NAJNOVIJE
Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i...
Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
Da li su SAD i EU previše povezani da...
40% građana misli da Srbija nikada neće ući u...
Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a
Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
STADA Zdravstveni izveštaj: 82 odsto Evropljana podržava veću ulogu...
CBAM je prvi test: Srbiji je potrebna zelena industrijska...
Zavod zaštitio pogrešnu baru zbog čega je sada ugrožena...
Ko i pod kojim uslovima može da ospori testament?
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Generali Osiguranje Srbija beleži snažan rast i visoku prepoznatljivost brenda

by bifadmin 6. јун 2025.

U periodu od januara do aprila 2025, kompanija je ostvarila snažan rast premije od 23% u odnosu na isti period prethodne godine, uz ukupnu premiju od 12,162 mln dinara, dok je u istom periodu ukupno tržište ostvarilo rast od 8%.

Prema rezultatima najnovijeg kvantitativnog istraživanja koje je sprovela agencija Smart Plus Research, Generali Osiguranje Srbija je osiguravajuća kuća u kojoj najveći broj građana – čak svaki četvrti korisnik (23%) – ima aktivnu polisu. Brend Generali zauzima drugo mesto po broju korisnika koji ga razmatraju prilikom izbora osiguranja (35%), a ujedno se nalazi i među tri najprepoznatljivije osiguravajuće kuće u zemlji, sa ukupnom poznatošću od gotovo 90%.

Ovi rezultati potvrđuju snažnu tržišnu poziciju, prepoznatljivost i visok nivo poverenja koje Generali Osiguranje Srbija uživa među korisnicima, posebno u oblastima životnog, privatnog zdravstvenog, imovinskog i putnog osiguranja.

Dodatno, Generali prednjači i kada je reč o lojalnosti klijenata – najveći procenat korisnika koji su naveli da poseduju polisu, upravo je vezan za naš brend.

Generali Grupa beleži snažan rast

Bruto fakturisana premija dostigla je 26,5 milijardi evra (+0,2%), vođena snažnim rastom u segmentu osiguranja imovine, nezgode i odgovornosti (P&C) (+8,6%), posebno u delu koji se ne odnosi na osiguranje motornih vozila

Neto priliv iz životnih osiguranja premašio je 3,0 milijarde evra zahvaljujući svim linijama poslovanja, naročito u segmentu zdravstvenog osiguranja

Kombinovani racio značajno je poboljšan na 89,7% (-1,4 p.p.). Nediskontovani kombinovani racio takođe nastavlja veoma pozitivan trend i iznosi 92,0% (-1,7 p.p.)

Operativni rezultat značajno je porastao na 2,1 milijardu evra (+8,9%), zahvaljujući doprinosu svih poslovnih segmenata, predvođenih snažnim rezultatima osiguranja imovine i nezgode (P&C)

Prilagođeni neto rezultat porastao je na 1,2 milijarde evra (+7,6%). Prilagođena zarada po akciji porasla je još više, na 0,79 evra (+9,4%)

Potvrđena je solidna kapitalna pozicija, sa koeficijentom solventnosti od 210% (210% za kraj 2024.)

Finansijski direktor Generali Grupe, Kristijano Borean, izjavio je:

„U ovom prvom kvartalu, Generali je ostvario kontinuiran snažan rast kako operativnog, tako i prilagođenog neto rezultata, pokazujući veoma pozitivan početak našeg novog strateškog plana ‘Lifetime Partner 27: Driving Excellence’, zahvaljujući doprinosu svih poslovnih segmenata. Naše poslovanje osiguranja imovine i odgovornosti imalo je koristi od zdravog rasta prihoda, uglavnom vođenog linijama poslovanja koje se ne odnose na osiguranje motornih vozila, kao i od daljeg poboljšanja kombinovanog racija. Segment životnog osiguranja zabeležio je značajan neto priliv, pri čemu je naš prioritetni sektor – zaštite i zdravstvenog osiguranja, kao i hibridni i unit-linked proizvodi – ostvario snažne rezultate. Upravljanje imovinom dalo je solidan doprinos operativnom rezultatu Grupe, uglavnom zahvaljujući konsolidaciji kompanije Conning Holdings Limited. Naši diverzifikovani izvori profita i solidna kapitalna pozicija, podržani izuzetnim generisanjem gotovine, omogućiće Grupi uspešnu realizaciju novog strateškog plana i stvaranje vrednosti za sve naše zainteresovane strane.”

6. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
BlogoviVesti

Poslovne banke sve značajniji poverioci javnog duga

by bifadmin 6. јун 2025.

Nakon rekordnog profita od 1,3 milijarde evra u čitavoj prošloj godini, banke su u prva tri meseca 2025. nastavile ovaj trend sa postignutim profitom od preko 400 miliona evra (rast od 42 odsto).

I u periodu januar-mart zadržane su visoke kamatne marže, a dobroj profitabilnosti banaka doprineli su i rekordni neto prihod od naknada i provizija i niski troškovi po kreditnim gubicima.

U senci visokih profita ostala je pojava da se država sve više oslanja na kreditni potencijal ovih finansijskih institucija. Nije bilo dovoljno što su banke najveći kupci državnih obveznica, sada se njihovim kreditima direktno finansiraju i državni projekti. Samo u poslednje dve godine banke su plasmane državi više nego duplirale na 4,1 milijardu evra na kraju marta.

Ovi krediti su po pravilu skuplji od planiranog zaduživanja putem emisija obveznica, a osim ovog dodatnog troška po budžet sa kreditnog tržišta istiskuje se i privreda na kojem uglavnom tavori i vuče sredstva za likvidnost.

Ova „praktičnost“ države u povlačenju kredita nije primećena na polju animiranja likvidnosti građana, čak ni kada je većina zemalja u okruženju, u uslovima minornih bankarskih kamata, emitovala obveznice namenjene stanovništvu.

Ko će se uostalom cimati, taj isti novac, preko bankarskog šaltera uz pečat republičke skupštine, sad redovno stiže u državnu kasu.

Autor: Nenad Gujaničić, glavni broker  Momentum Securities ad Novi Sad

6. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Evropska centralna banka spustila kamatnu stopu

by bifadmin 6. јун 2025.

Evropska centralna banka (ECB) je osmi put smanjila referentnu kamatnu stopu, u cilju da podrži preduzeća i potrošače pristupačnijim zaduživanjem, jer trgovinski rat američkog predsednika Donalda Trampa preti da uspori rast. U sedištu ECB u Frankfurtu, nadležni odbor doneo odluku da smanji kamatne stope za četvrtinu poena.

Od 11. juna ključne kamatne stope Evropske centralne banke biće niže za 0,25 procentnih poena. Tako će kamatna stopa na depozitne olakšice biti smanjena na dva odsto, stopa na glavne operacije refinansiranja biće 2,15 odsto, dok će kamatna stopa na marginalne kreditne olakšice biti 2,40 odsto, objavila je ECB.

Analitičari su očekivali smanjenje, s obzirom na lošije izglede za rast otkako je Tramp 2. aprila najavio niz novih carina, a potom zapretio da će uvesti porez na uvoz na evropsku robu.

Pitanje ostaje koliko će daleko banka ići na narednim sastancima.

Ekonomija treba da dobije dodatan podsticaj

Predsednica ECB Kristin Lagard je na konferenciji za novinare nakon odluke rekla da mnogo toga zavisi od toga da li se trgovinske tenzije sa SAD mogu rešiti.

„Dalja eskalacija globalnih trgovinskih tenzija i povezanih neizvesnosti mogla bi da smanji rast evrozone smanjenjem izvoza i smanjenjem investicija i potrošnje. Nasuprot tome, ako bi se trgovinske i geopolitičke tenzije brzo rešile, to bi moglo da podigne raspoloženje i podstakne aktivnost. Dalje povećanje potrošnje na odbranu i infrastrukturu, zajedno sa reformama koje povećavaju produktivnost, takođe bi doprineli rastu“, rekla je Lagard.

Iako trgovinski rat i neizvesnost koja ga prati koče rast, ECB je saopštila da bi ekonomija trebalo da dobije dodatni podsticaj od veće državne potrošnje na odbranu i infrastrukturu.

Evropske vlade pojačavaju planove za kupovinu odbrambene opreme kako bi se suprotstavile Rusiji i njenoj invaziji na Ukrajinu.

Povećanje potrošnje dolazi usred zabrinutosti da SAD više nisu potpuno posvećen saveznik u podršci Ukrajini.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

6. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Bosch u Srbiji beleži stabilne rezultate uprkos neizvesnim tržišnim uslovima

by bifadmin 5. јун 2025.

Bosch, vodeći globalni dobavljač tehnologije i usluga, završio je 2024. fiskalnu godinu u Srbiji ukupnom neto prodajom od oko 480 miliona evra, uključujući prodaju nekonsolidovanih kompanija i interne isporuke povezanim kompanijama, što u poređenju sa prethodnom godinom predstavlja povećanje od 8 odsto.

Prodaja trećim licima ostala je na stabilnom nivou i iznosila 85,1 milion evra. Na dan 31. decembar 2024. godine kompanija je zapošljavala nešto više od 4.000 ljudi, što je sličan broj kao i u prethodnoj godini.

Uprkos globalnim izazovima, pre svega u automobilskoj industriji, kompanija je stabilno poslovala u sve tri oblasti u Srbiji – proizvodnji, prodaji i pružanju usluga, i zadržala mesto na listi 10 najvećih izvoznika. „Prethodna godina bila je obeležena neizvesnošću koja je prouzrokovana aktuelnom ekonomsko-političkom situacijom, što je imalo uticaj ne samo na međunarodno, već i lokalno poslovanje. Uprkos izazovima kroz koje smo prošli, pre svega kada je u pitanju automobilska industrija, a koji su zahtevali određena prilagođavanja u poslovanju, Bosch u Srbiji je 2024. godinu završio sa dobrim rezultatima, na koje ceo naš tim može da bude ponosan“, rekla je Jovanka Jovanović, generalna direktorka i predstavnica Bosch Grupe u Srbiji.

Ona je istakla da su u tekućoj godini ekonomska situacija i uslovi poslovanja do sada slični kao i u 2024, ali da Bosch svakako planira da dalje razvija poslovanje na obe lokacije u Srbiji: „Ostajemo posvećeni lokalnom tržištu i nastavljamo da težimo korišćenju potencijala u oblastima poslovanja i nivou odgovornosti koji imamo u sva četiri poslovna sektora u kojima Bosch posluje globalno“, istakla je ona.

Fabrika u Pećincima nastavlja sa stabilnom proizvodnjom auto-delova

Bosch fabrika u Pećincima od 2013. godine proizvodi i razvija nekoliko proizvoda koji su esencijalni delovi svakog automobila – od sistema brisača, metlica i motora brisača, do podizača stakala. Zahvaljujući ovom proizvodnom pogonu, Bosch je godinama među 10 najvećih izvoznika u Srbiji, a uprkos izazovima u oblasti automobilskog sektora, uz određena prilagođavanja i u 2024. godini zadržani su uspešni proizvodno/poslovni rezultati. Takođe, fabrika i dalje predstavlja najveću Bosch fabriku za proizvodnju sistema brisača u Evropi i trenutno raspolaže sa više od 100.000 metara kvadratnih proizvodnog i magacinskog prostora.

Rezultati sektora prodaje slični kao i u prethodnoj godini

Kada je u pitanju sektor prodaje, Bosch se u Srbiji, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji bavi distribucijom opreme i rezervnih delova za automobilsku industriju, kao i robe široke potrošnje poput električnih ručnih alata, aparata za domaćinstvo i opreme za grejanje i hlađenje. Asortiman Bosch proizvoda prisutan je i na velikim lokalnim i regionalnim infrastrukturnim projektima za izgradnju puteva i železnica, u fabrikama, poslovnim i hotelskim kompleksima i tržnim centrima.

Očekuje se dalje širenje sektora usluga u domenu IT i automobilske industrije

Zajedno sa proizvodnjom, kompanija već godinama u Srbiji razvija i sektor usluga, koje se odnose pre svega na informacione tehnologije, digitalizaciju poslovanja u oblasti električnih ručnih alata i podršku različitim procesima u Mobility Aftermarket diviziji, poput logističkih procesa i integrisanih aktivnosti u oblasti marketinga, produkt menadžmenta i tehničke podrške. Zajedno sa sektorom prodaje, odeljenja iz sektora usluga čine novobeogradsku lokaciju, gde je ujedno i centrala kompanije u Srbiji u kojoj je zaposleno oko 1.000 ljudi. Bosch u Beogradu nastavlja da razvija ovaj sektor i spreman je da pruži širi nivo odgovornosti i usluga.

Društveno odgovorno poslovanje: realizovano više desetina inicijativa i projekata

Kroz više desetina društveno odgovornih inicijativa i projekata, Bosch u Srbiji je i u prethodnoj godini podržao značajan broj institucija i organizacija koje su fokusirane na oblasti obrazovanja, zdravstva, bezbednosti u saobraćaju i zaštite životne sredine. Među najznačajnijim aktivnostima iz 2024. godine ističu se sadnja više od 3200 sadnica na Novom Beogradu i Fruškoj gori, kao i proširenje saradnje sa Grupom za obrazovanje, koja je posvećena unapređivanju obrazovanja srednjoškolaca širom Srbije kroz multidisciplinarne inovativne prostore, „mejkerslabove”.

Bosch je kao partner i donator svojim proizvodima opremio škole u Pirotu, Šapcu, Bajinoj Bašti, Kraljevu, Vršcu, Novom Sadu, Baču, Svilajincu, Žitorađi, Kraljevu, Gornjem Milanovcu, pre svega električnim ručnim alatima i uređajima za grejanje i hlađenje, gde srednjoškolci sada mogu da uče u boljim uslovima i istražuju STEAM oblasti.

Veliki fokus kompanija stavlja i na deljenje znanjima sa mladima kroz nekoliko mentorskih programa u oblasti veštačke inteligencije, preduzetništva, ICT oblasti i inženjeringa. Takođe, zaposleni kompanije aktivno su učestvovali u velikom broju humanitarnih akcija, događaja i donacija, a posebna podrška je pružena organizacijama koje se bave decom i mladima, odraslima iz ugroženih kategorija, kao i životinjama.

 

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Potpisani ugovori za finansiranje prve zgrade “Investiram na kvadrat”

by bifadmin 5. јун 2025.

Potpisani su ugovori sa više od 600 finansijera prve zgrade u Beogradu koja se gradi po modelu direktne zajedničke stanogradnje „Investiram na kvadrat“. Ovaj pionirski projekat u Ustaničkoj ulici okupio je građane iz cele Srbije, pa i dijaspore, kao i one koji ulažu, ne samo novac, već i svoj građevinski materijal i usluge. Prema rečima autora modela „Investiram na kvadrat“ Dušana Uzelca, među investitorima je najviše onih koji su za sebe rezervisali od 5 do 10 investicionih kvadrata. Podseća da je cena investicionog kvadrata 1862 evra, a projektovani profit investicije od oko 431 evro po kvadratu.

-Dobili smo zeleno svetlo! Obezbeđeno je 100 odsto izvodljivosti investicije, što kroz direktno finansiranje, što kroz ulaganje građevinskim resursima. I zaista, atmosfera na potpisivanju ugovora je bila izuzetno pozitivna i ohrabrujuća. Naš cilj je da investiranje učinimo dostupnim i transparentnim, i da građanima damo priliku da postanu ravnopravni učesnici u projektima koji im do sada nisu bili dostupni. Mi ovim otvaramo jedno novo poglavlje, ova grupa investitora kreira budućnost, oni su prva generacija koja će uvesti „investiranje na kvadrat“ u praksu na ovim prostorima – preneo je Uzelac svoje utiske.

Budući da je model „Investiram na kvadrat“ osmišljen pre svega za građane koji žele da ulože svoj novac u zajedničku stanogradnju, sa mogućnošću investiranja i u samo jedan investicioni kvadrat, otvoren je poziv za ulaganje i u treću, finalnu parcelu projekta „Ustanička 80+“. Prijavljivanje je dostupno putem platforme investiram.rs ili telefona 0700 800 700, i ono će trajati do 28. juna.

-Mi smo u ovom trenutku obezbedili direktno finansiranje za pune dve parcele u Ustaničkoj ulici, i imamo kapacitet da u projekat uključimo i finalnu treću parcelu. I zbog toga pružamo priliku svima onima koji žele da se oprobaju kao građevinski investitori da do 28. juna rezervišu svoje kvadrate. Nakon toga zatvaramo projekat i krećemo u narednu fazu, odnosno kompletiranje projektne dokumentacije i predaju za građevinsku dozvolu – najavio je Uzelac.

Model „Investiram na kvadrat“ je dostupan svakome, a prvi konkretan projekat detaljno je predstavljen na portalu investiram.rs, gde je u toku i prijavljivanje svih koji žele da u njemu učestvuju. U pitanju je direktno zajedničko investiranje u stambeno-poslovnu zgradu u Ustaničkoj ulici u Beogradu, planirane površine 8.878 kvadrata, koja će obuhvatiti oko 88 stambenih jedinica, 14 lokala i 140 garažnih mesta.

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

OTP banka proglasila pobednike konkursa Generator EDU posvećenog finansijskom opismenjavanju dece i mladih

by bifadmin 5. јун 2025.

OTP banka proglasila je pobednike osmog ciklusa programa Generator, koji je ove godine bio posvećen unapređenju finansijske pismenosti među decom i mladima, pod simboličnim nazivom Generator EDU.

Pobednici su odabrani u dve kategorije: u kategoriji startapa i civilnog sektora nagrađen je Artemi Studios d.o.o. za projekat „Kumadio“, dok je u kategoriji prosvetnih radnika pobedio tim profesorki Gimnazije „Sava Šumanović“ iz Šida sa projektom „KešKOD: Otkrij tajne finansija“. Pobednički timovi nagrađeni su, između ostalog, novčanim iznosom u ukupnoj vrednosti od dva miliona dinara.

Projekat „Kumadio“ predstavlja inovativnu aplikaciju za interaktivne audio knjige namenjene deci. Cilj ovog rešenja je da transformiše pasivno slušanje u aktivno učenje pomoću tehnologije prepoznavanja glasa (voice recognition) i interakcije putem ekrana. Iza ideje stoje Vojislav i Mihailo, mladi preduzetnici koje je spojila zajednička strast prema digitalnoj tehnologiji i želja da edukativan sadržaj, s posebnim fokusom na finansijsku pismenost, približe generaciji Alpha na njima najprirodniji način: kroz video format i stil koji poznaju sa YouTube-a.

„Uvideli smo da deca sve ređe posežu za knjigama i da su potrebna nova rešenja koja će ih motivisati na učenje i otkrivanje sveta oko sebe. Tako je nastao „Kumadio“ koji učenje čini zabavnim, a sticanje znanja iz oblasti finansija pristupačnim i zanimljivim. Plan nam je da u narednom periodu iskoristimo nagradu za razvoj i pisanje novih sadržaja i izradu većeg broja kvalitetnih interaktivnih knjiga. Finale je za nas bilo izazovno – imali smo veliku tremu i želeli da sve bude savršeno. Generator bismo preporučili svim inovatorima, ne samo zbog nagrada, već i zbog kvalitetnog mentorskog procesa koji pomaže da se ideje precizno oblikuju i usmere ka stvarnim potrebama. Verujemo da ovakvi projekti mogu imati dugoročno pozitivan uticaj na društvo, jer finansijska pismenost stečena u najranijem uzrastu postavlja temelj za odgovorno i stabilno upravljanje ličnim finansijama u budućnosti“, ističu osnivači startapa Artemi Studios.

Drugo pobedničko rešenje u kategoriji prosvetnih radnika dolazi iz Gimnazije „Sava Šumanović“ u Šidu, gde su profesorke Zorica David, Tijana Dabić i Gordana Pavlović osmislile projekat „KešKOD: Otkrij tajne finansija“. Njihov pristup ne polazi od definicija i teorije, već od jednostavnog, ali važnog pitanja: „Kako ti trošiš novac?“ Učenici kroz ovaj projekat ne uče napamet pojmove poput kamate, kredita ili štednje, već kroz praktičan rad – od kreiranja sadržaja za društvene mreže i vođenja radionica za mlađe, do učešća u timskim izazovima – razvijaju razumevanje i interesovanje za finansijsku pismenost.

„Naravno da smo priželjkivale pobedu, ali je nismo očekivale. Upoznale smo se sa projektima ostalih finalista i sve su ideje bile izuzetno kvalitetne – moramo pohvaliti kolege. Naša ideja nastala je u saradnji sa učenicima i mi ovde prvenstveno predstavljamo njih, jer je ovaj uspeh zajednički. Konkurs Generator EDU bio je upravo ono što školama u Srbiji nedostaje – prilika da se teorija poveže sa stvarnim životom, da se znanje primeni kroz konkretne situacije. U tom smislu, finansijska podrška OTP banke i mentorski proces imaju ogroman značaj. Već s početkom nove školske godine planiramo realizaciju projekta, kako bismo našim učenicima omogućile da na zanimljiv i njima blizak način steknu znanja i veštine koje su im potrebne za ulazak u svet odraslih“, ističu autorke projekta iz Gimnazije u Šidu.
Odluku o pobednicima doneo je stručni žiri sastavljen od partnera projekta – organizacije Dostignuća mladih, koja je ujedno i strateški partner Generatora EDU, kao i Mastercard, fondacija Nordeus, Beogradska otvorena škola, PwC, ICT Hub, Centar za promociju nauke, izdavačka kuća Booka, Srpski filantropski forum, Trag fondacija i Inspira Grupe, uz učešće predstavnika OTP banke.

Iako su finalisti predstavili izuzetno kvalitetna i inovativna rešenja, žiri je na osnovu jasno definisanih kriterijuma doneo odluku o pobednicima. U fokusu evaluacije bili su izvodljivost i održivost ideja, odnosno jasan plan resursa i realna mogućnost implementacije u roku od šest meseci, uz potencijal za dalji rast i razvoj rešenja zajedno sa svojim korisnicima. Potvrda kvaliteta i važnosti ovog programa je činjenica da je Generator EDU dobio saglasnost Ministarstva prosvete Republike Srbije.

„Finansijska edukacija je za OTP banku prirodna i važna tema – ona je jedan od temelja našeg poslovanja, ali i oblasti u kojoj nastojimo da kontinuirano pružamo svoj doprinos. Konkurs Generator EDU predstavljao je korak dalje u tom pravcu. Želeli smo da uključimo širu zajednicu, prosvetne radnike, startape i organizacije iz civilnog sektora, kako bismo zajedno došli do novih, kreativnih načina za unapređenje finansijske pismenosti kod dece i mladih. Više od stotinu prijava, kao i izuzetno visok kvalitet predloženih rešenja, pokazali su koliko je ovakav konkurs bio potreban i koliko potencijala postoji u našem društvu kada se znanje, inovativnost i entuzijazam udruže“, ističe Milica Babić, vodeći konsultant za komunikacije, CSR i održivost u OTP banci.

Kao i u prethodnim ciklusima, OTP banka je i ove godine nagradila najbolja rešenja – ukupnim fondom u iznosu od dva miliona dinara. Tim profesorki Gimnazije „Sava Šumanović“ iz Šida dobio je 200.000 dinara lično, dok je za realizaciju projekta u školi obezbeđeno dodatnih 800.000 dinara. Startapu Artemi Studios d.o.o. dodeljen je iznos od milion dinara za dalji razvoj i implementaciju rešenja.

Pored finansijske podrške, svi finalisti dobili su i vidljivost – njihovi projekti predstavljeni su putem sajta Generator, društvenih mreža i tradicionalnih medija, u organizaciji i o trošku OTP banke. Dodatno, partneri projekta pružili su timovima koji su se našli u finalu mentorsku i savetodavnu podršku, a u pojedinim slučajevima i dodatnu finansijsku pomoć, koja će im značiti u daljoj realizaciji ideja i ostaviti trajni trag u obrazovanju budućih generacija.

 

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EBRD i EU odobravaju kredit do 15 miliona evra Erste Banci Srbija za podršku zelenim investicijama

by bifadmin 5. јун 2025.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), u partnerstvu sa Evropskom unijom (EU), obezbeđuje kredit od 15 miliona evra Erste Banci u Srbiji radi podrške zelenim investicijama malih i srednjih preduzeća (MSP). Kredit se odobrava u okviru programa SME Go Green, koji je sufinansiran od strane EU kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan.

Erste Banka Srbija će dalje plasirati sredstva preduzećima u zemlji koja žele da investiraju u energetski i resursno efikasne zelene tehnologije, sa ciljem da svoje poslovanje učine održivijim i konkurentnijim, u skladu sa zelenom agendom EU.

Iako će celokupna sredstva biti iskorišćena za podršku investicijama u zelene tehnologije, kreditna linija će posebno biti usmerena na ulaganja u poljoprivredu i agroindustriju, podržavajući proces ozelenjavanja lanaca vrednosti u ovim sektorima. Takođe će podržati preduzeća koje vode žene, čime će se unaprediti ravnopravan pristup klimatskom finansiranju za preduzetnice, u znak priznanja njihovoj ključnoj ulozi kao ranih usvojilaca zelenih tehnologija i održivih poslovnih praksi.

Po uspešnom završetku investicionih projekata, biznisi će imati pravo na bespovratna sredstva EU u iznosu od 10% vrednosti kredita, dok će za investicije u obnovljive izvore energije i u agroindustriji taj procenat iznositi 15%. Pored ovih bespovratnih podsticaja, preduzećima će biti dostupna i tehnička pomoć finansirana od strane EU, koja će im pomoći da pravilno odrede prioritete i strukturiraju svoje investicije.

Aleksandra Vukosavljević, direktorka sektora za finansijske institucije za Zapadni Balkan i Istočnu Evropu u EBRD-u, izjavila je:

„Zadovoljstvo nam je što možemo da ponudimo strukturirano finansiranje malim preduzećima u Srbiji, kako bismo ih podržali u procesu ozelenjavanja njihovog poslovanja, u saradnji sa našim dugogodišnjim partnerom, Erste Bankom. Ovaj program ima za cilj da podstakne preduzeća da ulažu u zelene tehnologije, koje će ih učiniti ne samo produktivnijim, već i konkurentnijim na tržištima EU, usklađujući ih sa klimatskim i ekološkim standardima EU.“
Jasna Terzić, predsednica Izvršnog odbora Erste Banke Srbija, izjavila je:

„U Erste Banci verujemo da zelena budućnost počinje podrškom onima koji je svakodnevno grade – našim malim preduzećima. Zahvaljujući ovom partnerstvu sa EBRD-om i Evropskom unijom, moći ćemo da pomognemo domaćim kompanijama da ulažu u energetski efikasne i održive tehnologije. Posebno nam je važno što će značajan deo sredstava biti usmeren na poljoprivredu i preduzeća koja vode žene, gde pozitivne promene mogu imati snažan i dugotrajan uticaj. Za nas, ovo nije samo finansiranje, već ulaganje u napredak koji je inkluzivan, odgovoran i koristan za našu ekonomiju, zajednicu i životnu sredinu.“

EBRD je jedan od vodećih institucionalnih investitora u Srbiji, sa više od 10 milijardi evra uloženih kroz 376 projekata do danas, pri čemu je većina podržala privatni sektor. Fokus Banke u Srbiji je na jačanju konkurentnosti privatnog sektora, prelasku na zelenu energiju i održivu infrastrukturu.

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Budućnost interneta: Kako regulisati nešto što je i ničije i svačije?

by bifadmin 5. јун 2025.

Iako je internet globalno dobro, njegovo regulisanje se razlikuje od zemlje do zemlje. Mada se još uvek ne zna da li će se standardizacija interneta i u budućnosti odvijati po principu otvorenosti, za sada je sigurno jedno – rasprava o standardima ne tiče se samo tehnologije već i društvenih vrednosti, saglasili su se učesnici panela „Budućnost interneta: Regulative, tehnologije i poslovni horizonti“.

„Građanima je prihvatljivo kada se korporacije trude da saznaju sve o njima, dok države koje to rade smatraju nedemokratskim. U praksi, i države i kompanije često poseduju više podataka o građanima nego što bi trebalo, i koriste ih bez uvida javnosti“, upozorava Mika Tasić, tehnološki stručnjak sa preko 25 godina iskustva u pokretanju digitalne transformacije za globalne brendove, uključujući Gugl, BMW i FA.

Njegovo mišljenje deli i Kristijan Kaufman, član odbora u Internet korporaciji za dodeljena imena i brojeve (ICANN), predsedavajući projekta Tor i potpredsednik za tehnologiju platforme Akamai Edge. On smatra da građani olako dele svoje podatke, nesvesni njihove vrednosti na tržištu. Ocenjuje i da internet nije onakav kakvim smo ga zamišljali pre dvadesetak godina – kao prostor za slobodnu razmenu informacija, alatku za lakši pristup znanju i pospešivanje demokratije. Ovi ciljevi su samo donekle dostignuti, jer danas ima sve više pokušaja da se ograniči pristup sadržajima na internetu, konstatuje Kaufman.

Takva ograničenja su ponekad opravdana, na primer kada služe za to da korišćenje interneta učine što bezbednijim, ali ta pravila nisu ujednačena. „Iako je internet globalno dobro, koje se koristi u celom svetu, njegovo regulisanje se razlikuje od zemlje do zemlje. U SAD se teži deregulaciji, nadležni u Evropi se ponašaju kao dobroćudni preduzetni džin koji nije mnogo pametan, dok Kina tome pristupa promišljeno i centralistički”, komentariše Rastko Petaković, stariji partner u advokatskoj kancelariji Karanović & Partners. On ističe da u svetu trenutno ne postoji saglasnost ni oko osnovnih pitanja, poput onog da li standardi na internetu treba da ostanu otvoreni.

Glavolomka za regulatore

Moderator panela Danko Jevtović, član UO RNIDS-a, podsetio je da internet funkcioniše prema standardima koje uspostavlja Radna grupa za internet inženjering (IETF), u čijem radu pored predstavnika država i korporacija mogu učestvovati i građani. Dakle, kroz IETF sve zainteresovane strane predlažu rešenja i zajedno odlučuju o njihovoj primeni.

No, u poslednje vreme u svetu se vodi debata o efikasnosti ovakvog modela. Kaufman smatra da bez otvorenog odlučivanja internet ne bi radio ovako dobro kao danas. Brinu ga pokušaji najmoćnijih država i korporacija da nameću svoje standarde, jer bi na osnovu takve prakse sve odluke zavisile od nekolicine igrača.

Iako se još uvek ne zna da li će se standardizacija interneta i u budućnosti odvijati po principu otvorenosti, za sada je sigurno jedno – da se diskusija o standardima ne tiče samo tehnologije već i društvenih vrednosti. „Vi možete biti pasionirani zagovornik prava na privatnost, ali sve to pada u vodu ako neko ko je, na primer, pedofil želi da koristi enkriptovane tehnologije kako bi vršio krivična dela nad najranjivijom populacijom. Privatnost ne sme da bude iznad bezbednosti, ali ni bezbednost ne bi trebalo da bude izgovor za kršenje drugih ljudskih prava. Sve ovo je kompleksan zadatak za regulatore i treba mu prići vrlo ozbiljno“, ukazuje Petaković.

Dok pojedine države ovo pitanje shvataju ozbiljno, građani mu prilaze znatno neopreznije, dodaje Kaufman. On primećuje da su ljudi svesni da velike internet platforme prikupljaju njihove podatke „ali na to pristaju jer im je zgodno, misleći da korišćenjem tih platformi više dobijaju nego što gube na privatnosti. Neki čak ponosno ističu da nemaju šta da kriju. Čini se da nismo svesni da su naši podaci roba koja kompanijama donosi zaradu, a koju im mi dajemo besplatno”.

Opasnosti od jednoumlja i zaglupljivanja

Jedan od primera kako se monetizuju korisnički podaci je praksa društvenih mreža da sakupljaju informacije o našim interesovanjima i da nam potom nude ciljane oglase, kreirane baš za nas.

„I to je samo vrh ledenog brega. Meta je utvrdila da što se oglašivač obraća homogenijoj grupi, to će njegova reklama biti uspešnija. Zato sada radi na povezivanju korisnika u grupe na osnovu ideološke ili neke druge sličnosti, što kod ljudi stvara utisak da ceo svet sačinjavaju njihovi istomišljenici. Oni polako gube dodir sa realnošću ali i sposobnost da diskutuju sa onima koji drugačije misle. To kompanijama donosi zaradu i zato im odgovara, ali može imati velike društvene posledice”, upozorava Tasić.

Prema njegovom mišljenju, internet je u velikoj meri izgubio na kreativnosti iz vremena kada su ga koristili entuzijasti koji su nesebično delili svoje ideje i znanja, jer danas njime dominira nekolicina velikih kompanija. Osim koncentracije moći, društvenu opasnost u ovoj oblasti predstavljaju i trendovi da se suzbiju stvaralaštvo i želja za istraživanjem.

„Da bismo došli do željenog sadržaja na internetu, nekada smo morali da istražujemo mnogo duže i na više mesta, da informacije koje dobijemo analiziramo i povezujemo. Danas je dovoljno da postavimo pitanje četbotu i da čekamo da nam ta mašina prikupi i ’sažvaće’ podatke. Mi na taj način sužavamo i svoja interesovanja i znanja, i to svesno“, ukazuje Tasić.

Veštačka inteligencija – prilika ili neprilika?

Ali, koliko su ti podaci koje na brzinu dobijamo od veštačke inteligencije tačni? Nisu uvek, odgovara Kristijan Kaufman, objašnjavajući da mašine ne poseduju znanje, već sposobnost da interpretiraju činjenice. Nekada to rade bolje, a nekada lošije.

„Ova tehnologija je daleko odmakla u crtanju slika ili izradi animacija. Mašini možete da opišete neku scenu i ona će vam je za vrlo kratko vreme detaljno nacrtati. Ali ako vam je potrebna ekspertiza ili bilo šta složenije, nemojte se mnogo pouzdati u veštačku inteligenciju. Ona uglavnom stvara mediokritetski sadržaj koji nema visoku vrednost, i na tom polju još neko vreme neće moći da se meri sa ljudima”, uveren je Kaufman.

To je jedan od razloga što Rastko Petaković u svom pravničkom poslu, koji zahteva i mnogo „pešačkog rada“, ne koristi često veštačku inteligenciju: „Jednom sam od četbota zatražio da citira 31. član nekog zakona i on je to uradio iako taj zakon ima samo 29. članova. Istina, to je bila starija verzija četbota, ali ovaj problem je i danas prisutan. Zato veštačku inteligenciju ne koristim za važne zadatke, već za onaj deo posla koji se radi po šablonu, kao što je slanje kratkih generičkih mejlova i slično. A kada je koristim za nešto važno, onda tražim od nje izvor informacija koje mi je ponudila, kako bih ih proverio”.

No, bez obira na svoje trenutne slabosti, veštačka inteligencija ima veliki potencijal da promeni društvo i poslovanje. Pored automatizacije poslova koji se ponavljaju, izrade specifičnih sadržaja prilagođenih pojedincima i drugih primera koji su već zaživeli, Tasić predviđa da bi veštačka inteligencija mogla da pomogne i onima koji nisu stručnjaci da prave aplikacije koje su im potrebne, a kojih nema na tržištu.

„Očekujem mnogo i od velikih jezičkih modela, koji će korisnicima interneta omogućiti da dolaze do podataka na svom jeziku i učestvuju u kreiranju različitih sadržaja, koji će potom biti dostupni i ljudima sa drugih govornih područja“, nada se Tasić.

Ali, da bi se veštačka inteligencija i ostala inovativna rešenja odgovarajuće razvijala, potrebno je da internet ostane globalan, univerzalan, i da niko nema monopol u određivanju njegovih standarda, saglasili su se učesnici panela.

Marija Dukić

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: Vojislav Vujanić

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U maju najviše porasli krediti preduzetnika

by bifadmin 5. јун 2025.

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju maja ove godine iznosili su oko 3.942 milijarde dinara, što je 1,2 odsto više nego u aprilu, objavilo je Udruženje banaka Srbije

Pozajmice privrede bile su oko 2.124 milijarde dinara i za 0,8 odsto su veće nego u aprilu. Krediti preduzetnika su uvećani 2,2 odsto, na oko 87,2 milijarde dinara.

Dug stanovništva bankama bio je 1.731 milijardu, i za 1,7 odsto je veći nego u aprilu.

Među kreditima stanovništvu gotovinski su bili veći dva odsto, potrošački 2,3 odsto, stambeni 1,5 odsto, zajmovi za refinansiranje 3,9 odsto. Poljoprivredni su smanjeni 0,1 odsto.

U kašnjenju otplate na kraju maja bilo je 2,5 odsto ukupnih bankarskih pozajmica, koliko i u aprilu.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Loše stanje stručnosti i transparentnosti u radu javnih preduzeća

by bifadmin 5. јун 2025.

U Srbiji je loše stanje po pitanju stručnosti direktora i članova nadzornih odbora javnih preduzeća, pokazalo je istraživanje „Lokalna javna preduzeća – koliko je stručan menadžment, koliko se poštuje zakon i kako su rangirana po indeksu transparentnosti“, koje je sprovela i danas predstavila Transparentnost Srbija.Istraživanje je sprovedeno u 61. preduzeću iz 25 gradova i opština.

„Takođe, stanje po pitanju transparentnosti nije zadovoljavajuće, iako je prošlo već 12 godina od kada je propisano koji su to osnovni dokumenti i informacije koje moraju biti postavljene na sajtovima preduzeća, mi i danas imamo četiri javna preduzeća koja i dalje nemaju ni sajt“, rekao je Zlatko Minić iz Transparentnosti Srbija na konferenciji za novinare u Nezavisnom društvu novinara Vojvodine u Novom Sadu.

Dodao je da radne biografije menadžmenta ima 43 od 61 preduzeća, a od toga se samo 36 mogu nazvati profesionalnim biografijama.
„Od 61 preduzeća samo smo u pet mogli da potvrdimo da i direktori i članovi nadzornih odbora ispunjavaju potrebne profesionalne uslove, a za 18 smo utvrdili da ih ne ispunjava niko, ili nema dostupnih podataka“, naveo je Minić.

Dodao je da su u 22 preduzeća direktori izabrani na konkursu i nisu vršiocu dužnosti, a u četiri preduzeća je njihov status nepoznat. Od 22 preduzeća gde je direktor izabran na konkursu u njih 19 je izabran dotadašnji direktor ili v.d. direktora.

Naveo je da kvartalni izveštaj objavljuje svega 70 odsto preduzeća, dok 76 odsto objavljuje godišnji program rada.

„Ugovore za pravne usluge i ugovore za medijske usluge objavljuje nula preduzeća“, rekao je Minić.

Izvor: Beta

Foto: Alexas_Fotos, Pixabay

5. јун 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i japanski
  • Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
  • Da li su SAD i EU previše povezani da bi „zaratili“?
  • 40% građana misli da Srbija nikada neće ući u Evropsku uniju
  • Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit