od 90% svojih ključnih dobavljača ocenom od strane EcoVadis-a, vodeće platforme za ocenjivanje performansi održivosti, a do danas je već postignuto 80%. Visok nivo posvećenosti kompanije STADA ogleda se i u odličnim ESG (životna sredina, društvena odgovornost i korporativno upravljanje) ocenama rizika grupe. Nezavisna agencija Sustainalytics nedavno je rangirala STADA među prvih 3% farmaceutskih kompanija širom sveta u pogledu ESG rizika (10. mesto od 425 uključenih kompanija). Ova prvoklasna ocena potvrđuje posvećenost Stade u ovoj oblasti.

STADA takođe očekuje snažnu prodaju i profit u 2025. godini: Za 2025. godinu, Upravni odbor predviđa da će grupa, koja trenutno ima više od 260 perspektivnih projekata u razvoju, nastaviti sa održivim rastom. STADA očekuje da će prihodi grupe biti u rasponu između 4,25 milijardi i 4,40 milijardi evra. Očekuje se da će EBITDA, korigovana za posebne stavke i valutne efekte, biti između 930 miliona i 990 miliona evra, i stoga bi ponovno trebalo da raste jače od prihoda grupe u procentualnom smislu.

8. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija Puratos oblikuje budućnost pekarskih i poslastičarskih proizvoda

by bifadmin 8. март 2025.

Kompanija Puratos je lider u svetu inovacija u prehrambenoj industriji, koja posvećeno oblikuje budućnost pekarskih, poslastičarskih i čokoladnih proizvoda. Kroz inovativna rešenja, odgovoran pristup poslovanju i stalno unapređivanje svojih proizvoda, Puratos nastoji da stvori pozitivan uticaj na ljude, zajednice i planetu.

Posvećen je kreiranju proizvoda koji čine svakodnevni život lakšim, ukusnijim i održivijim, uzimajući u obzir dobrobit svih učesnika u lancu – od farmera do krajnjih potrošača.

Održivi pristup – ključ budućnosti

Puratos je kompanija koja prepoznaje važnost održivog i odgovornog poslovanja. Kroz holistički poslovni model, koji integriše ekološke, socijalne i ekonomske aspekte, kompanija se posvećuje smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu. Cilj im je postizanje neutralnosti CO2, odgovorno korišćenje resursa poput vode, smanjenje otpada i odabir sirovina sa odgovornog izvora. Na taj način, Puratos ne samo da pomaže svojim klijentima u proizvodnji kvalitetnih pekarskih i poslastičarskih proizvoda, već se i aktivno bori za očuvanje planete.

Kroz jedinstveni program Cacao-Trace, Puratos obezbeđuje stabilan prihod za kakao farmere sa kojima sarađuje, promovišući pravednu trgovinu i odgovornu proizvodnju, koja podržava održivu poljoprivredu i doprinosi ekonomskoj stabilnosti u zajednicama širom sveta.

Inovacije koje menjaju svet hrane

Inovacije u svetu hrane su temelj svih aktivnosti kompanije Puratos. Stalno istraživanje, razvoj novih tehnologija i integracija kulinarskih kultura širom sveta omogućavaju im da stvore proizvode koji ne samo da zadovoljavaju potrebe tržišta, već i promovišu zdravlje i blagostanje. Njihovi proizvodi u oblasti pekarstva, poslastičarstva i čokoladnih proizvoda nisu samo tehnički napredni, već se temelje na tradiciji i bogatstvu globalnih kulinarskih kultura.

Puratos se ponosi time što svojim klijentima nudi priliku da unaprede svoje poslovanje i kreiraju proizvode koji će zadovoljiti sve veće zahteve savremenih potrošača. Pored toga, kompanija nudi održiva rešenja kada je u pitanju smanjenje karbonskog otiska, omogućavajući svojim partnerima proizvode koji kombinuju visoki kvalitet, inovaciju i ekološku odgovornost.

Jedan od ključnih aspekata inovacija u Puratosu je i posvećenost digitalizaciji i primeni novih tehnologija u proizvodnji. Korišćenjem pametnih alata i analize podataka, Puratos pomaže svojim klijentima da optimizuju procese proizvodnje, smanje otpad, poboljšaju kvalitet i smanje troškove. Na taj način, kompanija ne samo da unapređuje kvalitet proizvoda, već i pomaže svojim partnerima da ostvare veće profite.

Ulaganje u ljude i zajednice

Puratos je duboko posvećen zajednicama u kojima posluje. Njihovo ulaganje u obrazovne programe, posebno kroz pekarske škole, pruža mladim ljudima priliku da se obučavaju za budućnost i razvijaju svoje veštine u industriji pekarstva i poslastičarstva. Ove inicijative pomažu ne samo u obogaćivanju životnih mogućnosti, već i u obezbeđivanju novih generacija stručnjaka koji će oblikovati budućnost industrije.

Svi zaposleni u Puratosu rade u okruženju koje podstiče raznolikost i lično usavršavanje, jer kompanija veruje da je uspeh rezultat ne samo inovacija, već i ljudi koji stoje iza njih. Kroz podršku i razvoj svojih timova, Puratos gradi snažnu organizaciju koja je spremna da odgovori na sve izazove u prehrambenoj industriji. Proizvodnja u

Kragujevcu će 2025. godine biti potpuno automatizovana, čime će kompanija imati priliku da zaposli prve žene u proizvodnji koje neće obavljati nikakve teške fizičke poslove.

Puratos i budućnost hrane

Puratos neprestano nastoji da bude predvodnik u oblasti inovacija, održivosti i odgovornog poslovanja. Kroz stalni rad na stvaranju proizvoda koji zadovoljavaju savremene potrebe tržišta, istovremeno vodeći računa o zaštiti životne sredine i zdravlju ljudi, kompanija nastavlja da oblikuje budućnost pekarskih i poslastičarskih proizvoda na globalnom nivou.

Uz posvećenost inovacijama, održivosti i zajedničkom napretku, Puratos je kompanija koja ne samo da menja industriju, već doprinosi stvaranju bolje, zdravije i održivije budućnosti za sve. Kroz svoju jedinstvenu Puratos magiju, kompanija prepoznaje i stvara rešenja koja inspirišu, unapređuju i transformišu svakodnevne živote.

8. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusPolitika i društvo

Kako drvo iz Belorusije zaobilazi sankcije EU

by bifadmin 6. март 2025.

Evropska unija zapretila je da će nastaviti sa restriktivnim sankcijama protiv režima Aleksandra Lukašenka posle „maskarade“ od nedavnih predsedničkih izbora u Belorusiji. Međutim, kolko se te sankcije poštuju dokazuju podaci da je tržište EU preplavljeno zabranjenim proizvodima od drveta iz Belorusije, zahvaljujući „izvoznicima“ iz Kirgistana i Kazahstana, u kojima gotovo da nema šuma. Kirgistan je povećao izvoz drvne građe 18.000 puta, a Kazahstan 74 puta i postao najveći dobavljač EU za šperploče, koje nikada ranije nije proizvodio. Glavni distributeri drveta sa lažnim poreklom na teritoriji EU su firme u Litvaniji i Poljskoj.

Sve se može kad se oko zajedničkog cilja okupe ljudi puni međusobnog razumevanja i dobre volje. To pokazuju nedavno objavljeni rezultati dvogodišnjeg istraživanja o tome kako je uprkos sankcijama, drvo iz Belorusije preplavilo tržište EU, koje su sproveli novinari Beloruskog istraživačkog centra u saradnji sa kolegama u Litvaniji i Poljskoj. Ispostavilo se da koren može da raste u jednoj, a stablo istog drveta u drugoj državi, zahvaljujući lancu prevara i podmićivanja koji se proteže od Belorusije, preko Centralne Azije, do Litvanije i Poljske, odakle drvo lažnog porekla stiže u druge zemlje EU.

Krenimo od korenja. Ono se nalazi u Belorusiji, zemlji koja raspolaže zalihama od 1,5 milijardi kubnih metara drveta i gde 40% teritorije pokrivaju šume. Na zvaničnom sajtu beloruskog Ministarstva šumarstva piše da oko 70% prerade drveta u Belorusiji obavljaju članice Beloruskog industrijsko-trgovinskog koncerna za šumarstvo, preradu drveta i industriju celuloze i papira. Koncern objedinjuje 60 kompanija koje se bave svim fazama prerade drveta.

Belorusija je pre izbijanja rata u Ukrajini izvozila 60.000 kubnih metara rezane građe mesečno i bila je jedan od najvećih dobavljača Evropske unije drvetom i proizvodima od drveta. Tokom 2021. godine, cene drveta na svetskom tržištu su dostigle rekordne nivoe. Belorusija je te godine izvezla drveta i proizvoda od drveta u vrednosti od 2,3 milijarde dolara. Dve trećine ovog izvoza otišlo je na tržište EU, a glavni kupci beloruske robe, koja je uključivala rezane trupce i daske, šperploču i ivericu, pelete i brikete, bili su Poljska, Litvanija, Letonija, Nemačka i Holandija.

Ako neće EU, hoće Kinezi

Kada je izbio rat u Ukrajini, EU je u martu 2022. uvela sankcije Belorusiji na izvoz potašnog đubriva, naftnih proizvoda i drveta, zbog podrške njenog predsednika Aleksandra Lukašenka Rusiji. Regulatori su uvoznicima u EU dali rok do početka juna da rasprodaju zalihe pre nego što sankcije zvanično stupe na snagu. Prema podacima Eurostata, do pomenutog roka izvoz drveta iz Belorusije na tržište EU je pao više od 30 puta.

Belorusija je krenula u potragu za alternativnim tržištima, među kojima je najveći kupac beloruskog drveta postala Kina. Prema izjavi ministra šumarstva Aleksandra Kulika, Belorusija je u 2023. premašila izvoz rezane građe u odnosu na period pre sankcija. Izvozila je 77.000 kubnih metara mesečno, najviše na kinesko tržište. Dok je pre sankcija Kina otkupljivala 37% izvezene građe iz Belorusije, 2023. godine njen udeo je porastao na 52%. Skoro četvrtina beloruskog izvoza drvne građe završila je u Azerbejdžanu, što je neverovatan skok sa skromnih 4% pre sankcija, a svega 6% izvezenog drveta je otišlo u Rusiju.

U međuvremenu, prilično je smršao i plasman dozvoljene robe iz Belorusije na tržište Evropske unije. Prema podacima Eurostata, ukupan izvoz Belorusije u EU u 2023. sveo se na svega 1,4 milijarde evra, što je bilo skoro šest puta manje od izvoza EU u Belorusiju iste godine. Zemlje EU su iz Belorusije uvozile izolovanu žicu, uljanu repicu, sirovo olovo, staklo i staklenu ambalažu. S druge strane, Belorusija je iz EU najviše uvozila automobile i delove za vozila, mašine i delove za mašine, farmaceutske proizvode i medicinsku opremu. Dakle, u zvaničnim statistikama Belorusije i EU o međusobnoj trgovini, nigde se nije moglo ući u trag proizvodima od drveta.

Kazahstan izvozi šperploču koju ne proizvodi

Međutim, Eusrostat je počeo da beleži fenomen koji se protivi svim prirodnim zakonima – goleti u Kirgistanu i Kazahstanu preko noći su postale prašume. Izvoz drveta i proizvoda od drveta iz ove dve države eksplodirao je na tržištu Evropske unije. Izvoz drveta iz Kazahstana u EU porastao je 74 puta, a iz Kirgistana čak 18.000 puta, pri čemu je reč o državama koje su do tada u velikoj meri zavisile od uvoza drvne građe.

Šume pokrivaju svega 6% teritorije u Kirgistanu, koji je pre izbijanja rata u Ukrajini, proizvode od drveta najviše uvozio iz Rusije i Belorusije. Kazahstan ima još manje šuma, one zauzimaju tek 5% teritorije. Ova država je do 2022. najviše uvozila drvo iz Belorusije, Poljske i Litvanije, da bi godinu dana kasnije postala ne samo veliki izvoznik drvne građe, nego i najveći dobavljač EU za šperploče, koje nikada ranije nije proizvodila.

Istraga beloruskih, litvanskih i poljskih novinara je pokazala da se drvo i proizvodi od drveta dopremaju iz Belorusije u centralnu Aziju, najviše u Kirgistan i Kazahstan, gde lokalne firme prepakuju robu i obezbeđuju lažnu dokumentaciju o njenom poreklu. Novinari su uspeli da dođu do više od 40 ugovora između beloruskih i firmi u ove dve države, koji potvrđuju da se drvo iz Belorusije na ovaj način plasira u zemlje EU. Ukupna vrednost ovih ugovora iznosi oko 200 miliona evra.

Javne konsultacije o zaobilaženju sankcija

Ka zemljama EU putuju cele železničke kompozicije beloruskog drveta, a jedan od glavnih organizatora ovog posla je Oleg Narčuk, koji je nekada radio za državni Komitet za standardizaciju. Narčuk je i jedan od suvlasnika firme „Standard kvaliteta“, koja prema navodima beloruskih novinara, nudi klijentima usluge kako da zaobiđu sankcije nametnute Belorusiji, naročito zahvaljujući reeksportu preko Kirgistana.

Postoje dokazi da je kontraverzni konsultant direktno povezan sa najmanje tri firme u Kirgistanu, KSK Alliance, KSK Alliance Test Centre i KSK Trading, a prošle jeseni je čak javno govorio na temu „Uvoz robe u Republiku Belorusiju pod sankcijama“, na konferenciji koju je organizovao Nacionalni centar za marketing i proučavanje cena.

Istraživanje je otkrilo da ima bar još desetak beloruskih firmi koje su povezane sa partnerima u Kirgistanu i Kazahstanu, od kojih su neke za svega nekoliko meseci od osnivanja, izvezle preko 40.000 tona drvne građe. Ali posao ne bi mogao da funkcioniše bez razumevanja saradnika u EU. Kao glavni distributeri beloruskog drveta identifikovane su kompanije Vivalsa u Litvaniji i PLRBL u Poljskoj. U Litvaniji je vrednost uvezenog drveta porasla sa 3,5 miliona evra u 2022. na 11 miliona evra 2023. godine, a u Poljskoj sa 14 miliona na 68 miliona evra.

Novi rekord u izvozu drveta iz Belorusije

Kada su vlasti u Litvaniji posumnjale otkud su se odjednom pojavili dobavljači koji javnim preduzećima na tenderima nude drvnu građu po neverovatno niskim cenama i pritegle svoje carinike, najveći deo ove robe se preusmerio na Poljsku, koja je uzgred budi rečeno, na teritoriji EU glavni spoljnotrgovinski partner Belorusije.

Nadležni organi u Poljskoj nisu bili naročito raspoloženi da odgovaraju na pitanja novinara o švercu beloruskog drveta, pravdajući se „argumentom“ da ova tema nije u njihovoj nadležnosti. Jedino su se oglasili carinici, koji nisu dostavili nijedan od traženih podataka, ali su se požalili kako nemaju kapacitete da podrobno pregledaju sve carinske deklaracije i fakture u papirnoj formi, dok čekaju birokratiju da konačno donese zakon o elektronskoj dokumentaciji.

U međuvremenu, beloruski ministar šumarstva Aleksandra Kulika je objavio da je izvoz drveta u 2024. dostigao rekordnih milion kubnih metara, te da je više od polovine izvoza Belorusija plasirala na kinesko tržište. O tome koliko je izvezenog drveta završilo u EU, ministar se nije ispovedao u javnosti.

Zorica Žarković

Biznis & finansije 230, februar 2025. 

Foto: Oliver Paaske, Unsplash

6. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Beon active office sada otvoren i za male biznise i frilensere

by bifadmin 6. март 2025.

Tehnološki najnapredniji poslovni prostor u Srbiji, Beon active office, otvara svoja vrata startapima, frilenserima, vlasnicima malih biznisa i mikro timovima. Sada je ovaj jedinstveni koncept aktivnih kancelarija u Srbiji dostupan, osim za mala i srednja preduzeća i multinacionalne kompanije, i za pojedince koji od radnog ambijenta očekuju više.

on active office je savršeno rešenje jer se prilagođava potrebama svojih stanara, a ne obrnuto, stvarajući tako fleksibilno okruženje koje podstiče kreativnost i maksimalizuje produktivnost. Sve što je rezidentima potrebno je kompjuter i mogu da krenu sa radom.

Naime, Beon active office u Srbiju je oktobra meseca 2024. godine doneo INEX, međunarodna grupacija sa značajnim brojem uspešnih komercijalnih i rezidencijalnih projekata u drugim zemljama. Time je domaćem tržištu predstavljen koncept koji podrazumeva mnogo više od tradicionalne kancelarije. Samo šest meseci nakon otvaranja, ovaj prostor je postao novi standard za budućnost poslovanja, prepoznat kao centar za rast i inovaciju.

Iako je prvobitno bio namenjen srednjim i velikim timovima, vrlo brzo je postalo jasno da su rešenja koja nudi savršeno prilagođena i manjim, rastućim timovima i pojedincima u Srbiji, koji prepoznaju vrednost fleksibilnosti, dinamičnosti i inovativnosti u poslovanju.

Šta Beon active office čini posebnim?

Pre svega, lokacija – smešten je u samom srcu biznis centra Beograda, na adresi Španskih boraca broj 3, na Novom Beogradu. Ono što prvo ostavlja utisak na svakog ko kroči u prostor je, naravno, dizajn. Ambijent je uređen minimalistički i ispunjen je pastelnim bojama poput zelene i ljubičaste, što mu daju toplinu, dok veliki prozori omogućavaju da prirodna svetlost uđe u svaki kutak. U ovom slučaju, savremeni dizajn nije samo estetski izbor već i ključni faktor koji podstiče produktivnost.

Beon active office nudi tihe zone za bolji fokus, fleksibilne prostore za timski rad, konferencijske sale i deo za održavanje događaja i proslava. Prostor je obogaćen soft zonama, coffee point-om i open space delom koji je idealan za druženje. U okviru objekta takođe je dostupan parking za zaposlene i posetioce. Jednostavno, sve što je potrebno za produktivni radni dan, ovde je dostupno.

Savremeni dizajn je podržan najnovijom tehnologijom koja omogućava besprekornu efikasnost i komfor. Prostor je opremljen modernim inženjerskim rešenjima kao što su pametno osvetljenje, kontrola klime i napredni bezbednosni sistemi. INEX-ova digitalna rešenja unapređuju povezanost, automatizaciju i operativnu transparentnost, dok specijalna mobilna aplikacija pruža analitiku u realnom vremenu čime se optimizuje prostor i smanjuju troškovi.

Dodatno, mobilna aplikacija Beon active office-a rezidentima olakšava obavljanje svakodnevnih zadataka. Korisnici mogu lako da rezervišu kancelarije i konferencijske sale. Aplikacija omogućava prilagođavanje osvetljenja i temperature, dok pozivanje gostiju i komunikacija sa timom postaju jednostavni. Takođe je moguće angažovati IT podršku putem jednog klika.

Ovaj ready-to-move-in koncept omogućava rezidentima da po dolasku odmah započnu sa radom. Sve što je potrebno jeste da donesu svoj laptop, a potrebni nameštaj i instalacija interneta su već tu. Posebna pogodnost jeste to što jedna cena obuhvata sve troškove, od računa do čišćenja i održavanja prostora. To olakšava upravljanje troškovima, te briga o raznim računima postaje prošlost.

Za kraj, ali ne manje važno, u Beon active office-u svaki detalj je osmišljen s ciljem da se stvori zdraviji radni ambijent, smanji ekološki otisak i doprinese boljoj budućnosti. Tako, na primer, inovativna inženjerska rešenja smanjuju potrošnju energije za čak 40 odsto, dok nadzor kvaliteta vazduha osigurava zdrav i prijatan radni prostor.

Bez obzira na to da li ste velika kompanija, startap ili pojedinac koji želi da unapredi svoj radni ambijent, Beon active office pruža rešenja koja savršeno odgovaraju potrebama modernog poslovanja. Ovaj inovativni prostor okuplja profesionalce svih vrsta koji dele istu viziju – usmereni su na budućnost, rast i ostvarivanje ambicioznih ciljeva.

6. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Tramp odložio primenu carina na uvoz automobila iz Kanade i Meksika

by bifadmin 6. март 2025.

Iz američkih carina na uvoz kanadske i meksičke robe ipak će biti izuzeti automobili, saopštio je danas Donald Tramp.

Da podsetimo, u ponedeljak u ponoć SAD su uvele carine od 25% na uvoz iz Meksika i Kanade i dvostruko povećale carine na kinesku robu koje sada iznose 20%.

Kanadski premijer Džastin Trudo uzvratio je protivcarinama u istoj visini za američku robu vrednu 155 milijardi dolara, od kojih su neke stupile na snagu odmah a neke će tek za 21 dan. Predsednica Meksika Klaudija Šejnbaum bi trebalo u nedelju da objavi koje će kontra mere ova zemlja preduzeti, a Kina je već uvela carine na poljoprivredne proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država.

Dok se trgovinski rat zaoštravao, Tramp je održao sastanak sa „velikom trojkom“ odnosno sa predstavnicima automobilskih kompanija Ford, Dženeral Motors i Stelantis. Posle tog sastanka odlučio je da odloži primenu carina na automobile koji se uvoze iz Kanade i Meksika, gde pomenute kompanije imaju svoju proizvodnju.

To, kako kažu iz Bele kuće, ne znači da su carine na vozila ukinute već da je njihova primena odložena za mesec dana kako bi automobilski giganti imali vremena da se konsoliduju i da šta mogu od proizvodnje prebace u SAD.

Posle objave o odlaganju carina akcije navedenih kompanija su skočile – Forda za 5%, Dženeral Motorsa za 7% a Stelantisa čak za 9%.

Izvor: BBC, Euronews

Foto: xaverle, Pixabay

6. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • U Švedskoj se zbog rudnika raseljava čitav grad
  • Sve više škola proizvodi i prodaje struju
  • Retki minerali postali novo oružje u globalnom ratu tehnologije i moći
  • Rastu kupovine karticama preko interneta, ali sporije nego ranije
  • Od dijaspore više novca nego od stranih investicija

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit