NAJNOVIJE
Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi...
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

Šta sve treba da sadrži putna apoteka za letovanje sa decom?

by bifadmin 8. август 2025.

Iako su prošle nedelje temperature bile nešto niže, leto je još uvek u jeku, a sa njim i sezona godišnjih odmora.

Upravo iz tog razloga pedijatar dr Višnja Janković podelila je preko portala Stetoskop savete za roditelje šta od lekova poneti na more ukoliko na putovanje idu sa malom decom.

Za slučaj temperature

Toplomer

Sirup ili čepiće sa paracetamolom ili sirup sa ibuprofenom

U slučaju zapušavanja nosa

Fiziološki rastvor ili morsku vodu u spreju

Kapi ili sprej za nos za decu (u skladu sa uzrastom)

Za bol u grlu i kašalj

Pastile ili sprej za grlo

Sirup za kašalj

Ako vas iznenade stomačni problemi

Probiotik

Preparat protiv mučnine u vožnji

Rehidratacioni prašak za nadoknadu tečnosti usled povraćanja ili povišene temperature

Za ujede insekata i alergije

Repelent

Antihistaminik (sirup ili tableta u zavisnosti od uzrasta)

Krema/gel za ubode insekata

Za ogrebotine, opekotine i rane

Antiseptik sprej ili rastvor

Flastere svih boja i oblika

Sterilne gaze i zavoje

Antibiotsku mast ili sprej

I naravno, nikako ne treba zaboraviti kremu sa visokim SPF faktorom.

Izvor: Stetoskop

Foto: stevepb, Pixabay

8. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Некатегоризовано

Lidl bez mlečnih proizvoda koji sadrže palmino ulje

by bifadmin 7. август 2025.

Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o dodatnim zahtevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast, odnosno druga biljna ulja i masti, čija primena počinje danas, 1. avgusta, a koja će regulisati pakovanje, deklarisanje, reklamiranje i postupak njihovog označavanja. Kompanija Lidl Srbija obaveštava potrošače da nijedan proizvod iz njenog mlečnog asortimana, kao i pekarski proizvodi sa nadevom i pice koje sadrže mlečnu komponentu neće imati pomenute sastojke. Ovim Lidl još jednom pokazuje da su odgovorno poslovanje i transparentna komunikacija sa potrošačima i lokalnim zajednicama među njenim ključnim strateškim ciljevima.

Mlečni i ostali pomenuti proizvodi koji sadrže palmino ili druga biljna ulje ne mogu se označavati, oglašavati ili vizuelno predstavljati kao da su u potpunosti od mleka, te moraju biti jasno obeleženi žutim trouglom u kome se nalazi crveni uzvičnik, koji za cilj ima omogućavanje potpune transparentnosti sastava potrošačima. Kompanija Lidl Srbija tim povodom ističe da u asortimanu kompanije od 1. avgusta neće biti ni jednog proizvoda koji u svom sastavu ima pomenute sastojke, te stoga u Lidlovom prodavnicama neće ni biti dodatnog obeležavanja.

„Lidl Srbija u svojim prodavnicama nigde neće imati oznaku za ovakav mešoviti sastav proizvoda, što znači da potrošači mogu biti sigurni da naši proizvodi od mleka zaista i jesu 100 odsto mlečni. Osim kvaliteta i transparentnosti koju pružamo potrošačima, ovim još jednom pokazujemo da smo zaista tu da ponudimo najbolji odnos cene i kvaliteta, bez pribegavanja „alternativnim“ sastavima zarad osiguranja niže cene“, kaže Nikola Balaban, izvršni direktor Nabavke u kompaniji Lidl Srbija.

Održiva nabavka palminog ulja u Lidlu

Iako izuzetno svestrano ulje, koje ima različita korisna svojstva u proizvodnji i očuvanju hrane, kao što su otpornost na oksidaciju, stabilnost na visokim temperaturama itd., ali i pozitivne efekte na opšte zdravlje pri adekvatnoj konzumaciji, palmino ulje je u Evropskoj uniji prepoznato kao rizična sirovina. Njegova proizvodnja vidi se kao jedan od glavnih pokretača krčenja šuma sa najvećom biološkom raznolikošću na svetu, uništavanja staništa već ugroženih vrsta, kao i postojanja praksi izrabljivanja radnika i dečjeg rada. S tim u vezi Lidl na globalnom nivou, kao deo odgovornih i održivih praksi doneo je i Izjavu o namerama o održivoj nabavci palminog ulja, a kao jedan od ciljeva kompanija je postavila i tendenciju da 100% palminog ulja koje koristi bude RSPO sertifikovano – Roundtable on Sustanable Palm Oil je standard za održive izvore nabavke palminog ulja.

Kompanija Lidl svim pomenutim merama dodatno potvrđuje da su transparentna komunikacija sa potrošačima i odgovoran pristup lancu snabdevanja strateški koraci koji na duže staze osiguravaju poverenje potrošača i ekološke prakse koje su pozitivne i za ljude i planetu. Dodatno, u skladu sa principima održivog razvoja, Lidl kontinuirano unapređuje svoj asortiman razvojem raznovrsnih biljnih proizvoda, koji mogu smanjiti opterećenje biokapaciteta planete.

7. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Raslo poslovanje i Erste Grupe i Erste Bank a.d. Novi Sad

by bifadmin 7. август 2025.

Erste Bank a.d. Novi Sad, ogranak Erste Grupe koji posluje u Srbiji, u drugom kvartalu je zabeležio rast kreditne aktivnosti i broja digitalnih korisnika.

Krediti stanovništvu i mikro klijentima rasli su za 9,8% u odnosu na kraj 2024. godine i iznosili 125,44 milijarde dinara na kraju drugog kvartala 2025. godine. Depoziti stanovništva i mikro klijenata bili su niži za 0,7% i iznosili 162,38 milijardi dinara.

Krediti pravnim licima su porasli za 14,8% u odnosu na kraj 2024. godine i iznosili 144,16 milijardi dinara. Depoziti pravnih lica su bili niži za 9,9% i iznosili 110,78 milijardi dinara.

Dobit od kamata smanjila se za 0,5% u odnosu na isti period prethodne godine i iznosila je 7,91 milijardu dinara na kraju drugog kvartala 2025. godine.

Bilansna suma je bila 413,1 milijardi dinara na kraju drugog kvartala 2025. godine, adekvatnost kapitala je iznosila 21,83% a procenat problematičnih kredita (NPL) 2,42%.

Poslovanje Erste Grupe

Što se tiče celokupne Erste Grupe, njen neto prihod od kamata bio je viši za 2,7% u odnosu na isti period prethodne godine zahvaljujući rastu kreditne aktivnosti (+2,7% od početka godine).

Neto prihod od naknada i provizija značajno je porastao (+8,3%), podržan rastom na svim tržištima.

Koeficijent kapitala CET1 bio je na visokom nivou od 17,4% a projekcija prinosa na materijalni kapital (ROTE) podignuta je na preko 15%.

„Naši snažni rezultati potvrđuju da smo na dobrom strateškom putu. Planiranom akvizicijom u Poljskoj investiramo u jedno od najdinamičnijih tržišta u Evropi kada je reč o rastu – zato što verujemo u inovativnu snagu, ličnu efikasnost, i preduzetnički potencijal Centralne i Istočne Evrope. Naš kontinent treba manje da se osvrće na ono što se dešava s druge strane Atlantika, a više da veruje u sopstvenu sposobnost da oblikuje budućnost. To je ono za šta se zalažemo,” izjavio je Peter Bosek, predsednik Izvršnog odbora Erste Grupe.

„Naša snažna pozicija kapitala je rezultat jasnih prioriteta: namerno smo se uzdržavali od otkupa akcija, privremeno smo smanjili dividende, i ostvarujemo korist od svoje visoke profitabilnosti. To nam omogućava da finansiramo akviziciju u Poljskoj sopstvenim resursima, što predstavlja snažan signal naše finansijske stabilnosti i strateške fleksibilnosti,” izjavio je Štefan Dorfler, finansijski direktor Erste Grupe.

Erste Grupa je 5. maja 2025. godine najavila akviziciju kontrolnog udela od 49% u Santander Bank Polska Group S.A. (Santander Bank Polska) kao i udela od 50% u kompaniji za upravljanje sredstvima Santander Towarzystwo Funduszy Inwestycyjnych S.A. (Santander TFI) po ukupnoj ceni od 7,0 milijardi evra. Santander Bank Polska treća je po veličini banka u Poljskoj u pogledu aktive i nudi sveobuhvatan raspon finansijskih proizvoda za fizička lica, mala i srednja preduzeća, kao i veće korporativne klijente. Kao rezultat te transakcije, očekuje se da će se dobit po akciji Erste Grupe povećati za više od 20% u 2026. godini, a prinos na materijalni kapital (ROTE) na oko 19%.

7. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomijaIZDVAJAMO

Ruralna područja u EU sve praznija

by bifadmin 7. август 2025.

Ruralne oblasti u EU sve više upadaju u „zamke razvoja“ odnosno nisu sposobne da zaustave masovni odliv stanovništva, posebno mladih, i da privuku ljude u radnom dobu. Zbog nemogućnosti da konkurišu velikim poljoprivrednim kompanijama, za 15 godina je ugašeno dva miliona malih komercijalnih gazdinstava i sa njima 3,8 miliona radnih mesta. Bitka za podmlađivanje sela vodi se na više frontova, od predloga da se uvedu efikasniji finansijski podsticaji za manje razvijena područja, do razvoja kratkih lanaca snabdevanja i posebnih ekoloških regiona – biodistrikta.

Evropa doslovno postaje Stari kontinent. Sve manje Evropljana se rađa, a priliv doseljenika iz drugih delova sveta tek donekle ublažava ovaj problem. Samo između 2015. i 2020. godine, Evropska unija je izgubila 3,5 miliona ljudi radnog doba, starih između 25 i 64 godine. Predviđa se da će izgubiti dodatnih 35 miliona između 2020. i 2050. godine, od stanovništva koje trenutno broji oko 447 miliona ljudi. Sa 15% stanovnika mlađih od 15 godina i 21% starijih od 65 godina, tri od pet stanovnika EU trenutno rade i za sebe i za još dvoje ljudi.

Još veći problem su ogromne regionalne nejednakosti u odnosu između mlade i stare populacije. Mladi se sve više koncentrišu u velikim gradovima, gde imaju najbolje mogućnosti za obrazovanje, zapošljavanje i napredak. U međuvremenu, preostala područja zaostaju, jer imaju sve manje ljudi u radnom dobu, posebno onih koji su fakultetski obrazovani.

Prema podacima Eurostata, nešto više od 30% stanovništva EU živi u ruralnim područjima, koja čine oko 80% površine Evropske unije. Između 2015. i 2020. godine, iz 355 od 406 ruralnih regiona u EU, mnogo više ljudi se iselilo nego što se doselilo. Broj mladih i ljudi u radnom dobu najviše je opao. Nasuprot tome, broj stanovnika starijih od 65 godina u ruralnim oblastima povećavao se tokom istog perioda u proseku za 1,8% svake godine.

Iako je depopulacija sela manje izražena na zapadu nego na istoku Evrope, sve ruralna područja su pogođena u većoj ili manjoj meri. O tome govore i upozorenja stručnjaka koji se bave ruralnim razvojem o „praznoj Španiji“, „zaboravljenoj Francuskoj“, „umirućoj Rumuniji“…

Zamke razvoja

Skoro 50 regiona u Evropskoj uniji je već uhvaćeno u takozvane „zamke razvoja“, odnosno nisu u mogućnosti da zaustave masovni odliv stanovništva, posebno mladih i da privuku ljude u radnom dobu. Trenutno, takvih regiona je najviše u Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj i Hrvatskoj, ali su prisutni i na jugu i severozapadu Italije, istoku Nemačke i nekim delovima Češke, Poljske, Francuske, Grčke i Portugala. Još oko 30 regiona je u opasnosti da uskoro upadnu u razvojne zamke, posebno u zemljama poput Španije, Francuske, Grčke, Poljske, Finske, Litvanije i Letonije.

U analizama koje se bave masovnim odlaskom stanovništva i odlivom mozgova iz sela, ističe se da ovi procesi sve više liče na začarani krug. Naime, ako se u regionima koji su manje razvijeni ne zaustavi iseljavanje stanovnika, naročito mladih, onda se povećava rizik da će u tim područjima biti ukinute javne i privatne usluge zbog nedostatka korisnika.

S druge strane, zašto bi mladi ostali ili se vratili u mesta u kojima nema vitalne infrastrukture i usluga koje su neophodne ne samo za poslovanje, nego i za svakodnevni život? Narodski rečeno, kako je to opisala stanovnica jednog sela na jugoistoku Srbije, „šta da radiš kad moraš se razboliš poslednjeg četvrtka u mesecu, jer samo tada dolazi lekar iz Surdulice“.

Dok u nagomilanim teškoćama uspe da se razmrsi „šta je kokoška, a šta jaje“, manje razvijeni regioni se višestruko iscrpljuju – ljudski, ekonomski i u pogledu infrastrukture. Oni sve više zaostaju za nacionalnim prosekom, postajući „rak rana“ ne samo ekonomskog, već i ukupnog društvenog razvoja.

Poseban budžet za opustela područja?

Ključ za rešavanje ovog problema leži u „preporodu ruralnih sredina“, konstatuju u Evropskoj komisiji. Ali, to je jedna od onih preporuka koja nalikuje savetu lekara da se ne nervirate – dakle, postavlja se pitanje kako je sprovesti u praksi? Imajući u vidu da su sela opustela iz mnogih razloga koji se međusobno nadovezuju i vremenom sve više usložnjavaju, ne postoji jedno rešenje za njihovu revitalizaciju.

U Evropskoj uniji u toku su rasprave o promenama u poreskoj politici, kojima bi se obezbedili efikasniji podsticaji za ulaganja u manje razvijene regione. Diskutuje se i o tome da se prilikom određivanja takvih mera uzmu u obzir fizičke prepreke sa kojima se suočavaju najizolovanija područja, poput ostrva i zabačenih naselja u planinama, gde je nezaposlenost mladih višestruko veća od evropskog proseka.

Jedan od predloga je i da se Koheziona politika EU kojom je predviđeno da se najmanje 5% budžeta odvaja za ruralna područja uskladi sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom, i da se uspostavi posebna budžetska linija za regione sa ozbiljnim i dugoročnim demografskim problemima.

Velika gazdinstva „pojela“ mala

Borba za sela je pre svega bitka za opstanak malih poljoprivrednih proizvođača. Prema podacima Eurostata, EU je izgubila 5,3 miliona poljoprivrednih gazdinstava između 2005. i 2020. godine, među kojima je najviše malih. Poražavajući su podaci čak i za mala gazdinstva koja su klasifikovana kao komercijalna. Njihov broj je od 2007. do 2002. smanjen za dva miliona, što je pad od 44%, dok je istovremeno broj poljoprivrednih preduzeća sa godišnjim prihodom većim od 250.000 evra porastao za 56%.

Tokom 15 godina, između 2007. i 2022. godine, gazdinstva sa prosečnim prihodom manjim od 15.000 evra godišnje, zabeležila su pad zarade od 18%. U istom periodu, veliki proizvođači sa godišnjim prihodom većim od 250.000 evra godišnje – koji čine samo 8% komercijalnih gazdinstava u EU – zabeležili su u proseku porast zarade od 84%. Ovih 8% preduzeća takođe prikuplja 39% poljoprivrednih subvencija EU za komercijalna gazdinstva i drži 70% ukupnog broja odobrenih kredita.

Ako se pogledaju samo najveća gazdinstva, sa godišnjim prihodom većim od 500.000 evra godišnje, slika je još drastičnija. Ovi proizvođači predstavljaju svega 3% svih komercijalnih gazdinstava u EU, ali ostvaruju 39% ukupnog prihoda u poljoprivrednoj proizvodnji. Njihov broj se skoro udvostručio tokom pomenutih 15 godina, na 117.000, pri čemu su najveći proizvođači ujedno i najveći zagađivači životne sredine.

U istom periodu, broj malih gazdinstava se skoro prepolovio, što je proizvelo duboke ekonomske i društvene posledice. Zaposlenost na komercijalnim imanjima u EU je opala za gotovo 40%, pri čemu je na malim gazdinstvima izgubljeno 3,8 miliona radnih mesta, što je smanjenje od 58% između 2007. i 2022. godine. Tokom tog vremena, najveći poljoprivredni proizvođači su otvorili tek nešto više od 300.000 novih radnih mesta.

Od kuće do kuće

Stoga je jedna od mera kojima EU nastoji da podrži mala poljoprivredna gazdinstva razvoj kratkih lanaca snabdevanja, koji direktnije povezuju lokalne proizvođače i potrošače. Ovi lanci smanjuju broj posrednika u prodaji proizvoda, omogućavaju primarnim proizvođačima veću zaradu, uz uštedu resursa koji su neophodni kada se proizvodi transportuju na udaljene destinacije.

Lokalni poljoprivredni proizvodi mogu da se prodaju direktno na „kućnom pragu“ u okviru gazdinstva, na obližnjim pijacama, kroz usluge seoskog turizma, na lokalnim poljoprivrednim događajima ili kulturnim manifestacijama, u ugostiteljskim objektima, specijalizovanim radnjama, a u poslednje vreme sve češće i preko interneta.

Bez obzira na koji način se vrši direktna prodaja, kratki lanci snabdevanja mogu značajno da doprinesu održivom razvoju seoskih zajednica, naročito u područjima koja su organizovana kao ekološki regioni ili biodistrikti. Razlog je u tome što se razvoj ovakvih regiona zasniva na mnogo sveobuhvatnijem konceptu, čija je suština da se prepoznaju zajednički interesi svih koji žive u tom kraju i da se zahvaljujući tome mnogo bolje povežu međusobno, ali i sa većim urbanim centrima.

Zorica Žarković 

Biznis i finansije 235/236, jul/avgust 2025.

Foto: Xalanx, Depositphotos

7. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Bank realizovala prvu transakciju po ugovoru o izvoznom faktoringu

by bifadmin 7. август 2025.

UniCredit Bank Srbija realizovala je, po prvi put, transakciju po ugovoru o izvoznom međunarodnom faktoringu. To je još jedan od načina direktne podrške Banke izvoznicima iz Srbije.

U pitanju je složena transakcija koja zahteva i uključuje saradnju unutar različitih timova u banci, ali i saradnju sa inostranim finansijskim institucijama. Transakcija je sprovedena za klijenta Dox 016 doo, člana Dox Group, u saradnji sa Deutche Factoring Bank iz Nemačke, a pokriva izvoz ka nemačkom kupcu.

U pitanju je proizvod kroz koji klijent izvoznik, prodaje Unicredit Banci, nedospelo kratkoročno potraživanje od kupca iz inostranstva. Klijent banke dobija mogućnost finansiranja (bez dodatnog zaduženja), zaštite od rizika neplaćanja ino-kupca, vođenja dužničkih knjiga (dostupno 24/7 kroz platformu UCB) kao i usluga naplate potraživanja u zemlji kupca (od strane ino-faktora).

Filip Stikić, direktor korporativnog bankarstva i član Izvršnog odbora UniCredit Bank Srbija, izjavio je: “Realizacijom ovakve transakcije, ne samo da jačamo konkurentnost naših izvoznika na globalnom tržištu, već i doprinosimo ukupnom ekonomskom razvoju Srbije. Kroz ovu uslugu, našim klijentima direktno poboljšavamo likvidnost omogućavajući im brži pristup sredstvima od prodatih proizvoda i usluga u inostranstvu. Istovremeno, preuzimamo rizik naplate potraživanja i administrativno rasterećujemo kompanije, što im omogućava da se u potpunosti posvete svojoj primarnoj delatnosti“.

Iz kompanije Dox 016 doo, istakli su: „Kao jedan od vodećih izvoznika iz Srbije, sa bogatim iskustvom u međunarodnoj trgovini, Dox Group ponosno stoji iza prve transakcije izvoznog faktoringa realizovane u saradnji sa UniCredit Bankom – transakcije koju smo inicirali kao odgovor na potrebe modernog izvoza. Ovaj model finansiranja doživljavamo kao konkretan instrument podrške izvoznicima, a našu saradnju sa UniCredit Grupom kao strateški važnu i dugoročno plodonosnu – za domaću privredu, partnere i tržišta na koja izvozimo”.

Posvećenost UniCredit Banke pružanju podrške izvoznicima ogleda se i u povećanoj vidljivosti i jačanju saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama. To dodatno doprinosi osnaživanju saradnje unutar cele UniCredit Grupe.

7. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Humanitarna akcija „Život je krv“ donela 25% veći odziv u julu

by bifadmin 7. август 2025.

Tokom jula meseca u okviru humanitarne akcije dobrovoljnog davanja krvi „Život je krv“, koju su zajednički organizovali kompanija MaxBet i Institut za transfuziju krvi Srbije, prikupljeno je 3118 jedinica krvi – što je rast od 25% u poređenju sa istim periodom prošle godine.

„Ako rezultati kažu da smo motivisali više ljudi da daju krv u odnosu na prethodnu godinu – onda je ova kampanja ispunila svoj cilj. Humanost ima snagu da pokrene zajednicu i spasi hiljade života. Saradnja sa Institutom traje već devet godina i predstavlja primer konkretne društvene odgovornosti u praksi,“ izjavila je Nataša Manojlović, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje u kompaniji MaxBet.

Zahvaljujući ovoj akciji, prikupljene količine krvi mogu da spasu do 9354 života. Svi davaoci koji su tokom jula dali krv u prostorijama Instituta dobili su simboličan znak zahvalnosti – sportski ranac sa logom kampanje „Život je krv“.

U okviru nagradne igre organizovane za učesnike akcije, spa vikend za dve osobe u hotelu Borkovac osvojili su: Stanko Mićić, Igor Savić i Marija Simić.

Kampanja „Život je krv“ deo je globalne inicijative „Do More“, kojom sve članice Flutter grupacije, uključujući MaxBet, teže da do 2030. godine ostvare pozitivan uticaj na živote 10 miliona ljudi širom sveta.

7. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Intesa Sanpaolo usvojila konsolidovane rezultate na dan 30. jun 2025.

by bifadmin 7. август 2025.

Upravni odbor Intesa Sanpaolo, međunarodne bankarske grupacije u čijem sastavu posluje Banca Intesa, odobrio je konsolidovane polugodišnje rezultate na dan 30. jun 2025. godine.

U prvoj polovini 2025. godine, Intesa Sanpaolo je ostvarila svoj najbolji šestomesečni neto prihod ikada, od 5,2 milijarde evra, sa anualizovanim prinosom na kapital (ROE) od 20% i rekordno visokim prihodima, provizijama i prihodom od osiguranja.

Ovako izuzetni rezultati omogućili su poboljšanje izgleda za neto prihod za celu 2025. godinu na znatno iznad 9 milijardi evra, uključujući upravljačke aktivnosti u četvrtom kvartalu za jačanje buduće profitabilnosti.

Intesa Sanpaolo je takođe ojačala svoju kapitalnu poziciju, povećavši stopu osnovnog akcijskog kapitala CET1 na 13,5%, što predstavlja rast od 65 baznih poena u prvoj polovini godine.

Snažna profitabilnost grupe omogućava Intesa Sanpaolo da zadrži svoje globalno liderstvo u društvenom uticaju, kao glavnom stubu njene dugoročne strategije.

Ključni rezultati:

  • Najbolja profitabilnost u klasi: 5,2 milijarde evra neto prihoda, najboljih šest meseci ikada, sa rekordno visokim prihodima, provizijama i prihodom od osiguranja.
  • Efikasno upravljanje troškovima: najniži odnos troškova i prihoda ikada, od 38,0%, najbolji u klasi u Evropi.
  • Banka sa nultom stopom NPL-a: udeo problematičnih plasmana u ukupnim kreditima 1,0% neto, na istorijski najnižim nivoima.
  • Snažna kapitalna pozicija: stopa osnovnog akcijskog kapitala CET1 nakon primene svih regulatornih zahteva od 13,5%, što predstavlja rast od 65 baznih poena u prvoj polovini godine.
  • Snažno i održivo stvaranje i distribucija vrednosti: 3,7 milijardi evra dividendi u novcu obračunato u prvoj polovini godine (oko 3,2 milijarde evra će biti isplaćeno u novembru); otkup deonica od 2 milijarde evra pokrenut u junu; prinos od dividende >7%.
  • Vrhunska pozicija u društvenom uticaju: doprinos od 800 miliona evra u borbi protiv siromaštva i za smanjenje nejednakosti.

Ubrzava se tehnološka transformacija koju omogućava Isytech – digitalna platforma Intesa Sanpaolo u klaudu: IT ulaganja dostigla su 4,6 milijardi evra, čime je omogućena generacijska smena i značajno povećanje efikasnosti.

Intesa Sanpaolo je lider i u upravljanju imovinom, zaštiti i savetovanju, sa oko 1.400 milijardi evra finansijskih sredstava klijenata, sa daljim rastom u drugom kvartalu i podsticanjem snažnog rasta provizija, posebno u upravljanju imovinom.

Intesa Sanpaolo je zabeležila i najboljih šest meseci ikada u pogledu prihoda od osiguranja, vođenih osiguranjem imovine i nezgode, kao i integrisanim modelom bankoosiguranja, kreirajući korist za klijente i grupu: doprinos prihoda od provizija i osiguranja prihodima je najbolji u klasi.

7. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MOL Grupa i KazMunayGas potpisali sporazum o trgovini naftom

by bifadmin 7. август 2025.

MOL Grupa nastavlja da diversifikuje snabdevanje naftom u regionu: kompanija je uvezla 85.000 tona sirove nafte tipa CPC blend i potpisala sporazum o trgovini naftom sa nacionalnom naftnom kompanijom Kazahstana – KazMunayGas (KMG). Partnerstvo između MOL-a i KMG-a datira još iz 2004. godine i postaje sve čvršće – krajem 2024. godine dve kompanije su potpisale sporazum o saradnji s ciljem zajedničkog iskorišćavanja prilika na kazahstanskom tržištu. Novi trgovinski sporazum dodatno jača bezbednost snabdevanja naftom u centralnoj i istočnoj Evropi.

Pošiljka sirove nafte tipa CPC (Caspian Pipeline Consortium) dopremljena je iz luke Novorosijsk u Omišalj, Hrvatska. Isporuka od 85.000 tona CPC blend-a, koji se pretežno sastoji od kazahstanske nafte, dodatno povećava količinu nafte koja u region stiže morskim putem. Kazahstanska sirova nafta ima ključnu ulogu u programu diversifikacije MOL Grupe, kao jedna od 14 vrsta koje su već testirane u rafineriji u Bratislavi i koje se redovno uvoze.

„MOL Grupa više od decenije ulaže u unapređenje Jadranskog naftovoda i prateće infrastrukture, modernizaciju rafinerijske tehnologije i uspostavljanje novih, komercijalno pouzdanih pravaca snabdevanja. Pronalaženje pouzdanih partnera i visokokvalitetnih alternativnih vrsta sirove nafte ključni su delovi tog procesa. Raduje nas što iz godine u godinu jačamo saradnju sa našim kazahstanskim partnerima, oslanjajući se na više od dve decenije uspešne saradnje. Ovaj novi sporazum o trgovini naftom predstavlja važnu prekretnicu za ceo region centralne i istočne Evrope i jasno pokazuje naše poverenje u pouzdana, korektna partnerstva i sposobnost za kontinuirano rešavanje izazova,“ izjavio je Gabrijel Sabo, izvršni potpredsednik za Downstream poslovanje MOL Grupe.

Krajem 2024. godine MOL i KMG su svoju saradnju podigli na viši nivo postavši strateški partneri, s fokusom na istraživanje i eksploataciju ugljovodonika, transfer tehnologije, snabdevanje sirovom naftom i petrohemiju. Prošlogodišnji sporazum bio je usmeren na proširenje postojeće saradnje u oblasti istraživanja i proizvodnje (MOL, KMG i kineski Sinopec zajednički proizvode gas i gasni kondenzat na polju Rožkovskoje), kao i na primenu MOL-ove tehnologije u Kazahstanu. Novi trgovinski sporazum dodatno doprinosi bezbednosti snabdevanja za čitav region.

Nedavno je MOL Grupa potpisala i komercijalni sporazum sa kompanijom MVM o godišnjem uvozu 160.000 tona azerbejdžanske sirove nafte, što čini oko 1,5% ukupne prerade sirove nafte u okviru MOL-a. Kao i kazahstanska, i azerbejdžanska sirova nafta već godinama ima važno mesto u poslovanju MOL Grupe: još 2020. godine kompanija je preuzela udeo u naftnom polju Azeri-Čirag-Gunašli (ACG), iz kog je prošle godine u region dopremljeno 5 miliona barela nafte.

7. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Studenti Saobraćajnog fakulteta: Projekat pruge Beograd–Subotica je najveća železnička prevara u Srbiji

by bifadmin 7. август 2025.

„Kupili smo lamborgini, a kuća nema ni fasadu“, reči su kojima studenti Saobraćajnog fakulteta u Beogradu opisuju projekat brze pruge Beograd–Subotica. Šta je zapravo problem sa ovim projektom?

Prema studentskom obrazloženju na društvenim mrežama, pruga je trebalo da bude projektovana po meri ove zemlje, odnosno da brzina bude 160 kilometara na sat, uz pristojne troškove i realno održavanje. Međutim, političkom a ne stručnom voljom brzina je pomerena na 200 km/h, što je nepotrebno poskupelo projekat za 40%. “I to sve nisu uradili zbog potrebe ili analize, već zbog slike i martketinga“, ukazali su studenti.

Dupliranje troškova zbog tri minuta kraće vožnje

„Cena jednog voza tako raste sa šest na 21 milion evra. Troškovi održavanja pruge i vozova skaču za dodatnih 50 odsto. Sve to kako bismo uštedeli tri minuta od Beograda do Novog Sada ili osam minuta do Subotice – po jednom vozu, po satu, u jednom smeru“, objašnjavaju studenti.

Za tu sumu novca, prema njihovim rečima, mogli smo da nabavimo više vozova većeg kapaciteta, da sredimo još neku važnu prugu ili poboljšamo BG voz.

„Ovako smo uzeli luksuz koji ne možemo da platimo. Nemamo ni ljudske ni finansijske kapacitete da održavamo ovu infrastrukturu. U zemlji u kojoj sistem ne radi, mi smo kupili lamborgini, a kuća nam nema ni fasadu, ni vodu“, tvrde oni.

Dodaju da ćemo sada “zbog standardizacije” morati istim tempom da gradimo i ka Nišu. Još skuplje i još neodrživije. “A pruga? Nema ni veći kapacitet. Naprotiv. Teretni vozovi idu 100-120 km/h, putnički 200 i ta razlika ‘ubija’ propusnu moć. Pruga koja je trebalo da nas poveže, zapravo nas koči“, zaključili su oni.

Projekat poskupeo za više stotina miliona evra

Kako N1 podseća, ovom problematikom se ranije bavila i Anketna komisija, koja je oformljena nakon pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu.

Profesor na Fakultetu organizacionih nauka i član Anketne komisije Vladimir Obradović tada je rekao da rekonstrukcija i modernizacija pruge od Beograda od Subotice nije ideja Aleksandra Vučića, već da je razrađena još 2010. i 2011. godine u vreme vlade Mirka Cvetkovića.

Inicijalna studija pokazuje da je ta pruga opravdana ako ide brzinom od 160 kilometara na sat, a da bi sve drugo preko toga bilo neracionalno, ukazao je Obradović, objasnivši da je ušteda u putovanju od Beograda do Subotice, ukoliko voz ide brzinom od 200 kilometara na sat umesto od 160 kilometara na sat, tek osam minuta.

„Srbija je dala stotine miliona evra više da bi se od Beograda do Subotice putovalo osam minuta brže i to govorim samo u idealnim uslovima i samo za putničke vozove, jer teretni vozovi ne mogu da dostignu ni 160 kilometara na sat“, izjavio je tada Obradović.

Sada, u izjavi za Danas, on kaže da nedavno hapšenje i određivanje pritvora za 13 osumnjičenih u vezi sa rekonstrukcijom železničke pruge Novi Sad – Kelebija predstavlja potvrdu ključnih nalaza Anketne komisije, koji ukazuju na ozbiljne indicije korupcije u ovom projektu.

Sumnjivo i finansiranje

„Komisija je još ranije objavila da je Evropska unija obezbedila bespovratna sredstva za izradu inicijalne projektne dokumentacije. Prema toj dokumentaciji, pruga je bila projektovana za brzinu od 160 km/h, a ukupna vrednost modernizacije procenjena je na 330 miliona evra. Od tog iznosa, oko 60 miliona evra trebalo je da bude pokriveno dodatnom bespovratnom pomoći EU“, navodi on.

Međutim, kako ukazuje Obradović, Vlada Srbije odlučila je da odustane od ovog povoljnog aranžmana i da prihvati „čak četiri puta skuplji model finansiranja putem kineskog kredita, uz pretežno kineske izvođače“.

Komercijalni ugovor sa kineskom stranom, koji predviđa maksimalne brzine do 200 km/h, potpisala je tadašnja ministarka Zorana Mihajlović, podseća on.

„Uzimajući u obzir da se radi o deonici evropskog koridora koji je projektovan za 160 km/h, kao i činjenicu da se tom prugom kreću i teretni vozovi koji ne mogu da postignu brzine veće od 120 km/h, navedeno povećanje brzine deluje besmisleno. Ono je, osim što nema funkcionalno opravdanje, rezultiralo višestrukim povećanjem ukupnih troškova izgradnje, nabavke vozova i održavanja – sve zarad političkog marketinga i populističkih efekata predsednika Aleksandra Vučića“, naglašava Obradović.

Koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić za Danas kaže da u objavi studenata ima dosta istine. Posebno je, kaže on, interesantno uvođenje Kineza u posao koji nisu radili pruge u Evropi i čiji su standardi sasvim drugačiji od evropskih, “što na duže staze može biti ubitačno za održavanje te pruge“.

Ipak ćemo imati i neku korist od ove pruge

Međutim, ima i onih koji smatraju da je ovaj projekat društveno opravdan. Veljko Mijušković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu za Danas navodi da, iako izostaje zvanična, javno dostupna analiza koristi i troškova, to se može otkriti u nekim elementima državne dokumentacije.

„U jednoj od objavljenih zvaničnih studija, izrađenoj za potrebe Infrastrukture železnice Srbije 2020. godine, istaknuto je da projekat nije finansijski profitabilan u klasičnom smislu, odnosno ne donosi direktnu dobit u novčanom izrazu, ali da pokriva sve operativne i održavajuće troškove, čime se obezbeđuje fiskalna održivost. Uz to, isti dokument navodi da su ekonomski, odnosno društveni efekti- pozitivni“, ističe on.

Ti efekti podrazumevaju ubrzanje saobraćaja, povećanje mobilnosti stanovništva, lakši pristup tržištima rada, smanjenje emisije štetnih gasova i jačanje regionalnog povezivanja sa Mađarskom i Evropskom unijom, dodaje Mijušković.

„Iz dostupnih podataka može se zaključiti da povećanje brzine na 200 km/h omogućava da se relacija Beograd–Subotica pređe za oko 70 minuta, što bi u slučaju ograničenja na 160 km/h bilo za 15 do 20 minuta duže. U savremenim uslovima kada se konkurentnost železnice meri prvenstveno brzinom i pouzdanošću, ova razlika je značajna, naročito u kontekstu integracije u evropski železnički koridor 10 i povezivanja sa Mađarskom, Austrijom i dalje ka Nemačkoj“, naglašava Mijušković.

Iako zvanični dokumenti ne kvantifikuju te koristi, on dodaje da sama činjenica da se država odlučila za viši standard projektovanja ukazuje na stratešku nameru da Srbija ne ostane na peronima regionalne modernizacije, već da aktivno učestvuje u redefinisanju železničkog saobraćaja na Balkanu.

Uprkos izostanku konkretnih brojki u pogledu održavanja, jasno je da je država svesna da ovakva infrastruktura zahteva redovno ulaganje, smatra naš sagovornik.

Ceo tekst možete pročitati na N1

Foto: Torfi007, Pixabay

7. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Kineski fudbalski klub kažnjen zbog sujeverja

by bifadmin 7. август 2025.

Kineski drugoligaš Čangčun Sidu kažnjen je nakon što je postavio neobične predmete, neku vrstu amajlija, u svlačionicu gostujućeg tima, prenosi portal Japanorama.

Fudbalska liga je osudila ovaj potez kao kršenje profesionalnog ponašanja i „sujeverno“ ponašanje, i kaznila ga sa 30.000 juana (4.100 američkih dolara).

Kazna je usledila nakon što je utvrđeno da je osoblje domaćeg kluba u svlačionicu gostujućeg tima pre utakmice protiv Šansi Čongde Ronghaja 28. juna, postavilo talismane sa sujevernim porukama.

Fotografije koje su kružile internetom prikazivale su žute papirne amajlije sa ispisanim frazama poput: „Dekretom se naređuje, Šansi Čongde Ronghaj mora biti poražen“.

Ovo nije bio prvi takav incident povezan sa Čangčun Siduom. Kineski korisnici interneta istakli su da su slične talismane otkrila najmanje dva druga gostujuća tima, Tajan Tiankuang i Vusi Vugou.

Možda je rukovodstvo Čangčun Sidua previše bukvalno shvatilo medijske napise o specifičnim ritualima uspešnih javnih ličnosti, pa misli da su oni jedina tajna njihovog uspeha.

Izvor: Japanorama

Foto: Alex KEEpi, Unsplash

7. август 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi na osnovu ugovora o delu
  • Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda u EU?
  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit