NAJNOVIJE
BiH, Srbija i Hrvatska imaju najveći rast plata na...
Najmoćnije evropske banke prema tržišnoj vrednosti
Dolar izgubio status sigurne luke, švajcarski franak preuzima primat
Naučnici uspeli da „podmlade“ ljudske jajne ćelije
Posle vesti o mogućem preuzimanju Glenkora, kompaniji skočila vrednost
Javni dug Srbije na kraju novembra 2025. bio 38,34...
Emitovane obveznice: Država se zadužila za 51,6 milijardi dinara,...
Budžet Srbije za 11 meseci 2025. godine imao deficit...
Da li najava da će Srbija kupiti dodatnih 5%...
Kako izgraditi uspešnu firmu, prodati je, pa krenuti iz...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

„Creative Gate“ prva regionalna platforma za budućnost Balkana kao globalnog centra kreativnosti

by bifadmin 19. новембар 2024.

„Creative Gate“ (creative-gate.org) regionalna digitalna platforma, namenjena akterima kulturnih i kreativnih industrija na Zapadnom Balkanu, zvanično je predstavljena na događaju Western Balkans Creative Day.

Lansiranjem ove platforme, razvijene u saradnji EXIT fondacije i makedonskog festivala Taksirat, stvoren je digitalni prostor koji će da povezuje kreativne organizacije, umetnike, kulturne centre širom regiona, stvarajući prilike za poslovnu saradnju i razmenu ideja, sa vizijom pozicioniranja Balkana kao jednog od globalnih centara kreativnosti i kreativnih biznisa. Pozivamo sve zainteresovane aktere da se uključe i registruju na plaformu na adresi: www.creative-gate.org

Kroz „Creative Gate“ platformu, koja je deo projekta „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs), koju finansira Evropska unija, a implementiraju UNESCO, British Council i Italijanska razvojna agencija (AICS), kreativci imaju priliku da se povežu sa investitorima i partnerima. Platforma im takođe omogućava da unaprede svoju javnu prisutnost, poslovanje te da doprinesu jačanju društveno-ekonomskog uticaja kreativnih industrija, stvarajući održivo i inkluzivno kreativno okruženje u regionu.

Na otvaranju Western Balkans Creative Day-a prisutnima su se obratili Clare Sears, direktorka British Council-a za Zapadni Balkan, Renata Radeka, regionalna projektna koordinatorka iz UNESCO-a, i Ivan Petrović, predsednik UO EXIT Fondacije, koji su predstavili viziju „Creative Gate“-a kao prostora koji povezuje kulturne i kreativne industrije i jača regionalnu sinergiju.

„Naš region ima ogroman potencijal u kreativnim industrijama i verujemo da može postati jedan od globalnih centara kreativnosti i kreativnih biznisa jer poseduje ključni “sastojak” za to, a to je tkz. kreativna klasa tj. superkreativne ljude sa ovih prostora. Upravo su kreativne industrije ključne za transformaciju Balkana i najveća razvojna šansa kako za ekonomski rast, kulturnu participaciju, brendiranje i očuvanje kulturnog nasleđa, razvoj kulturnog turizma tako i u kontekstu zapošljavanja domaćih talenata i sprečavanje odliva mozgova“, rekao je Ivan Petrović, predsednik UO EXIT fondacije.

Direktorka British Councila za Zapadni Balkan Clare Sears rekla je da ova inicijativa, finansirana od strane Evropske unije, ima za cilj jačanje kreativnosti u regionu, pružajući priliku kreativnim pojedincima da se povežu, razmenjuju ideje i uče jedni od drugih. „Ideja zbližavanja ljudi i omogućavanje da se sretnu, da uče nove veštine je veoma važna za ceo region“, izjavila je Sears.

„Digitalna platforma Creative gate, pomaže u pronalaženju adekvatnih partnera za suradnju u stvaranju novim umjetničkih djela, ko-produkciji, ili ostalim vidovima partnerskih odnosa pogotovo kada su različiti tipovi dostupnih finansiranja oogućeni upravo za zajedničke prijave više od jedne organizacije. U praksi je dokazano da kolaborativni pristup donosi bolje rezultate. Digitalna Platforma zamšljena je da omogućava saradnju na Zapadnom Balkanu, i Evropi i da služi za najavu, planiranje događaja, traženje partnera za apliciranje za sredstva. Kreativne i kulturne industrije postaju sve važniji faktor za ekonomski razvoj,“, rekla je Renata Radeka regionalna koordinatorka projekta “Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan” u UNESCO-u.

Western Balkans Creative Day okupio je lidere i profesionalce iz sveta kreativnih industrija, koji su kroz inspirativne diskusije razmatrali potencijal Zapadnog Balkana. Govorilo se o budućnosti kreativnih industrija kroz saradnju asocijacija iz svih oblasti kreativnih industrija, kao i o načinima na koje se autentični identitet regiona može brendirati i plasirati na globalna tržišta.

Između panela, predstavljeni su regionalni projekti u okviru sesije „Creative Minds of the Balkans“, koji su prikazali jedinstvene talente i inovacije iz regiona. Ovi projekti ne samo da odražavaju kulturno nasleđe Balkana, već i ilustruju kako integracija tradicije i modernih kreativnih pristupa može doprineti razvoju novih kulturnih i poslovnih vrednosti.

Završni deo ovog kreativnog dana obeležila su dešavanja na još dve lokacije u Beogradu: premijera filma „EXIT Dance Arena – Electronic music temple“ u Bioskopu Balkan, koji je prikazao uticaj EXIT Dance arene na globalnu scenu elektronske muzike, a potom su učesnici uživali i na NoSleep Festivalu u Hangaru Luke Beogard. Western Balkans Creative Day bio prilika za umrežavanje, razmenu ideja i kreativni rad, stvarajući prostor za dalji poticaj razvoju kulturnih i kreativnih industrija na Zapadnom Balkanu.

19. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Novi serijal „Mućki“ u režiji britanskih opštinara

by bifadmin 19. новембар 2024.

Može li opština da se zaduži za 1,5 milijardi funti, što je iznos desetogodišnjeg budžeta, da izgubi stotine miliona i da to niko ne primijeti? Engleska opština Thurrock u praksi je dokazala da je to moguće, koliko god nevjerovatno zvučalo.

Dok su boljševici proglasili da je elektrifikacija plus industrijalizacija jednako socijalizam, u današnjim engleskim opštinama na snazi je izgleda pravilo da je deregulacija plus budžetsko kresanje jednako – bankrot. Višedecenijska opsesija britanskih političara kresanjem budžetskih troškova, barem kada se radi o izdvajanjima za socijalna davanja i lokalnu samoupravu, glavno je naslijeđe tačerizma, koji je, hvala na pitanju, živ i zdrav i ima svijetlu budućnost, bilo da su na vlasti konzervativci ili laburisti.

I sve to u ime gotovo religiozne opsesije da porezni obveznici dobiju „maksimum za svoj novac“. Naravno, to se ne odnosi na troškove vojske, policije i različitih megalomanskih projekata gdje pare završavaju u privatnim džepovima, poput spašavanja banaka.

U kombinaciji sa arogantnim vjerovanjem da su Englezi rođeni preduzetnici i bogomdani finansijski maheri, rezultat je bio da se dotacije iz državnog budžeta opštinama godinama krešu u ime štednje, a od opštinskih vlasti se očekuje da nastave finansirati osnovne potrebe građana na lokalnom nivou.

Podsticani od strane britanske vlade nakon 2011. godine i globalne krize, da „pokažu samoinicijativu“ i da svoje skromne finansijske rezerve „iskoriste na kreativne načine“ i time kompenziraju novonastale rupe u budžetima, opštinari su se bacili u potragu za „zaradom na brzaka“. Vladina komisija čiji je posao bio da nadzire zaduživanje i investiranje opština ukinuta je 2015. godine, valjda da bi se uklonile sve prepreke nesputanom poduzetništvu opštinskih činovnika.

Zaduži se da bi investirao

Mada je u principu svakome starijem od 12 godina jasno da su „nevjerovatne prilike“ za garantovanu zaradu bez izuzetka čista prevara, opštinskim zvaničnicima u Engleskoj ta mogućnost izgleda nikada nije pala na pamet. U 2017. godini spasitelj u liku živopisnog biznismena, koji se odazivao na ime Liam Kavanagh, ukazao se opštinarima u Thurrocku, opštini u okolini Londona, sa ponudom koja se ne odbija – uložiš pare, zaradiš i usput spasavaš planetu. Drugim riječima, ulaganje u solarne elektrane.

Slatkorječivi biznismen bio je oličenje uspjeha, vozio je Bugatti vrijedan 2,3 miliona funti, letio po svijetu u privatnom avionu, a na ruci mu se sjajio sat prekriven dijamantima vrijedan milion dolara. Sve u svemu, pljunuti Del Boy iz „Mućki“.

Finansijski magovi u opštini Thurrock tako su došli na genijalnu ideju da probleme riješe slijedeći popularan koncept „pozajmi da bi investirao“, čija balkanska verzija je „da imamo masla, kao što nemamo brašna, mogli bi od komšije pozajmiti tepsiju, pa da napravimo pitu“.

Prvi korak je bio pozajmljivanje u stilu istaknutog ekonomskog teoretičara Pere Ždere, „rado ću ti vratiti u utorak, ako mi danas pozajmiš da kupim pljeskavicu“.

Kako su sve engleske opštine u sličnoj situaciji, višak troškova i manjak prihoda, njih oko 150 zaključilo je da je ponuda iz Thurrocka privlačna jer im je nudila mogućnost da nešto zarade. Uz opštine, među kreditorima opštine Thurrock našli su se čak i lokalni policijski i vatrogasni fondovi.

Milion tamo, dvadeset miliona ovamo, opštinari u Thurrocku su pozajmili inicijalnih 420 miliona funti da bi ih uložili u gradnju solarnih elektrana, koje su se činile kao garantovana zarada. Sunce sija, struja ide, pare se slivaju, nemaš brige.

I za velike multinacionalke investicija od 420 miliona funti je ozbiljan posao, ali za čelne ljude opštine sa oko 170.000 stanovnika i godišnjim budžetom od oko 130 miliona funti, to je bio mačiji kašalj. Opštine u Engleskoj imaju vrlo ograničene nadležnosti, odvoz smeća, javni transport, biblioteke, socijalna zaštita najsiromašnijih, urbanistički planovi, dok se globalno investiranje nigdje ne pominje.

Milioni stvarni, ulaganja fantomska

Ključna greška opštinara bila je da u zamjenu za stotine miliona funti nisu dobili direktno suvlasništvo nad solarnim elektranama, već su samo pozajmili novac jednoj od firmi Liama Kavanagha, „Rockfire Capital“, da izgradi ove elektrane. Zauzvrat, „Rockfire Capital“ opštinarima je dao vlastite obveznice, koje su uzgred, bile bez zvaničnog rejtinga.

Koliko je bila stvarna vrijednost ovih elektrana drugo je pitanje, ali time se niko u opštini nije zamarao. Druga početnička greška bila je da su pozajmice bile kratkoročne a ulaganja dugoročna, što je put u bankrot u svakom slučaju.

Narednih nekoliko godina prilike za profitabilna ulaganja nizale su se jedna za drugom, pa ih je opština hvatala u letu bez puno pitanja, i ulaganja u solarne elektrane su narasla na 655 miliona funti. Nešto sitno, oko 94 miliona funti bilo je uloženo i u kompanije koje se bave kratkoročnim pozajmicama, što se stručno zove lihvarenje.

Biznismen Kavanagh nesebično je dijelio svaku šansu za garantovanu zaradu sa šefovima finansija u opštini Thurrock, koji su u borbi za dobrobit i blagostanje svojih građana, jednostavno zaboravili da o vrtoglavom rastu zaduženja i ulaganjima detaljnije informišu opštinsko vijeće. Vrijeme je novac a informacija zlato, pa je bilo sasvim logično da opština dobročinitelju Kavanaghu isplati i pet miliona funti, kao simboličan znak zahvalnosti za njegovo lično posredovanje u kupovini obveznica za opštinu.

Sve što je lijepo ima kraj, pa je tako nakon što su se 2020. godine novinari počeli raspitivati o njegovom poslovanju, dobročinitelj i spasitelj opštine Thurrock, Liam Kavanagh, naprasno ugasio „Rockfire Capital“, kao i niz drugih povezanih firmi i klupko se počelo odmotavati.

Pokazalo se da je realna vrijednost solarnih elektrana koje je finansirala opština Thurrock bila daleko manja od nominalne, a više od 130 miliona funti koje je opština investirala nekako se izgubilo sa računa firme „Rockfire Capital“.

Za dio tog novca utvrdilo se na šta ga je Kavanagh potrošio. Kućerak u engleskoj provinciji koštao je 22 miliona funti, jahtica 16 miliona funti, skromni aviončić 12 miliona funti. Inflacija je učinila svoje, pa ni 130 miliona funti nije što je nekad bilo. U procesu likvidacije kompanije „Rockfire Capital“ ispostavilo se da firma ima imovinu od „impresivnih“ 200 hiljada funti, dok je prodaja solarnih elektrana na kraju donijela nekih 200 miliona funti manje nego što je bila njihova procijenjena vrijednost.

Opština u bankrotu, maher u Dubaiju

Vrijeme leti nevjerovatno brzo i kada je krajem 2022. godine počelo svođenje računa, ispostavilo se da je opština Thurrock do tada pozajmila ukupno 1,5 milijardi funti. Od toga je dobar dio završio u kategoriji „propale investicije“, a kao rezultat 2022. opština je završila sa deficitom od nekih 500 miliona funti, što je iznos gotovo četvorogodišnjeg budžeta.

Opština Thurrock je bankrotirala i britanska vlada je bila primorana da pruži finansijsku podršku. Naravno, takva podrška ima svoju cijenu, što podrazumijeva rasprodaju imovine opštine, zgrada i zemljišta, smanjenje broja zaposlenih, te drastično kresanje izdvajanja za javne usluge.

Opština Thurrock nije jedina koja se slomila pod teretom dugova. Ukupno zaduženje engleskih opština u 2023. godini iznosilo je 97,8 milijardi funti, a prognoza je da bi polovina opština mogla bankrotirati u narednih pet godina. Kako to obično biva, na kraju ceh uvijek plaćaju građani i to oni najsiromašniji.

A što se tiče glavnog junaka, finansijskog čarobnjaka i dobročinitelja, Liam Kavanagh je sretan, veseo i uživa u prirodnim ljepotama Dubaija, negirajući da on snosi bilo kakvu krivicu za izgubljenih stotine miliona funti opštine Thurrock. U martu 2024. godine opština Thurrock pokrenula je sudski spor protiv Kavanagha, u nadi da bi mogla možda nadoknaditi dio izgubljenog novca. Za sada sudski izvršitelji nikako ne uspijevaju da mu uruče poziv za suđenje na njegovoj adresi u Dubaiju.

Dražen Simić

Biznis & finansije 226, oktobar 2024.

Foto: Elimende Inagella, Unsplash

19. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

“Moja delatnost” – Najbrži izlaz iz oflajn poslovanja

by bifadmin 19. новембар 2024.

U globalnom trendu digitalizacije, prema istraživanjima, četvrtina srpskih firmi posluje bez veb-sajta. Kako vreme odmiče, uticaj internet oglašavanja na uspešnost poslovanja samo nastavlja da raste, kao i verovatnoća da firme bez digitalne strategije u potpunosti budu istisnute sa tržišta. Ukoliko je Vaša firma jedna od tih čije podatke potrošači ne mogu da pronađu na Google pretraživaču, vreme je da to promenite, jer najveća poslovna platforma u Srbiji, Moja delatnost, ruši sve izgovore zbog kojih ostajete oflajn.

Platforma kojom upravlja Digital Azut, marketinška kuća sa dugogošišnjim iskustvom u plasiranju firmi u internet etar, obezbediće svakom biznisu, čak i bez veb-sajta, vidljivost i laku dostupnost na Google pretraživaču, a time osigurati i priliv potrošača, jer u današnjem, modernom poslovanju, samo kada ste online, onda zaista i postojite.

U Digital Azut objašnjavaju da je u eri digitalizacije previse riskantno ostaviti poslovanje van mreže.

“Digitalna transformacija je neophodan element marketinga i savremenog poslovanja koje se danas ne može zamisliti bez interneta. Odluku o isključivo oflajn poslovanju, firme najčešće opravdavaju izgovorima nedostaka vremena, veština i znanja iz oblasti digitalnog marketinga, ili sredstava za izradu kvalitetnog veb-sajta. Međutim, nevidljivost na internetu uzima svoj danak, pa kompanije koje posluju samo oflajn ne mogu povećati obim poslovanja, jer široka publika ni ne zna da postoje, dok nove firme u startu imaju problem sa probojem na tržište. Činjenica da se do kontakta firmi za čije usluge ili proizvode ima zainteresovanih potrošača, ne može doći na internetu, predstavlja gubitak za poslovanje, a on će vremenom biti sve veći”, kažu iz Digital Azuta.

Na Google i bez veb-sajta. Da, moguće je!

Biti deo platforme Moja delatnost predstavlja najefikasnije i najbrže rešenje za firme koje nemaju sajt, jer svaka objava na ovom portalu predstavlja mini verziju internet stranice koja sadrži reprezentativan opis poslovanja, reference, vizuelni identitet i kontakt podatke firme. To potvrđuje da onlajn reklamiranje i uspešna optimizacija više nisu rezervisani samo za velike brendove, niti da biti dostupan na Google pretraživaču iziskuje ogromne troškove.

“Danas uz minimalna ulaganja firme koje su bile nevidljive na internetu mogu steći veći ugled i proširiti obim poslovanja, jer kada ste onlajn, za Vaše poslovanje ne postoje granice. Cilj je da Vas klijenti brzo i lako pronađu na pretraživaču, a naši marketing stručnjaci su upravo to obezbedili korisnicima platforme Moja delatnost. I to nije sve jer objave na portalu značajno podižu i posećenost već postojećim sajtovima mnogih kompanija. Međutim, u Digital Azutu znamo da i pored hiljada korisnika koji svakodnevno posećuju platformu Moja delatnost u potrazi za novim klijentima i partnerima, ne smemo izostaviti tradicionalni marketing kao strategiju oglašavanja, jer iako često zaboravljen taj vid oglašavanja je i dalje živ. Naši klijenti pored digitalnog prostora na platform, dobijaju i prostor u štampanom izdanju Moja delatnost, koji se distribuira širom Srbije. Na taj način potencijalni korisnici će za proizvode i usluge firmi, pored interneta, saznati i na autobuskoj stanici, aerodromu, u čekaonicama raznih institucija i ustanova i drugim prometnim lokacijama, ali i u domaćinstvima, jer na kraju, poslovni katalog sadrži informacije bez kojih ne može nijedan dom”, naglasili su iz Digital Azuta.

19. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

500 najboljih kompanija CIE slabije poslovalo prošle godine

by bifadmin 19. новембар 2024.

U 2023. region Centralne i Istočne Evrope je zabeležio najslabiju stopu rasta BDP-a u ovom veku, koja je iznosila tek 0,6%, saopštava Coface u svojoj analizi poslovanja 500 najboljih kompanija u tom delu sveta.

Nakon dužeg niza godina tokom kog su uspešno odolevale krizama, najveće kompanije sa ovog područja suočile su se sa izazovima kao što su razlika u domaćoj i inostranoj potražnji, visoke stope inflacije, rastući troškovi kao i tenzije na geopolitičkom planu. Ovaj trend se preneo i na tekuću godinu, uprkos gotovo potpunom oporavku domaće potražnje i činjenici da se stopa inflacije postepeno ustalila na nižoj vrednosti.

16. po redu godišnja studija u izdanju kompanije Coface rangira 500 najvećih kompanija sa pomenutog područja na osnovu ostvarenog prometa i ispituje dodatne pokazatelje poput broja zaposlenih, poslovnog okvira, privrednih sektora i procene kreditne sposobnosti.

Rast prometa i radne snage, ali i pad neto profita

“Područje Centralne i Istočne Evrope se u 2023. godini suočilo sa do tada neviđenim ekonomskim izazovima, što je, sa jedne strane, za posledicu imalo da stopa rasta BDP-a bude minimlanih 0,6%, a sa druge da kombinacija visoke stope inflacije i pada potražnje među potrošačima ugrozi čak i najveće kompanije,” istakao je Jarosłav Javorski, izvršni direktor kompanije Coface za područje Centralne i Istočne Evrope, i dodao: “Uprkos navedenim preprekama, mnoge kompanije uspele su da održe dotadašnji nivo prometa, postavši tako primer za otpornost u teškim ekonomskim prilikama.”

Ukupni promet svih 500 komanija je porastao za neznatnih 2,5% do iznosa od 1,1 triliona evra. Ukupni iznos neto profita je opao za 17,4% na iznos od 44.909 miliona evra. Osim toga, kompanije iz ovovog regiona su zapošljavale 2,4 miliona ljudi (1% više nego prethodne godine).

Poljska zauzima vodeću poziciju

Poljske kompanije i dalje drže primat, pri čemu je PKN Orlen učvrstila vođstvo zahvaljujući rastu prometa od 34%, nakon što je u godini pre toga uvećala promet za 111%. U deset najboljih kompanija na listi su takođe ušle dobro poznata imena, kao što su češka Skoda Auto (drugo mesto), multinacionalna kompanija za proizvodnju nafte i gasa MOL iz Mađarske (treće mesto), zatim maloprodajni lanac iz Poljske Jeronimo (četvrto mesto), kao i poljska kompanija za proizvodnju energije PGE (peto mesto) i mađarska MVM Energetika (šesto mesto). Od ovih kompanija samo su one iz Mađarske zabeležile pad prometa, dok su preostale kompanije ostvarile veće prihode nego u godini pre toga. Volkswagen Slovakia (osmo mesto) se vratila u 10 najboljih kompanija na listi, ali su i drugi visokorangirani proizvođači automobila takođe uvećali svoj promet, i to uprkos trendu rasta cena, i izborili bolje pozicije na tržištu.

U novopridošle kompanije među prvih 10 na listi spadaju slovački ogranak Volkswagen-a, poljska kockarska kompanija u državnom vlasništvu Totalizator Sportowy (sedmo mesto) kao i poljska kompanija za distribuciju električne energije ENEA (9 mesto) i Tauron Polska Energia (10 mesto), od kojih je svaka uspela da povoljnu situaciju na tržištu pretvori u dvocifreni rast prometa.

Kompanije sa najboljim poslovnim učinkom

Nekoliko kompanija se ističe po značajnom privrednom rastu ostvarenom tokom 2023. godine a to što one predstavljaju različite privredne sektore posledica je kompleksnog privrednog i poslovnog okruženja. Najveći napredak je ostvarila poljska kompanija za proizvodnju električne energije ENIQ, koja je na listi napredovala za 315 mesta zahvaljujući naglom rastu prometa od 183%. Na sličan način su i bugarska kompanija Lukoil i mađarska BYD Smart Device Hungary, snabdevač elektronskih komponenti najvećih proizvođača automobila u Kini, ostvarile neverovatnu dobit.

Analiza privrednih sektora

Jedna od razlika u odnosu na prethodne godine je i činjenica da nisu svi privredni sektori uspeli da ostvare rast prometa tokom 2023. godine. U privredne sektore koji su se suočavali sa poteškoćama spadaju industrijske grane koje podrazumevaju veliku potrošnju energije kao štu su proizvodnja metala, papira i drveta, kao i komunalne i javne usluge.

Automobilski i transportni sektor je nakon tri godine povratio vodeću poziciju, ostvarivši rast prometa i neto profita od 16,8% odnosno 40,8% i to na račun uvećane prodaje automobila. Godina 2023. je bila teška kako za privatne potrošače tako i za kompanije, pa su stoga i jedni i drugi svoja sredstva radije opredeljivali za robu neograničenog veka trajanja, ali ne i za vozila. Prodaja automobila proizvedenih u Evropskoj uniji je porasla prvi put još od 2019. godine.

Sektor proizvodnje minerala, hemijskih proizvoda, nafte, plastike i lekova, koji tradicionalno predstavlja najveći sektor, je ove godine pao na drugo mesto, zabeleživši skroman rast prometa ali istovremeno i pad neto profita od 42,8%. Razlog tome leži u činjenici da su kompanije za proizvodnju nafte i gasa iz Centralne i Istočne Evrope bile opterećene nepovoljnim maržama na preradu goriva u kombinaciji sa promenljivim cenama nafte i sve manjim cenama prirodnog gasa. Nespecijalizovana trgovina na veliko je izbila u prva tri mesta na listi privrednih sektora, i to na račun rastuće potražnje za robom široke potrošnje nastale kao posledica niske stope nezaposlenosti i sve većih zarada.

“Rast prometa najvećih kompanija na području Centralne i Istočne Evrope je prošle godine bio skroman (+2.5%), ali je i takav bio veći od slabog rasta BDP-a (+0.6%). Tokom 2024. i 2025. dolazi do oporavka privrede država iz ovog regiona zahvaljujući rastu privatne potrošnje. Međutim, nad kompanijama iz tih država, čak i onim najvećim, nadvija se velika pretnja. Iako nestašica radne snage otežava popunjavanje radnih mesta uprkos rastu zarada, najveću pretnju predstavljaju okolnosti na međunarodnom planu utoliko što ograničavaju kako proizvodnju tako i izvozne aktivnosti zemalja Centralne i Istočne Evrope”, pojašnjava Gžegož Šelevič, ekonomski stručnjak kompanije Coface za područje Centralne i Istočne Evrope.

Foto: Interactive sports, Unsplash

19. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Postajemo sve pametniji, ali…

by bifadmin 19. новембар 2024.

Svakih nekoliko godina istraživači sprovode testove inteligencije na različitim uzorcima ispitanika. Uzimaju srednju vrednost rezultata i proglašavaju je novom ’stotkom’ – rezultatom koji predstavlja prosečnu inteligenciju.

Mnogi od ovih naučnika postavljaju pitanje koje često navodi i Met Dejvis, vođa više programa na Kembridžu koji se tiču funkcionisanja mozga:

„Zašto je potrebno ažurirati prosečan rezultat?“

Dejvis odgovara primerom Flinovog efekta.

Postajemo sve pametniji, ali…

„Jednostavno rečeno, postajemo sve pametniji. Svaki put kada se test ponovo sprovodi, srednja vrednost rezultata gotovo uvek raste. Zapravo, ako bismo današnje IQ testove (testove inteligencije) primenili na ljude od pre 100 godina, oni bi postigli rezultat od oko 70. Istraživači procenjuju da naši IQ rezultati rastu za oko tri poena po deceniji. Ovaj fenomen naziva se Flinov efekat, po istraživaču koji ga je otkrio.“

Nekoliko je ponuđenih razloga za pojavu kakva je Flinov efekat. Jedan od razumnih razloga je i taj što više ljudi ide u školu nego ranije. Nastavnici se trude da podučavaju veštine koje su direktno povezane sa testovima inteligencije. To može biti tačno, kako piše Dejvis, ali postoji jedna oblast koja je nesumnjivo povećala inteligenciju ljudi – eutenika.

„Dok se eugenika bavi poboljšanjem čovečanstva genetskom selekcijom tako što će se podizati navodno „superiorni“ ljudi, a „inferiorni“ sprečiti da imaju decu — ideja koja je izazvala značajne sukobe i definitivno nije poboljšala stanje čovečanstva — eutenika se usredsređuje na poboljšanje čovečanstva kroz poboljšanje okruženja.

Met Dejvis nudi tri primera kako poboljšanje okruženja može učiniti ljude pametnijima.

Inteligencija i jod

Istorija uvođenja joda u živote ljudi ima svoju istoriju.

„Početkom 20. veka ljudi koji su, recimo, živeli u oblastima Velikih jezera i severozapada Pacifika bili su posebno podložni gušavosti, otečenim čvorovima na vratu koje su lekari povezivali sa disfunkcijom štitne žlezde. Dejvid Marej Koui, profesor pedijatrije, znao je da je to posledica nedostatka joda, hemijskog elementa, koji je neophodan za pravilno funkcionisanje štitne žlezde. Koui je takođe znao da Švajcarci koriste natrijum jodid (jedinjenje natrijuma i joda) u kuhinjskoj soli kako bi sprečili ovo stanje, pa je ubedio američku vladu da uvede ovu praksu.

U jesen 1924. Morton Salt Company počela je da distribuira jodiranu so na nacionalnom nivou. Kao što se i očekivalo, broj slučajeva gušavosti naglo je opao“ istražio je Dejvis.
Gotovo 100 godina kasnije, istraživači su otkrili da je uvođenje jodirane soli donelo i značajne dodatne koristi. U regionima sa nedostatkom joda, IQ rezultati skočili su za 15 poena, dok su se na nacionalnom nivou povećali za 3 poena. Štaviše, prihodi u tim regionima povećali su se za 11 odsto, kaže statistika. Kako se to dogodilo?

„Jod je najlakše dobiti iz morskih plodova i algi, ali se može dobiti i iz biljaka i životinja, pod uslovom da su one uzgajane na tlu bogatom jodom. U regionima Velikih jezera i severozapada Pacifika, poplave i drevni glečeri isprali su sav jod iz tla. To je učinilo gušavost češćom, ali je takođe imalo veliki uticaj na trudnice. Ako trudnica ima nedostatak joda (i samim tim disfunkcionalnu štitnu žlezdu), njeno dete će biti mentalno oštećeno. Ogroman deo američke populacije rastao je uz majke sa nedostatkom joda, što je negativno uticalo na njihov potencijal“ zapisao je Dejvis.

Tetraetil olovo pre i posle

Godine 1922. General Motors je otkrio da hemikalija nazvana tetraetil olovo fantastično funkcioniše kao aditiv protiv detonacije u automobilima. Suštinski, sprečavala je preranu detonaciju goriva. U jednom od svojih istraživačkih tekstova Dejvis piše:

„Etanol bi bio jednako efikasan, ali ova supstanca nije mogla da bude patentirana, iako je bila znatno manje toksična od olova. Stoga su General Motors, u saradnji sa naftnim kompanijama, uveli olovo u benzin, umesto bezbednijeg, ali manje profitabilnog etanola. General Motors, DuPont i šira javnost znali su da je tetraetil olovo otrovno. Umesto da ovaj aditiv nazovu njegovim pravim imenom, koristili su naziv „etil“.

Nažalost, benzin sa olovom ostao je deo svakodnevnog života dugo nakon što je javnost postala svesna njegovih posledica. Tek sredinom 1970-ih, usvajanjem Zakona o čistom vazduhu, njegova upotreba je zabranjena. Kada smo uklonili olovo iz benzina, postale su jasne strašne posledice ovog decenijskog trovanja.“

Generacija rođena nakon usvajanja Zakona o čistom vazduhu ostvarila je povećanje IQ rezultata za 6 poena, kažu zvanični podaci. Pored toga, istraživači tvrde da su deca koja su odrastala u periodu između uvođenja olova u benzin 1920-ih i njegovog uklanjanja 1970-ih izazvala do 90 odsto različitih oblika nasilnog kriminala.

„Kriminal u gradovima poput Los Anđelesa i Njujorka dostigao je vrtoglave visine tokom 1980-ih i 1990-ih. Zatim se kontinuirano smanjivao kako je poslednja generacija izložena olovu preminula, bila zatvorena ili napustila kriminalni način života. Političari su bili skloni da ovaj pad pripišu policijskim praksama i primeni zakona. Ali, neki istraživači tvrde da je to više povezano sa pametnijom, zdravijom i bolje prilagođenom generacijom građana koja je odrasla u okruženju bez olova“ nakon analize podataka izneo je Met Dejvis za BigThink.

Inteligencija i zagađenje vazduha

„Dok su prethodne stavke na ovoj listi govorile o stvarima koje smo već uradili, čovečanstvo i dalje ima mnogo posla pre nego što se zagađenje značajno smanji. Svake godine projekat State of Global Air objavljuje izveštaj u kojem procenjuje ozbiljnost zagađenja vazduha širom sveta. Recimo, izveštaj od pre nekoliko godina pokazao je da 92 odsto svetske populacije živi u područjima koja prelaze granice zdravih smernica za sitne čestice zagađenja vazduha koje je postavila Svetska zdravstvena organizacija. Ovo nije štetno samo za lokalne ekosisteme, klimatske promene i ljudsko telo, već je zagađenje vazduha povezano i sa značajnim smanjenjem inteligencije.

Jedna studija, na primer, analizirala je podatke iz skoro 32 hiljade testova standardizovanih rezultata i dnevnog indeksa zagađenja vazduha širom Kine. Istraživači su otkrili da što su učesnici studije duže bili izloženi visokim nivoima zagađenja, to im je inteligencija više opadala. Posebno su jezičke sposobnosti bile najviše pogođene, a muškarci su bili ugroženiji od žena. Generalno, prosečan efekat zagađenja smanjio je inteligenciju učesnika studije u meri sličnoj propuštanju jedne školske godine, otprilike 5 IQ poena“ izneo je u javnost Dejvis.

Ovo je objasnio time što sitne čestice iz zagađenja vazduha ulaze u telo kroz pluća i odatle se šire po organizmu, uključujući i mozak. Te čestice verovatno izazivaju upalu mozga i ubrzavaju oštećenje bele mase mozga. Mnogi žive u ubeđenju da je inteligencija sposobnost sa kojim se čovek rađa, koja može da se vežba ili pak zapusti. To nije sasvim tačno po stručnom mišljenju Meta Dejvisa.

Inteligencija je dinamičan fenomen koji u velikoj meri zavisi od kvaliteta okruženja.

Izvor: Bonitet.com
Foto: Pixabay

19. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Hotel Constantine the Great proslavlja 10 godina vrhunske usluge

by bifadmin 19. новембар 2024.

Hotel Constantine the Great ponosno obeležava deceniju postojanja, pružanja vrhunske usluge, bezvremenske elegancije i posvećenosti svojim gostima. Već deset godina, ovaj prestižni hotel predstavlja simbol sofisticiranosti u srcu Beograda, nudeći oazu komfora i luksuza putnicima iz celog sveta.

“Ovaj važan jubilej je dokaz posvećenosti našeg tima i poverenja koje nam gosti ukazuju već deset godina,” izjavio je Miloš Pešić, generalni direktor hotela Constantine the Great. “Naša misija je da stvorimo prostor gde se udobnost i beogradsko gostoprimstvo stapaju. Nastavićemo da podižemo standarde i narednih godina, kako bismo svakom gostu pružili vrhunsku uslugu i nezaboravan boravak u Beogradu.”

Tokom prethodne decenije, hotel Constantine the Great je postao omiljeno mesto za poslovne putnike, turiste, ali i organizaciju prestižnih događaja. Svojim položajem, nadomak centra grada, Tašmajdana i hale Pionir hotel pruža savršeno okruženje za sve koji traže vrhunski smeštaj, i odličnu hranu.

 

19. новембар 2024. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ADVANS Grupa preuzima kompaniju Niri Intelligent Computing iz Srbije

by bifadmin 19. новембар 2024.

ADVANS Grupa sa sedištem u Parizu, saopštila je da je preuzela Niri Intelligent Computing, srpsku kompaniju iz Niša, specijalizovanu za usluge u domenu softverskog inženjeringa.

Tim iz Niša je tako postao deo kompanije AViSTO Eastern Europe, koja je u sastavu ADVANS Grupe i prepoznata po ekspertizi u oblasti razvoja softvera.

Srbija je od posebne važnosti za ADVANS Grupu. Sa 300 inženjera zaposlenih u tri dizajn centra u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, od kojih je prvi osnovan pre 20 godina, Srbija predstavlja ključnu komponentu rasta i uspeha grupacije.

Ovo je druga akvizicija ADVANS Grupe u oblasti softverskog inženjeringa. ADVANS Grupu je osnovao Radomir Jovanović, a ona danas ima predstavništva i centre u Francuskoj, Srbiji, Portugalu i SAD, a obuhvata tri kompanije: ELSYS Design (dizajn embedded elektronskih sistema), AViSTO (razvoj softvera), MECAGINE (mehanički dizajn).

Miloš Milutinović, regionalni direktor AViSTO Eastern Europe, je izjavio: ,,Prezadovoljni smo što možemo da poželimo dobrodošlicu Niri Intelligent Computing timu u ADVANS Grupu. Ova akvizicija označava važan korak u širenju našeg prisustva u regionu i jačanja našeg potencijala u razvoju aplikativnog i embedded softvera. Ujedinjene ekspertize omogućiće nam da pružimo još veću vrednost klijentima, korišćenjem naprednih tehnologija i inovativnih rešenja. Ovo partnerstvo zasnovano je na vrednostima koje delimo i zajedničkoj viziji  realizacije projekata.”

NIRI i AViSTO Eastern Europe zajedno poseduju bogato iskustvo u uspešnom izvođenju kompleksnih projekata u različitim oblastima IT industrije. Ono što povezuje dve kompanije jeste posvećenost unapređenju efikasnosti poslovnih procesa, kvalitetu i zadovoljstvu i programera i klijenata. Poslovna integracija, nakon akvizicije, započeta je i NIRI tim se pridružio timu kompanije AViSTO Eastern Europe u njihovim prostorijama u Nišu.

„Početak saradnje kompanije NIRI Intelligent Computing sa ADVANS Grupom predstavlja izuzetno važno dostignuće za nas. Ovo spajanje donosi još više prilika za profesionalni razvoj naših inženjera, kao i mogućnosti da dodatno doprinesu oblikovanju budućnosti inteligentnih tehnologija. Zahvalni smo svm zaposlenima i partnerima koji su doprineli ovom uspehu i radujemo se kontinuiranoj saradnji i zajedničkom napretku”, istakao je Marko Smiljanić, generalni direktor kompanije NIRI Intelligent Computing .

Akvizicija kompanije NIRI u skladu je sa planom rasta AVDANS Grupe koja kombinuje organsku ekspanziju sa strateškim akvizicijama. Nakon akvizicije kompanije La Chouette Co u Francuskoj, objavljene u julu 2024, ADVANS Grupa je ovime realizovala svoju prvu akviziciju u Srbiji. Grupa nastavlja da jača poziciju na tržištu i u bližoj budućnosti se očekuju najave narednih akvizicija. Iz svojih razvojnih centara ili direktno na lokacijama klijenata, ADVANS Grupa podržava velike evropske i američke industrijske kompanije u specijalizovanim tehničkim projektima.

19. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Građani Srbije u proseku više troše novca na cigarete nego na voće i odeću

by bifadmin 19. новембар 2024.

Prema Anketi o potrošnji domaćinstava u prošloj godini oko 37 odsto mesečne potrošnje domaćinstava u Srbiji odlazilo je na hranu i bezakoholna pića, a 10 odsto domaćinstava sa najnižim dohocima na hranu je trošilo čak polovinu prihoda.

Pored toga građani Srbije, odnosno domaćinstva, prošle godine su više trošila mesečno na cigarete i duvan, u proseku 3.116 dinara, nego na voće – 2.110 dinara ili odeću, 2.505 dinara

Sagovornici Danasa ocenjuju da je pitanje kulture, navika, ali i zavisnosti i da za „cigarete uvek mora da bude“.

Žarko Galetin, agroekonomski analitičar kao nepušač ima utisak da se smanjuje broj pušača.

„Kad bih krenuo od sebe, evo ja slabo jedam voće i povrće, ali sam i nepušač. Moj utisak je da je sve manje pušača i da se manje troši na duvan, za razliku od recimo alkohola. Ali to su neki konzumenti koji izazivaju zavisnost i ljudi često ovde govore, pa i teško bolesni, ‘obezbedi mi da ima duvana, drugo me ne zanima’. Stvar je potrošačkih navika. Pušač će kutiju cigreta ili koliko već, kupovati svaki dan, a ne verujem da će voće kupovati svaki dan. Ipak, moj je utisak da barem tinejdžeri nekako manje puše, cigarete nisu više ‘in’ da bi dokazao da si stariji, ali eto statistika je neumoljiva. Dakle, navike i zavisnost“, zaključuje on.

U Srbiji 2,8 miliona pušača

Milan Anđelić, psiholog iz Novog Sada podseća da po nekim ranijim podacima SZO imamo oko 2,8 miliona pušača.

„Taj podatak me ne iznenađuje. Jeste da su se cene cigareta povećale i to je neke ljude odvratilo da kupuju paklice, ali mnogi od njih nisu prestali da puše, nego su se prebacili na kupovinu duvana na crno. Kada bi došli i do tih podataka, cifra bi bila još i veća. Kod nas se sem povećanja cena cigareta nije krenulo u efikasnu borbu suzbijanja konzumiranja duvana barem i za početak u javnim prostorima. U Novom Sadu ima do pet kafića gde je zabranjeno pušenje, a da ne kažem da ćete po javnim kancelarijama i preduzećima zateći duvanski dim iako je pušenje u ovakvim prostorima navodno strogo zabranjeno. Pušenje je duboko usađeno u kulturu ovih prostora, a tržište je nikad bogatije. Od raznih duvana, stotine vrste cigareta, do ovih novih električnih naprava koje imaju na stotine varijacija. Sa druge strane, voće, barem na novosadskim pijacama, često je bezobrazno skupo, a nema baš zavisnika od konzumiranja banana i jabuka“, ocenjuje sagovornik Danasa.

Slađana Ristić, direktorka Zavoda za javno zdravlje „Timok“ u Zaječaru, ističe da ovakvi podaci ukazuju na nedovoljnu edukaciju građana.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay

19. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Goldman Saks: Dolar će dugo biti jak

by bifadmin 19. новембар 2024.

Blumberg napominje da je američka valuta zaokružila sedmu uzastopnu sedmicu rasta

Dolar će biti jak u dužem periodu, pre svega zbog planova novoizabranog američkog predsednika Donalda Trampa da uvede visoke carine, rekli su danas stratezi američke bankarske korporacije Goldman Saks.

Američka valuta raste od kraja septembra, što je uticalo na korigovanje dugogodišnjeg stava njujorške banke da će dolar postepeno padati s maksimuma, preneo je Blumberg.

„Više ne očekujemo obimniju depresijaciju dolara, jer će biti jači u dužem periodu“, napisao je tim Goldmana.

Predviđanja banke u poslednje dve godine bila su da će američka valuta pasti sa visokih vrednosti, ali je to počev od izbora 5. novembra osujećeno porastom dolara od 2,4 odsto.

Blumberg napominje da je američka valuta zaokružila sedmu uzastopnu sedmicu rasta, što je najduži period od februara i predstavlja reakciju nakon Trampovog izbora za predsednka i njegovih planova da ojača dolar i uvede veće budžetske prihode.

Koliko god je optimističan stav stratega u odnosu na dolar, njihova predviđanja i dalje ga vide ispod nivoa iz 2022. godine.

Izvor: 24sedam.rs/Tanjug
Foto: Pixabay

19. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Intesa fondacija u prvih šest meseci rada donirala gotovo 50 miliona dinara za zdravstvo i obrazovanje u Srbiji

by bifadmin 18. новембар 2024.

Donacijama vrednim gotovo 50 miliona dinara, Intesa fondacija filantropska organizacija zaokružila je prvi paket podrške zdravstvenim i obrazovnim ustanovama u našoj zemlji.

U prvih šest meseci rada, uz inicijalnu donaciju opreme Univerzitetskoj dečjoj klinici Tiršova, Intesa fondacija donirala je i uređaje za Zdravstvene centre u Valjevu i Prokuplju, kao i Opštu bolnicu u Leskovcu u ukupnoj vrednosti od preko 44 miliona dinara. Pored toga, donacije edukativnih sredstava za škole za decu sa smetnjama u razvoju vredne 4 miliona dinara upućene su Osnovnoj i srednjoj školi ,,9 maj’’ u Zrenjaninu, Školi za osnovno i srednje obrazovanje ,,Sveti Sava’’ u Umci, Školi za učenike oštećenog vida ,,Veljko Ramadanović’’ u Zemunu, Školi za osnovno i srednje obrazovanje ,,Vule Antić’’ u Vranju, kao i Školi za osnovno i srednje obrazovanje ,,Vidovdan’’ u Boru.

„Želim da zahvalim Intesa fondaciji na ovim značajnim donacijama koje će pomoći obnovi celog zdravstvenog sistema u našoj zemlji. Uskoro krećemo sa kompletnom rekonstrukcijom Zdravstvenog centra u Valjevu, a oprema koju je ova ustanova dobila omogućiće građanima Valjeva i okoline da mogu da dobiju adekvatnu zdravstvenu negu, od dijagnostike do daljeg lečenja, u matičnoj zdravstvenoj ustanovi“, izjavio je doc. dr Aleksandar Stefoski, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Republike Srbije.

Banca Intesa, kao deo međunarodne Intesa Sanpaolo grupe, osnovala je Intesa fondaciju sa ciljem pružanja sistemske podrške zajednici i dugoročnog doprinosa razvoju društva, a pored jačanja zdravstvene i socijalne zaštite sa fokusom na stariju populaciju, kao i podrške razvoju obrazovanja, dece i mladih, oblasti delovanja Fondacije obuhvataju i podršku ženama u teškom položaju i borbu protiv društvenih nejednakosti, ublažavanje klimatskih promena i zaštite životne sredine, kao i projekte lokalne zajednice.

,,Kao lider na domaćem bankarskom tržištu gotovo 20 godina, Banca Intesa ima veliku odgovornost ne samo za stabilnost finansijskog sistema, već i za čitavo društvo u kome posluje. Zbog toga smo, pre samo pola godine, uz podršku naše matične grupe, osnovali Intesa fondaciju, a ponosan sam što već sada iznos naše podrške radu zdravstvenih i obrazovnih institucija širom zemlje iznosi blizu 50 miliona dinara’’, izjavio je Darko Popović, zamenik predsednika Upravnog odbora Intesa fondacije i predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa, i dodao da Intesa fondacija planira da do kraja godine dodatno doprinese rešavanju ključnih socijalnih izazova u našoj zemlji donacijama koje će usmeriti na više projekata sa fokusom na socijalnu zaštitu, obrazovanje i inkluziju dece sa smetnjama u razvoju, kao i poboljšanje položaja žena u poslovnom i društvenom okruženju.

Dosadašnjim donacijama pokrivena je podrška bolnicama u vidu opreme za odeljenja za kardiohirurgiju, anesteziju, reumatologiju, patološku i anatomsku dijagnostiku, intenzivnu negu, kao i vozilo hitne pomoći, dok su škole opremljene senzomotornim sobama, kao i opremom i setovima za senzomotornu stimulaciju i obuku glas, govor i sluh.

Lazar Gojković, gradonačelnik Valjeva, izjavio je da su donacije došle u pravom trenutku: „Započinjemo veliku rekonstrukciju i obnovu sistema zdravstvene zaštite u našem gradu i oprema koju je Intesa fondacija opredelila Zdravstvenom centru u Valjevu predstavlja izuzetno značajan podstrek i veliku pomoć. Zahvalio bih se Intesa fondaciji što svojim donacijama unapređuje kompletan sistem zdravstvene i socijalne zaštite građana našeg okruga“.

Dr sci. med. Vladimir Pantelić, v.d. direktora ZC Valjevo naveo je: „Intesa fondacija je nabavila veoma značajnu opremu za Zdravstveni centar Valjevo i zahvaljujući tome nastavljamo da ispunjavamo visoke kriterijume u pružanju medicinskog lečenja i dijagnostike. Naša ustanova svojim razvijanjem dobija nove mogućnosti za napredak, a u narednom periodu nas očekuje najveća kompletna rekonstrukcija do sada, čime ćemo postati bolnica za 21. vek. Ovom donacijom značajno je unapređena postojeća oprema u Kabinetu za endokrinu hirurgiju i u jedinici intenzivne nege Službe anestezije. Veoma me raduje što su uređaji već u upotrebi i na taj način pomažu naš rad i podižu kvalitet zdravstvenih usluga za pacijente u čitavom Kolubarskom okrugu. Ovim gestom, Intesa fondacija pokazuje da brine o društvenoj zajednici na čemu smo im veoma zahvalni“.

Donacije savremene medicinske i senzorne opreme će bolnicama i školama na lokalu omogućiti da unaprede uslove za brigu o pacijentima, odnosno rad sa korisnicima, kao i radne uslove zaposlenih, doprinoseći tako višim nivoima zdravstvene zaštite, modernizaciji obrazovnih procesa u zemlji i kvalitetu života svih naših sugrađana.

18. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • BiH, Srbija i Hrvatska imaju najveći rast plata na svetu, ali to ne znači i veći životni standard
  • Najmoćnije evropske banke prema tržišnoj vrednosti
  • Dolar izgubio status sigurne luke, švajcarski franak preuzima primat
  • Naučnici uspeli da „podmlade“ ljudske jajne ćelije
  • Posle vesti o mogućem preuzimanju Glenkora, kompaniji skočila vrednost

Архиве

  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit