NAJNOVIJE
Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi...
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Fič oborio kreditni rejting Francuske

by bifadmin 14. септембар 2025.

Agencija za kreditni rejting snizila je rejting Francuske, samo nekoliko dana nakon što je zemlja imenovala novog premijera.

Agencija je navela „povećanu fragmentaciju i polarizaciju domaće politike“ kao osnovu za sniženje rejtinga Francuske sa AA- na A+, preneo je Politiko. Izgledi za rast (povrtak na stari rejting) su stabilni, saopštio je Fič rejtings.

„Od vanrednih zakonodavnih izbora sredinom 2024. godine, Francuska je imala tri različite vlade. Ova nestabilnost slabi sposobnost političkog sistema da sprovede značajnu fiskalnu konsolidaciju i čini malo verovatnim da će se glavni fiskalni deficit svesti na 3 procenta BDP-a do 2029. godine, kako je ciljala odlazeća vlada“, navedeno je u saopštenju agencije Fič.

Sniženje rejtinga dolazi u trenutku kada Francuska prolazi kroz političku krizu i bori se da smanji svoj ogroman javni dug, navodi Politiko.

U utorak je francuski predsednik Emanuel Makron imenovao Sebastijana Lekornija za premijera nakon što je njegov prethodnik, Fransoa Bajru, svrgnut dan ranije.

Njemu je izglasano nepoverenje zato što je predložio da se za sledeću godinu budžet smanji za 43,8 milijardi evra.

„Očekujemo da će predsednički izbori 2027. godine dodatno ograničiti mogućnosti za fiskalnu konsolidaciju u bliskoj budućnosti i da postoji velika verovatnoća da će se politički zastoj nastaviti i nakon izbora“, saopštila je agencija.

Agencije Mudis i Standard end Purs će proceniti kreditni rejting zemlje u oktobru i novembru.

Izvor: Tanjug

Foto: Unsplash

14. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Telekom preuzima 18 lokalnih kablovskih operatera

by bifadmin 14. септембар 2025.

Državna telekomunikaciona kompanija planira da preuzme lokalne kablovske operatore u naredne dve godine

„Ovo je logičan kraj potpune konsolidacije tržišta kada mali lokalni operatori izlaze sa tržišta prodajom najvećem operatoru. Ukupno planiramo da preuzmemo 18 malih kablovskih operatora u sledeće dve godine“, navode iz Telekoma Srbija.

Konsolidacija tržišta je plan sa kojim je Telekom počeo još 2018. godine, a sa planiranim akvizicijama u naredne dve godine taj plan će biti zaokružen, što će Telekomu Srbija, kako je navedeno, omogućiti da u vremenu koje dolazi bude operator bez premca u ovom delu Evrope.

Pojedini medini su objavili da Telekom planira da kupi još pet manjih operatora u Srbiji i to: Nova Telnet bežične i kablovske telekomunikacije. Porodin, Media KDS Sombor, MSAT Inženjering Petrovac na Mlavi, Link 016 Lebane i KATV Čoka.

Izvor: Tanjug

Foto: Pixabay

14. септембар 2025. 0 komentara
2 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Zagađeni vazduh povećava rizik od razvoja demencije

by bifadmin 13. септембар 2025.

Naučnici sa Univerziteta Džon Hopkins otkrili su da sitne čestice zagađenog vazduha, poznate kao PM2.5, mogu podstaći nastanak razarajućih oblika demencije tako što izazivaju toksična taloženja proteina u mozgu.

Rezultati istraživanja objavljeni su 4. septembra u časopisu „Science“.

Studija je analizirala podatke o 56,5 miliona pacijenata u SAD-u u periodu od 2000. do 2014. godine. Zaključeno je da osobe koje žive u područjima s većim koncentracijama PM2.5 čestica imaju znatno veći rizik od razvoja Levi demencije, drugog najčešćeg oblika ove bolesti posle Alchajmera.

Eksperimenti na miševima potvrdili su nalaz – životinjama izloženim česticama odumirale su nervne ćelije, imale su smanjenu masu mozga i kognitivni pad. Kod genetski modifikovanih miševa, kojima je nedostajao protein alfa-sinuklein, ovakve promene nisu uočene, što upućuje na ključnu ulogu tog proteina u razvoju bolesti.

„Za razliku od starosti ili genetike, zagađen vazduh je faktor rizika koji se može menjati. Najvažnija poruka ove studije jeste da su politike čistog vazduha ujedno i politike zaštite zdravlja mozga“, izjavio je dr Xiaobo Mao, glavni autor istraživanja.

Koautor studije, profesor Ted Doson, dodao je da dokazi jasno pokazuju povezanost između kvaliteta vazduha i neurodegenerativnih bolesti.

„Potrebna je zajednička akcija kako bi se očuvao čist vazduh, jer je to jedan od najefikasnijih načina prevencije demencije.“

Naučnici ističu da rezultati imaju globalne implikacije – smanjenje emisija iz industrije i saobraćaja, bolje upravljanje požarima i ograničavanje korišćenja drva u domaćinstvima mogli bi značajno da doprinesu smanjenju širenja neurodegenerativnih bolesti širom sveta.

Izvor: 021.rs

Foto: Pixabay

13. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U avgustu najviše poskupelo voće i nakit

by bifadmin 13. септембар 2025.

Inflacija je u avgustu blago usporila – potrošačke cene su, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane za 4,7 odsto. Najviše je poskupelo voće, za 30,8 odsto, dok su nakit i satovi uvećali cenu za 27,1 procenat.

Međugodišnja inflacija na kraju 2024. bila je 4,3 odsto, da bi u januaru 2025. godine ubrzala na 4,6 procenata. U februaru je blago usporila na 4,5 odsto. Martovska međugodišnja inflacija je 4,4 procenta, a aprilska četiri odsto, da bi u maju usporila na 3,8 procenata. U junu je ponovo ubrzala na 4,6 odsto, a u julu dodatno – na 4,9 odsto. Sada je blago usporila na pomenutih 4,7 procenata.

Hrana je, za godinu dana, poskupela za 7,2 odsto. Podsetimo, međugodišnja stopa inflacije hrane samo mesec dana ranije, u julu, bila je 7,4 odsto, dok je u junu bila 6,7 procenata.

U avgustu ove godine u poređenju sa avgustom 2024. najviše je, za 30,7 odsto, poskupelo – voće, objavio je RZS. Podsetimo, julska međugodišnja stopa rasta cene voća bila je 35,7 procenata, a junska 31,6 odsto.

Grupa namirnica „kafa, čaj i kakao“ poskupela je za 23,8 odsto, dok je rast cena povrća bio 13,2 procenta.

Meso je za 12 meseci poskupelo 4,2 odsto (avgust ove u odnosu na avgust prošle godine).

Bezalkoholna pića poskupela su za 12,5 odsto.

Prevoz putnika železnicom za godinu dana poskupeo za 23,8 odsto, a nakit i satovi za – 27,1 odsto.

Zdravlje

Kada je reč o inflaciji u oblasti zdravlja, najveći procenat poskupljenja, od 7,8 odsto, beleže medicinske usluge.

Stomatološke usluge skuplje su za šest odsto, zdravstvene nebolničke usluge skuplje su za 5,2 odsto, dok su lekovi poskupeli za 5,6 procenata, stoji u izveštaju RZS.

Veterinarske i druge usluge za životinje za godinu dana poskupele su 15,4 odsto.

Odvođenje otpadne vode skuplje 13,8%

Snabdevanje vodom i ostale stambene usluge poskupele su 12,2 odsto – snabdevanje vodom za 12,1 odsto, a odvođenje otpadne vode za 13,8 odsto, dok je odnošenje smeća poskupelo za 11,6 procenata.

Stvarne stambene rente su za godinu dana, od prošlog do ovog avgusta, porasle za 3,3 procenta.

Paket-aranžmani za 12 meseci uvećali su cenu za 15,3 odsto.

Energenti

Električna energija za domaćinstvo nije menjala cenu od novembra 2023, dok je gas od prošlog do ovog avgusta skuplji za 0,5 odsto.

Daljinsko grejanje skuplje je za 5,4 odsto.

I dalje su jeftinija samo čvrsta goriva – u avgustu 2025. u odnosu na avgust 2024. cena ogreva je pala neznatno – svega za 0,7 odsto.

Podsetimo, najveće poskupljenje ogreva zabeleženo je u decembru 2022. u odnosu na isti mesec 2021 – tada su čvrsta goriva poskupela za čak 51,4 odsto.

Mesečna inflacija 0,2%

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu 2025. godine, u odnosu na jul 2025. godine, u proseku su više za 0,2 odsto.

„Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u avgustu 2025. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama Rekreacija i kultura (0,9%), Restorani i hoteli (0,8%), Hrana i bezalkoholna pića (0,6%), Zdravlje (0,4%), Oprema za stan i tekuće održavanje (0,2%) i Stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva (0,1%). Pad cena je zabeležen u grupi Odeća i obuća (-1,0%) i Transport (-0,4%)“, naveo je RZS.

Cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale.

U poređenju sa decembrom 2024. godine cene u avgustu 2025. povećane su u proseku za 3,5 odsto.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

13. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Ne postoji nijedan zakon koji reguliše prisutnost mikroplastike u hrani i piću

by bifadmin 12. септембар 2025.

Samo jedna flaša vode može sadržati stotine hiljada čestica plastike, a hrana poput pakovanog mesa, sira, voća i povrća dodatno je kontaminirana pri svakodnevnom otvaranju ambalaže, izjavila je stalna izvestiteljka za bezbednost hrane Evropskog parlamenta Biljana Borzan.

Kako bi se utvrdili stvarni rizici i otvorio put zakonskoj regulativi, Borzanova je u svojstvu šefice Evropskog parlamenta za odnose sa EFSA-om zatražila od Agencije najopsežnije istraživanje o uticaju mikroplastike na ljudsko zdravlje do sada.

Deca izložena mikroplastici od začeća do smrti

– Naša deca su prva generacija koja je izložena mikroplastici od začeća do smrti. Istraživanja pokazuju da mikroplastika može ući u mozak, povećati rizik od Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, ugroziti plodnost i razvoj fetusa, te doprineti razvoju dijabetesa i moždanog udara. Plastika je postala tihi otrov našeg svakodnevnog života – poručila je Borzanova. Ona je upozorila da danas ne postoji nijedan zakon koji reguliše prisutnost mikroplastike u hrani i piću. Kako je rekla, ovo je istorijski trenutak jer će se po prvi put tačno utvrditi koliko plastike unosimo, kako ona utiče na naše telo, posle čega bi se mogli postaviti i temelji prvog evropskog zakona o mikroplastici u hrani.

– Generacije su pile vodu iz olovnih cevi, gradile kuće od azbesta i pušile u avionima. Sve je to tada izgledalo bezopasno dok nismo videli strašne posledice. Mikroplastika je nova tema i još uvek možemo da promenimo situaciju – rekla je Borzanova. Stalna izvestiteljka o bezbednosti hrane je upozorila da su dosadašnja saznanja o prisutnosti mikroplastike u telu alarmantna i najavila je najopsežnija istraživanja do sada koje će na njenu inicijativu sprovesti Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA).

– Mikroplastika je postala pitanje ljudskog zdravlja. Pronađena je u krvi, plućima, pa čak i u mozgu. Čestice plastike otkrivene su i u majčinom mleku i posteljici, što znači da prelaze generacije i pogađaju i one koji još nisu rođeni. Najviše me brine što je mikroplastika nađena i u formulama za bebe, ali i u majčinom mleku u gotovo 40 odsto uzoraka. To je podatak koji bi trebalo da zabrine svakog od nas – upozorila je Borzanova.

Kako je plastika ušla u krv

Da podsetimo na činjenice iz 2022, britanski „Gardijan“ je saopštio da je prvi put u ljudskoj krvi otkrivena mikroplastika poreklom iz boca za piće, upakovane hrane i plastičnih kesa. Istraživači sa jednog univerziteta u Amsterdamu su analizirali uzorke krvi 22 učesnika, a 80 odsto njih sadržalo je plastične čestice. Pronađena je PET plastika (polietilen-tereftalat), koja se prvenstveno koristi kao ambalaža za bezalkoholna pića, sokove i vode i to u 50 odsto uzoraka. Polistiren, koji se obično koristi u prehrambenoj industriji kao pribor za jednokratnu upotrebu, šolje i posude, pronađen je u 36 odsto uzoraka. Polietilen, koji se koristi za namirnice i kese za smeće, otkriven je u 23 odsto uzoraka.

– Ovo istraživanje je prva indikacija da imamo polimerne čestice u krvi i svakako treba da budemo zabrinuti zbog toga – izjavio je za „Gardijan“ istraživač ekotoksikolog. Ta plastika je odnekud morala da uđe u krvotok, dakle, po svemu sudeći, mi jedemo mikroplastiku koja je u hrani ili je unosimo kada pijemo tečnost.

Stručnjaci upozoravaju da je plastika oko nas već čitav vek. Pre desetak godina je nakon saznanja da je BPA, bisfenol A supstanca koja se dodaje plastici, kancerogen pokrenuta akcija da se BPA izbaci iz svih proizvoda od plastike. Pitanje je koliko je drugih komponenti plastike opasno po zdravlje, a hteli, ne hteli – u nama već postoji mikroplastika.

Izvor: Blic Biznis/ Politika

Foto: Pixabay

12. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako uništiti bankovnu karticu koja je istekla?

by bifadmin 12. септембар 2025.

Pravilno uništavanje je obavezno jer bankovne kartice sadrže osetljive podatke

Stara EC- ili giro-kartica više ne važi, a nova je spremna da zauzme mesto u vašem novčaniku. Međutim, budite oprezni jer staru karticu nikako ne bi trebalo da bacite u kantu za smeće.

Pravilno uništavanje je obavezno jer bankovne kartice sadrže osetljive podatke i ako završe u pogrešnim rukama može da dođe do zloupotrebe.

Uništavanje podataka

Pre nego što karticu odložite, morate da je učinite neupotrebljivom. Imena, brojevi, čip i magnetska traka moraju biti uništeni. Najjednostavnije rešenje su makaze – bitno je da se preseče čip i traka. Tek tada kartica postaje bezopasna.

Gde odložiti ostatke kartice?

Banka – poslovnice preuzimaju stare kartice i šalju ih na reciklažu.

Onlajn banke – mnoge nude opciju povrata, uz obaveštenje u aplikaciji ili internet-bankarstvu.

Reciklažna dvorišta – prihvataju čip-kartice kao elektronski otpad.

Supermarketi i prodavnice elektronike – u kutije za elektronske uređaje moguće je ubaciti karticu, ali tek nakon što je isečena.

Zašto kartice ne smeju u kućni otpad?

Bankovne kartice spadaju u elektronski otpad jer sadrže mikročip.

Pored plastike, u njima se nalaze metali poput bakra i zlata. Ako završe na deponiji, oslobađaju se štetne materije koje ugrožavaju zdravlje i okolinu.

Izvor: 24sedam

Foto: Pixabay

12. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

CPE: Kolika je plata dovoljna za život?

by bifadmin 12. септембар 2025.

S obzirom da je Vlada danas donela odluku o visini minimalne zarade za narednu godinu, Centar za politike emancipacije (CPE) uradio je novi obračun plate za život, na osnovu inflacije u 2024. godini.

Minimalac će sledeće godine iznositi 64.554 dinara, a prema računici CPE, plata koja je dovoljna da pokrije osnovne socijalne i egzistencijalne potrebe radnika i njihovih porodica, baš onako kako minimalnu zaradu opisuju i naš Zakon o radu i standardi Međunarodne organizacije rada iznosi 150.670 dinara.

„Iako se jaz između minimalne zarade i plate za život smanjuje, on i dalje ostaje veliki. Aktuelna minimalna zarada u proseku iznosi 54.200 dinara i pokriva 36 odsto onoga što je dovoljno za život“, navodi se u saopštenju CPE.

Oni napominju da svako povećanje minimalnih zarada, koje se trenutno nalaze ispod praga rizika od siromaštva za tročlano domaćinstvo, treba gledati kao pozitivnu tendenciju.

„Međutim, minimalna zarada bi trebalo da budu garant da radnici i radnice ne budu u riziku od siromaštva, a to nije slučaj – minimalna zarada i dalje nije dovoljna da zadovolji osnovne potrebe ljudi. Zato nam je potrebna procena plate za život i razvojna politika koja će imati za cilj da svima obezbedi dostojanstvene zarade od kojih se živi, a ne preživljava“, ističu u ovoj organizaciji.

Obračun plate za život rađen je na osnovu istraživanja međunarodne mreže Clean Clothes Campaign koja okuplja organizacije i sindikate iz celog sveta u borbi za bolje uslove rada u industriji tekstila.

Izvor: Danas Online

Foto: Pixabay

12. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

BIZIT konferencija 2025: „Rešenja, ne izgovori“ – dve dana praktičnih tehnoloških inovacija u Beogradu

by bifadmin 12. септембар 2025.

BIZIT konferencija se vraća 4. i 5. novembra u Hotel Metropol Palace u Beogradu, sa jasnim ciljem da učesnicima pruži konkretna rešenja, umesto teorijskih izgovora. Pod sloganom „Rešenja, ne izgovori“, konferencija okuplja profesionalce, IT stručnjake, menadžere i inovativne preduzetnike koji žele da unaprede svoje poslovanje kroz tehnologiju.

Poseban fokus biće na tehnologijama koje omogućavaju optimizaciju procesa, poboljšanje efikasnosti, unapređenje korisničkog iskustva i jačanje konkurentnosti kompanija u digitalnom okruženju.

Prvi dan – 4. novembar: Data centri, Cyber Security i Smart World

Prvi dan fokusira se na infrastrukturu budućnosti: od naprednih sistema upravljanja podacima i skladištenja, preko efikasnosti i energetske optimizacije data centara, do cloud computinga i virtualizacije. Učesnici će diskutovati o aktuelnim izazovima sajber sigurnosti – prevenciji sajber napada, zaštiti mreža i podataka, bezbednosti mobilnih i IoT uređaja, kao i o razvoju novih tehnologija u ovom segmentu. Poseban prostor biće posvećen pametnim gradovima i Internetu stvari (IoT), koji oblikuju naš svakodnevni život.

Drugi dan – 5. novembar: Poslovni softver, marketing i Smart World

Drugi dan konferencije vodi učesnike kroz praktična rešenja za poslovanje i digitalnu transformaciju. Fokus će biti na ERP i CRM sistemima, DMS i WMS rešenjima, integraciji poslovnih sistema i automatizaciji procesa, ali i na e-commerce i e-banking rešenjima.

Pored toga, biće obrađene teme iz oblasti digitalnog marketinga, analize podataka i uticaja društvenih mreža, kao i primena kolaboracijskih alata u virtuelnom okruženju. Drugi dan takođe pruža uvid u inovacije u e-zdravlju i zelenoj energiji, sa praktičnim primerima primene u realnom poslovanju.

BIZIT 2025 nije samo prilika za učenje – ovo je mesto gde se stvaraju kontakti, razmenjuju iskustva i otkrivaju rešenja koja mogu odmah da se primene. Učesnici će imati priliku da se povežu sa liderima i stručnjacima iz regiona, razmene iskustva i najbolje prakse, ali i da otkriju najnovije tehnologije i softverska rešenja koja oblikuju budućnost poslovanja.

Svi učesnici će izaći sa konferencije sa jasnim idejama i praktičnim smernicama za unapređenje svojih organizacija.

12. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Некатегоризовано

Apatinska pivara predstavila najnoviji Izveštaj o održivom razvoju

by bifadmin 12. септембар 2025.

Apatinska pivara, članica Molson Coors Grupe, tradicionalno je i ove godine objavila svoj godišnji Izveštaj o održivosti pod nazivom „Dali smo održivu reč“, koji prikazuje najznačajnije rezultate u oblasti održivog poslovanja tokom prethodne godine. Ovaj izveštaj još jednom potvrđuje posvećenost pivare očuvanju resursa, energetskoj efikasnosti, društvenoj odgovornosti i primeni principa cirkularne ekonomije u svakodnevnim operacijama.

Održivost kao ključna poslovna vrednost

Održivost je već decenijama sastavni deo poslovanja Apatinske pivare, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou. Pivara kontinuirano unapređuje procese proizvodnje, efikasno upravlja vodnim resursima i energijom, smanjuje emisije štetnih gasova i promoviše odgovornu konzumaciju.

„U godini iza nas nastavili smo da gradimo održiv i odgovoran biznis, vodeći računa o ravnoteži između poslovnog rasta, brige o ljudima i očuvanja životne sredine. Ulagali smo u inovacije, razvoj zaposlenih i održive tehnologije, svesni da svaki korak koji danas preduzmemo ostavlja trag u budućnosti. Naš Izveštaj o održivosti je više od pregleda rezultata – to je potvrda naše posvećenosti da zajedno sa partnerima i zajednicom stvaramo dugoročnu vrednost“, izjavio je Igor Vukašinović, generalni direktor Apatinske pivare.

Šta sve izlazi iz Apatinske pivare, a nije pivo?

Apatinska pivara već decenijama pokazuje da održivo poslovanje ne znači samo očuvanje resursa, već i cirkularnu ekonomiju na delu.

Pored vrhunskih pivskih brendova, iz pivare kroz proces proizvodnje svakodnevno izlazi i niz korisnih resursa i nusproizvoda koji pronalaze svoju novu svrhu:

• Biogas, dobijen preradom otpadnih voda, koristi se za proizvodnju električne i toplotne energije putem kogenerativnog postrojenja, koje zadovoljava energetske potrebe ekvivalentne potrošnji oko 200 domaćinstava. Toplotna energija se vraća u proces proizvodnje, čime se zatvara krug energetske samoodrživosti.

• Solarna elektrana, postavljena na krovovima proizvodnog pogona, kao i na krovu postrojenja za preradu otpadnih voda, godišnje proizvodi gotovo milion kilovat-sati struje – dovoljno da zadovolji potrebe oko 250 domaćinstava i smanji emisiju CO₂ za više od 1.200 tona.

• Treber (pivski trop), nusproizvod u procesu proizvodnje, bogat vlaknima i proteinima, koristi se kao stočna hrana.

• Pleva iz slada, koja se ranije odlagala, sada se koristi za proizvodnju peleta – samo tokom prošle godine je 35 tona ovog otpada dobilo novu svrhu i sprečeno je njihovo odlaganje. Na otpad se ne šalju ni otpadne etikete ni biološke sirovine koje se šalju na kompostiranje.

• Biokompost, nastao iz procesa prerade otpadnih voda, koristi se za oplemenjivanje zemljišta na organskim zasadima maline u Čonoplji, zatvarajući još jedan krug održivosti – od pivare do organske proizvodnje.

Ljudi, zajednica i društvena odgovornost

Sa vizijom „Ljudi su nam uvek na prvom mestu“, Apatinska pivara aktivno gradi inkluzivnu radnu sredinu i pruža podršku zaposlenima u postizanju ravnoteže između posla i privatnog života. Kompanija je nosilac prestižnog Family Friendly sertifikata, a proteklih nekoliko godina dobija priznanje Top Employer, potvrđujući vrednost i uspešnost svih napora usmerenih na brigu o zaposlenima.

Pivara već 19 godina sprovodi kampanju „Kad pijem ne vozim“ u saradnji sa Upravom saobraćajne policije i Agencijom za bezbednost saobraćaja, promovišući bezbednost i odgovornu konzumaciju alkohola. Takođe, kroz projekat „Reciklirajte i Vi“, u saradnji sa partnerima, podiže svest o važnosti reciklaže i pravilnog odlaganja ambalažnog otpada.

Apatinska pivara kontinuirano dokazuje da je održivost više od obaveze – to je investicija u bolju budućnost. Kroz implementaciju principa cirkularne ekonomije i energetsku tranziciju, kompanija ostavlja konkretan, pozitivan trag i služi kao primer kako industrija može doprineti zdravijoj životnoj sredini i snažnijoj zajednici.

12. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja

by bifadmin 12. септембар 2025.

DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja. Ovaj jubilej predstavlja svedočanstvo kontinuiteta, poverenja i posvećenosti kompanije svojim klijentima, partnerima i zaposlenima od 1945. godine do danas.

Izuzetno posećena proslava, održana 10. septembra u kompleksu Belog dvora u Beogradu, okupila je mnogobrojne poslovne partnere, predstavnike državnih institucija, članove diplomatskog kora, italijanskih poslovnih asocijacija, medijske poslenike i zaposlene u kompaniji. Ugledni gosti su imali priliku da u izvanrednom ambijentu uživaju u svečanom programu, koji je, između ostalog, uključio projekciju filma o 80 godina DDOR-a, kao i nastupe renomiranih muzičkih umetnika.

Tokom osam decenija, DDOR je prošao izvanredan put kontinuiranog rasta – od državnog osiguravajućeg instituta do moderne osiguravajuće kompanije, danas ponosnog člana vodeće italijanske grupe Unipol. Ovaj jubilej je potvrda transformacije, vizije i predanosti svih koji su doprinosili razvoju kompanije.

„Putovanje DDOR-a počelo je davno, a kompanija je od tada prešla mnogo više od hiljadu milja. Prošla je kroz periode koji su oblikovali ovu zemlju, savladavala teške izazove koji su zahtevali istrajnost, prilagodljivost i zajednički trud, uvek težeći da doprinese pozitivnim promenama u regionu. Verujem da smo daleko stigli, da smo se uspešno prilagođavali promenama, i postavili čvrste temelje za budućnost kompanije, zahvaljujući podršci naše Grupe i vrednostima i principima koje delimo.“, rekao je, pozdravljajući goste na obeležavanju značajnog jubileja, predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja, Frančesko Maši /Francesco Masci/.

Kompanija DDOR osiguranje nastavlja s dugoročnom poslovnom strategijom koja je zasnovana na ključnim vrednostima – poverenju, odgovornosti i posvećenosti, spremna da u narednim decenijama svojim klijentima pruži još više sigurnosti svake vrste.

12. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi na osnovu ugovora o delu
  • Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda u EU?
  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit