NAJNOVIJE
Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i...
Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
Da li su SAD i EU previše povezani da...
40% građana misli da Srbija nikada neće ući u...
Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a
Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
STADA Zdravstveni izveštaj: 82 odsto Evropljana podržava veću ulogu...
CBAM je prvi test: Srbiji je potrebna zelena industrijska...
Zavod zaštitio pogrešnu baru zbog čega je sada ugrožena...
Ko i pod kojim uslovima može da ospori testament?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Da li su privatni studentski domovi nova investiciona šansa za Beograd?

by bifadmin 13. јун 2025.

Kako stambeno zbrinuti sve veći broj studenata koji svake godine dolaze u velike univerzitetske centre da studiraju, ali i omogućiti onima koji nemaju dovoljno sredstava da ipak obezbede krov nad glavom?

Priuštivo stanovanje i studentski smeštaj bile su teme istoimenog panela na ovogodišnjoj konferenciji REBEC, sa fokusom na Srbiju i region Centralne i Jugoistočne Evrope.

Prvi panelista, Nikolaos (Nikos) Manomenidis, direktor agencije za nekretnine Crecos iz Soluna, govorio je o tome kako izgleda tržište studentskog smeštaja u Grčkoj:

– U Solunu ima više od 120.000 studenata. Pomislili biste da to zvuči obećavajuće, ali poslednjih godina u Grčkoj beležimo veliki porast potražnje za studentskim smeštajem, iako se broj stanovnika smanjuje, ali sve više ljudi žive sami. Samo u Solunu, više od 10.000 ljudi živi samostalno, uglavnom starijih, ali zabeležen je i veliki porast razvoda, čak 50% u poslednjih 10 godina. To znači da imamo 450.000 novih domaćinstava, a otprilike isto toliko malih stanova, što stvara određeni izazov.

Prema njegovim rečima, u Solunu je u poslednjih pet godina aktivno investiciono tržište u studentski smeštaj.

– Počelo je sa jevrejskim investitorima koji su ulagali mnogo u Solun. Grad ima dugu jevrejsku istoriju, još od 1912. godine kada su trećinu stanovništva činili Jevreji. Investirali su u stare zgrade i pretvarali ih u studentski smeštaj – naveo je Nikos.

70.000 stranih studenata medicine u potrazi za stanovima

Kako je ocenio Džordž Bobvoš, konsultant za razvoj u kompaniji Wyndham Hotels & Resorts za Jugoistočnu Evropu, i u Centralnoj i u Istočnoj Evropi, posebno u glavnim gradovima i univerzitetskim centrima kao što su Varšava, Prag, Budimpešta, protekle tri decenije rapidno raste broj studenata.

– U poslednjih 35 godina otvoreni su mnogi medicinski fakulteti i danas imamo oko 70.000 stranih studenata na medicini u ovom regionu. Gradovi koje sam pomenuo su tradicionalno imali dve opcije za smeštaj: kampuse u okviru univerziteta, i subvencije za studente koji su morali da traže smeštaj van kampusa. Međutim, broj stranih studenata je drastično porastao. Univerziteti su počeli da uočavaju tržišnu potrebu i da se obraćaju developerima, kao što smo mi, kako bi pronašli održiva rešenja – naveo je Bobvoš.

Prema njegovim rečima, kompanija je razvila strategiju segmentacije – koliko studenata želimo da obuhvatimo i kakve vrste smeštaja su potrebne:

– Jer studentima je potreban povoljni smeštaj. To nije socijalno stanovanje, ali se graniči s tim – nije luksuzno, ali ni jeftino i loše. Smeštaj mora da bude funkcionalan. Često se pravi po uzoru na kasarne: dugački hodnici, niz soba, zajednička kuhinja i kupatilo. Kao developeri, otkrili smo da je to odličan biznis: stabilan, jer se lako planira pet do sedam godina unapred, zatim pouzdan, s obzirom da studenti (ili njihovi roditelji) redovno plaćaju zakup i isplativ – u gradovima kao što su Varšava, Prag, Budimpešta, pristojan zakup donosi stabilan prihod. Postoji i dugoročni ugovor o zakupu koji omogućava predvidiv prihod.

– Tri centralnoevropska grada, Varšava, Prag, Budimpešta, svake godine izgrade oko 10.000-12.000 jedinica studentskog smeštaja – istakao je Bobvoš.

Dao je i najčešču strukturu zgrada i stanova koji se grade za studente, kao i prosečne cene:

– To su uglavnom jednokrevetne sobe sa dodatnim sadržajima. Postoje naravno različiti modeli, što zavisi od željenog nivoa udobnosti i cene. Na primer, u prosečnoj zgradi sa 10 spratova, prvih osam spratova su sobe sa zajedničkom kuhinjom i kupatilom. Poslednja dva sprata često imaju studio apartmane sa sopstvenim sadržajem. Ali, cena studija (sa kuhinjom i privatnim kupatilom) može biti 30-50% viša od cene obične sobe. To zavisi od standarda objekta i ciljne grupe. U luksuznijim smeštajima u nekim zemljama van EU, još jedna prednost takvog smeštaja je što student može da dobije boravišnu dozvolu preko tog objekta. U mnogim slučajevima univerzitet ili vlasnik objekta pomažu oko registracije adrese i papirologije. To studentima iz udaljenih zemalja, iz Kine ili Japana na primer, mnogo znači.

– Dakle, zavisi od tržišta, lokacije i demografije. Nisu svi spremni da plate toliko, ali postoji značajna potražnja za svim nivoima, od osnovnog do luksuznog – naveo je Bobvoš i dodao da se često dešava i da se stari hoteli iz socijalističkog perioda preuređuju u studentski smeštaj, jer je to isplativo i brzo za renoviranje.

Prema njegovim rečima, česta je i praksa da da studenti ostanu u gradu i nakon završetka studija, pa tada kupuju prve nekretnine i često se obraćaju istim developerima kod kojih su živeli kao studenti.

Zašto nema više studentskog smeštaja u Beogradu

Moderator panela, Petar Orlić iz advokatske kompanije Horizons Alliance, naveo je da u Beogradu imamo oko 90.000 studenata.

– Troškovi izgradnje su niži nego u zapadnoevropskim zemljama. Pa zašto nemamo više studentskog smeštaja? – zapitao je on.

Odgovor je dao Milan Mitrašinović, pomoćnik direktora tržišta kapitala u Avalon nekretninama:

– Ključ je u kvalitetu univerziteta i studijskih programa. Studenti dolaze u gradove poput Londona, Pariza, Amsterdama i Minhena, jer žele obrazovanje svetskog ranga. Statistički, broj evropskih studenata opada, dok broj azijskih i južnoazijskih raste. Taj talas se preliva prvo na Dubai, pa zatim na evropske gradove.

– Na primer, u Londonu, u četvrti Whitechapel, američki developer, Great Star, izgradio je studentski kompleks sa bazenom, saunom, teretanom… veoma luksuzno, potpuno opremljeno nameštajem, ali ciljna grupa su bogati studenti iz Azije (posebno južne Azije), koji žele premium uslove. U tom slučaju, zakup može da ide i do 1.500 evra mesečno. Sumnjam da bi tako nešto ovde bilo na ceni jer nedostaje ta „jaka“ internacionalna komponenta, ali ima i takvih slučajeva ovde, ima porodica koje dolaze iz Azije i Bliskog Istoka, koje su dovoljno imućne da svojoj deci kupe ili iznajme stan u Beogradu. Ali da bi privukli takve porodice, potrebni su dobri studijski programi, sigurnost, infrastruktura i fleksibilnost administracije. Dakle, potencijal postoji, ali mora se raditi na akademskom i infrastrukturnom nivou, ne samo kroz investicije u studentski smeštaj – rekao je Mitrašinović.

Izvor: Ekapija

Foto: Pixabay

13. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Proglašeni najbolji mali preduzetnici: Milion dinara za „Junake mikro biznisa 2025“

by bifadmin 12. јун 2025.

Na ovogodišnjem takmičenju Junaci mikro biznisa 2025 u organizaciji Blica, 3 Banke i podršku Privredne komore Srbije, titule heroja malog biznisa u našoj zemlji poneli su: „Nameštaj MAKA“, „Sapundžijska radnja Zeljković“ i „Anhel“

Prvo mesto osvojila je „MAKA“ iz Prijepolja i nagradu od 500.000 dinara, drugoplasirani „Zeljković“ iz Kikinde nosi kući 300.000 dinara, a treće mesto i nagrada od 200.000 dinara pripalo je „Anhelu“ iz Lajkovca.

Pobednicima i prisutnima na dodeli nagrada se obratio prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali, predsednik Izvršnog odbora „3 Banke“ Vladimir Vukotić, kao i Branislava Simanić, direktorka sektora za preduzetništvo u Privrednoj komori Srbije.

Mali: Mali biznisi menjaju Srbiju, država ostaje pouzdan partner

Prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali poručio je da su mali preduzetnici snaga razvoja Srbije.
– Junaci mikro biznisa su oni koji menjaju Srbiju. Njihov rad i energija doprinose rastu BDP-a, a svi koji su učestvovali su pobednici – rekao je Mali i dodao da će Vlada Srbije obezbediti sigurno i podsticajno okruženje za razvoj malih biznisa.
On je istakao da je Srbija danas među dve najbrže rastuće ekonomije u Evropi, da država nastavlja reformski put ka članstvu u EU i da će digitalizacija javnih usluga, poput uvođenja sistema e-bolovanja, doprineti efikasnijem upravljanju.

Mali je podsetio i na značaj predstojećeg Expo događaja u Beogradu, koji vidi kao veliku razvojnu šansu, s posebnim prostorom namenjenim malim preduzetnicima.

Simanić: Značaj porodičnog preduzetništva

Direktorka Sektora za preduzetništvo Privredne komore Srbije Branislava Simanić poručila je da PKS već godinama sistemski podržava razvoj malih i porodičnih biznisa.

– Zahvaljujem se Vladi Srbije i Ministarstvu finansija na finansijskoj podršci, kao i na tome što su prepoznali značaj porodičnog preduzetništva – rekla je Simanić i istakla da je PKS osnovala poseban sektor za ovu oblast.
Dodala je da Komora organizuje radionice, digitalne servise i programe podsticaja za mikro i mala preduzeća, kao i da u saradnji sa „Blic Biznisom“ razvija edukativnu platformu Biz Chat.

– Svi učesnici ovog izbora su pobednici – poručila je Simanić.

Vukotić: Podržavamo one koji sami stvaraju posao

Vladimir Vukotić, direktor “3 Banke”, istakao je da je banka, iako je počela s minimalnim kapitalom, izrasla u prepoznatog partnera za male preduzetnike.

– Naša banka je i osnovana sa ciljem da podržava preduzetike i poljoprivrednike, a danas su svaki drugi poljoprivrednik i svaki treći preduzetnik koji koriste kredite naši klijenti. Vodili smo se ličnim vrednostima i željom da radimo sa onima koji ne čekaju posao, već ga sami stvaraju – rekao je Vukotić.

On je dodao da banka aktivno podržava dinarizaciju, pa se najveći deo kredita odobrava u dinarima a akcenat u štednji je takođe na domaćoj valuti. Iako banka nije velika, njen poslovni model je prepoznat od strane finansjskih institucija i van granica Srbije.

– Ponosni smo na sve kandidate, a posebno na one koji svojim primerom inspirišu druge da ostanu i grade život u manjim sredinama – poručio je Vukotić.

Prvoplasirani Marko Petrić, “MAKA”: Budite uporni i ne odustajte

Ovogodišnji pobednik Marko Petrić rekao je da je iznenađen i presrećan zbog osvojenog prvog mesta, te da će nagradu uložiti u opremu, novu halu i deo odvojiti za humanitarne svrhe.

– Zahvaljujemo svima koji su prepoznali naš rad i dali nam podršku. Poruka svima je – budite uporni i ne odustajte – poručili su on i njegova supruga.

Drugoplasirani Željko Zeljković, “Zeljković”: Ako imate ideju, verujte u nju

Drugoplasirani preduzetnik Željko Zeljković istakao je da mu je nagrada došla kao „sveža krv“ i da će je iskoristiti za sirovine i dalji razvoj posla.

– Bilo je mnogo sjajnih kandidata, posebno žena koje su pravi heroji. Mladima poručujem – ako imate ideju, verujte u nju i ne dozvolite da vas obeshrabre – rekao je on.

Trećepasirana Gordana Jokovljević, “Anhel”: Uspeh dolazi kroz doslednost

Trećeplasirana Gordana Jakovljević poručila je da je presrećna i da će većinu nagrade uložiti u firmu, ali i deo izdvojiti za slavlje.

– Uspeh traži mnogo truda i odricanja, ali ako ostanete dosledni, rezultati će doći – poručila je ona.

Šansu za vredne nagrade imali su preduzetnici do pet zaposlenih, koji su uspeli da obezbede posao za sebe i svoje porodice i plivaju u ovim uzburkanim vremenima. Njihove priče su porodične, a posao više od biznisa, to je njihov način života.

“3 Banka“, specijalizovana za podršku malim biznisima i poljoprivrednicima, ističe da je ova inicijativa deo njihove misije da razvijaju lokalne ekonomije i pomažu ljudima da se zaposle – najpre sami, a zatim i da šire svoje poslovanje.

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka izdala prve mini obveznice

by bifadmin 12. јун 2025.

UniCredit Banka je prva banka koja je izdala mini obveznice u Srbiji, otvarajući novo poglavlje u finansiranju pre svega malih i srednjih preduzeća (MSP). Ova inovativnost predstavlja značajan korak ka diverzifikaciji izvora finansiranja i jačanju domaćeg tržišta kapitala.

Mini obveznice su instrument duga koje izdaje klijent, pri čemu UniCredit Banka tokom procesa emisije nastupa kao agent emisije i investitor. Prvi eminent mini obveznice je dugogodišnji klijent Planet Bike, u indeksiranom iznosu od RSD 230 miliona i sa rokom dospeća od 5 godina.

Filip Stikić, član Izvršnog odbora i direktor korporativnog bankarstva UniCredit Bank, izjavio je: “Izuzetno smo ponosni što smo pioniri u izdavanju mini obveznica na našem tržištu čiji je prvi izdavalac naš dugogodišnji klijent Planet Bike. Ovo nije samo novi proizvod, već strateški potez kojim želimo da osnažimo domaća preduzeća i pružimo im alternativne i fleksibilnije opcije za prikupljanje kapitala. Tradicionalno bankarsko finansiranje ostaje stub naše ponude, ali uviđamo potrebu za razvojem tržišta kapitala koje će preduzećima omogućiti brži rast i realizaciju investicionih planova. Mini obveznice su korak ka tom cilju, nudeći transparentnost, efikasnost i priliku za investitore da podrže razvoj domaće ekonomije”.

Izdavanje mini obveznica donosi brojne pogodnosti za preduzeća, naročito za MSP koja često imaju ograničen pristup tradicionalnim izvorima finansiranja. U ovom slučaju preduzeća više nisu isključivo zavisna od bankarskih kredita, već kroz mini obveznice prave prvi iskorak prema tržištu kapitala. Takođe, mini obveznice mogu biti prilagođene specifičnim potrebama preduzeća u pogledu ročnosti, kamatnih stopa i dinamike otplate.

Lazar Čvoro, generalni direktor Planet Bike, izjavio je: „Odluka da uđemo u proces izdavanja mini obveznica je motivisana novim mogućnostima obezbeđivanja sredstava za finansiranje poslovanja i završetka tekuće investicije u novu fabriku bicikala. Za našu kompaniju to znači stabilniji i dugoročniji izvor finansiranja kao i smanjenje troškova administriranja odnosu na klasične bankarske kredite. Ovo vidimo kao prvi korak koji će u budućnosti da omogući pristup tržištima kapitala i drago nam je da smo prva firma koja je izdala mini obveznice na našem tržištu.”

Težnja da se mini obveznice uvedu na srpsko tržište kao novi proizvod, pri čemu bi MSP kompanije trebalo da budu pravi cilj kao emitent, proističe iz iskustva UniCredit Grupe gde je UniCredit apsolutni lider u Italiji na tržištu mini obveznica.
UniCredit Banka ostaje posvećena podršci razvoju domaće privrede i nastaviće da radi na inovativnim rešenjima koja će doprineti prosperitetu preduzeća i celokupnog tržišta

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nacionalni dan rodne ravnopravnosti: Nauka bez granica – budućnost bez predrasuda

by bifadmin 12. јун 2025.

Povodom Nacionalnog dana rodne ravnopravnosti 11. juna, u Muzeju nauke i tehnike u Beogradu, održan je događaj pod nazivom „Žene u nauci: Snaga znanja, snaga ravnopravnosti“. Ovaj skup ukazao je na značaj afirmisanja uloge žena u nauci, podizanja svesti o značaju ravnopravnosti u istraživačkom i obrazovnom prostoru, te inspiraciji nove generacije mladih – posebno devojčica – da prepoznaju nauku kao svoj poziv.

U organizaciji Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), Udruženja naučnica Srbije (SRNA) i L’Oréala Balkan ovaj događaj okupio je predstavnike naučne i obrazovne zajednice, međunarodnih organizacija, institucija, diplomatskog kora i medija sa ciljem da nauka i naučna otkrića dobiju pažnju koju zaista zaslužuju.

U fokusu su žene u nauci – njihova iskustva, izazovi i postignuća. Jer svetu je potrebna nauka, a nauci su potrebne žene.
Ambasador Francuske u Srbiji Pjer Košar rekao je, na otvaranju događaja, da je važno da se Dan rodne ravnopravnosti obeležava svake godine, jer podseća koliko je važno pružiti podršku ženama i devojčicama u svim sektorima, a naročito u sektoru nauke. Ambasadorka Švedske u Srbiji Šarlot Semelin istakla je značaj povezivanja žena, kao i muškaraca u borbi za unapređenje položaja žena u društvu.

Kroz panel diskusije, istaknute naučnice iz Srbije – među kojima su profesorke, istraživačice i dobitnice nacionalnih priznanja „Za Žene u nauci” – govorile su o svom putu, izazovima u karijeri i važnosti sistemske podrške ženama u nauci.

Njihova iskustva svedoče o snazi, upornosti i strasti – i upravo to je poruka koju ovaj događaj želi da prenese: talenat, rad, disciplina i posvećenost ne poznaju granice – nauka je put otvoren za sve.

“Istraživanja pokazuju da danas preko 50 odsto istraživača čine žene. To nam pokazuje da smo stigli zaista daleko i istovremeno da je pred nama veoma dug put. Jer su žene i dalje manje zastupljene na vodećim pozicijama u istraživačkim projektima. Manje su zastupljene i u komisijama koje odlučuju o projektima ili budžetima. Stvarna ravnopravnost je u stvari ne samo da uključimo žene u naučno-istraživački rad, već istovremeno da njihov rad prepoznamo, vrednujemo i nagradimo”, istakla je Milana Rikanović, direktorka UN Women u Srbiji.

Događaj je dodatno obogatila izložba dečijih radova, gde su mališani odgovarali na pitanja „Šta je za mene nauka?“, „Kako zamišljam naučnicu?“ kroz crteže i kratke video poruke. Vesela Mačkić, profesorka razredne nastave u POŠ „Mihajlo Pupin“, čiji rad prate brojene nagrade i priznanja, na panelu „Obrazuj, osnaži, inspiriši: obrazovanjem i podrškom do većeg broja žena u nauci“ ukazala je na značaj podsticanja radoznalosti i interesovanja za nauku u najranijem uzrastu.

U razgovoru na temu „Gde nas znanje može odvesti – nauka kao put i prilika“, učestvovale su naše eminentne naučnice – Dr Marija Lesjak, redovna profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, Dr Emilija Stojanović, docent Fakulteta medicinskih nauka, Univerziteta u Kragujevcu Dr Ljiljana Marina, viša naučna saradnica sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Dr Nataša Golić, naučna savetnica na Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu i Dr Aleksandra Buha Đorđević, vanredna profesorka na Farmaceutskom Fakultetu Univerziteta u Beogradu. Njihove priče osvetlile su koliko je važna ravnopravnost u nauci, ali i koliko nauka kao poziv pruža bezbrojne mogućnosti.

Zašto ovaj dan? Zašto sada?

Nacionalni dan rodne ravnopravnosti obeležava se u cilju podizanja svesti o važnosti rodne ravnopravnosti i unapređenju položaja žena u Srbiji. Odabran je 11. jun dan kada je 1842. godine prvi put odobreno školovanje devojčica u Srbiji, ukazom Kneza Mihaila Obrenovića.

Ovaj događaj bila je prilika da se obeleži i 15 godina nacionalnog programa “Za Žene u nauci“ koji se u našoj zemlji sprovodi u partnerstvu Komisije Republike Srbije za saradnju sa UNESCO-m, Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i L’Oréal-a Balkan. Ovaj program od 2010. godine nagrađuje najbolje mlade talente, sa željom da žene budu ravnopravno zastupljene ne samo u nauci, već u čitavom društvu.

,,Od 1901. godine kada su ustanovljene, manje od 4% Nobelovih nagrada za nauku je dodeljeno ženama. Veoma je važno da podržavamo žene koje oblikuju našu sadašnjost, i svojim znanjem, strašću, istrajnošću i otvaraju vrata boljoj budućnosti. Kao kompanija duboko ukorenjena u nauci, znanju i promociji rodne ravnopravnosti, posvećeni smo izgradnji sveta u kome inovacije ne poznaju pol, gde svaki um može da zablista.”, izjavio je Maksimiliano Frenca, generalni direktor kompanije L’Oréal Adria Balkan.

Dr Ivana Danilov, sekretarka UNS ,,SRNA” predstavila je rezultate istraživanja Rodni stereotipi i predrasude koji otežavaju razvoj naučnog i preduzetničkog potencijala žena u akademskom sektoru, u kojem je učestvovalo 120 žena.

„Rodni disbalans u strukturi zaposlenih na univerzitetima u Srbiji u najvećoj meri ogleda se u otežanom usklađivanju porodičnih i poslovnih obaveza žena i čak 88% učesnica istraživanja smatra da taj faktor ima najveći uticaj na njihovu akademsku karijeru. Dodatne prepreke u karijernom napredovanju žena u akademskom sektoru, pokazuju potrebu za definisanjem mehanizama i pravnih okvira za uspostavljanje rodnog balansa. Neophodna je organizacija treninga i obuka, kao i zajednička borba institucija, civilnog društva, privrede i čitave zajednice kako bi neko naredno istraživanje pokazalo bolje rezultate“ – istakla je Dr Danilov.

Upravo zato ovaj dan nosi posebnu simboliku.
Uz inspirativnu atmosferu, bogat sadržaj i snažnu podršku organizatora, ovaj skup je potvrdio koliko je važna saradnja institucija, naučne zajednice i privatnog sektora u izgradnji ravnopravnijeg društva. On nas podseća da napredak zahteva posvećenost, partnerstvo i stalno zalaganje za promenu.

Za osnaživanje novih generacija.

Za stvaranje sveta u kojem inovacija nema pol, a znanje nema granice.

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Održan Forum o plućnoj hipertenziji 2025. u Beogradu

by bifadmin 12. јун 2025.

Ovaj internacionalni edukativni skup okupio je lekare različitih specijalnosti kao i medicinske sestre iz celog sveta sa ciljem unapređenja dijagnostike i lečenja pacijenata obolelih od plućne arterijske hipertenzije.

Jedna od formi plućne hipertenzije, plućna arterijska hipertenzija je ozbiljno i progresivno oboljenje koje karakteriše povišeni krvni pritsak u plućnim arterijama. Ovo stanje može uzrokovati teške simptome, uključujući umor, nedostatak daha, a u kasnijim fazama bolesti može dovesti do slabosti desne polovine srca.

Kao stanje koje pogađa približno 1-2% odrasle populacije, rana dijagnoza, efikasno lečenje i pravilna nega su ključni za poboljšanje kvaliteta života pacijenata i prognozu. Preko 250 pacijenata u Srbiji leči se od plućne arterijske hipertenzije, ali je procena da je broj obolelih gotovo dvostruko veći, što ukazuje na značajan raskorak u prepoznavanju i dijagnozi. Nespecifična priroda simptoma, kao što su umor i otežano disanje, često uzrokuje kašnjenje u dijagnozi, posebno kod mlađih pacijenata.

Ovaj Forum predstavljao je priliku za razmenu znanja, inovacija i iskustava, omogućavajući stručnjacima da zajedno pronađu nove načine za poboljšanje ishoda lečenja i kvaliteta života pacijenata sa ovim kompleksnim oboljenjem. Kardiolozi, pulmolozi, farmaceuti razmenili su iskustva i moguća rešenja za prevazilaženje izazova u lečenju ove bolesti. Veoma je važno razumeti značaj multidisciplinarnog pristupa i nege tokom celog života pacijenta. To podrazumeva rano prepoznavanje simptoma i postavljanje prave dijagnoze. Cilj je obezbediti optimalno lečenje kroz individualni pristup svakom pacijentu.

– Verujemo da je podizanje svesti o plućnoj hipertenziji od izuzetne važnosti za poboljšanje ishoda lečenja pacijenata – izjavio je prof. dr Arsen Ristić, predsednik Udruženja za plućnu hipertenziju Srbije. – Edukovanjem zdravstvenih radnika i podsticanjem saradnje, nastojimo da poboljšamo kvalitet života pacijenata obolelih od plućne arterijske hipertenzije. Od ključne važnosti je i da lekovi budu brže dostupni, jer pacijenti ne mogu da čekaju. Njihovo zdravlje i kvalitet života zavisi od pravovremenog lečenja – dodao je prof. dr Ristić.

Značajan napredak postignut je u dijagnostici, uključujući ehokardiografiju, kao i u razvoju efikasnih terapija. Napredak u farmakoterapiji je transformisao prognozu za pojedince sa plućnom arterijskom hipertenzijom nudeći nadu za bolji kvalitet života putem kombinovane, kao i inovativne terapije.

-Život sa plućnom hipertenzijom predstavlja pravi izazov. Simptomi, koji se kreću od nedostatka daha pri svakodnevnim aktivnostima do ekstremnog umora, često čine i najsitnije zadatke gotovo nemogućim. Plućna hipertenzija za nas nije samo dijagnoza, ona oblikuje naš svakodnevni život, donoseći izazove s kojima se moramo suočavati svaki dan. Uz odgovarajuću terapiju oboleli imaju više energije, manje problema sa disanjem i mogu se ponovo posvetiti svemu što vole. Važno je da svaka osoba koja se bori sa ovim stanjem dobije pravovremenu i adekvatnu terapiju, jer to može značiti razliku između preživljavanja i normalnog života – izjavila je Danijela Pešić, predsednica Udruženja obolelih od ove bolesti, učesnik Foruma

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mastercard i OTP banka Srbija nastavljaju da podržavaju obnovu šuma u kritičnim delovima sveta

by bifadmin 12. јун 2025.

Petu godinu zaredom, Mastercard i OTP banka Srbija nastavljaju da pružaju podršku misiji finansiranja obnove 100 miliona stabala širom planete, putem Mastercard-ove Priceless Planet koalicije. OTP banka Srbija se ovom programu priključila još 2021. godine i od onda pomaže finansiranje obnove 45 hiljada stabala drveća.

Jedinstvenu misiju oporavka šuma u okviru Priceless Planet Coalition, Mastercard je pokrenuo u saradnji sa ekspertima za oporavak šuma iz Conservation International (CI) i Instituta za svetske resurse (WRI).

Kako učestvovati

Za svakog klijenta koji aktivira Google Pay ili Apple Pay, ili otvori račun za Fluo, Praktik, Prestige, Klasik ili Junior pakete u OTP banci, OTP banka Srbija će donirati 2 EUR za Conservation International, kako bi podržala sadnju jednog drveta. Akcija je aktivna od početka juna meseca i traje do 31. avgusta.
Obnova šuma je jedan od najefikasnijih načina za borbu protiv klimatskih promena, a Koalicija Priceless Planet je odabrala svoje globalne lokacije za sadnju, fokusirajući se na značajan potencijal uticaja na klimu, zajednicu i biodiverzitet.

„Ekološki i programi za dobrobit društva su osnovni deo onoga što mi predstavljamo kao kompanija. Ne možemo obavljati zdravo poslovanje bez zdrave planete i posvećeni smo ostvarivanju uticaja na globalnom nivou. Zajedno sa našim partnerom, OTP bankom Srbija, poslednjih godina podržavamo Priceless Planet Coalition, pokretanjem pozitivnih akcija protiv klimatskih promena“, rekla je Jelena Sretenović, direktorka kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore.

U OTP banci Srbija kažu da je popularnost podrške ekološkim akcijama među klijentima sve veća. Masterindex, godišnje istraživanje koje Mastercard sprovodi među vlasnicima kartica, ukazuje na povećano interesovanje za pitanja životne sredine. Čak 86% ispitanika u istraživanju MasterIndex Srbija izjavilo je da više pažnje treba posvetiti pitanjima koja se odnose na zaštitu životne sredine, društvo i korporativno upravljanje.

„Priceless Planet Coalition predstavlja odličan način da pokažemo odgovornost koju svako od nas ima kada je u pitanju životna sredina i zaista mi je drago što naši klijenti podržavaju naše napore. Ponosni smo što smo partneri Mastercard-a na ovom programu. To je jedan od najboljih primera kako na dnevnoj bazi klijentima možemo da omogućimo da postanu deo promene na bolje“, rekao je Vuk Kosovac, član Izvršnog odbora OTP banke Srbija zadužen za stanovništvo i digitalno poslovanje.

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Švajcarskoj Ustavom garantovano pravo na gotovinu

by bifadmin 12. јун 2025.

Senat Savezne skupštine Švajcarske jednoglasno je doneo odluku o tome da u ustav te države ugradi garanciju o snabdevanju gotovinom i upotrebi franka kao nacionalne valute.

Ovakvim ishodom glasanja Senat je potvrdio raniju odluku Predstavničkog doma čime je odobrio predlog vlade, koji je suprotan narodnoj inicijativi Švajcarskog pokreta za slobodu (MLS), preneo je Svisinfo.

Cilj te inicijative nazvane „Za slobodnu i nezavisnu švajcarsku valutu u obliku kovanica i novčanica“ bio je da se osigura da gotovina ostane u Švajcarskoj, kao i da se svaki plan zamene švajcarskog franka drugom valutom podnese na glasanje narodu i kantonima.

Prema MLS-u, ovo bi trebalo da osigura da gotovina ostane u Švajcarskoj, koja bi u suprotnom bila ugrožena.

Vlada Švajcarske je zvanično odbila tu inicijativu, ali se opredelila za kontrapredlog, prema kojem planira da u ustav ugradi garanciju snabdevanja gotovinom i upotrebu franka kao nacionalne valute.

Ovi principi su već garantovani u zakonodavstvu, ali njihovim utvrđivanjem u ustavu, Vlada je odgovorila na inicijativu MLS-a, navodi Svisinfo.

Izvor: Euronews
Foto: Pixabay

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Prečišćivači vazduha od 1. septembra u svim vrtićima i školama u Beogradu

by bifadmin 12. јун 2025.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je danas da će prečišćivači vazduha od 1. septembra biti u svim gradskim predškolskim ustanovama, vrtićima, osnovnim i srednjim školama.

Projekat je, kako je rekao Šapić, najavljen pre dve godine i „nažalost je dugo trajao, kako to obično biva sa javnim nabavkama zbog obaranja nabavke i žalbi“, preneo je Beoinfo.

„Ali, kako sam i ranije govorio, to što negde ima problema, ne znači da ćemo odustati od ijedne stvari za koju verujemo da je dobra i ispravna. Očekujemo da će do 1. septembra biti isporučeno i instalirano 11.500 prečišćivača u svakoj prostoriji vrtića, osnovnih i srednjih škola u Beogradu“, rekao je Šapić.

On je izrazio nadu da će biti onako kako je u ugovoru navedeno: 60 dana za isporuku i montiranje, uz garanciju od pet godina, dodajući da će Grad na sebe preuzeti održavanje tih aparata i zamenu filtera.

Gradonačelnik je poosetio Osnovnu školu „Oslobodioci Beograda“ čija se zgrada rekonstruiše i naveo da radopvi teku kako je predviđeno, te se očekuje da škola 1. septembra bude spremna za đake.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Generacija Z: Prioritet finansijska sigurnost i balans između poslovnog i privatnog života

by bifadmin 12. јун 2025.

Deloitte-ovo 14. izdanje godišnjeg istraživanja o generaciji Z i milenijalcima, obuhvata odgovore više od 23.000 ispitanika iz 44 zemlje. Prema projekcijama, do 2030. godine ove generacije činiće 74% svetske radne snage.

Istraživanje pokazuje da su im prioriteti novac, smisao i balans između poslovnog i privatnog života, dok sticanje tehničkih i „mekih“ veština smatraju ključnim za uspeh u budućem poslovnom okruženju.

• Tri četvrtine pripadnika generacije Z (74%) i milenijalaca (77%) veruje da će generativna veštačka inteligencija (GenAI) uticati na način na koji rade u narednih godinu dana.

• Pripadnici generacije Z i milenijalci fokusirani su na rast i učenje, ali smatraju da njihovi rukovodioci ne ispunjavaju očekivanja kada je reč o ključnim aspektima njihovog razvoja.

• Samo 6% pripadnika generacije Z navodi da im je glavni karijerni cilj da dođu do rukovodećih pozicija.

• Kada govore o faktorima koji oblikuju njihove karijerne izbore, generacija Z i milenijalci ističu tri ključna prioriteta: finansijsku sigurnost, svrhu i balans između poslovnog i privatnog života.

Razvoj karijere bez adekvatne podrške od strane lidera

Iako su ambiciozni, mnogi pripadnici generacije Z ne žele da postanu rukovodioci. Umesto toga, važne su im mogućnosti za učenje, ravnoteža između posla i privatnog života, i napredak.

• Rukovodeće pozicije nisu prioritet: Samo 6% pripadnika generacije Z vidi sebe u rukovodstvu kao glavni cilj. Ipak, mnogi biraju poslodavce upravo zbog mogućnosti za učenje.

• Žele više podrške od rukovodilaca: Oko polovine kaže da bi želeli da ih rukovodioci uče i mentorišu, ali to zaista iskusi samo trećina.

• Sumnje u obrazovanje: Oko četvrtina ispitanika sumnja da fakultetsko obrazovanje pruža relevantne veštine i iskustvo za tržište rada.

GenAI i budućnost rada

Upotreba generativne veštačke inteligencije brzo raste i pomaže mladima da poboljšaju kvalitet rada – ali izaziva i zabrinutost.

• Sve više koriste GenAI: Velika većina očekuje da će GenAI promeniti njihov posao u narednih godinu dana. Više od polovine već sada koristi veštačku inteligenciju u svakodnevnom radu.

• Pomešana osećanja: Iako mnogi navode poboljšanje u kvalitetu rada i balansu, preko 60% se brine da bi AI mogao da eliminiše radna mesta, pa traže poslove koji su “otporni na AI”.

• „Meke“ veštine su ključne: Više od 80% ispitanika smatra da su veštine poput empatije, komunikacije i liderstva važnije za napredovanje u karijeri nego tehničke veštine.

U potrazi za novcem, smislom i ravnotežom između poslovnog i privatnog života

Kada biraju poslove i razmišljaju o karijeri, mladi navode tri ključna faktora: finansijsku sigurnost, svrhu i ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

• Finansijska nesigurnost raste: Skoro polovina pripadnika generacije Z (48%) i milenijalaca (46%) kaže da se ne oseća finansijski sigurno – što je značajan porast u odnosu na prošlu godinu. Bez finansijske sigurnosti, ređe doživljavaju posao kao smislen i imaju lošije mentalno zdravlje.

• Svrha utiče na zadovoljstvo poslom: Oko 9 od 10 ispitanika kaže da im je osećaj svrhe važan za zadovoljstvo na poslu. Za neke to znači pozitivan uticaj na društvo, a za druge mogućnost da zarade, imaju slobodno vreme ili razviju veštine koje im pomažu van posla.

• Dobro mentalno zdravlje pomaže u održavanju osećaj svrhe: Među onima koji prijavljuju dobro mentalno zdravlje, 67% generacije Z i 72% milenijalaca kaže da njihov posao ima smisla. Kod onih sa lošim mentalnim zdravljem, taj procenat je znatno niži (44% i 46%).

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Inflacija najveća u restoranima i hotelima

by bifadmin 12. јун 2025.

Nivo cena u ugostiteljstvu drži se na dvocifrenom nivou u odnosu na prošlu godinu, pokazuje zvanična statistika

Cene u hotelima i restoranima u maju su u odnosu na isti mesec prošle godine bile veće za 10%, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Hrana je poskupela za 11,4% a u okviru nje najveće poskupljenje je zabeleženo kod salata – 14,2% i hleba – 14%.

Topla i hladna predjela su poskupela za 10%, gotova jela za 11,3% a pečenja i jela po narudžbini za 11%.

Cene alkoholnih pića su povećane za 12,9% a bezalkoholnih za čak 13,4%.

Najmanje poskupljenje je registrovano kod prenoćišta i iznosilo je 0,3%.

Da cene nisu dizane „univerzalno“ već da su negde ugostitelji vodili računa ko može da ih plati, pokazuju podaci iz Vojvodine.

Ukupno poskupljenje ugostiteljskih usluga u severnoj pokrajini bilo je manje nego na republičkom nivou – 6,3%, pri čemu je hrana poskupela za 6,2%, alkoholna pića za 7,5% a bezalkoholna za 7,1%.

I u Vojvodini su najmanje poskupela prenoćišta ali je taj procenat ipak bio veći od republičkog i iznosio je 3,9%.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

12. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i japanski
  • Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
  • Da li su SAD i EU previše povezani da bi „zaratili“?
  • 40% građana misli da Srbija nikada neće ući u Evropsku uniju
  • Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit