NAJNOVIJE
Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi...
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Zemljoposednici od seljaka hoće i subvencije i novac od zakupa

by bifadmin 11. август 2025.

Poljoprivrednici koji uzimaju zemlju u zakup našli su se u problemu pošto vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne žele da im daju ugovore o zakupu, kako bi sami uzeli novac za subvencije. Tako bez subvencija ostaju oni koji poljoprivredno zemljište zaista i obrađuju i u njega ulažu.

Poljoprivrednici su pokrenuli akciju „Prijavi vlasnika koji neće da ti da ugovor“ kojom pozivaju zakupce zemljišta da se udruže i javno objave imena onih vlasnika koji odbijaju da potpišu ugovore.

Poljoprivrednik iz Simićeva u Opštini Žabari Ljubiša Mladenović protivi se toj akciji i kaže da nije na poljoprivrednicima da prijavljuju vlasnike zemlje sa kojima decenijama žive, već da tim problemom treba država da se pozabavi.

– A problem je u subvencijama po hektaru. Oni smatraju da je zemlja njihova i da imaju pravo na subvencije i neće da im daju u zakup. To bi država trebalo malo da reši to pitanje, a ne mi međusobno da se prijavljujemo i svađamo – kazao je poljoprivrednik iz Simićeva za N1.

On dodaje da problem postoji već nekoliko godina I da se više puta pričalo o tome.

– Da hoće, mogli bi da reše. U e-agraru sve piše, da provere malo ko ima upisane parcele, malo da vide promet preko računa. Imamo slučajeve da mnogi ljudi koji nisu poljoprivrednici kupuju zemlju i konkurišu za subvencije – objašnjava Mladenović šta se dešava u praksi.

Kako kaže, vlasnici zemlje koji konkurišu za subvencije potom daju zemlju u zakup i tako bez subvencije ostaju oni koji zemlju zaista i obrađuju.

– I to svi mi znamo. Ako se svađamo, mi ćemo ostati bez te zemlje od koje živimo – zaključio je.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

11. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko operatora ima u Srbiji koji se bave SMS porukama koje se naplaćuju

by bifadmin 10. август 2025.

Tri operatora sa najvećim prihodom od pružanja usluga sa dodatom vrednošću i usluga prenosa poruka u 2024. godini su novosadski Parking servis, Komtrejd i NTH Media, pokazuju podaci koje je objavio RATEL.

Usluge sa dodatom vrednošću i usluge prenosa poruka koje su pružali operatori, prema nameni, možemo podeliti na usluge glasanja telefonom, poslove marketinga, zabavni sadržaj, sadržaj za decu, humanitarnu pomoć, sadržaj za odrasle, igre na sreću, prenos SMS obaveštenja, bulk poruke (masovno slanje SMS ili MMS poruka na veliki broj korisnika odjednom) koje se šalju u marketinške svrhe, zatim plaćanje robe i usluga i ostalo, objašnjava RATEL.

Operatori su od ovih usluga proteklih godina ostvarivali ukupne prihode od 1,1 do 1,6 milijardi dinara godišnje.

„U 2024. godini, prema dostavljenim podacima, prihod na ovom tržištu je iznosio oko 1,5 milijardi dinara, što znači da su prihodi operatora veći za oko 26 odsto u odnosu na prošlu godinu“, navodi RATEL.

Koji su najveći operateri

Tri operatora sa najvećim prihodom od pružanja usluga sa dodatom vrednošću i usluga prenosa poruka u 2024. godini su: JKP Parking servis Novi Sad, Komtrejd i NTH Media, koji zajedno zauzimaju 45 odsto tržišta usluga sa dodatom vrednošću.

Parking servis Novi Sad ima tržišno učešće 28 odsto, Comtrade devet odsto, a NTH media osam procenata.

Slede operatori One Click Solution sa tržišnim udelom od sedam odsto, pa eNgY Solution sa pet procenata udela.

Ostali operatori (trebalo bi da je reč o 29 preostalih) imaju pojedinačno manje udele od pet odsto, a zajedno drže 43 odsto tržišnog „kolača“.

Izvor:Ratel

Brojevi i minuti

„Za potrebe pružanja usluga prenosa glasa sa dodatom vrednošću, operatori su raspolagali sa 280 brojeva, što je za 60 manje nego prošle godine“, navodi RATEL u godišnjem Pregledu tržišta elektronskih komunikacija.

 

Usluge prenosa glasa sa dodatom vrednošću u 2024. godini su realizovane u obimu od oko 1,272 miliona minuta.

U 2024. usluge prenosa poruka (bulk poruke) i prenosa poruka sa dodatom vrednošću su realizovane u obimu od 1,059 milijardi poruka, od čega 95 odsto čini prenos poruka (bulk poruke), a pet odsto prenos poruka sa dodatom vrednošću.

Kategoriji Parking servis pripada 41 odsto poruka, dok je 33 odsto poruka iz kategorije ostalo.

„Veliki procenat poruka iz ove kategorije je posledica činjenice da jedan broj pružalaca usluga u statistikama svojih platformi ne kategorišu uslugu po nameni, već ih sve svrstava u kategoriju ostalo“, navodi se u izveštaju.

Broj bulk poruka po kategorijama je na nivou prošlogodišnjeg, a porast je zabeležen samo u kategoriji e-bankinga, za oko četiri odsto.

Kada je reč o prihodima, od usluge prenosa glasa sa dodatom vrednošću prihodi su tokom 2024. godine bili veći od 93 miliona dinara, a najveći deo, 61 odsto, odnosi se na takozvani sadržaj za odrasle.

Prihodi od usluga prenosa poruka (bulk poruke) i prenosa poruka sa dodatom vrednošću su oko 1,4 milijarde dinara, od čega 53 odsto čine prihodi ostvareni u prenosu poruka sa dodatom vrednošću, a 47 dosto ostvareni prihodi od prenosa poruka (bulk poruke).

„U prethodne dve godine je došlo do smanjivanja razlike ostvarenih prihoda u ove dve kategorije poruka, što je posledica drastičnog porasta bulk poruka iz kategorije „ostalo“ u pomenutom periodu“, objašnjava RATEL.

Izvor:Ratel

Šta su usluge sa dodatom vrednošću – VAS poruke

Usluge sa dodatom vrednošću (Value Added Services – VAS) je usluga koja se pruža putem javnih komunikacionih mreža i usluga korišćenjem posebnih brojeva ili kodova koji se koriste direktno ili indirektno preko aplikacije, i koja se tarifira na poseban način, a u svrhu pribavljanja unapred određenih dodatnih sadržaja i/ili usluga i naplaćuje preko računa za elektronske komunikacione usluge, stoji u Pravilniku.

Ove takozvane VAS poruke najlakše se mogu prepoznati po tome što, po pravilu, pristižu sa brojeva koji sadrže četiri cifre, a cena im često premašuje stotinu dinara.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

10. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li će se ukinuti kazneni penali za prevremeno penzionisanje građane

by bifadmin 10. август 2025.

Socijalno-ekonomski savet Republike Srbije prihvatio je inicijativu Sindikata i UGS „Nezavisnost“ za ukidanje kaznenih penala za prevremeno penzionisanje građana koji napune 65 godina života. Prema predlogu, u penziju otišli pre tog reza više ne bi imali trajna umanjenja po mesecu prevremenog odlaska, već bi 65. godina predstavljala granicu posle koje umanjenje prestaje.

Šta kažu sindikati i stručnjaci?

Potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, Duško Vuković, ocenjuje da su penali – i do 20,4% smanjenja mesečne penzije, neprihvatljivi i socijalno nepravedi jer kažnjavaju radnike koji su godinama ulagali u PIO fond.

Sindikati podsećaju da su penali uvedeni 2014. godine bez javne rasprave i protivno želji velikog broja zaposlenih. Zahtevi za izmenu Zakona o PIO ponavljaju se kod svake nove vlade, ovo je već sedmi put kako se inicijativa upućuje vlastima.

Kako funkcioniše penal sada?

Prema važećim propisima, penzija za mesec prevremenog penzionisanja se smanjuje za 0,34%, što na najviše pet godina pre penzionisanja znači umanjenje do 20,4% ukupne sume. Iznos penzije koja se prima zavisi od starosne granice i staža osiguranja, ublažavanje penzije se primenjuje dok pojedinac ne napuni 65 godina života.

Šta će se promeniti?

Prema usvojenoj inicijativi, penali bi važili samo do 65. rođendana. Nakon toga, korisnik dobija pun iznos penzije stečen tokom radnog veka. Ova izmena odnosi se i na sadašnje i buduće korisnike prevremene starosne penzije.

Fiskalni savet upozorava da bi ukidanje penala najviše pogodovalo zaposlenima u javnom sektoru, dok bi fizički radnici s teže stavljenim stažom ostali bez zaštite. Stručnjaci smatraju da bi povećani troškovi za budžet mogli ugroziti stabilnost fonda PIO.

Kada bi sve moglo stupiti na snagu?

Ministarstvo rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja najavilo je da bi izmene Zakona o PIO mogle biti finalizovane do kraja ove godine, nakon što državni organi sprovedu neophodne ekonomske analize. Očekuje se da Vlada uskoro donese konačnu odluku.

Izvor: Mondo

Foto: Pixabay

10. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta kažu Ustav i zakoni: Može li država da privatizuje nacionalne parkove, reke…

by bifadmin 9. август 2025.

Usvajanje Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Republike Srbije ponovo je u centru pažnje, pošto je država otpočela proces prevođenja javnih preduzeća u formu društva sa ograničenom odgovornošću (DOO).

Zakon je pre dve godine povučen iz skupštinske procedure „na predlog predsednika Vučića“, da bi se sada ponovo postavilo pitanje da li država Srbija priprema teren za prodaju svojih najvrednijih resursa.

Promena pravne forme

Ukupno 10 javnih preduzeća, uključujući „Srbijašume“, „Srbijavode“ i nacionalne parkove „Fruška gora“ i „Đerdap“, menja pravnu formu u DOO, saznao je portal N1.

„Istina je sasvim suprotna – cilj zakona je da se očuvaju nacionalni i strateški interesi zemlje. Mogli smo i prethodnim zakonom da ih privatizujemo i nismo za to morali da donosimo novi zakon“, izjavila je tadašnja premijerka Ana Brnabić u julu 2023. godine.

Da li se prirodna bogatstva mgu prodati

Na pitanje da li država može prodati prirodna bogatstva, odgovori leže u Ustavu i Zakonu o javnoj svojini.

Ova transformacija je direktna posledica zakona usvojenog pre dve godine, a predstavnici Vlade su tada uporno tvrdili da cilj nije privatizacija.

Razlika između javnog preduzeća i doo

Ključna razlika leži u tome što zakon ne predviđa posebne garancije za očuvanje javnih dobara kojima ova preduzeća upravljaju nakon transformacije.

Na primer, član 21 zakona omogućava da državno preduzeće slobodno menja pravnu formu i sprovodi restrukturiranje bez dodatnih ograničenja.

Uz to, član 22 dopušta da se udeo ili akcije takvog društva prenesu na drugo lice uz odluku Vlade, ali bez obaveze da se prethodno zaštite javna dobra.

Zbog toga stručna javnost ukazuje na potrebu za dodatnim pravnim zaštitama.

Izvor: Nedeljnik

Foto:Unsplash

9. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Svuda u svetu u julu poskupela hrana

by bifadmin 9. август 2025.

Indeks cena hrane FAO, koji predstavlja globalni reper za cene prehrambenih sirovina, u julu je povećan u odnosu na jun za 1,6 odsto, saopštila je Organizacija za poljoprivredu i hranu Ujedinjenih nacija.

U julu je ovaj indeks cena hrane i dalje bio za 18,8 odsto niži od maksimuma zabeleženog u martu 2022. godine.

Međutim, cene hrane su povećane za 7,6 odsto u odnosu na jul 2024. godine.

Globalne cene hrane su povećane pre svega zbog poskupljenja mesa i biljnih ulja, anulirajući pad cena žitarica.

Indeks cena žitarica FAO iznosio je u julu 106,5 poena, što je pad od 0,8 odsto u odnosu na jun. Pad cena pšenice i sirka nadmašio je porast cena kukuruza i ječma.

Svež sezonski rod pšenice na severnoj hemisferi oborio je cene, iako su loši uslovi za pšenicu u delovima Severne Amerike donekle imale suprotan efekat na cene. Indeks cena pirinča pao je za 1,8 odsto, usled obilnih izvoznih zaliha i slabe uvozne tražnje, prenosi Danas.

Indeks cena biljnih ulja iznosio je 166,8 poena u julu, što je nagli rast od čak 7,1 odsto u odnosu na prethodni mesec. To je i najviši nivo cena u poslednje tri godine. Porast cena odnosi se na višu cenu palminog, sojinog i suncokretovog ulja.

Cena palminog ulja porasla je zbog jake globalne tražnje, dok je cena sojinog ulja podržana očekivanjima snažne tražnje za biogorivom u Amerikama.

Cene suncokretovog ulja porasle su zbog smanjenih izvoznih zaliha iz crnomorske regije. Suprotno tome, cene ulja uljane repice pale su dolaskom nove žetve u Evropi.

Indeks cena mesa iznosio je u julu 127,3 poena, što je porast od 1,2 odsto u odnosu na jun i to je novi rekordni nivo. Porast su predvodile više cene govedine i ovčetine, podržane snažnom uvoznom tražnjom, posebno iz Kine i SAD.

Cene živinskog mesa takođe su blago porasle nakon što je Brazil ponovo dobio status slobodnog od ptičjeg gripa, što je omogućilo nastavak uvoza. Nasuprot tome, cene svinjskog mesa pale su zbog obilnih zaliha i smanjene globalne tražnje, posebno u EU.

Indeks cena mlečnih proizvoda blago je pao za 0,1 odsto u odnosu na jun. To je prvi pad cena mlečnih proizvoda od aprila 2024. godine. Cene putera i mlečnih prahova opale su zbog obilnih izvoznih zaliha i slabe uvozne tražnje, naročito iz Azije.

Međutim, cene sira nastavile su da rastu podstaknute snažnom tražnjom iz Azije i Bliskog istoka, kao i manjom izvoznom ponudom iz EU.

Indeks cena šećera iznosio je 103,3 poena, što je smanjenje od 0,2 odsto u odnosu na prethodni mesec.

Globalne cene šećera padaju peti mesec zaredom.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

9. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Rezultati MOL Grupe za prvo polugodište 2025: Usporavanje regionalne privrede utiče na rezultate poslovanja

by bifadmin 8. август 2025.

MOL Grupa danas je objavila finansijske rezultate za drugi kvartal i prvo polugodište 2025. godine. U drugom kvartalu, dobit pre oporezivanja iznosila je 236 miliona dolara, što je pad od 56% u odnosu na isti period prethodne godine. Usporavanje regionalne privrede imalo je negativan uticaj na rezultate poslovanja, ali su visoka proizvodnja u sektoru Upstream, snažan obim prodaje u Downstream segmentu i rast Usluga za potrošače pomogli u ublažavanju tog uticaja.

Zsolt Hernádi, predsednik Upravnog odbora i generalni direktor, izjavio je: „Geopolitičke tenzije i regionalni makroekonomski izazovi značajno su uticali na naše rezultate, ali nam je naš integrisani poslovni model omogućio da te efekte ublažimo. Na osnovu rezultata za prvo polugodište, potvrdili smo naše finansijske smernice za 2025. godinu, iako su se rizici za njihovo ostvarenje povećali zbog rastuće spoljne nestabilnosti od februara, kada smo izneli početna očekivanja.

Na globalne izazove odgovaramo pažljivim planiranjem, posvećenim radom i strategijom koja je usmerena na dugoročne ciljeve. Takođe, svesni smo da je neophodno dodatno unaprediti efikasnost, te smo pokrenuli sveobuhvatan program u Downstream segmentu koji ima za cilj da godišnje generiše uštede od 500 miliona dolara. Ovaj program ne samo da ublažava uticaj nepovoljnog makroekonomskog okruženja, već će, kroz dodatne mere koje još nisu deo zvanične strategije, doneti i 200 miliona dolara dodatne EBITDA vrednosti posle 2027. godine.

Nastavljamo da produbljujemo stratešku saradnju sa partnerima iz Azerbejdžana i Kazahstana, čime pravimo značajne korake u zajedničkom istraživanju i proizvodnji, kao i u diverzifikaciji izvora sirove nafte. Takođe, postali smo strateški investitor u obnovu Tehničkog univerziteta u Budimpešti, što nam omogućava da ojačamo naše inovacione kapacitete i obrazujemo nove generacije inženjera sa vrhunskim znanjem – što je ključno za budućnost MOL Grupe.“

Sektor Upstream zabeležio je slabije rezultate u odnosu na prethodni kvartal, usled dvocifrenog pada cena nafte i gasa. Proizvodnja je ostala na visokom nivou, sa prosekom od 93,5 hiljada barela ekvivalenta nafte dnevno (mboepd), što je gornji deo planiranog raspona od 92 do 94 mboepd. Blagi pad u odnosu na prethodni kvartal rezultat je slabijih performansi međunarodnih projekata. Istovremeno, potpisani su ključni ugovori sa kompanijom SOCAR o ulasku u kopnena istraživanja u regiji Šamahi-Gobustan u Azerbejdžanu, gde MOL preuzima ulogu operatera sa 65% udela.

Sektor Downstream zabeležio je pad u odnosu na prethodnu godinu zbog usporene potražnje i nižih cena, ali su snažna proizvodnja i prodaja – najveći u poslednjih deset godina – u velikoj meri kompenzovali pad marži. Petrohemija je i dalje poslovala sa gubitkom zbog nastavka negativnih trendova u potražnji, koji još ne pokazuju znake oporavka.

U cilju povećanja operativne i finansijske otpornosti u promenljivom okruženju, pokrenut je novi program pod nazivom „Tomorrow Downstream“, koji treba da donese 500 miliona dolara godišnjih ušteda nakon 2027. godine. Program je osmišljen da ublaži negativne efekte makroekonomskog okruženja i dodatno doprinese ostvarivanju strateškog cilja – EBITDA od 1,2 milijarde dolara godišnje za Downstream segment.

Sektor Potrošačkih usluga nastavio je stabilan rast, zahvaljujući snažnoj sezoni u segmentima goriva i ne-goriva, i pored izazova koje predstavlja makroekonomska situacija u ključnim zemljama. Marže na gorivo nastavile su da rastu na tržištima Rumunije i Hrvatske, dok je rast ponude van goriva zadržao dobar tempo. Proširenje koncepta Fresh Corner nastavilo se na železničkim stanicama i u vagon-restoranima, a mreža je do kraja drugog kvartala 2025. dostigla 1.356 jedinica, što je povećanje od 1% u odnosu na prethodni kvartal i 7% na godišnjem nivou.

Sektor cirkularne ekonomije zabeležio je negativan EBITDA rezultat od 10 miliona dolara, usled sezonski viših operativnih troškova. Glavni investicioni prioritet ostaje razvoj Sistema povratne ambalaže (Deposit Return System – DRS), koji je sada dostupan na gotovo 5.000 lokacija. Broj vraćenih ambalažnih jedinica porastao je za 34% u odnosu na prethodni kvartal i sada iznosi oko 8,7 miliona komada dnevno.

Sektor Gas Midstream zabeležio je pad EBITDA rezultata u odnosu na prethodnu godinu, iako je zabeležena snažna tražnja za prenosnim uslugama, što je u skladu sa nižim tarifama koje trenutno važe.

8. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Prvo e-vozilo za čišćenje kanalizacije u Austriji koje reciklira vodu

by bifadmin 8. август 2025.

U glavnom gradu Austrije odnedavno je u upotrebi prvo vozilo za održivo čišćenje kanalizacione mreže „E-FLUSH“. Kamion se pokreće isključivo na električni pogon i ima električni usisivač sa inovativnim sistemom za reciklažu vode. Ovo visokotehnološko vozilo štedi vodu, smanjuje buku i istovremeno povećava efikasnost rada.

„Sa E-FLUSH vozilom svakog dana se uštedi do 265 kilograma CO₂ i ujedno poboljšava kvalitet života smanjenjem buke“, ističe gradski većnik za zaštitu klime, Jirgen Černohorski. Ono što je posebno kod ovog električnog kombinovanog usisivača je to što se materijal usisan tokom čišćenja kanalizacije (mešavina vode, šljunka i taloga) direktno prerađuje u samom vozilu. Tečne komponente se odvajaju od čvrstih ostataka i vraćaju u rezervoar za vodu, a reciklirana voda se potom ponovo koristi za čišćenje kanalizacije.

„Tako nema potrebe da se uzima sveža voda sa hidranta, što štedi vreme i resurse, a to je velika prednost kada su u pitanju uske gradske ulice“, objašnjava direktor Bečke kanalizacije, Andreas Ilmer. Još jedna prednost električnog pogona jeste značajno smanjenje buke, budući da nema motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Tokom radova u kanalizaciji buka se smanjuje za oko 80 decibela. „To je veliko olakšanje za stanovnike, posebno kada se radi noću“, ističe Ilmer. Električni kombinovani usisivač ima rezervoar za vodu zapremine 2.700 litara, a rezervoar za mulj 9.200 litara. Zahvaljujući sistemu za reciklažu vode, dnevno se može uštedeti do 10 kubnih metara vode.

U glavnom gradu Austrije je 99,9% domaćinstava priključeno na gradsku kanalizacionu mrežu dugu 2.500 kilometara, koja se i dalje svake godine proširuje za 10 kilometara.

8. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Paradoks vakcinacije: Zašto pada stopa imunizacije?

by bifadmin 8. август 2025.

Ove godine u Srbiji je MMR vakcinu primilo tek 80,2% dece, dok je u svetu u 2023. taj procenat iznosio 83%. Da bi se obezbedio kolektivni imunitet ova stopa bi trebalo da prelazi 95%.

Pre samo 60 godina više od 90% dece dobijalo je morbile odnosno male boginje. Mnogi od njih pre ili posle toga bi preležali i rubeole i zauške, međutim kada se priča o pomenutoj vakcini najviše se spominju male boginje jer su one bile najrasprostranjenije.

Pre pojave vakcine četvrtina zaraženih ovim boginjama završavala bi u bolnici usled komplikacija. Dva najčešća tipa komplikacija bila su upala pluća (svaki dvadeseti oboleli ju je dobijao) i oticanje mozga koje je imao svaki hiljaditi pacijent a koje je umelo da uzrokuje zastoj u intelektualnom razvoju i gubitak sluha. Najgora komplikacija ipak bila je smrt koja je nastupala kod troje od 1.000 zaraženih. Procenjuje se da je pre otkrića vakcine na svetu godišnje umiralo 2,6 miliona ljudi samo od malih boginja.

Međutim, 1963. godine otpočeta je masovna imunizacija. Ljudi koji su do tada svakodnevno bili u riziku od zaražavanja i lično se suočavali sa njegovim posledicama, masovno su prijavljivali svoju decu za vakcinaciju. Do 2000. godine ova bolest je već bila skoro iskorenjena u SAD i na putu da bude iskorenjena u Evropi.

Šta je dovelo do preokreta?

Jedna teorija kaže da se većina ljudi u bogatim zemljama ne seća kako je biti siromašan, nepismen ili kakav je to osećaj kada vam deca umiru odmah nakon rođenja. Civilizacijski napredak koji nam je omogućio da živimo relativno bezbedno i udobno, učinio je da zaboravimo čemu to dugujemo.

Takođe, razvoj interneta omogućio nam je da delimo svoja mišljenja sa celim svetom, potuno demokratski, bez obzira na to da li smo stručni za teme kojima se bavimo.

Tako je došlo i do uspona antivakserskog pokreta, zbog kog je svuda u svetu pala stopa imunizacije MMR-om, pa su male boginje, rubeole i zauške počele ponovo da se šire.

Kako piše Bojan Džodan na naučnom portalu Paralaksa, nepoverenje u vakcine podstakao je naučni rad britanskog gastroenterologa Endrua Vejkfilda za koji se kasnije ispostavilo da je lažiran. Ali šteta je već bila načinjena.

“Da se zaraza nepoverenjem prema jednom od najvećih civilizacijskih dostignuća nije raširila, danas bi male boginje bile iskorenjene pa bi i vakcina i rasprava o tome da li je vakcina potrebna bile suvišne”, ukazuje Džodan na paradoks savremenog načina života.

Na taj paradoks može se gledati i iz drugog ugla – da vakcina nije sprečila milione smrti, da smo nastavili da strepimo od svake detetove infekcije, verovatno ne bi bilo toliko ljudi koji negiraju naučna otkrića. Šta više, verovatno ne bi bilo toliko ljudi.

Izvor: Batut, Paralaksa

Foto: milastokerpro, Depositphotos

8. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Infostud: Raste tražnja za zanatlijama, ali i za visokoobrazovanim kadrovima

by bifadmin 8. август 2025.

Poslednjih godina u fokusu tržišta rada sve češće su kvalifikovani majstori. Statistike govore da ih nema dovoljno, da mogu da biraju posao i da se traže više nego ikada.

Čitajući bombastične naslove u medijima o ogromnoj tražnji za električarima, vodoinstalaterima ili molerima, čovek bi se mogao zapitati da li su visokoobrazovani kadrovi i dalje potrebni tržištu?

Podaci sa sajta Poslovi Infostud daju vrlo jasan uvid u tu drugu stranu tržišta rada. Iako se manje o tome govori, oglasi za pozicije koje zahtevaju visoku stručnu spremu nisu nestali, naprotiv.

U periodu od 2020. do kraja 2024. godine, na sajtu je objavljeno ukupno 118.627 oglasa u kojima je eksplicitno tražena viša ili visoka stručna sprema. Najviše ih je bilo 2022. godine – 30.483, dok je 2024. objavljeno 21.326 takvih oglasa, što je i dalje znatno više nego za vreme pandemije, kada ih je bilo 16.752.

Dakle, broj oglasa za visokoobrazovane jeste opao u odnosu na svoj maksimum, ali ne drastično. Štaviše, i dalje se na godišnjem nivou traži više od 21.000 visokoobrazovanih kandidata, što jasno pokazuje da ta radna snaga nije izgubila vrednost na tržištu – samo nije u prvom planu.

Šta nam statistika zapravo poručuje?

Međutim, ono što je važno razumeti jeste kontekst. Udeo oglasa za visokoobrazovane se smanjuje, ali ne zato što njih više niko ne traži, već zato što brže raste broj oglasa za one sa srednjom stručnom spremom. Primera radi, 2020. godine oglasi za visoku stručnu spremu (višu školu, fakultet, master) činili su ukupno 38% svih oglasa. Do kraja 2024. taj procenat je pao na 29%.

Najveći broj tih oglasa dolazio je iz IT sektora, koji je imao najizraženiju potrebu za visokoobrazovanima, ali snažnu potražnju beležili su i mašinstvo, pravo, farmacija, finansije, marketing, ljudski resursi, obrazovanje, arhitektura, zdravstvo i mnoge druge oblasti. U tim sektorima diploma nije poželjna, već obavezna.

Za razliku od zanatskih zanimanja koja su sve češće propraćena bombastičnim medijskim naslovima, oglasi za visokoobrazovane profile obično prolaze tiše. Selekcija traje duže, konkursi su jasnije postavljeni, a oglasi uglavnom ne ciljaju široku publiku već određene profile. Zbog toga se stiče utisak da se ti poslovi manje traže, ali podaci jasno govore da su oni i dalje stubovi mnogih delova privrede.

Izvor: Infostud

Foto: geralt, Pixabay

8. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

I Javna skloništa i Nuklearni objekti postaju doo

by bifadmin 8. август 2025.

Među javnim preduzećima koja će preći u status društva sa ograničenom odgovornošću (doo) naći će se i Javna skloništa i Nuklearni objekti Srbije. Šta to zapravo znači za Srbiju i njenu bezbednost?

Pomenuta dva preduzeća pridružila su se javnim preduzećima Nacionalni park Tara, Srbijašume, Srbijavode, Putevi Srbije, Službeni glasnik, Skijališta Srbije, Nacionalni park Fruška gora i Nacionalni park Đerdap, koji će po zakonu iz 2024. promeniti pravnu formu iz javnog preduzeća u doo.

Nema skloništa od reformi

JP Javna skloništa poseduju nepokretnosti u 23 opštine u Srbiji. U katastru je na ime tog JP upisano: 123 parcele površine 92.240 kvadrata, 270 objekata površine 102.091 kvadrata i 161 poseban deo objekta površine 189.750 kvadrata.

Javno preduzeće za skloništa Beograd ima, prema podacima iz finansijskih izveštaja za 2024. godinu 102 zaposlena, poslovne prihode od 4.059.645 evra i ostvareni gubitak od 641.097 evra. Osnovni kapital iznosi 7.803.709.501,99 dinara i biće, prema Zakonu o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu Republike Srbije, koji se primenjuje od 16. septembra 2024, upisan kao osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću.

Koliko je ovo preduzeće do sada bilo posvećeno svojoj osnovnoj delatnosti saznali smo prošle godine iz medija koji su pisali da u Srbiji postoji više od 1.400 skloništa za vanredne situacije, ali je veliki broj njih trenutno zauzet. Drugim rečima, u njima se nalaze razni magacini, kancelarije, igraonice, teretane…

Iako su svakom društvu neophodna jer služe za zaštitu građana, srpska skloništa nisu adekvatno uređena i održavana niti kontrolisana, smatraju stručnjaci, a njihov rad zavisi od ograničenih resursa koje dolaze isključivo iz sopstvenih prihoda.

Briga o nuklearnim objektima sa ograničenom odgovornošću

Nuklearni objekti Srbije imaju nepoketnosti u opštini Knjaževac – parcelu od 36.745 kvadrata, sa objektom od 1.759 kvdrata.

Prema podacima iz finansijskih izveštaja za 2024. godinu, preduzeće ima 120 zaposlenih, poslovne prihode od 4.161.333 evra i ostvarenu dobit od 519.309 evra. „Ukupno upisani novčani kapital javnog preduzeća koji iznosi 500 evra i uplaćeni novčani kapital koji iznosi 46.530,7 dinara na dan 17. jul 2029, pretvara u osnovni kapital DOO“, stoji u Odluci vlade o promeni pravne forme JP Nuklearni objekti Srbije.

Ovo preduzeće postoji od 2009. sa zadatkom da održava nuklearne objekta, ali i da deluje u slučaju nuklearnih akcidenata. Krajem ove godine trebalo bi da počne da prerađuje i radioaktivni otpad.

U njegovom sastavu nalazi se specijalna laboratorija koja je zbog specifičnih poslova kojima se bavi jedinstvena u Srbiji, ali i u regionu.

Takođe, među uređajima kojima ovo preduzeće raspolaže nalazi se i onaj kojim bi se, u slučaju velikih akcidenata na nuklearnim objektima u okruženju, mogla izvršiti i kontrola kontaminacije stanovništva.

Pravne posledice prelaska ovih preduzeća u doo

I za ova dva javna preduzeća važi isto što i za osam prethodnih kada je reč o pravnim posledicama promene u doo:

  • Javno preduzeće nastavlja da posluje kao doo i prestaje da posluje kao javno preduzeće;
  • doo nastavlja da obavlja delatnost JP na isti način kao i JP pre promene pravne forme;
  • doo nastavlja da bude vlasnik celokupne imovine javnog preduzeća i dužnik svih njegovih obaveza;
  • Sudski i drugi postupci koji se vode u ime, odnosno protiv JP, nastavljaju se u ime, odnosno protiv doo;
  • Svi ugovori koje je JP punovažno zaključilo do dana registracije promene pravne forme, ostaju na snazi i doo nastavlja da bude ugovorna strana u tim ugovorima, bez upotrebe zaključenja posebnih aneksa;
  • Osnovni kapital JP konvertuje se u udele doo.

Kao jedini, stoprocentni vlasnik doo, upisuje se – Republika Srbija.

Izvor: eKapija, NIN, Danas

Foto: Kilian Karger, Unsplash

8. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi na osnovu ugovora o delu
  • Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda u EU?
  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit