NAJNOVIJE
Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
STADA Zdravstveni izveštaj: 82 odsto Evropljana podržava veću ulogu...
CBAM je prvi test: Srbiji je potrebna zelena industrijska...
Zavod zaštitio pogrešnu baru zbog čega je sada ugrožena...
Ko i pod kojim uslovima može da ospori testament?
Da li će carina EU od tri evra po...
Rusija na putu uvođenja digitalne rublje, EU priprema sankcije
Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi...
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Srbija najviše uvozi iz Kine a izvozi u Nemačku

by bifadmin 17. јул 2025.

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Izvezena je roba vredna 30,5 milijardi evra, što je rast od 6,5 odsto.

Uvezena je roba vredna 39 milijardi evra, što je povećanje od 5,9 odsto.

Deficit iznosi 8,5 milijardi evra i veći je za 3,8 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom je 78,2 odsto.

Srbija najviše izvozi u Nemačku – 4,7 milijardi evra, Bosnu i Hercegovinu – skoro dva miliona evra, Kinu 1,7 milijardi evra, Italiju 1,7 milijardi i Mađarsku 1,5 milijardi.

Najviše uvozi iz Kine – oko pet milijardi evra, iz Nemačke oko pet milijardi, Italije 2,7 milijardi, Turske oko dve milijarde i iz Mađarske 1,6 milijardi evra.

Izvor: 021.rs

Foto: Pixabay

17. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Olimpijski komitet Srbije i OTP banka Srbija potpisali novi Ugovor o sponzorstvu

by bifadmin 16. јул 2025.

Olimpijski komitet Srbije i OTP banka Srbija, zvanična banka Olimpijskog tima Srbije, danas su potpisali novi Ugovor o sponzorstvu, koji obuhvata period priprema i učešće na XXXIV Letnjim olimpijskim igrama u Los Anđelesu, u SAD-u. Ovim činom, OTP banka ostaje zvanična banka Olimpijskog tima Srbije i u sedmom uzastopnom olimpijskom ciklusu.

Reč je o najdugovečnijem partnerstvu između jedne kompanije i sporta u Srbiji, koje traje već 24 godine i temelji se na zajedničkim vrednostima.

Novi ugovor o sponzorstvu potpisali su Predrag Mihajlović, predsednik Izvršnog odbora OTP banke i Božidar Maljković, predsednik Olimpijskog komiteta Srbije, a događaju su prisustvovali predstavnici medija, kao i specijalni gosti – srpski olimpijci: Aleksandra Perišić, tekvondistkinja i vicešampionka iz Pariza, i Dejan Majstorović, basketaš i osvajač bronzane medalje u Tokiju.

Događaj je svojim uvodnim obraćanjem otvorio Predrag Mihajlović, predsednik Izvršnog odbora OTP banke Srbija, istakavši da partnerstvo sa Olimpijskim komitetom Srbije nije samo najdugoročnije sponzorstvo u domaćem sportu, već i snažan pokazatelj vrednosti na kojima se zasniva poslovanje OTP banke.

„Dvadeset četiri godine, sedmi olimpijski ciklus zaredom. Ovo je više od impresivnih brojki – ovo je priča o poverenju, istrajnosti i zajedničkoj viziji. Ponosni smo što ostajemo čvrst oslonac našim olimpijcima, od prvog treninga do olimpijskog podijuma. Zahvalni smo našem višedecenijskom partneru, Olimpijskom komitetu Srbije, na prilici da budemo deo jedne od najlepših priča srpskog sporta. Moćni duh olimpizma nastojimo da prenesemo i na sve naše klijente i zajednicu u kojoj poslujemo. Za nas, svaki klijent je važan, baš kao što je na Olimpijskim igrama jednako važan svaki član tima“, rekao je gospodin Mihajlović i dodao:

„Tokom proteklih godina menjali su se timovi, generacije, okolnosti, ali je jedno ostalo isto: naše uverenje da sport i odgovorno poslovanje dele iste temelje. Uspeh zahteva trud, jasno definisan cilj i tim koji stoji uz  vas. Kroz rad sa olimpijcima težimo da doprinesemo razvoju zdravog i uspešnog društva, ali i da inspirišemo sve one koji sanjaju o velikim podvizima. Ponosni smo na rezultate našeg nacionalnog tima koji je prošle godine u Parizu brojao 112 sportistkinja i sportista, ovenčanih sa pet medalja. Ovo partnerstvo ima posebno mesto, kako u našem poslovanju, tako i u našem identitetu, jer nas podseća da je vredno ulagati u ono što traje i što ostavlja trag.“

Prisutnima se ovom prilikom obratio i Božidar Maljković, predsednik Olimpijskog komiteta Srbije, i istakao da nastavak partnerstva sa OTP bankom jasno ukazuje na prepoznatu vrednost i značaj ulaganja u vrhunski olimpijski sport.

,,Za nas je OTP banka više od sponzora. To je naš partner koji je sa nama još od Olimpijskih igara u Atini, a sada i na putu za Los Anđeles 2028. Odnos koji neguju naše dve institucije traje skoro pune tri decenije. Verujem da svako od nas ovde prisutnih ima neki, bilo koji odnos sa nekom bliskom osobom i siguran sam da znate koliko je teško sačuvati taj odnos u tako dugačkom vremenskom periodu. Svaki odnos između dvoje ljudi ima uspone, padove i veoma teške trenutke i samo iskreni, otvoreni odnosi puni poverenja i međusobnog razumevanja uspevaju da se održe. I ne kaže se slučajno da su to prava prijateljstva, jer samo takvi odnosi opstaju uprkos svemu.”

Predsednik Maljković je ovom prilikom istakao i da sport u Srbiji ima posebno mesto. Da je on naš ponos, naš identitet i često naš najbolji ambasador.

„Sport je merilo našeg nacionalnog uspeha i kolektivne radosti. Rezultati koje naši sportisti ostvaruju na Olimpijskim igrama od kada se Srbija ponovo nalazi na svetskoj sportskoj sceni kao samostalna država, nisu slučajnost. Oni su dokaz dugogodišnjeg marljivog i odgovornog rada, koji je uložen od strane svih nas u sistemu sporta Srbije. Za naše sportiste, mi smo tu 365 dana u godini, u svakom segmentu četvorogodišnjeg olimpijskog ciklusa, u velikoj meri zahvaljujući našim partnerima među kojima se svakako izdvaja OTP banka“, istakao je predsednik Olimpijskog komiteta Srbije, i dodao:

„U OTP banci imamo društveno odgovornog partnera koji deli naše vrednosti, razume potrebe vrhunskog sporta i prepoznaje ga kao pravo mesto za ulaganje, čime pokazuje da ulaganje u sport nije samo doniranje sredstava, već i ulaganje u sopstveni rast i razvoj. Kompanije, a posebno banke, vole da prikazuju da su društveno odgovorne, da zasnivaju svoj rad na pozitivnim vrednostima i to je svakako dobro. Međutim, veoma je malo kompanija koje istinski rade i funkcionišu u skladu sa vrednostima na koje se pozivaju. Upravo se OTP banka razlikuje od velike većine drugih po tome. Izuzetnost je upravo glavna karakteristika poslovanja OTP banke i to ne pokazuju samo suvoparni izveštaji, već i konkretni rezultati, nagrade i priznanja koja je OTP banka dobila za saradnju sa Olimpijskim komitetom Srbije u prethodnom periodu. I ja im na tome iskreno čestitam. I usuđujem se da dodam da mi u Olimpijskom komitetu Srbije osećamo da su to malo i naša priznanja, baš kao što su sve osvojene medalje naših sportista od Atine do Pariza, po malo i medalje OTP banke. Srećan sam danas, jer smo uradili veliku stvar za naš olimpijski sport i za naredni olimpijski ciklus. Nastavljamo dalje, jer Srbija veruje – zajedno do pobede u Los Anđelesu 2028. godine.“

U ime sportista Tima Srbija, prisutnima se obratila tekvondistkinja Aleksandra Perišić, olimpijska vicešampionka iz Pariza, koja je ovom prilikom izrazila zahvalnost OTP banci i Olimpijskom komitetu Srbije na dugogodišnjoj, doslednoj i iskrenoj podršci, koju pružaju sportistima.

,,Za nas sportiste nije mala stvar kada znamo da neko stoji uz nas, ne samo u trenucima najvećih uspeha, već i onda kada se pripremamo, ali i kada prolazimo kroz povrede. U celom tom procesu, za nas je izuzetno važno kada osećamo da neko veruje u nas, jer to nas pokreće i podseća da ne smemo da odustanemo.

Za mene lično, a verujem i za ostale olimpijce, stabilna podrška je ključna, jer kada imate stabilnost i sigurnost, možete da se posvetite svom cilju, treninzima i pripremama za nastup na Olimpijskim igrama. Upravo zato, podrška OTP banke i Olimpijskog komiteta Srbije jeste naš oslonac koji nam daje sigurnost, da svaki dan živimo san o Olimpijskim igrama!

Sport me je naučio disciplini, timskom radu, da nikada ne odustajem i da nikada ne prestajem da verujem. Zato verujem da je naša uloga kao sportista u društvu važna, da budemo uzor mladima i da ih inspirišemo da postanu bolji ljudi. Hvala vam što verujete u nas i što ulažete u snove. Hvala što ste deo našeg puta ka Los Anđelesu i ka novim ciljevima. Trudićemo se da vašu podršku opravdamo svakim treningom, kao i svakim nastupom za našu zemlju”, istakla je Aleksandra Perišić.

Podsećamo, tokom XXXIII Letnjih olimpijskih igara u Parizu 2024. godine, OTP banka Srbija je podržala nacionalni tim, među kojima su bili i OTP ambasadori: tekvondistkinja Aleksandra Perišić, džudista Aleksandar Kukolj, kajakašica Milica Novaković i basketaš Dejan Majstorović. Iz Pariza su olimpijci doneli 5 medalja i mnogo radosti za celu naciju.

Paralelno s tim, Banka je omogućila svojim klijentima da i sami postanu deo olimpijske priče izdavanjem dve posebne olimpijske kartice, Visa Gold debitne i kreditne. Deo prihoda od svake transakcije, bez dodatnih troškova za korisnike, OTP banka je usmerila kao donaciju Olimpijskom komitetu Srbije, doprinoseći time unapređenju uslova za pripreme naših sportista.

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EBRD daje inovativni zeleni kredit od 40 miliona evra kompaniji UniCredit Lizing Srbija

by bifadmin 16. јул 2025.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbediće zajam u iznosu od 40 miliona evra za UniCredit Leasing Srbija u okviru inovativnog Programa za finansiranje povezanog sa unapređenjem rezultata zelene tranzicije za Zapadni Balkan (WB GOLD).

Sredstva iz ove linije će pre svega podržati potrebe za lizingom malih i srednjih preduzeća (MSP), pomažući im da razvijaju svoje poslovanje i istovremeno ih podstičući da povećaju ulaganja u ekološki održiva rešenja.

WB GOLD predstavlja inovativni instrument zelenog finansiranja koji je uveo podsticaje zasnovane na rezultatima, s ciljem da podstakne finansijski sektor da poveća obim zelenog finansiranja za MSP. Program je osmišljen da unapredi praksu zelenog kreditiranja, istovremeno stavljajući fokus na ispunjenje opštih potreba MSP za finansijskom podrškom.

Program podržava dva prioriteta EBRD-a na Zapadnom Balkanu: ekonomski rast kroz razvoj privatnog sektora i ubrzana tranzicija ka zelenijim i otpornijim ekonomijama. Osnažujući lokalna preduzeća da ulažu u održive tehnologije – od energetski efikasnih mašina do sistema za obnovljive izvore energije – WB GOLD ima za cilj da obezbedi direktne benefite za životnu sredinu, uz jačanje konkurentnosti.

Matteo Patrone, potpredsednik EBRD-a za bankarstvo, izjavio je: „Zadovoljstvo nam je što sarađujemo sa UniCredit Leasing Srbija na usmeravanju ovog inovativnog zelenog finansiranja ka srcu sektora malih i srednjih preduzeća u Srbiji. Ovaj Program je odličan primer kako finansiranje može da doprinese stvarnim ekološkim rezultatima i održivom razvoju.“

Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Banke, izjavio je: „Malim i srednjim preduzećima u Srbiji omogućavamo, kroz ovu inicijativu, pristup povoljnijem finansiranju za zelene investicije – od energetski efikasne opreme do obnovljivih izvora energije. UniCredit Leasing Srbija na taj način doprinosi jačanju konkurentnosti domaće privrede i ubrzanju zelene tranzicije. Korišćenjem konkretnih finansijskih instrumenata, naši klijenti dobijaju fleksibilniji pristup savremenim tehnologijama koje donose dugoročne koristi za životnu sredinu.“

EBRD je vodeći institucionalni investitor u Srbiji, sa više od 10 milijardi evra investiranih kroz 382 projekta. Fokus Banke u Srbiji je na konkurentnosti privatnog sektora, tranziciji ka zelenoj ekonomiji i održivoj infrastrukturi.

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Deset miliona evra za unapređenje poslovanja SME sektora i poljoprivrednih gazdinstava u Srbiji

by bifadmin 16. јул 2025.

NLB Komercijalna banka nastavlja uspešnu saradnju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) kroz realizaciju nove kreditne linije u iznosu do 10 miliona evra u okviru programa Go Digital. Ova kreditna linija ima za cilj da pruži finansijsku podršku mikro, malim i srednjim preduzećima, kao i poljoprivrednim gazdinstvima koja žele da unaprede poslovanje i povećaju konkurentnost.

Sredstva iz programa Go Digital su prvenstveno namenjena preduzetnicima koji žele da automatizuju i digitalizuju poslovne procese i unaprede proizvodnju kako bi uskladili poslovanje sa standardima Evropske unije. Pored povoljnih uslova klijenti će imati i mogućnost ostvarivanja granta u iznosu od 10 odsto, koje je obezbedila Evropska unija.

Kroz ovu saradnju, NLB Komercijalna banka potvrđuje svoj status sistemske finansijske institucije i stratešku opredeljenost da bude pouzdan partner domaćem SME sektoru na putu ka modernizaciji. Ovaj zajednički projekat sa EBRD-om predstavlja važan korak ka jačanju domaće ekonomije i podršci održivom razvoju sektora malih i srednjih preduzeća, kao ključnih pokretača inovacija, zapošljavanja i regionalnog razvoja.

 

 

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomijaIZDVAJAMO

Najžilavija tradicija u Srbiji: Sprega politike i novca

by bifadmin 16. јул 2025.

Svi naši vlastodršci od nastanka savremene srpske države do danas, istrajno su se držali tradicije da što više narodnog novca strpaju u svoj i džep svojih bližnjih. Običaj da vladajuća partija prosto sraste s novcem koji drugi zarađuju, doživeo je „tržišnu ekspanziju“ sa osnivanjem prvih banaka i industrijskih preduzeća u Srbiji.

Ovako nam je kako nam je i zato što svaka nova vlast u Srbiji ima opsesiju da sve ono što su uradili njeni prethodnici, baci na „đubrište istorije“, tvrde kritičari našeg večito uzburkanog političkog života. Ipak, ti što stalno nešto zakeraju, nisu baš u svemu u pravu. Svi naši vlastodršci od osamdesetih godina 19. veka do danas, nepokolebljivo su se držali tradicije da samo oni kontrolišu tokove novca, uprkos stranoj sili i nepravdi kojima smo neprekidno bili izloženi.

Čim se Srbija oslobodila turskog ropstva, u žurbi da se modernizuje krenula je prečicom – umesto da gubi vreme na gradnju nezavisnih institucija što je moglo potrajati kao „zidanje Skadra na Bojani“, oslonila se na „partijski razvoj“. Taj model rasta podrazumeva da su partije mnogo više od političkih organizacija, one su smisao svekolikog života u Srbiji, naročito kad dođu na vlast. Onog trenutka kada je osvoje, svaka pravi svoje „nezavisne institucije“ kojima će prigrabiti što više novca za što kraće vreme, pre nego što narod pobesni na ulicama.

Pojava dugog trajanja

Običaj da vladajuća partija prosto sraste s novcem koji drugi zarađuju, doživeo je „tržišnu ekspanziju“ sa osnivanjem prvih banaka i industrijskih preduzeća u Srbiji.

„Zapravo, sve do Drugog svetskog rata, svaka partija je imala jednu ili više privatnih akcionarskih banaka i preduzeća praktično u svom vlasništvu. Ona akcionarska društva koja su osnivali privrednici bez direktnih veza sa aktuelnim političkim strukturama, brzo su propadala, a dešavalo se i da sami akcionari iniciraju da se u upravni odbor uključe funkcioneri partije na vlasti“, navodi Vesna Aleksić, naučni savetnik u Institutu za noviju istoriju Srbije u analizi o sprezi politike i novca u Srbiji, za koju zaključuje da je to „ekonomsko-istorijska pojava dugog trajanja“.

Povlastice uske grupe ljudi gušile su tržišnu konkurenciju. Ona se u Srbiji svodila na to da su banke i preduzeća u čijim upravnim odborima su sedeli predstavnici partija koje su izgubile vlast, čekali da njihovi ponovo „preuzmu kontrolu“ na narednim izborima, a neretko i društvenim prevratima. Partijski „stručnjaci“ su finansijski iscrpljivali akcionarska društva ogromnim kreditima bez pokrića ili nerealno visokim tantijemama, lažirajući bilanse i godišnje izveštaje, sve dok u nekim slučajevima ne bi i društvo i njegove ulagače doveli do propasti.

Bankokratija kupuje i savest

Javnost je veoma retko reagovala na besprizorna bogaćenja političara i stranačkih predstavnika. Većina je gledala kako da nađe svog čoveka u vlasti i tako otme makar mali deo kolača za sebe, ili da nekako preživi držeći se pravila „ćutanje je zlato“. Koliko lažu i kradu oni na vlasti moglo se čuti jedino od predstavnika opozicije, koji su narodu otvarali oči ne bi li ih izabrao na sledećim izborima ili silom doveo na čelo države, kako bi i oni mogli da lažu i kradu.

U tom političkom prepucavanju, u vreme Kraljevine Srbije skovan je i termin bankokratija za političare koji su samo zahvaljujući svojim jakim vezama sa vladajućom strankom postavljani u upravne odbore banaka, iz kojih su izvlačili basnoslovno visoke tantijeme i tako se bogatili.

Među retkima koji su kritikovali ovakve pojave, bili su pojedini domaći ekonomisti, poput Nikole Stanarevića, koji je još 1924. u nizu tekstova upozoravao da je sprega banaka i političara tolika, da se tako nešto deset godina ranije nije moglo ni zamisliti. Srpski ekonomista je ukazivao da je to slučaj čak i u Upravnom odboru Narodne banke, te da se „intervencije narodnih poslanika, ministara, najbližih srodnika predsednika vlade na svršavanju poslova u raznim ministarstvima, odvijaju na štetu opštih interesa i državne kase“.

Po njegovim rečima, suzbijanju korupcije nije mogao da pomogne nijedan zakon, jer se zakoni nisu poštovali. „Bankokratija dvojako deluje. S jedne strane, uz pomoć uticajnih ljudi na položaju, ministara, narodnih poslanika, visokih državnih činovnika u upravnim odborima, povoljno se uz pomoć države završavaju poslovi: zakupi dobara, skidanje sekvestra, dobijanje šuma, liferacija i koncesija. S druge strane, pomoću takvih banaka, utiče se na listove, kupuju se savesti, dovode se birači u zavistan položaj“, opisivao je Stanarević situaciju u srpskom društvu.

Ugledajte se na Slovence

Ipak, bilo je pokušaja da se bankokratiji stane na put. Janko Hacin, direktor Prve hrvatske štedionice kao i Udruženje banaka u Beogradu ukazivali su na potrebu da se kreditne prilike postave na zdraviju osnovu, naročito u Srbiji, kao i da se smanje rizici i gubici novčanih zavoda, što je bio neizostavan uslov za snižavanje kamatnih stopa na bankarske kredite.

Naime, pokazalo se da su, zbog zakonom propisane tajnosti poslovanja ali i gotovo nikakve kontrole Narodne banke nad radom srpskih akcionarskih banaka, mnogi privrednici koji bi ostajali bez novca, tražili i dobijali kredite u pet i više banaka istovremeno. Zabeleženo je da je jedna firma, koja je prikazivala da ima dobit od 100.000 dinara, imala kredit u tom iznosu ne kod jedne, nego čak u 18 banaka, od kojih je svaka „živela u uverenju da je ona jedini finansijer te firme“.

Kao primer kako bi banke u Srbiji trebalo međusobno da razmenjuju informacije, Hacin je isticao ljubljanske banke koje su svakog meseca slale filijali Narodne banke stanje obaveza svojih dužnika i od nje primale izveštaje o stanju njihovih obaveza kod ostalih ljubljanskih novčanih zavoda. Zahvaljujući tome, 1929. godine su uvedeni Obaveštajni kreditni odseci kod Narodne banke, koji su umnogome doprineli sređivanju kreditnih prilika u Srbiji.

Službenik „kontroliše“ šefa

Za ozbiljnije suzbijanje korupcije u srpskim bankama bilo je potrebno izmeniti odredbe Zakona o akcionarskim društvima iz 1896. godine, koje su se odnosile na kontrolu rada novčanih zavoda. Problem je bio u tome što je organizacija akcionarskih društava bila takva, da pojedini akcionari nisu imali pravne a svi zajedno ni realne mogućnosti da kontrolišu rad uprave.

Oni su morali da se oslone na nadzorni odbor čije članove su, suprotno praksi u razvijenim zapadnim zemljama, birali članovi uprave. To je dovelo do paradoksalne situacije, upozoravao je Hacin: „Često nađemo u upravi oca ili strica a u nadzornom odboru sina ili nećaka. Naročito kod akcionarskih banaka, vidimo u upravi redovno direktore, a u nadzornim odborima potčinjene im činovnike koji treba da vrše nadzor nad svojim šefovima“.

Ovakva praksa je izmenjena tek nakon punih trideset godina od donošenja Zakona o akcionarskim društvima Kraljevine Srbije. Novi Trgovački zakon Kraljevine Jugoslavije iz 1937. godine, pored toga što je na čitavoj teritoriji države dozvolio osnivanje akcionarskih društava sa ograničenom odgovornošću, jasno je precizirao dužnosti i obaveze nadzornog odbora kao kontrolnog organa, a uvedene su i institucije poverenika i spoljašnjeg nadzora društva.

Međutim, za mnoge srpske banke Trgovački zakon došao je suviše kasno, o čemu govori i veliki broj bankrotstava i prinudnih likvidacija, naročito u periodu od 1931. do 1936. godine, navodi Aleksić. Novi zakon nije uspeo ni da zaživi u praksi, jer je vrlo brzo izbio Drugi svetski rat.

Ko su bili štromani?

Prema Zakonu o akcionarskim društvima koji je na snazi ostao sve do Drugog svetskog rata, prilikom osnivanja preduzeća sa dominantnim učešćem stranog kapitala, bilo je neophodno da polovina članova uprave bude iz Srbije, odnosno Jugoslavije. Stranci su brzo shvatili kako se osvaja domaće tržište, pa su u nastojanju da obezbede povoljniji tretman i posebne poreske olakšice, u svoje upravne odbore uključivali najuticajnije političke predstavnike države, takozvane štromane.

Zorica Žarković

Finansije Top 2024/25 u izdanju časopisa Biznis & finansije

Foto: urfingus, Depositphotos

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Čitav jedan deo Stokholma biće od drveta

by bifadmin 16. јул 2025.

Kako bi smanjili uticaj građevinskog sektora na zagađenje, Šveđani su počeli da grade drvene kuće i zgrade. I to ne jednu-dve, već će čitav jedan deo Stokholma biti od drveta.

Ovde se radi o napuštenoj industrijskoj zoni pod imenom Sickla koja će dobiti novu, pretežno stambenu namenu. Njene stare zgrade koje je moguće rekonstruisati biće dorađene i ojačane drvetom, a na mestu onih građevima kojima nema pomoći nići će zgrade i kuće kojima su čak i zidovi od drvne građe.

Tako će Stokholm dobiti najveće naselje na svetu izgrađeno od drveta. Ono će se prostirati na 250.000 kvadratnih metara i sadržaće kuće, škole, poslovne prostore, prodavnice i sve ostalo potrebno za život u gradu.

Prva faza projekta, odnosno izgradnja rezidencijalne teritorije sa 80 stanova nazvane Kvarter 7, biće završena do kraja ove godine. U naredne dve godine trebalo bi da bude izgrađeno još 2.000 apartmana. Naselje će biti inovativno pa će veći deo prostorija moći da se konvertuje u drugu vrstu objekata. Primera radi, od stanova će moći da se prave kancelarije i obrnuto. Razlog za to je potreba da se sve na svetu, pa i nekretnine, koristi što racionalnije i optimalnije.

Ipak je srednje prase bilo u pravu

Predstavnici investitora, kompanije Atrium Ljungberg, kažu za medije da će u ovaj projekat uložiti oko 1,25 milijardi dolara. Håkan Hyllengren, šef razvoja u toj kompaniji, smatra da će njime dokazati da se može graditi drugačije: “Građevinski sektor trenutno u ukupnoj proizvodnji ugljenika učestvuje sa 37% što ga čini jednim od najvećih proizvođača štetnih gasova na planeti. A ne mora da bude tako. Može se graditi na drugi način, održiviji”.

Atrium Ljungberg očekuje da će, upravo zahvaljujući upotrebi novih materijala (mada je drvo zapravo stara i naširoko korišćena sirovina u Švedskoj) ali i novih znanja, svoje emisije štetnih gasova u narednih pet godina svesti na nulu. Podseća na više istraživanja koja su pokazala da zgrade od drveta proizvode znatno manje emisija štetnih gasova nego one od čelika i betona.

Izgleda da nam je priča o tri praseta sve vreme pogrešno pričana.

Izvor: CNBC

Foto: Ralphs_Fotos, Pixabay

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji je odgovor Evrope na Trampove carine

by bifadmin 16. јул 2025.

U srži odgovora Evropske komisije na najavljene carinske tarife Donalda Trampa na robu iz EU, na spisku u koji je AFP danas imao uvid, nalaze se američki avioni, automobili i burbon, mada Brisel i dalje želi da šansu da pregovorima.

Američki predsednik je ovog vikenda iznenadio Evropsku uniju dekretom o carinskim tarifama od 30 odsto na sav uvoz iz EU, počev od 1. avgusta, navodi agencija Beta.

Evropska izvršna vlast se ipak nada da će pre tog roka naći rešenje putem pregovora sa Sjedinjenim Državama.

Komesar zadužen za pregovore s Trampovom administracijom u ime 27 zemalja članica EU, Maroš Šefčovič, razgovaraće danas sa svojim američkim kolegom.

„Trenutno smo u najdelikatnijoj fazi pregovora i težimo da postignemo principijelni sporazum pre roka“, rekao je portparol Olof Gil. Dodao je: „Ne bismo se upuštali u ove pregovore da ne verujemo da mogu biti uspešni“.

Istovremeno EU radi na pripremi odgovora na carinske tarife Donalda Trampa. Komisija je sastavila listu američkih proizvoda na koje bi zauzvrat mogla da uvede carine, koju je u ponedeljak predstavila državama članicama.

Ciljani uvoz iz SAD, ukupne vrednosti 72 milijarde evra, biće podložan carinama samo ako EU ne uspe da postigne dogovor o ukidanju carinskih mera koje je najavio američki predsednik.

Spisak roba, na dokumentu od 202 stranice uključuje američke automobile i avione, sveže voće, ribu, plastiku, hemikalije i električnu opremu. Ali i burbon, uprkos ponovljenim protestima Francuske i Italije koje se plaše da će im vina i žestoka pića biti zauzvrat ocarinjena u SAD.

Neki proizvodi su iznenađujući: božićne jelke, žive pčele, kamile i nojevi, kondomi, opijum, biseri, čak i ljudska kosa.

Lista uključuje ključne izvozne proizvode SAD kao što je soja, ali i uređaje poput mašina za šivenje.

Evropska komisija je ranije već sastavila početni spisak američkih proizvoda koji će biti ocarinjeni kao odgovor na prethodnu rundu američkih carinskih tarifa. Međutim, spisak je odložen ustranu, da bi se dala šansa pregovorima i izbegao carinski rat sa najvećim trgovinskim partnerom – SAD.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koje države i sa koliko novca ulažu u povratak ruralnom životu

by bifadmin 16. јул 2025.

Dok se u svetu nastavlja trend migracije ka gradskim centrima, sve više država prepoznaje problem depopulacije ruralnih područja i aktivno ga pokušava preokrenuti, nudeći svojim građanima znatne finansijske podsticaje za preseljenje na selo

Od Evrope do Azije, programi za povratak životu na selu obećavaju desetine hiljada evra. I Srbija ima svoj program za oživljavanje sela, ali se postavlja pitanje njegove efikasnosti i stvarne iskoristivosti među građanima.

Evropa i Azija prednjače u podsticajima

Nekoliko zemalja nudi izuzetno atraktivne iznose za one koji su spremni da napuste gradske gužve:

Italija: Brojna manja mesta nude i do 30.000 evra za preseljenje i pokretanje posla. U regionu Kalabrije, subvencije su namenjene otvaranju malih firmi, dok Sardinija nudi do 15.000 evra za trajno naseljavanje.

Irska: Vlada je pokrenula program „Our Living Islands“, koji pruža čak do 84.000 evra za kupovinu i obnovu kuće na udaljenim ostrvima, uz uslov trajnog boravka.

Švajcarska: U alpskom selu Albinen, lokalne vlasti nude čak 25.000 švajcarskih franaka po osobi i dodatnih 10.000 franaka po detetu onima koji se trajno presele i ostanu najmanje deset godina.

Španija: Pokrajina Asturias, konkretno mesto Ponga, nudi 3.000 evra po porodici, uz dodatke za decu. Region Ekstremadura daje do 15.000 evra digitalnim nomadima koji odaberu da rade iz sela.

Grčka: Na ostrvu Antikitira, porodicama se nudi mesečni dodatak od 500 evra tokom tri godine samo da bi se tamo nastanile.

Japan: S obzirom na prenatrpane gradove, Japan nudi građanima Tokija koji se presele u ruralna područja do 21.000 dolara pomoći po porodici, plus dodatak po detetu.

Kakva je situacija u Srbiji?

I Srbija aktivno radi na oživljavanju svojih sela kroz program „Seoska kuća sa okućnicom“, koji sprovodi Ministarstvo za brigu o selu. Država nudi finansijsku podršku do 1.200.000 dinara (oko 10.000 evra) za kupovinu kuće u ruralnim krajevima.

Konkurs za 2025. godinu je otvoren do 1. novembra, a za subvencije se mogu prijaviti građani mlađi od 45 godina – pojedinci, mladi parovi, vanbračne zajednice i samohrani roditelji. Ključni uslovi su da se kuća nalazi van gradskih i prigradskih područja i da ima okućnicu.

Prema zvaničnim podacima, do sada je kroz ovaj program kupljeno više od 3.600 kuća širom Srbije. U aprilu ove godine odobreno je finansiranje za dodatnih 100 seoskih domaćinstava.

Znanje o programu i spremnost na promenu

Iako Srbija ima svoj program sa značajnim finansijskim podsticajima, čini se da je njegova vidljivost i dalje ograničena. Postavlja se pitanje koliko je građana Srbije uopšte upoznato sa ovim mogućnostima.

Možda još važnije, programi poput ovih testiraju spremnost naših građana da se odreknu urbanog načina života i promene način razmišljanja kada je u pitanju život na selu. Da li je finansijski podsticaj dovoljan da premosti jaz između gradskih navika i ruralne stvarnosti?

Izvor: Kamatica.com

Foto: Pixabay

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije beleži rast od 6,2 odsto

by bifadmin 16. јул 2025.

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije je u 2024. godini iznosila oko 69,5 milijardi evra, što je rast od 6,2 odsto u odnosu na 2023. godinu, saopštio je danas Republički zavod za statistiku.

Kako se navodi, izvezena je roba vredna 30,5 milijardi evra, što je rast od 6,5 odsto u odnosu na 2023. godinu.

Uvezena je roba vredna 39 milijardi evra, što je povećanje od 5,9 odsto.

Deficit iznosi 8,5 milijardi evra, što je povećanje od 3,8 odsto.

Pokrivenost uvoza izvozom je 78,2 odsto, objavio je RZS.

Srbija najviše izvozi u Nemačku – 4,7 milijardi evra, Bosnu i Hercegovinu – skoro dva miliona evra, Kinu 1,7 milijardi evra, Italiju 1,7 milijardi i Mađarsku 1,5 milijardi, dok najviše uvozi iz Kine – oko pet milijardi evra, Nemačke oko pet milijardi, Italije 2,7 milijardi, Turske oko dve milijarde i Mađarske 1,6 milijardi evra.

Izvor: Fonet

Foto: Pixabay

16. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Šta su probiotici, a šta prebiotici?

by bifadmin 15. јул 2025.

U jeku je sezona godišnjih odmora a nju obično prati nabavka lekova za putovanje, među kojima su probiotici postali neizostavni. Ali, koliko mi zapravo znamo o njima i da li ih moramo uzimati samo u vidu tableta?

Probiotici su živi mikroorganizmi odnosno tzv “dobre bakterije” koje nastanjuju naš sistem za varenje i pomažu nam da lakše procesuiramo hranu, ali i izvučemo iz nje ono najkorisnije i time očuvamo ili ojačamo svoj imuni sistem. Njih možemo uneti u organizam kroz pilule, što je lakši ali ne i zdraviji način, kao i uvođenjem u ishranu određenih namirnica poput jogurta na primer.

Međutim, probioticima su često potrebni i njihovi mali pomagači. To su prebiotici, nesvarljiva vlakna koja služe kao izvor goriva za “dobre bakterije” u organizmu. One se mogu naći u različitoj hrani biljnog porekla kao što su beli i crni luk, praziluk, banane, žitarice celog zrna poput ovsa i ječma… Osim što služe kao hrana za probiotike, prebiotici su korisni i u prevenciji raznih upala, unapređenju mentalnog zdravlja ali i pojačanju apsorpcije kalcijuma.

Lekari kažu da probiotici i prebiotici najbolje efekte imaju ako se koriste zajedno, međutim to ne znači da morate piti punu šaku medikamenata svakog dana već ih možete konzumirati i tako što ćete uneti pomenute namirnice u svoju ishranu.

Izvor: Food and wine

Foto: Micheile Henderson, Unsplash

15. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Intesa Sanpaolo ubrzava razvoj naprednih savetodavnih usluga u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Egiptu pokretanjem nove mreže finansijskih savetnika
  • Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
  • STADA Zdravstveni izveštaj: 82 odsto Evropljana podržava veću ulogu veštačke inteligencije u zdravstvu
  • Program EU–KfW Western Balkans Guarantee jača pristup finansiranju malim i srednjim preduzećima u Srbiji
  • CBAM je prvi test: Srbiji je potrebna zelena industrijska politika koja može da se sprovede

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit