NAJNOVIJE
BiH, Srbija i Hrvatska imaju najveći rast plata na...
Najmoćnije evropske banke prema tržišnoj vrednosti
Dolar izgubio status sigurne luke, švajcarski franak preuzima primat
Naučnici uspeli da „podmlade“ ljudske jajne ćelije
Posle vesti o mogućem preuzimanju Glenkora, kompaniji skočila vrednost
Javni dug Srbije na kraju novembra 2025. bio 38,34...
Emitovane obveznice: Država se zadužila za 51,6 milijardi dinara,...
Budžet Srbije za 11 meseci 2025. godine imao deficit...
Da li najava da će Srbija kupiti dodatnih 5%...
Kako izgraditi uspešnu firmu, prodati je, pa krenuti iz...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaEkonomijaVesti

Inflacija u Srbiji među najvećom u Evropi

by bifadmin 21. новембар 2024.

Harmonizovani indeks potrošačkih cena (HICP), koji objavljuje Evrostat kako bi uporedio inflaciju u evropskim zemljama, pokazao je da je međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru bila u pet najvećih u Evropi.

Na međugodišnjem nivou, u oktobru su od Srbije cene brže rasle samo u Turskoj i Rumuniji.

Neprikosnoveni lider po rastu cena u Evropi je Turska, njen HICP u oktobru je iznosio 48,7 odsto. Iza Turske je Rumunija, čija je inflacija u oktobru iznosila pet odsto.
Treće mesto po rastu cena u oktobru podelile su Srbija i Severna Makedonija. U oktobru HICP u ove dve zemlje iznosio je po 4,6 odsto.

Harmonizovani indeks potrošačkih cena (HICP), koji objavljuje Evrostat kako bi uporedio inflaciju u evropskim zemljama, pokazao je da je međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru bila u pet najvećih u Evropi.

Na međugodišnjem nivou, u oktobru su od Srbije cene brže rasle samo u Turskoj i Rumuniji.

Neprikosnoveni lider po rastu cena u Evropi je Turska, njen HICP u oktobru je iznosio 48,7 odsto. Iza Turske je Rumunija, čija je inflacija u oktobru iznosila pet odsto.

Inflacija u Srbiji među najvećom u Evropi: Samo dve zemlje imale brži rast cena u oktobru 2

Treće mesto po rastu cena u oktobru podelile su Srbija i Severna Makedonija. U oktobru HICP u ove dve zemlje iznosio je po 4,6 odsto.

I međugodišnja inflacija, merena indeksom potrošačkih cena (CPI) u Srbiji je porasla. U septembru je iznosila 4,2 odsto, dok je u oktobru skočila na 4,5 odsto.

Izvor: Danas Online

Foto: Pixabay

 

21. новембар 2024. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Održana jubilarna 10. konferencija Grupe mrežnih operatora Srbije (RSNOG)

by bifadmin 20. новембар 2024.

Grupa mrežnih operatora Srbije (RSNOG) održala je 19. novembra 2024. godine u Domu omladine u Beogradu svoju desetu, jubilarnu godišnju konferenciju. Događaj je okupio vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz oblasti mrežnih tehnologija, razvoja telekomunikacionog tržišta i sajber bezbednosti, koji su podelili svoja iskustva i znanja sa brojnim učesnicima.

Nakon uvodne reči Ivana Minića iz RNIDS-a, Zorana Perovića iz Serbian Open eXchange (SOX) i Slobodana Markovića iz UNDP-a, konferencija je započela prvim tematskim blokom posvećenim desetogodišnjici RSNOG-a. Branko Mirković iz Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) pružio je osvrt na razvoj interneta i telekomunikacija u Srbiji tokom protekle decenije.

Sledeći je usledio okrugli sto pod nazivom „Mrežni trendovi u Srbiji – prošlost, sadašnjost, budućnost“, na kojem su učestvovali Nataša Begović (Yettel), Nenad Krajnović (SOX), Boško Radivojević (Bolex Consulting) i Jan Žorž (6connect). Nataša Begović je istakla značaj kontinuiranog unapređenja transportne mreže i smanjenja kašnjenja u prenosu podataka, naglašavajući da su 5G mreže ključni trend za budućnost. Nenad Krajnović je govorio o rastu video sadržaja i značaju CDN servera, predviđajući da će sva komunikacija uskoro preći na IP protokol. Boško Radivojević je ukazao na važnost interneta kao kritične infrastrukture i pomenuo trendove poput decentralizacije, razvoja regulative i napuštanja cloud servisa. Jan Žorž je naglasio značaj implementacije IPv6 protokola i upozorio na sve veću centralizaciju interneta, ističući da internet postaje osnovna komunalna usluga poput struje ili vode.

Drugi blok konferencije obeležila su predavanja o globalnim i regionalnim trendovima u oblasti telekomunikacija. Prof. dr Aleksandar Nešković sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu održao je izlaganje o dosadašnjim iskustvima i izazovima sa 5G mobilnom tehnologijom. Nakon konferencije, profesor Nešković je izjavio: „RSNOG konferencija je veoma značajna jer okuplja pametne ljude koji mnogo uče jedni od drugih. Važno je da posmatramo i šta se u regionu dešava, kako bismo i mi poželeli više da se unapredimo.“

Jelena Ćosić iz RIPE NCC govorila je o otpornosti internet mreža u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope, dok je Dušan Stojičević iz RNIDS-a pružio ažurirane informacije o napretku rada na nacionalnom DNS rizolveru. Srdjan Simović iz Data Cloud Technology predstavio je planove za proširenje Državnog data centra u Kragujevcu, ističući njegovu ulogu u jačanju digitalne infrastrukture Srbije.

Treći blok bio je usmeren na sajber bezbednost i mrežnu automatizaciju u oblasti telekomunikacija. Okrugli sto „Sajber bezbednost u telekomunikacijama“ okupio je Minu Tomić (A1), Marka Elazara (Orion Telekom), Viktora Vargu (Unicom Telecom) i Dejana Mališanovića (Pulsec), koji su diskutovali o aktuelnim bezbednosnim izazovima i strategijama za njihovo prevazilaženje. Nakon toga, Vadim Volovik iz Yandex Infrastructure predstavio je Annet, alat otvorenog koda za automatizaciju konfiguracije mreže uz upotrebu kontejnera. Jan Žorž iz 6connect održao je prezentaciju o tome kako napraviti globalni anycast, dok je gost iz Italije, Livio Morina, predstavio novosti u PeeringDB servisu, koji olakšava međupovezivanje telekomunikacionih operatora.

Konferenciju je zaokružio tradicionalni RSNOG kviz, sponzorisan od strane Pulsec-a, koji je doneo vredne nagrade najboljim poznavaocima internet umrežavanja i informacione bezbednosti.

Glavni utisak sa konferencije bio je da su mrežne tehnologije i sajber bezbednost i dalje u fokusu stručne zajednice, posebno u svetlu uvođenja 5G mreža i sve veće potrebe za otpornim i efikasnim internet infrastrukturom. Stručnjaci iz oblasti internet umrežavanja imaće mnogo posla u bliskoj budućnosti kako bi odgovorili na izazove koje donose nove tehnologije poput veštačke inteligencije, interneta stvari (IoT) i sve većeg obima podataka koji se prenose putem modernih mreža.

Desetu RSNOG konferenciju organizovala je Grupa mrežnih operatora Srbije uz pokroviteljstvo RNIDS-a i SOX-a, te podršku kompanija Yettel, A1, RIPE NCC, Data Cloud Technology, Pulsec, Yandex Infrastructure, kao i prijatelja konferencije: Aptient, Unicom Telecom, Unlimited.rs, Orion Telekom, Beenet, ZelenData Centar i Beotel. Sponzor vode bila je Dogma.

20. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Bitkoin obara cenovne rekorde

by bifadmin 20. новембар 2024.

Bitkoin je juče dostigao rekordnu vrednost od 93.742 dolara, da bi jutros u 11 časova pao na 93.277. Ovo je podstaklo nagađanja da bi u 2024. njegova vrednost mogla premašiti psihološku granicu od 100.000 dolara.

Posle nekoliko turbulentnih godina, kriptovalute, a posebno najpoznatija među njima, napokon se nalaze na putu zaista stabilnog oporavka. Primera radi, bitkoin je ove godine više nego dvostruko uvećao svoju vrednost.

Ona je i prethodnih meseci brzo rasla ali od američkih izbora bi se taj rast mogao nazvati čak i vrtoglavim. To je donekle posledica činjenice da je Donald Tramp postao novi predsednik SAD, a poznate su njegove simpatije prema kriptovalutama. Tokom predizborne kampanje on je obećavao da će ublažiti restriktivne regulative u finansijskom sektoru kako bi kriptovalute mogle ozbiljnije da učestvuju na ovom tržištu.

Međutim, to nije jedini razlog za rast vrednosti bitkoina. Sve je više korporativnih investicija u bitkoin, pa čak i od strane finansijskih giganata kakav je BlackRock. Naravno, i ovo je posledica izbora Trampa za predsednika najveće ekonomije sveta, koja može biti trenutna, ali – uz promenu američke politike u ovom domenu – može i potrajati i doneti investitorima u bitkoin ogromne prinose.

Foto: TheDigitalArtist, Pixabay

20. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Nadal samo od tenisa zaradio 134 miliona dolara a Đoković 185 miliona

by bifadmin 20. новембар 2024.

Rafael Nadal je odigrao svoj poslednji meč i porazom stavio tačku na bogatu karijeru koja je trajala preko 20 godina.

Prema pisanju sajta CNBC, kada se saberu sve nagrade koje je osvojio tokom profesionalnog bavljenja sportom, poznati španski teniser zaradio je ukupno 134.946.100 dolara. On je do sada osvojio 22 Grand Slem turnira, što ga čini drugim najboljim igačem u istoriji.

Prvi je Novak Đoković koji još uvek igra. Prema podacima ATP Tour, srpski teniser se i po zaradi nalazi ispred poznatog Španca budući da svota koju je on stekao od nagrada na turnirima dostiže 185 miliona dolara.

Naravno, ovo nisu jedini prihodi slavnih tenisera. Njima zaradu ne donosi samo novac od nagrada, šta više, mnogi od njih više zarađuju u reklamnoj industriji i zahvaljujući svojim nalozima na društvenim mrežama koji imaju milione pratilaca.

Kada se sabere ukupna zarada, koja uključuje i novac stican na terenu i van njega, lista najbogatijih tenisera izgleda znatno drugačije. Na njen vrh tada se penje mlada nada španskog tenisa Karlos Alkaraz. Ako se kao presek uzme ovaj avgust, on je u prethodnih godinu dana na terenu zaradio 10,3 miliona dolara a van njega 32 miliona. Drugoplasirani Novak Đoković je od tenisa zaradio 12,2 miliona dolara a od drugih aktivnosti 25 miliona. Slede ih američka Teniserka Kori Gof (7,1 milion i 20 miliona), Poljakinja Iga Svjontek (11,7 miliona i 15 miliona) i italijanski teniser Janik Siner (11,6 miliona i 15 miliona dolara).

Foto: Cynthiamcastro, Pixabay

20. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Marjanović: Kvalitetni podaci – ključ za transformaciju korisničkog iskustva

by bifadmin 20. новембар 2024.

„Zahvaljujući veštačkoj inteligenciji, modeli uče o potrebama krajnjih kupaca i to mogu da iskoriste kako bi ih targetirali na pravi način, smanjujući neželjen sadržaj, i na kraju povećavajući prihod“, istakao je Darko Marjanović, direktor kompanije Things Solver koja posluje u okviru ASEE Grupe, na Data Science konferenciji.

Na panelu „Nova perspektiva za korisničko iskustvo zasnovana na veštačkoj inteligenciji“ Marjanović je govorio o transformativnoj ulozi veštačke inteligencije (AI) u oblikovanju korisničkog iskustva, kao i o izazovima sa kojima se kompanije suočavaju pri njenoj primeni.

„Najveći izazov su podaci. Generalno, većina kompanija nema adekvatno sređene podatke, a za razvoj kvalitetnih AI modela, potrebni su kvalitetni podaci. Jedan od ključnih koraka je konsolidacija i organizacija podataka, čime i mi pomažemo našim klijentima. Nedovoljno kvalitetni podaci mogu dovesti do pogrešnih zaključaka modela. Verovatno ste i kod ChatGPT-a primetili situacije kada ‘promaši’ određene odgovore – to je često posledica neadekvatnih podataka. Pored toga, izazov je i privatnost, ali se taj aspekt sve više uređuje zakonima i regulativama,“ objasnio je Marjanović.

Govoreći o budućnosti korisničkog iskustva, Marjanović je istakao hiperpersonalizaciju kao ključni trend, napominjući da savremene AI tehnologije omogućavaju kompanijama ne samo da reaguju na potrebe korisnika, već da ih i predviđaju.

„Korisničko iskustvo postaje sve intuitivnije i prilagođenije. AI tehnologije pomažu kompanijama da bolje razumeju svoje korisnike i pruže im ponude koje su zaista relevantne. Smanjenje spama i prezasićenosti informacijama je jedan od glavnih ciljeva. Verujem da će korisnici biti voljni da dele podatke ukoliko dobiju personalizovanu i korisnu interakciju zauzvrat. Takođe, AI nam omogućava da radimo efikasnije i brže, a to će i dalje ostati jedna od njenih ključnih prednosti,“ rekao je Marjanović, te naglasio ulogu kompanije Things Solver u ovom procesu.

„Naša rešenja, kao što su sistemi za preporuke (Recommender-i), pomažu klijentima da svojim korisnicima pruže relevantne ponude i personalizovana iskustva u pravom trenutku, umesto da ih pretrpavaju neželjenim sadržajem i informacijama. Zahvaljujući AI, ovi modeli uče o potrebama korisnika i pružaju kompanijama mogućnost da efikasno targetiraju svoje klijente, povećaju angažovanost i, samim tim, prihod,“ naglasio je Marjanović.

Prema njegovim rečima, rešenja Things Solver-a omogućavaju kompanijama da integrišu AI u prodajni proces od početka do kraja, uz primenu sistema preporuka na komunikacionim kanalima kao što su Viber, SMS, e-mail i mobilne aplikacije.

„Hiperpersonalizacija nije samo budućnost korisničkog iskustva već i ključni faktor u digitalnoj transformaciji prodajnih procesa,“ zaključio je Marjanović.

Kompanija Things Solver se izdvojila kao lider u primeni veštačke inteligencije, sa timom od preko 50 stručnjaka u Beogradu, Kragujevcu i Skoplju. Njihova inovativna rešenja trenutno se koriste u više od deset zemalja, donoseći značajne rezultate u različitim industrijama.

20. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Šta se sve menja za PDV obveznike od 1. januara?

by bifadmin 20. новембар 2024.

Skupština Srbije trebalo bi do kraja novembra da usvoji set poreskih zakona koji su u direktnoj vezi sa strukturnim reformama i najavljenim unapređenjem poslovnog okruženja.

Prema rečima državne sekretarke u Ministarstvu finansija Slavice Savičić, za privredu su veoma važne izmene Zakona o porezu na dodatu vrednost, jer donose postepeno uvođenje svih preduslova za preliminarnu PDV prijavu, piše Biznis.rs

Takođe, jedna od ključnih izmena Zakona o PDV-u odnosi se na preciziranje situacija kada se promet dobara i usluga ne smatra izvršenim. Ovo uključuje prenos celokupne ili dela imovine bez PDV-a, ako sticalac nastavlja istu delatnost. Propis se odnosi i na zamenjena dobra u garantnom roku, što više ne podleže dodatnom oporezivanju.

Besplatni poslovni uzorci i reklamni materijal u ograničenim količinama sada se jasno definišu kao oslobođeni PDV-a. Ukoliko se uslovi za izuzeće u roku od tri godine promene, sticalac je u obavezi da naknadno obračuna PDV, što donosi dodatnu odgovornost poslovnim subjektima.

Za sve koji posluju sa izmenama cena ili osnovice zakon sada detaljnije reguliše procedure. Ako dođe do povećanja cene, obveznici moraju odmah da obračunaju i prijave dodatni PDV. Smanjenje cene moguće je samo uz pismenu potvrdu klijenta da je izvršio ispravku odbitka prethodnog PDV-a.

Kada je reč o uslugama čija je naknada uključena u carinsku vrednost uvezenih dobara, osnovica za PDV sada će biti razlika između ukupnog iznosa naknade i iznosa uključenog u carinu. Ovo je posebno važno za preduzeća koja se oslanjaju na uvozne aktivnosti.

Ispravka prethodnog PDV-a – šta se menja?

Kada se osnovica za promet dobara i usluga menja – bilo da je smanjena ili povećana – poreski obveznici su u obavezi da isprave odbitak prethodnog poreza. Posebno su regulisane situacije kao što su smanjenje avansa, storniranje računa ili korekcija na osnovu sudskih poravnanja. Novina je i to što se korekcije moraju izvršiti u periodu u kom je osnovica promenjena.

Poljoprivrednici dobijaju posebne olakšice

Poljoprivrednici će imati pravo na PDV nadoknadu koja iznosi 8% od vrednosti prometa poljoprivrednih proizvoda i usluga. Isplata će se vršiti u novcu, a obveznici koji vrše otkup ovih dobara i usluga dužni su da izdaju priznanice.

Iako poljoprivrednici čiji promet ne prelazi osam miliona dinara neće biti obveznici PDV-a, oni mogu dobrovoljno da se odluče za ovu obavezu, čime stiču pravo na odbitak prethodnog poreza i druge pogodnosti. Odluka o uvođenju ove obaveze važi minimum dve godine.

Pojačana kontrola neblagovremenih prijava

Novine u zakonu podrazumevaju i to da svaki obveznik PDV-a mora da vodi detaljnu evidenciju, obračunava i plaća PDV u skladu sa zakonom, kao i da blagovremeno podnosi poreske prijave. Uvođenje jasnih procedura za evidenciju i obračun omogućiće lakšu kontrolu i efikasniju naplatu PDV-a.

Oni koji u prethodnih 12 meseci ostvare promet veći od osam miliona dinara moraju se evidentirati za PDV u roku od pet dana od dostizanja tog limita. Propust u registraciji vodi ka službenom evidentiranju od strane poreskog organa.

Kada je reč o prestanku obaveze plaćanja poreza na dodatu vrednost, za sve one koji više ne ispunjavaju uslove za plaćanje PDV-a zakon predviđa proceduru za brisanje iz evidencije.

U tom slučaju poreski obveznici moraju podneti zahtev za brisanje najmanje 15 dana pre prestanka delatnosti, dok u slučajevima statusnih promena pravni sledbenici preuzimaju obaveze.

Izvor: Biznis.rs

Foto: Pixabay

20. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Zabrana besplatnih plastičnih kesa u marketima dovela do veće kupovine kesa

by bifadmin 20. новембар 2024.

Zabrana besplatnih plastičnih kesa za namirnice dovela je do (ne)očekivane posledice – potrošači su počeli da kupuju više plastičnih kesa, pokazuje istraživanje sprovedeno u Teksasu.

Novo istraživanje čiji su nalazi objavljeni u Journal of Marketing Research, pokazalo je da su politike za smanjenje upotrebe jednokratnih plastičnih kesa u marketima i drugim maloprodajnim objektima u Ostinu i Dalasu dovele do povećanja kupovine plastičnih kesa, a takvo ponašanje se nastavilo i nakon što su pravila ukinuta, prenosi Science Daily.

Koautor studije, profesor marketinga sa Univerziteta Kalifornije u Riversajdu, Haj Če i njegovi saradnici su otkrili porast prodaje plastičnih kesa nakon što su gradovi zabranili prodavnicama da besplatno dele plastične kese za prenošenje namirnica. Količina kupljenih plastičnih kesa izmerena je analizom podataka sa skenera bar-kodova na potrošačkim računima.

– Imali smo nade u pozitivne efekte, poput povećane ekološke svesti kod kupaca i smanjenja upotrebe jednokratne plastike ili papirnih proizvoda. Međutim, podaci su pokazali suprotno – ljudi su kupovali više plastike – rekao je Če, dodajući da su kupci prethodno koristili besplatne kese iz prodavnica kao kese za smeće u domaćinstvima.

Kako dolazi do ugrožavanja primarne politike

Istraživanje je pokazalo da što je politika duže na snazi, duže traju njeni efekti nakon ukidanja.

Prema rečima Čea, pravila o kesama su verovatno promenila ponašanje potrošača na pozitivne načine, kao što je navika korišćenja višekratnih platnenih torbi za svakodnevnu kupovinu, iako istraživači nisu imali podatke o tome.

Studija doprinosi rastućem broju istraživanja o nenamernim posledicama ekoloških politika i nudi uvide koji se mogu primeniti i izvan upotrebe plastičnih kesa, rekao je Če.

– Iako je naša studija fokusirana na plastične kese, slični efekti su dokumentovani kod politika usmerenih na zaslađena pića, energetsku efikasnost i zdravstvene inicijative. U svakom od tih slučajeva, ponašanja koja nisu direktno ciljana politikom – poput kupovine više slatkiša kada se oporezuju gazirana pića – mogu poništiti ili čak ugroziti primarne ciljeve politike – zaključio je.

Izvor: Ekapija
Foto: Pixabay

20. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Beč nudi kulturne sadržaje za osobe sa demencijom

by bifadmin 20. новембар 2024.

Sve veći broj ustanova u glavnom gradu Austrije nudi sadržaje namenjene osobama sa demencijom. U mnogim bečkim muzejima organizuju se obilasci i radionice prilagođeni osobama sa demencijom.

Oboleli mogu u sigurnom okruženju da dožive nova iskustva i da se podsete na prošla. Kroz specijalno razvijene kurseve, ture i koncepte razgovora, organizatori žele da unaprede samostalnost osoba sa demencijom i pomognu im u očuvanju njihovih sposobnosti. Od izleta u zoološki vrt do kreativnih radionica i interaktivnih obilazaka muzeja, ponuda je raznolika.
Muzej istorije umetnosti poziva svakog četvrtog petka u mesecu na obilazak za osobe sa demencijom i njihove pratioce. Na osnovu odabranih umetničkih dela, cilj je da se uspostave veze sa prošlošću i probude uspomene. Obilasci počinju u 15:00 časova i traju oko sat vremena, a ulaz je besplatan.

Takođe se redovno organizuju i obilasci u muzeju Gornji Belvedere, koji su specijalno prilagođeni potrebama osoba sa demencijom. Obilasci obuhvataju odabrane umetničke radove i prateći materijal koji pomaže aktivaciji svih čula. Cena obilaska iznosi četiri evra po osobi, dok je ulaz za pratioce besplatan.

U zdanju „Kinstlerhaus“ postoji projekat za osobe sa demencijom. U okviru besplatnih radionica, osobe sa demencijom i njihovi pratioci mogu doživeti različite aspekte savremene umetnosti. Tema sledećeg susreta su „Tkanine i konci“, gde će učesnici imati priliku da kroz dodir osete različite materijale, koji treba da ih podsete na lična iskustva.

U Bečkom muzeju stariji sugrađani mogu svake srede da učestvuju u besplatnim obilascima i radionicama. Obilasci koji se odnose na istoriju grada prilagođeni su osobama sa demencijom, i tokom njih se zajednički diskutuje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Beča. U radionicama učesnici mogu da naprave svoje autoportrete ili radove od gline.

I zoološki vrt Šenbrun nudi mogućnost obilaska koji je prilagođen dementnim osobama. U fokusu su pre svega velike životinje, koje je lako uočiti, koje se ne kreću brzo i do kojih se može stići bez prepreka. Tokom ture koriste se i životinjski eksponati kao što su perje i krzno.

20. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Od 2023. vraćanje srpske hrane sa stranih tržišta sve učestalije

by bifadmin 20. новембар 2024.

Već smo se navikli na vesti o vraćanju naših prehrambenih proizvoda sa stranih tržišta, uglavnom zbog rizika po zdravlje potrošača. Ali da li je to nešto na šta se treba navići? Ako proizvodi koji su namenjeni izvozu na zahtevnija tržišta od našeg, na kojima se rade ozbiljnije kontrole kvaliteta, i dalje sadrže nezdrave supstance, šta tek mi u Srbiji jedemo?

Juče smo čuli da je sa poljskog tržišta povučen keks iz naše zemlje koji je imao četiri puta više konzervansa 220 nego što je dozvoljeno. I prošle godine u ovom istom mesecu je sa hrvatske granice vraćen u Srbiju keks koji je sadržao kancerogeni sastojak titanijum-oksid E171, inače zabranjen u EU. Ni u jednom od ovih slučajeva nismo saznali o kojem keksu je reč, tako da je vrlo verovatno taj isti slatkiš ponuđen našim sugrađanima na nekom popustu.

Pre toga granicu Hrvatske nisu uspeli da pređu ni jedan naš sirni namaz zbog prisustva aflatoksina, karfiol zbog ostataka fluazifop pesticida, dodaci ishrani koji su okarakterisani kao potencijalno rizični, breskve u kojima je pronađeno više pesticida nego što je dozvoljeno, šljive zbog ostataka pesticida hlorpirifosa, dimljeni losos zbog bakterije koja izaziva listeriozu, tovar čipsa koji je sadržao visok nivo kancerogenog akrilamida…

Sve ovo nema mnogo veze sa Hrvatskom, osim što nas njena granica deli sa EU pa zato služi kao neka vrsta kontrolne tačke za uvoznu robu. Međutim, i sa drugih tržišta se povlače naši proizvodi. U martu ove godine Holandija je to učinila sa srmznutim višnjama zbog velike količine pesticida, a slično se dešavalo širom Evrope gde je nalažen visok nivo toksina u mlevenoj paprici iz Srbije, metalaksil u u krastavcima itd.

Šta se dešava sa vraćenim proizvodima?

Odgovor na ovo pitanje vam se verovatno neće svideti – ako je sporni preparat dozvoljen u Srbiji a zabranjen na tržištima na koja se izvozi, onda vraćeni proizvodi mogu dalje da se prodaju ovde. A u mnogim od navedenih slučajeva ti „dodaci“ su bili dozvoljeni u Srbiji.

Postoje naravno i neki dodaci koji kod nas nisu dozvoljeni i u tom slučaju bi vraćena hrana trebalo da bude uništena. Ali da li se to zaista dešava? Nadležni odgovaraju potvrdno. A da li se testira hrana koja je namenjena našem tržištu? Kako objavljuju državni revizori u svom izveštaju o bezbednosti hrane, u Srbiji se monitoring hrane ne sprovodi u kontinuitetu, a obaveštenja o otkrivenim prevarama u vezi sa hranom se objave na sajtu ministarstva pa se posle brišu.

I to nije neka novost za nas. Ali ono što jeste novot je učestalost vraćanja srpskih namirnica sa granica. Čini se da se u poslednje dve godine ono redovno dešava, ali se ne zna šta je uzrok tome. Doduše, imajući u vidu kako su nadležni organi postupali tokom afere aflatoksin može se steći neka ideja šta je dovelo do pogoršanja kvaliteta i zdravstvene bezbednosti hrane iz Srbije.

Srbija kao deponija hemikalija zabranjenih u EU

Dodatni problem za nas je što se pravila o bezbednosti hrane u Evropskoj uniji konstantno pooštravaju a tamošnja privreda ne zna šta će sa viškovima robe. U takvim situacijama velike kompanije obično traže manje razvijena tržišta – na kojima prioritet ima cena proizvoda a ne njihova bezbednost – kako bi svoju robu plasirale na njih.

Takvo tržište je i naše. „Srbija je postala deponija za neutrošene zalihe iz EU. Uvoze se proizvodi koji su tamo davno ukinuti. Trenutno se ne zna šta od zaliha ima i koliko godina će se to vući po raznim zadrugama i prodavati na crno. Multinacionalne kompanije su sve ono što nisu plasirale na evropsko tržište donele u Srbiju jer im je dozvoljen nekontrolisan uvoz“, upozorava Violeta Josifova, direktorka za razvoj u BioGenesis-u.

Njene reči potvrđuju primeri iz prakse kao onaj kada je Ministarstvo poljoprivrede dozvolilo interventan uvoz i upotrebu zabranjene aktivne supstance hlorpirifos, koja u Srbiji pre toga dugo nije bila u upotrebi. Iako se znalo da je ta supstanca opasna i da proizvode koji su tretirani njom nećemo moći nigde da izvezemo, nekim čudnim sticajem okolnosti Ministarstvo je ipak dozvolilo uvoz velikih količina hlorpirifosa. Deo uvezene supstance završio je u voćnjacima a pojedini stručnjaci tvrde da nam sada zbog toga vraćaju voće sa granica. Zato se mora postaviti pitanje ekonomske logike prilikom donošenja ovakvih odluka, ako smo već odavno odustali od mnogo važnijeg pitanja – zašto naša država ne vodi računa o zdravlju svih nas?

Izvor: N1, Blic, Vreme

Foto: englishlikeanative, Pixabay

20. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

KEC I McDONALD’S – Dve decenije saradnje

by bifadmin 19. новембар 2024.

McDonald’s Srbija ove godine obeležava važan jubilej, dve decenije uspešne saradnje na projektu „Integracija osoba sa intelektualnim teškoćama u socijalnu sredinu“ koji se realizuje u saradnji sa Kreativno edukativnim centrom KEC.

„Veoma smo srećni i zadovoljni što smo bili prva kompanija u Srbiji koja je zajedno sa našim partnerima iz KEC-a, prepoznala i pokrenula izuzetno važnu temu, a to je inkluzija mladih osoba sa intelektualnim teškoćama u društvo i to kroz program koji je te 2004. omogućio da ovi divni mladi ljudi ostvare svoje ljudsko pravo na rad i aktivan život u zajednici. Uz logističku podršku Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalne politike, pre 20 godina 12 osoba je bilo radno angažovano u naša dva McDonald’s restorana. Saradnju smo unapređivali svake godine i danas ovi mladi ljudi dolaze u sedam naših restorana“ rekla je Desanka Landauer, direktorka marketinga u McDonald’s Srbija.

Tokom dve decenije saradnje McDonald’s i KEC su realizovali mnoge događaje, poput obeležavanja Svetskog dana deteta u McDonald’s restoranu Bezistan, pod sloganom „Svi smo mi isti“, uz podršku mnogih javnih ličnosti, koje su svojim prisustvom skrenule pažnju javnosti na postojanje, potrebe, želje i mogućnosti naših sugrađana, koji su do tada bili isključeni.

„Kreativno edukativni centar za osobe sa intelektualnim teškoćama – KEC veruje u ideju da je svako ljudsko biće jedinstveno i dragoceno za zajednicu u kojoj živi i da joj doprinosi svojim znanjem, radom, umećem ili samim svojim postojanjem. Zato smo i osmislili ovaj program i veliku zahvalnost dugujemo upravi McDonald’s restorana, koja je 2004. godine, prva u Beogradu prepoznala potrebe i značaj inkluzije naših korisnika kroz radno angažovanje. Od 12 korisnika koji su počeli da rade u 2 restorana, tokom 20 godina kroz program je prošlo blizu 100 osoba u 7 restorana“ rekla je Margareta Greta Kecman, predsednica Upravnog odbora.

„Savez MNRO Srbije okuplja 50 udruženja članica iz cele Srbije, čiji je zajednički cilj unapređenje prava i položaja osoba sa intelektualnim invaliditetom. Veoma sam ponosna na Udruženje KEC, koje je, pored mnogih aktivnosti koje je realizovalo na ostvarenju zajedničkog cilja, pre 20 godina pokrenulo veoma važan segment na unapređenju kvaliteta života naših korisnika, a to je pravo na rad, zapošljavanje i radno angažovanje. Drago nam je što smo imali tu mogućnost da damo podršku saradnji KEC-a i McDonald’s-a i što danas vidimo rezultate te saradnje, a to su zaposlene osobe sa intelektualnim invaliditetom, što predstavlja vrhunac podrške kroz rad naših udruženja koje vodi ka kvalitetnom samostalnom životu u zajednici“ rekla je Marijana Taranović Todorović, sekretar Saveza MNRO Srbije.

Na konferenciji su govorili i Slavica Milojević iz Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, Igor Raičević iz Gradskog sekretarijata za obrazovanje i dečiju zaštitu o naporima koje država ulaže za podršku osobama sa intelektualnim smetnjama. Pored njih govorila je i Slavica Živković, mama Maje koja od 2004. radi u Meku u okviru ovog programa i rekla koliko je važno za roditelje da i njihova deca imaju radnu obavezu i što su prihvaćeni u društvu. Prisutnima se obratila i Anica Klepo, radno angžovana u okviru KEC i McDonald’s programa od 2004. i rekla koliko su svi srećni što imaju priliku da rade i druže se.

Članovi KEC-a, osobe sa intelektualnim teškoćama letovali su svake godine u Bogovađi zahvaljujući finansijskoj podršci McDonald’s-a. Ipak najvažniji poklon koji im je Mek obezbedio je mogućnost da budu prisutni u McDonald’s restoranima na svojim radnim mestima.

19. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • BiH, Srbija i Hrvatska imaju najveći rast plata na svetu, ali to ne znači i veći životni standard
  • Najmoćnije evropske banke prema tržišnoj vrednosti
  • Dolar izgubio status sigurne luke, švajcarski franak preuzima primat
  • Naučnici uspeli da „podmlade“ ljudske jajne ćelije
  • Posle vesti o mogućem preuzimanju Glenkora, kompaniji skočila vrednost

Архиве

  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit