NAJNOVIJE
Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i...
Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
Da li su SAD i EU previše povezani da...
40% građana misli da Srbija nikada neće ući u...
Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a
Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
STADA Zdravstveni izveštaj: 82 odsto Evropljana podržava veću ulogu...
CBAM je prvi test: Srbiji je potrebna zelena industrijska...
Zavod zaštitio pogrešnu baru zbog čega je sada ugrožena...
Ko i pod kojim uslovima može da ospori testament?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Koje voće je najzdravije?

by bifadmin 8. јун 2025.

Zdrava ishrana bogata voćem i povrćem od suštinskog je značaja za očuvanje dobrog zdravlja.

Među vrstama koje se najčešće nalaze na meniju su jabuke i banane, zahvaljujući svom prijatnom ukusu i hranljivosti.

Ipak, naučno istraživanje sprovedeno na jednom američkom univerzitetu ukazuje na to da se među brojnim vrstama voća može izdvojiti i jedno koje je naročito bogato korisnim sastojcima i donosi dodatne benefite za zdravlje, piše Index.hr.

Iako banane sadrže mnogo šećera, poslednjih godina često se ističu kao vrlo zdravo voće zbog visokog sadržaja kalijuma, magnezijuma, vlakana, vitamina C i vitamina B6.

Međutim, sada su dobile ozbiljnu konkurenciju, i to u vidu jednog od najvažnijih plodova mediteranske ishrane – limuna, posebno onog sorte sicilijana koja dolazi iz Italije, piše Index.hr.

Istraživanje sa Univerziteta Vilijam Paterson pokazalo je da sicilijanski limun sadrži visoko koncentrisane hranljive materije, posebno vitamin C i antioksidante poput flavonoida.

Grčki portal iefimerida.gr opisuje njegove prednosti na sledeći način:

„Njegova konzumacija jača imuni sistem, poboljšava apsorpciju gvožđa i podstiče zdravo varenje. Istovremeno, njegova antiinflamatorna svojstva su povezana sa prevencijom bolesti srca i krvnih sudova, dok njegovi antioksidansi neutrališu slobodne radikale, glavne krivce za starenje ćelija“.
Sicilijanski limun je najpoznatiji po svom kiselom ukusu, ali upravo ta kiselost ga čini tako blagotvornim.

Istraživači objašnjavaju: „Visoki sadržaj vitamina C odgovoran je za njegov intenzivan ukus, ali i za snažno jačanje odbrambenih snaga organizma“.

Tako uz banane, jabuke, pomorandže i drugo voće iz mediteranske kuhinje, limun sve više zauzima značajno mesto, zahvaljujući brojnim zdravstvenim blagodetima, što potvrđuju i pomenuto američko istraživanje.

Izvor: Index.hr/021.rs

Foto: Pixabay

8. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U državnim šumama posečeno 37.010 kubnih metara drveća u 2024.godini

by bifadmin 8. јун 2025.

Čovek je, kaže zvanična statistika, tokom 2024. godine napravio štetu državnim šumama na površini od ukupno 343 hektara. Izraženo u zapremini drveta reč je o ukupno 37.638 kubnih metara. Od toga se na bespravnu seču odnosi čak 37.010 kubnih metara. Bespravno je posečeno najviše lišćara i to najviše u regionu Južne i Istočne Srbije.

Ukupne štete u državnim šumama Republike Srbije u 2024. godini, iskazane po zapremini drveta, iznose 181.544 kubnih metara, od čega na štete nastale od čoveka otpada 37.638 kubnih metara, objavio je Republički zavod za statistiku.

„Dejstvom elementarnih nepogoda (vetar, kiša, grad i sneg) prouzrokovana je šteta od oko 96.837 m3 zapremine drveta, što iznosi oko 53 odsto od ukupnih šteta nastalih u državnim šumama“, objavio je RZS.

Podaci pokazuju da su nepogode napravile štetu na ukupno 3.213 hektara.

Ipak, veća površina šuma stradala je od požara.

Naime, u 2024. godini je, prema podacima RZS, evidentirano 98 požara u državnim šumama na površini od 3.573 hektara, pri čemu je oštećena zapremina drveta od 19.121 kubnih metara.

U privatnim šumama, kako se navodi – opožarena površina iznosi 2.497 hektara, a oštećeno je 13.613 kubnih metara drveta.

Štete od biljnih bolesti u državnim šumama u 2024. godini iznose oko 7.916 m3. One su zahvatile 459 hektara ovih šuma.

Bespravno najviše za ogrev

Kada je reč o bespravnoj seči, najviše je, čak 33.141 m3 od ukupno 37.010 m3, posečeno u regionu Južne i Istočne Srbije.

Bespravno posečene šume, struktura bespravno posečenog drveta u državnim šumama 2024. izvor RZS
RZS
Na lišćare se odnosi 32.082 kubna metra, a na četinare ostatak od 1.059 m3.

Kod listopadnog drveća najviše je bespravno sečeno ogrevno drvo, u zapremini od 25.164 kubna metra.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

8. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Raste broj nesolventnih kompanija u CIE uprkos oporavku tog regiona

by bifadmin 7. јун 2025.

Kompanija Coface kao globalna kompanija za osiguranje potraživanja objavila je svoj godišnji izveštaj o nesolventnosti kompanija iz Centralne i Istočne Evrope koji svedoči o jednoj kontradikciji: iako je 2024. godine ponovo zabeležen privredni rast, poslovna stabilnost je, međutim, nastavila da se urušava. Uprkos slabljenju inflacije i oporavku BDP-a, stopa nesolventnosti kompanija je porasla u većini zemalja ovog regiona.

Tokom 2024. godine, na području Centralne i Istočne Evrope zabeležena je prosečna vrednost stope BDP-a od 2,6%, što predstavlja pomak u odnosu na vrednost od 0,8% iz 2023. godine. Ovaj oporavak je došao kao posledica pada inflacije, rasta realnih zarada i visokog stepena privatne potrošnje, naročito u Poljskoj, Madjarskoj i Rumuniji. Inflacija je u 2024. godini pala na 4,6%, i to sa 11,2% iz prethodne godine, zahvaljujući nižim cenama energenata kao i boljim uslovima uvezanim za lance snabdevanja.

Oporavak nije uticao na otpornost kompanija

Međutim, navedeni privredni oporavak se nije preneo na poslovnu otpornost. Broj nesolventnih kompanija iz ovog regiona jeste pao sa za 9 %, sa 50.248 u 2023. na 45.938 u 2024. godini, ali na način koji može da zavara. Izmene u propisima u Mađarskoj su doprinele nižim brojkama. Ako izostavimo Mađarsku, možemo konstatovati da se broj nesolventnih kompanija, u stvari, povećao sa 29.771 u 2023. na 30.680 u 2024. godini (+3%) – što svedoči o dugotrajnoj osetljivosti poslovanja kompanija sa ovog područja.

“Nakon poremećaja iz 2023. godine, makroekonomski pokazatelji su ukazivali na ublažavanje krize. Ipak, mnoge kompanije, posebno u oblasti proizvodnje i prevoza, su već pretrpele previše štete izazvane privrednim poremećajima,” rekao je Mateuš Dadej, ekonomski stručnjak iz kompanije Coface za područje Centralne i Istočne Evrope. “Porast broja nesolventnih kompanija ukazuje na dublje strukturne probleme kao i na zakasnele posledice ranijih ekonomskih kriza.”

Kretanje broja nesolventnih kompanija u 2024. se razlikuje od zemlje do zemlje Mađarska je, nakon privremenog porasta nesolventnih kompanija tokom 2022. godine, zabeležila najveći pad (–25,5%) i to usled normalizacije zakonskih procedura, dok je u Srbiji i Bulgarskoj takođe zabeležen pad (–12.1%, odnosno –5.7%), kao posledica veće makroekonomske stabilnosti.

Nasuprot tome, broj nesolventnih kompanija je značajno porastao u Sloveniji (+32,4%), Litvaniji (+24,6%), Estoniji (+10,2%) i Hrvatskoj (+7,3%), i to usled slabe domaće potražnje, sve većih troškova kao i struktrunih prepreka, posebno u oblasti građevine i trgovine.

Stopa nesolventnosti je značajno porasla i u Rumuniji ( za 9,4%), naročito među srednjim i velikim kompanijama, i to usled visoke stope inflacije i fiskalne neuravnoteženosti. U Poljskoj je zabeležen porast broja nesolventnih kompanija od 19%, uglavnom zbog činjenice da je ta zemlja još pre izbijanja pandemije usvojila postupke restruktuiranja nesolventnih kompanija koji se sada primenjuju na sve vrste problema vezanih za likvidnost.

Nasuprot navedenim zemljama, Češka (+1,9%) i Slovačka (–3,5%) su pokazale odredjenu stabilnost, dok je situacija u Litvaniji ostala gotovo nepromenjena (-1%), pri cemu je nesolventnost uglavnom zabeležena u oblasti gradjevine i maloprodaje.

Ključni sektori pod pritiskom

Nekoliko ključnih industrijskih sektora su bili naročito pogođeni. Transportni sektor se suočavao sa sve manjom količinom tereta i neprekidnim rastom troškova. Sektor proizvodnje je pokušavao da izađe na kraj sa sve manjim porudžbinama kao i sa nestašicom radne snage, dok je sektor građevine bio pogođen rastućim kamatnim stopama i smanjenim ulaganjima, posebno u oblasti stanogradnje. U ovim sektorima je zabeležen natprosečan rast stope nesolventnosti kompanija.

Izgledi za 2025. godinu

“Očekujemo umereno poboljšanje u pogledu nesolventnosti tokom 2025. godine,” rekao je Mateuš Dadej. “Od ključnog značaja će biti zakasnela dodela sredstava iz fondova Evropske Unije kao i oporavak privatne potrošnje. Sa druge strane, nepovoljni uslovi kreditiranja i neizvesnosti na polju globalne trgovine – naročito sve zategnutiji trgovinski odnosi između Sjedinjenih Država i Evropske Unije – mogu značajno pokvariti naš scenario.”

“Izveštaj kompanije Coface pruža sveobuhvatanu analizu načina na koji zakonski okviri, privredni uslovi i geopolitički rizici oblikuju promene na planu nesolventnosti kompanija širom Centralne i Istočne Evrope ”, dodaje Jarek Javorski, izvršni direktor kompanije Coface za područje Centralne i Istočne Evrope. “Iako područje ponovo beleži privredni rast, mnoge kompanije su i dalje u režimu preživljavanja. Dugoročna ulaganja i jasno definisana poslovna politika će biti od presudnog značaja za postizanje dugorocčne stabilnosti.”

Foto: jarmoluk, Pixabay

7. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Tiktok pun dezinformacija o mentalnom zdravlju

by bifadmin 7. јун 2025.

Više od polovine najpopularnijih video-snimaka koji nude savete o mentalnom zdravlju na Tiktoku sadrže dezinformacije, pokazalo je istraživanje lista „Gardijan“.

Navodi se da sve veći broj ljudi traži podršku u vezi sa mentalnim zdravljem na društvenim mrežama, ali istraživanje je otkrilo da mnogi influenseri šire dezinformacije, kao i da zloupotrebljavaju teminologiju koje koriste psiholozi.
Oni koji traže pomoć suočavaju se sa savetima kao što je „konzumacija pomorandži pod tušem radi smanjenja anksioznosti“ i promocija suplemenata kao što su šafran, magnezijum glicinat i sveti bosiljak.

Influenseri nude i „metode za lečenje traume“ u roku od sat vremena, a daju i smernice koje predstavljaju normalna emocionalna iskustva kao znak graničnog poremećaja ličnosti ili zlostavljanja.
Gardijan je 100 najpopularnijih video-snimaka na Tiktoku, objavljenih pod heštegom „saveti za mentalno zdravlje“, podelio sa psiholozima, psihijatrima i akademskim stručnjacima.

Stručnjaci su utvrdili da 52 od 100 video-snimaka koji nude savete o suočavanju sa traumom, neurodivergencijom, anksioznošću, depresijom i teškim mentalnim bolestima sadrže neke dezinformacije, a da su mnogi drugi bili nejasni ili nekorisni.

Dejvid Okai, konsultant neuropsihijatar i istraživač psihološke medicine na

Kings koledžu u Londonu, rekao je da su neki postovi zloupotrebljavali medicinsku teminologiju, na primer koristeći blagostanje, anksioznost i mentalni poremećaj kao sinonime, „što može dovesti do zabune oko toga šta mentalna bolest zapravo podrazumeva“.

Tiktok je saopštio da su video-snimci uklonjeni ako su odvraćali ljude od traženja medicinske pomoći ili promovisali opasne tretmane, kao i da sarađuje sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i britanskom Nacionalnom zdravstvenom službom na širenju pouzdanih informacija o ovoj temi.

Portparol britanske vlade je rekao da ministri „preduzimaju mere za smanjenje uticaja štetnog dezinformativnog i pogrešnog sadržaja na mreži“ putem Zakona o bezbednosti na mreži, koji zahteva od platformi da se pozabave takvim materijalom, ako je nezakonit ili štetan za decu.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

7. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Tokom Grčkog meseca, život je kao na moru

by bifadmin 6. јун 2025.

Počinje tradicionalni Grčki mesec – period godine kada se predstavljaju novi grčki proizvodi i kada rafovi Super Vera postaju kulinarske razglednice sa obala mora.

Posetite nas od 1. do 30. juna, kupujte grčke proizvode na popustu, istražite nove ukuse i učinite da svakodnevica bude kao na moru. Članove Vero kluba očekuje i vredan kešbek!
Dok otkrivaju ukuse autentičnih grčkih proizvoda, uživajući u bogatstvu maslinovih ulja, sireva, začina i vina, članove Vero kluba očekuju poklon bodovi, koje mogu zameniti za vaučere za kupovinu u Super Veru!

Kupite proizvode iz lifleta Grčki mesec i osvojite vredne vaučere

Za kupljene proizvode iz lifleta Grčki mesec u iznosu od 1.000din dobijate bonus 100 bodova. Kupite više – dobijete više.
Na primer: 4.000din = 400 bodova = vaučer od 500 din.
• Bodovi se dobijaju čak i kad se kupuju proizvodi na akciji
• Posetite www.veroklub.rs, gde ćete videti koliko još bodova dobijate po osnovu redovnog Vero klub obračuna. To znači da se pored bodova navedenih u primeru, dobijaju i bodovi po drugim osnovama, zbog čega se može podići i više vaučera

Ukoliko niste u Vero klubu, učlanite se online ili u marketu i dodatno se registrujte na mobilnoj aplikaciji Super Vero.

Zvezde Grčkog meseca

Super Vero u kontinuitetu nastoji da obezbedi najbolje proizvode iz Grčke. Ove godine skrećemo pažnju na maslinovo ulje The Chef’s Way i druga Iliada maslinova ulja, koja godinama dobijaju nagrade, pa tako i za 2025-tu godinu. The Chef’s Way je prvo grčko maslinovo ulje u bočici koja se može okrenuti i stiskati tako da maslinovo ulje kapne baš tamo gde treba i koliko treba. Zbog toga se koristi za profesionalnu upotrebu. Kvalitet samog ulja je beskompromisan, jer masline samo 24h nakon branja prolaze proces hladnog ekstrahovanja.

Izdvajamo i ogranske proizvode kao što su: zamrznuti grašak Barba Stathis, organski sok od nara i aronije Grecials, čajevi u staklenoj ambalaži Thamma u više ukusa, maslinovo ulje The Chef’s Way.
U bogatoj grčkoj ponudi možete pronaći i najnagrađivaniji med brenda Attiki.

6. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Švajcarski franak porastao za 10% u odnosu na dolar

by bifadmin 6. јун 2025.

Franak je od početka godine ojačao za 10% u odnosu na dolar, što je stvorilo veliki pritisak na švajcarsku ekonomiju.

Trampove carine nisu uticale samo na privredu zemalja koje učestvuju u trgovinskom ratu, već na ceo svet. Opšta nesigurnost ponukala je investitore da se, kao i uvek u vremenima velikih ekonomskih kriza, okrenu sigurnim lukama a to su uglavnom zlato i jake i stabilne valute poput švajcarskog franka.

To je jedan od razloga što je franak za svega pola godine porastao za 9,5% u odnosu na američki dolar. Međutim, jak franak ne odgovara svima, a ponajmanje Švajcarcima jer im uvoznu robu čini jeftinijom. Dok bi ovo odgovaralo mnoštvu svetskih ekonomija koje već mesecima ako ne i godinama ne uspevaju da obore inflaciju, švajcarskoj ne ide u prilog jer se ona već neko vreme suočava sa deflacijom.

Naime, švajcarska inflacija je u maju 2025. bila negativna, što znači da su cene u toj zemlji padale umesto da rastu. Prema Indeksu potrošačkih cena tada je vrednost robe u prodavnicama bila za 0,1% manja nego u istom periodu 2024. dok je cena uvozne robe još više pala – za 2,4%. A uvoz je značajan deo švajcarske ekonomije jer u njenoj prosečnoj potrošačkoj korpi 23% proizvoda čine oni iz inostranstva.

Izvor: CNBC

Foto: myshoun, Pixabay

6. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Turizam će ove godine činiti 16% španskog BDP-a

by bifadmin 6. јун 2025.

U 2025. turizam bi španskom BDP-u trebalo da doprinese sa 260,5 milijardi evra, što je skoro 16% nacionalne ekonomije, prenosi portal Daljine.rs.

Prema novoj analizi Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC), španski turizam je prošle godine postigao svoj najbolji rezultat od 2019. godine, rastući od 11% i doprinoseći BDP-u od skoro 249 milijardi evra. Ove godine bi trebalo da poraste za još 4,7% u odnosu na prethodnu.

Pomenuta analiza predviđa da će sa rastom poseta rasti i broj zaposlenih u turizmu. Ove godine taj broj bi mogao da dostigne 3,2 miliona što je ekvivalentno 14,4% ukupne zaposlenosti. Očekuje se da će potrošnja međunarodnih turista u Španiji dostići 113,2 milijarde evra, sa međugodišnjim rastom od 5,7%, dok bi domaća potrošnja mogla dostići 84,9 milijardi evra, što je 2,4% više nego prethodne godine.

Poređenja radi, prema podacima Narodne banke Srbije, u prvih deset meseci 2024. godine prihodi od turizma u Srbiji iznosili su 2,31 milijardu evra, što predstavlja rast od 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Republički zavod za statistiku navodi da je u tom periodu Srbiju posetilo 3,8 miliona turista, što je porast od 5,3 procenata u odnosu na 2023. godinu. Strani turisti ostvarili su 2 miliona dolazaka, što predstavlja rast od 12,4 odsto. Ukupan broj noćenja dostigao je 10,9 miliona, sa rastom od 1 procenat, dok su strani turisti zabeležili 5,2 miliona noćenja, što je za 9 procenata više nego prethodne godine. Takođe, po podacima Evropske turističke komisije, Srbija je u 2024. godini ostvarila najveći procentualni rast (116 odsto) broja dolazaka inostranih turista u odnosu na 2019. godinu i to, ne samo na nivou Zapadnog Balkana, već u okviru cele Evrope.

Turizam čini 10% evropske ekonomije

Što se tiče regiona Evropske unije, tokom 2024. sektor putovanja i turizma doprineo je BDP-u bloka sa skoro 1,8 biliona evra, ili više od 10% njegove ekonomije, premašivši nivoe pre COVID-19 za skoro 6%. Zaposlenost povezana sa sektorom porasla je za 4,7% u odnosu na prethodnu godinu, na 24,6 miliona radnih mesta, što čini jedno od devet radnih mesta u regionu.

Potrošnja na domaća putovanja u EU dostigla je bilion evra, dok je potrošnja međunarodnih posetilaca dostigla 515 milijardi evra. Očekuje se da će te brojke ove godine porasti za više od 11% na 573 milijarde evra za međunarodnu potrošnju, dok će se domaća potrošnja povećati za 1,6% na više od 1,1 biliona evra, navodi Savet.

Do kraja 2025. godine, WTTC očekuje da će regionalni sektor dostići skoro 1,9 biliona evra, što predstavlja 10,5% ekonomije EU. Procenjuje se da zaposlenost povezana sa sektorom iznosi ukupno 25,7 miliona ljudi ili 12% od ukupnog broja u regionu.

Izvor: Daljine.rs

Foto: TRAVELKR, Pixabay

6. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Investitori se okreću srebru

by bifadmin 6. јун 2025.

Cena srebra dostigla najviši nivo za poslednjih 13 godina

Cena srebra dostigla je danas najviši nivo još od 2011. godine, potvrđujući reputaciju ovog plemenitog metala kao sigurnog utočišta za investitore u vremenima tržišne neizvesnosti.

Tokom današnjeg trgovanja na berzi Komeks, julskim fjučersima srebra trgovalo se po ceni od 36,02 dolara za uncu, što je skok od gotovo četiri odsto. Do 16.55 časova, cena se blago korigovala na 35,96 dolara.

Od početka godine, vrednost srebra porasla je za gotovo 21 odsto, prema podacima koje prenosi CNBC. Stručnjaci ukazuju da je ključni razlog za rast cena višegodišnji disbalans između ponude i potražnje.

Naime, prema izveštaju Instituta za srebro, globalna ponuda ovog metala u 2024. godini bila je čak 15 odsto manja od potražnje. Očekuje se da će i tokom 2025. tržište ostati u deficitu.

Ipak, i pored značajnog rasta, srebro još uvek kaska za zlatom, koje beleži rast od oko 25 odsto u ovoj godini. Cena zlata trenutno iznosi približno 3.400 dolara po unci.

Izvor: 24sedam
Foto: Pixabay

6. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EY Preduzetnik godineVesti

Dr Nataša Zlatarić i dr Nenad Zlatarić, EUROMEDIK u izboru za EY Svetskog Preduzetnika godine 2025

by bifadmin 6. јун 2025.

U četvrtak, 5. juna u Monte Karlu, Stina Ehrensvärd, Yubico, proglašena je EY Svetskim Preduzetnikom za 2025. godinu na svečanoj ceremoniji. Ove godine u trci za najprestižnije priznanje u preduzetništvu, našlo se 52 nacionalna pobednika i nosilaca priznanja EY Preduzetnik godine iz 43 zemlje, koji posluju u 30 industrija.

Našu zemlju na ovogodišnjem izboru za EY Svetskog Preduzetnika godine predstavljali su dr Nataša Zlatarić i dr Nenad Zlatarić, osnivači i vlasnici zdravstvenog sistema Euromedik, koji su poneli nacionalno priznanje EY Preduzetnik godine u našoj zemlji, u februaru mesecu u konkurenciji od 30 kandidata koji stoje ispred 24 kompanija, a izabrani su od strane nezavisnog žirija.

Euromedik je najveći privatni zdravstveni sistem u Srbiji, osnovan 2002. godine sa ciljem da korisnicima omogući najkvalitetniju medicinsku uslugu od strane vodećih specijalista i subspecijalista iz gotovo svih oblasni medicine, uz korišćenje najsavremenije i sertifikovane medicinske opreme. Nakon završene specijalizacije, bračni par dr Nenad Zlatarić i dr Nataša Zlatarić osnovali su privatnu zdravstvenu ustanovu u rangu poliklinike, registrovanu kao preduzetničku radnju. Danas, Euromedik ima između 6 i 7 hiljada pacijenata dnevno, a krajem 2024. godine, u ukupno 17 ustanova ukupan broj pregleda premašio je 1.630.000.

„Već trinaestu godinu po redu, jedna mala Srbija, ima svog predstavnika na Izboru za EY Svetskog Preduzetnika godine i stoga mi je izuzetna čast što smo ove godine bili domaćini našim fantastičnim predstavnicima dr Nataši Zlatarić i dr Nenadu Zlatariću i veliko bravo za sve njihove uspehe!“ – izjavio je Ivan Rakić, Rukovodeći Partner kompanije EY za CESA Central klaster region i Rukovodeći Partner kompanije EY za Srbiju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu.

„Izuzetna nam je čast što smo imali priliku da predstavljamo Republiku Srbiju na ovogodišnjem izboru za EY Svetskog Preduzetnika godine. Biti u konkurenciji sa još 50 nacionalnih pobednika i imati priliku da se zajedno sa njima borimo za ovo priznanje zaista je neverovatna. Veliko hvala čitavom timu na podršci i atmosferi tokom ovog nezaboravnog iskustva.“ istakli su dr Nataša Zlatarić i dr Nenad Zlatarić, ispred zdravstvenog sistema EUROMEDIK, EY Preduzetnici 2024. godine u Srbiji.

Kompaniju Yubico, osnivala je Stina Ehrensvärd 2007. godine. U eri kada se vrednost digitalnih identiteta ne može potceniti, Stina Ehrensvärd se istakla kao uticajna figura u borbi za online bezbednost. Stinini ciljevi su bili ambiciozni: da stvori jedan jednostavan, siguran ključ koji bi svima, svuda, omogućio pristup svim sistemima povezanim na internet. To je dovelo do stvaranja revolucionarnog YubiKey uređaja.

Ovaj kompaktni, ali moćni uređaj postao je sinonim za jaku autentifikaciju, omogućavajući korisnicima da sigurno otključaju svoje digitalne svetove. Yubico je globalna kompanija za sajber bezbednost i izumitelj YubiKey-a, a nudi zlatni standard za autentifikaciju sa više faktora (MFA) otpornih na phishing napade. Kompanija posluje u više od 160 zemalja sveta.

Yubico rešenja omogućavaju prijavljivanje bez lozinki koristeći najbezbedniji oblik tehnologije lozinki. YubiKeys funkcionišu odmah nakon korišćenja u stotinama aplikacija i usluga za potrošače i preduzeća, pružajući visok nivo sigurnosti uz veliku fleksibilnost.

Program EY Svetski Preduzetnik godine koji organizuje međunarodna revizorsko – konsultantska kompanija EY (Ernst&Young), slavi tradiciju preduzetničkog uspeha koji veliča inovaciju, stvaranje novih radnih mesta i ekonomski rast, koji doprinosi izgradnji boljeg poslovnog okruženja što je ujedno i moto kompanije EY. Osim same dodele nagrade, program u Monte Karlu uključuje i čitav niz zanimljivih govornika, panel diskusija i drugih manifestacija od posebnog značaja za preduzetnike i druge uticajne poslovne lidere koji su prisustvovali.

6. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Digitalna transformacija u industriji čelika na primeru globalnog lidera

by bifadmin 6. јун 2025.

U eri kada industrijska proizvodnja sve više zavisi od podataka i automatizacije, tradicionalni sektori, poput industrije čelika, suočavaju se sa sve većim izazovom: kako kompleksne procese učiniti efikasnijim, bržim i održivijim. Ovo je posebno očigledno kada poslovanje kompanije raste, jer paralelno s tim se javlja potreba za modernizacijom i unapređenjem softverske infrastrukture.

Globalni lider u industriji čelika, Liberty Steel Group, uspeo je da optimizuje svoje poslovanje kroz promišljenu primenu digitalnih rešenja. Tako je proces upravljanja otpadom unapredio za 25%, greške u popisu materijala smanjene su čak 30 puta (sa 60 tona na 2 tone), svakodnevni rad u skladištima skraćen je za dva sata, a ostvarena je i znatna ušteda vremena na sinhronizaciji važnih dokumenata. Ovo je primer koji pokazuje kako digitalizacija može postati najjači alat, ne samo za jednog industrijskog giganta, već za svaku kompaniju koja želi da radi pametnije, brže i održivije.

Kompanija Liberty Steel Group ima integrisan SAP sistem koji uspešno pokriva finansijske aspekte poslovanja, ali postojala je potreba za većim nivoom fleksibilnosti i prilagodljivosti. Drugim rečima, rasla je potreba za softverskom infrastrukturom i rešenjem koje će to omogućiti.

Pre svega, bilo je neophodno omogućiti uvid u stanje proizvodnje u realnom vremenu. Dodatno, bilo je potrebno smanjenje manuelnog rada i eliminisanje papirne dokumentacije, optimizacija upravljanja otpadom i poluproizvodima, kao i ubrzavanje pristupa izveštajima i omogućavanje efikasnijeg odlučivanja.
Nakon detaljne analize postojećeg stanja i definisanih potreba, u Liberty Steel Group shvatili su da tragaju za rešenjem koje omogućuje skalabilnost i razvoj kroz dodatne module; koje je stabilno, pouzdano i dostupno bez zastoja; sposobno da se u potpunosti prilagodi specifičnostima njihovih procesa i isporuči lokalnu stručnu podršku na koju mogu da se oslone.

Da je tako nešto ostvarivo, pokazali su eksperti kompanije M&I Systems Co, članice Seyfor Group. Integracijom sa postojećim SAP sistemom, rešenje ove kompanije – Beyond Manufacturing, jedan od modula sistema Beyond 360 ERP – donelo je veći stepen efikasnosti kroz potpunu kontrolu proizvodnog procesa i mogućnosti da se prilagodi i odgovori na potrebe klijenta. Ovo je omogućilo potpunu sinhronizaciju podataka u realnom vremenu – bez gubitaka, kašnjenja ili dupliranja informacija. SAP je zadržao svoju primarnu ulogu u finansijskom upravljanju, dok je Beyond Manufacturing uneo novu dimenziju agilnosti i skalabilnosti u operativni deo, oslonjen na modernu, web-baziranu arhitekturu.

Zahvaljujući dodatnim BI (Business Intelligence) izveštajima, upravljanje kvalitetom, praćenje poluproizvoda i detaljna analiza tokova proizvodnje postali su brži, precizniji i dostupni na samo nekoliko klikova. To potvrđuje i Robert Ristovski, IT Manager u kompaniji Liberty Steel Group u Skoplju:

„Naši proizvodni procesi su specifični i zahtevni, a M&I Systems Co je bio jedan od retkih partnera koji je uspeo da ih u potpunosti razume. Naša saradnja traje više od decenije – za nas oni nisu samo dobavljač softvera, već strateški partner. Implementacija Beyond ERP-a za proizvodnju, u kombinaciji sa BI izveštavanjem i SAP integracijom, otvorila nam je novu dimenziju efikasnosti. Danas imamo potpunu kontrolu nad proizvodnjom, digitalizovane operacije i značajno smanjene greške. U svakom trenutku imamo pristup tačnim operativnim i finansijskim podacima, a sistem funkcioniše besprekorno.”

Kako Beyond 360 ERP to ostvaruje?

Beyond 360 ERP predstavlja napredni ERP sistem, razvijen od strane kompanije M&I Systems Co. On hiperautomatizacijom objedinjuje poslovne operacije, omogućava donošenje odluka zasnovanih na podacima i kontinuiranu optimizaciju procesa.

Lepota rešenja Beyond 360 ERP leži upravo u njegovoj izuzetnoj fleksibilnosti i prilagodljivosti, bez obzira na industriju, veličinu preduzeća ili tržište – od startapa do velikih sistema, bilo da je reč o proizvodnji, maloprodaji ili sektoru usluga. Tako je, na primer, iz aspekta tržišta dizajniran da se neprimetno prilagodi lokalnim propisima, kulturnim preferencijama i poslovnim praksama, obezbeđujući da preduzeća mogu da posluju efikasno u različitim regionima, bez gubitka relevantnosti ili usklađenosti.

Pored toga, izuzetno je jednostavan za korišćenje i ne zahteva dodatne alate. Sve funkcionalnosti potrebne za efikasno upravljanje svim poslovnim procesima su već tu, te se može objasniti kroz kratku krilaticu „Jedan sistem, bezbroj prednosti“. Upravo je to neophodno savremenim kompanijama koje žele da ostanu agilne u uslovima brzih promena.
U svetu u kom se tržišta menjaju brže nego ikad, digitalna transformacija je imperativ, a lokalizacija ERP sistema temelj agilnosti i napretka. Jer, najuspešniji su oni koji ne samo da se brzo menjaju, već koji istinski razumeju tržište na kom posluju i prilagođavaju svoje strategije u skladu sa tim. Da bi se postigao održiv rast, neophodno je kontinuirano inovirati i prilagođavati, a to je ono što pravi ERP sistemi omogućavaju – da kompanije uvek budu korak ispred.

Svi koji žele da saznaju više o tome kako izgleda savremeno ERP rešenje koje ne uvodi dodatnu složenost, već uklanja postojeće prepreke u poslovanju, moći će to da urade prijavom na besplatni webinar koji će se održati 17. juna u 9h. Liberty Steel Group podeliće svoje iskustvo iz prve ruke.

6. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i japanski
  • Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
  • Da li su SAD i EU previše povezani da bi „zaratili“?
  • 40% građana misli da Srbija nikada neće ući u Evropsku uniju
  • Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit