NAJNOVIJE
BiH, Srbija i Hrvatska imaju najveći rast plata na...
Najmoćnije evropske banke prema tržišnoj vrednosti
Dolar izgubio status sigurne luke, švajcarski franak preuzima primat
Naučnici uspeli da „podmlade“ ljudske jajne ćelije
Posle vesti o mogućem preuzimanju Glenkora, kompaniji skočila vrednost
Javni dug Srbije na kraju novembra 2025. bio 38,34...
Emitovane obveznice: Država se zadužila za 51,6 milijardi dinara,...
Budžet Srbije za 11 meseci 2025. godine imao deficit...
Da li najava da će Srbija kupiti dodatnih 5%...
Kako izgraditi uspešnu firmu, prodati je, pa krenuti iz...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Pokretanje „Creative Gate” platforme – novo poglavlje za kreativne industrije Zapadnog Balkana

by bifadmin 13. новембар 2024.

Povodom pokretanja Creative Gate digitalne platforme namenjene profesionalcima u oblasti kulture i kreativnih industrija, EXIT Fondacija učestvuje u organizaciji događaja Western Balkans Creative Day, koji će se održati u subotu, 16. novembra 2024. godine, u Domu omladine Beograda, sa početkom u 11 časova.

Osim predstavljanja platforme, događaj je prilika da se na jednom mestu susretnu neki od vodećih stručnjaka u kulturnim i kreativnim industrijama iz regiona i Evrope, sa zajedničkom idejom da istraže nove puteve za saradnju, rast i održivost u svom sektoru.

O Zapadnom Balkanu kao jednom od budućih globalnih centara kreativnosti, o budućnosti kreativnih industrija, kao i o kreativnim načinima da se iskoristi autentični identitet kako bi se došlo do jedinstvenih iskustava, govoriće među ostalima Jon Zeff, vodeći savetnik Saveta za kreativne industrije u Velikoj Britaniji, Michael Kill, generalni direktor britanske Asocijacije industrija noćnog života, Dušan Kovačević, izvršni direktor i osnivač EXIT festivala, Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala, Andrew Blackett, programski direktor Fabric London-a, Hilary Knight, konsultantkinja za kulturne i kreativne industrije, Tihomir Bajić, osnivač XQ & FQV VC Fonda i Samantha Mathys, ekspertkinja za industrije ugostiteljstva i noćne zabave. Svi učesnici imaće jedinstvenu priliku da saznaju na koji način „Creative Gate“ može doprineti njihovom profesionalnom razvoju i boljoj povezanosti sa svim domenima kulturnih i kreativnih industrija.

„Creative Gate“ platforma je deo projekta „Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan“ (CC4WBs), koji finansira Evropska unija, a čiji je cilj jačanje kulturnog i kreativnog sektora u regionu kroz unapređenje dijaloga i društveno-ekonomski uticaj. Projekat implementiraju UNESCO, British Council i Italijanska razvojna agencija (AICS), koji rade na stvaranju održivog i inkluzivnog kreativnog okruženja, prepoznajući značaj kulturnog nasleđa i inovacija za regionalnu saradnju.

Kreativne industrije u Srbiji čine 7,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i rastu brže od ostatka ekonomije. Ovaj sektor obuhvata više od 70.000 preduzeća koja zapošljavaju oko 127.000 ljudi, od kojih je skoro 70% u starosnoj grupi od 25 do 44 godine, polovina ima završene fakultete, dok su žene značajno zastupljene. Takođe, kreativne industrije doprinose i izvozu, naročito u IT sektoru i filmskoj industriji.

Ova platforma, kreirana u saradnji sa festivalom Taksirat, predstavlja mesto susreta i podrške akterima kulturnih i kreativnih industrija na Zapadnom Balkanu, omogućavajući im veću vidljivost, lakše umrežavanje i mogućnosti za unapređenje poslovanja.

Ulaz je slobodan, ali je zbog ograničenog broja mesta prijava neophodna putem imejla na adresu: exitfoundation@exitfest.org. Najbrže prijavljeni dobiće potvrdu o rezervaciji mesta.

13. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Novi Metro logističko-distributivni centar u Dobanovcima

by bifadmin 13. новембар 2024.

Kompanija METRO Cash & Carry Srbija otvorila je novi logističko-distributivni centar u Dobanovcima, koji se prostire na 15.000 m², ima četiri temperaturne zone i sagrađen je u potpunosti prema zahtevima i internacionalnim standardima ovog vodećeg veletrgovca hranom u Srbiji, sa sedištem u Nemačkoj.

U novom centru je primenjena i najnovija tehnologija za rashladne sisteme, bez upotrebe freona, te je značajno smanjen uticaj na okruženje.

Svečanom otvaranju logističkog-distributivnog centra prisustvovali su ambasadorka Savezne Republike Nemačke, Anke Konrad, kao i brojni vodeći domaći proizvođači i partneri kompanije.

„Kao prvi pravi veletrgovac koji u Srbiji posluje skoro punih 20 godina, METRO želi da bude još snažnija podrška ugostiteljima i nezavisnim trgovcima. Kroz ponudu vrhunskih i prilagođenih rešenja, usluga i bogatog asortimana kvalitetnih domaćih i svetskih proizvoda, posvećeni smo uspehu naših kupaca i otvaranje našeg novog logističko-distributivnog centra vidimo kao veliki korak na putu zajedničkog rasta i razvoja, u godinama koje dolaze“, izjavio je povodom otvaranja centra Nadir Kađi, generalni direktor METRO-a u Srbiji.
Novi centar se nalazi u okviru modernog VGP parka i omogućava prijem i skladištenje celokupnog asortimana kompanije, uključujući i sveže i ultrasveže namirnice. U novom objektu radi više od 110 zaposlenih.
METRO Srbija je deo METRO grupe, sa sedištem u Nemačkoj, koja posluje u 30 zemalja širom sveta i zapošljava 97.000 ljudi.

Ambasadorka Savezne Republike Nemačke u Srbiji, NJ.E. Anke Konrad, ovom prilikom je izjavila:

„Odluka kompanije METRO da otvori novi logistički objekat ovde u Dobanovcima, dobar je primer snažnih i dinamičnih ekonomskih odnosa Srbije i Nemačke. Kao najveći trgovinski partner Srbije i jedan od najvećih stranih investitora, želimo da privreda Srbije bude uspešna. To podrazumeva proširenje fokusa sa velikih gradova i veća ulaganja u ruralni razvoj i cirkularnu ekonomiju, što su dve prioritetne oblasti naše ekonomske saradnje. Zato je METRO-ova posvećenost u Srbiji, npr. uz program podrške partnerstvu, važno svedočanstvo potencijala Srbije za ulaganja i održiv ekonomski rast.“

U Srbiji, METRO zapošljava 1100 ljudi u 9 prodajnih distributivnih centara i to u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Požarevcu, Subotici i u Šapcu. Ova veletrgovina je prepoznatljiva i po jedinstvenom franšiznom trgovačkom programu „Jutro“ u okviru kog pruža podršku nezavisnim trgovcima za njihovo dugoročno i uspešno poslovanje. Do sada je u Srbiji otvoreno 60 „Jutro“ radnji, a na svečanom otvaranju distributivno-logističkog centra prikazan je i primer „Jutro“ radnje.

U 2025. godini METRO obeležava 20 godina poslovanja u Srbiji, sa željom da nastavi da podržava poslovne pobede svojih kupaca, ugostitelja i trgovaca.

 

 

 

 

13. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomijaEkonomijaIZDVAJAMOPosle 5Posle 5TekstoviVesti

Zašto je PDV najsloženiji porez? Ispunio svrhu, ali izaziva glavobolju

by bifadmin 13. новембар 2024.

Poreska politika mora da obezbedi pravednost i jednostavnost u primeni poreskih propisa. PDV jeste pravedan, ali nije jednostavan čak ni tamo gde bi mogao da bude, pa zato nekada cele privredne grane posluju u poreskoj neizvesnosti. To je nedopustivo, ističe poreski savetnik Aleksandar Vasić, koji je zbog brojnih nedoumica oko primene ovog poreza pokrenuo specijalizovani portal PDV.rs.

Kada je Srbija 2005. uvela porez na dodatu vrednost (PDV), preuzimajući evropsku praksu, na tržištu je praktično vladalo opsadno stanje. I pre ovog poreza, kod nas je postojao porez na promet, ali je poreska nedisciplina bila ogromna. Zato se PDV uvodio „čvrstom rukom“, kontrole su bile svakodnevne, a kazne su samo pljuštale. Za privrednike je to bilo neočekivano, ali su svi naučili da PDV mora da se plati. I to na vreme.

Danas PDV čini polovinu poreskih prihoda republičkog budžeta. Stoga ne čudi što se najveći broj poreskih kontrola odnosi na PDV. S druge strane, praksa pokazuje da privrednici imaju najviše nedoumica upravo oko propisa koji prate primenu ovog poreza.

„PDV je ispunio svoju svrhu. Ali u njegovoj primeni postoji najviše dilema i prostora za edukaciju ljudi. Ovaj porez stalno izaziva veliko interesovanje zato što se svi obveznici PDV-a u svakodnevnom radu suočavaju sa brojnim pitanjima. Takođe, česta je izmena propisa koji se prilagođavaju praksi ili evropskim trendovima, a to otvara nova pitanja“, objašnjava Aleksandar Vasić, poreski savetnik sa višedecenijskim iskustvom u ovoj oblasti, zašto je nedavno pokrenuo portal PDV.rs

Zakon ne može da se uhodava godinama

Poreska politika mora da obezbedi pravednost i jednostavnost u primeni poreskih propisa. Ukoliko se u praksi pokažu manjkavosti vezane za ova dva ključna aspekta, to znači da regulativa mora da se poboljša. PDV u najvećoj meri jeste pravedan, ali nije jednostavan, ocenjuje Vasić. „U jednom broju slučajeva, primena PDV-a ne može da bude jednostavna jer su procesi složeni, ali ima i onih gde postoji veliki prostor da se administracija pojednostavi i nije jasno zašto država to nije učinila“, kaže Vasić za B&F.

Jedan do pokazatelja da je neko rešenje suviše komplikovano može biti broj izdatih mišljenja o njegovoj primeni. Kada Ministarstvo finansija objavi više hiljada mišljenja o nekom propisu, to znači da on nije jednostavan za primenu. „Niko neće da traži mišljenje nadležnog ministarstva iz besa, jer ona koštaju i dugo se čeka odgovor“, ističe poreski stručnjak i kao primer navodi građevinski sektor: „Najveći broj mišljenja je dat iz oblasti prometa usluga i dobara u građevini. Sada smo se već uhodali i naučili, ali ne može se dozvoliti da se zakon uhodava tako što će građevinci ili knjigovođe prolaziti godinama kroz poresku neizvesnost. Može se uhodavati mesec dana, ali ne godinama. Stalna poreska nesigurnost ne sme da postoji“, naglašava Vasić.

Naš sagovornik skreće pažnju i na problem da se za određivanje šta se smatra prometom dobara i usluga u građevini koristi klasifikacija delatnosti koja nije napravljena za te svrhe, već za statistiku. Sama klasifikacija potiče iz vremena kada nisu postojale mnoge tehnologije, materijali i metode rada koji se danas primenjuju u građevinarstvu, što je stvorilo brojne nedoumice, a time i potrebu da se za mišljenje pitaju nadležni.

Poledice takvih rešenja opet idu preko leđa privrednika, kojima ako nehotice pogreše naknadno može da bude nametnut porez ili osporen odbitak poreza.

Izmene propisa u oblasti klasifikacija delatnosti su trenutnu u pripremi, ali ćemo, kako kaže Vasić, tek videti šta će one doneti. „Postojalo je obećanje da će država doneti poresku klasifikaciju delatnosti i za poreske potrebe opisati radove koji se smatraju građevinom, ali izgleda da se to neće desiti“, predviđa poreski stručnjak.

Od viška evidencija boli glava

Drugi problem kod PDV-a jesu stalne izmene. Neke su opravdane, neke nisu, ali čak i kada je izmena bila potrebna, način njenog sprovođenja je previše komplikovan. Primer je nova evidencija PDV-a u sistemu elektronskih faktura (SEF), koja je dodatak evidencijama koje već postoje.

„Kada vidite da postoje dva ili tri nivoa evidencija, koje pritom nisu ni usklađene, nameće se pitanje čemu one služe? Država uopšte ne razmišlja koliko će savesnog privrednika, koji želi sve da obračuna i plati, opteretiti tolikim evidencijama i da li su one zaista neophodne. Ponekad mi se čini da država zbog svoje nemoći da efikasnije naplaćuje porez pribegava besmislenim evidencijama“, ocenjuje Vasić.

Pored toga, kada uvede neku obavezu, država bi posle izvesnog vremena trebalo da podnese izveštaj kakve je rezultate dala ta nova obaveza i da li su ispunjeni ciljevi. „Država može sve a ne mora ništa, a privreda mora sve a ne može ništa“, ističe Vasić, koji kaže da je svestan potrebe za promenama, ali upozorava da učestale i nepotrebne izmene samo stvaraju dodatne probleme.

On napominje da Srbija nije izuzetak, i EU razmatra uvođenje elektronskih faktura zbog problema sa evazijom poreza u prekograničnim transakcijama, „ali mi smo izgleda majstori da zakomplikujemo administraciju“.

Gde je odgovornost države?

U domaćoj javnosti se malo govori o odgovornosti državnih službenika za počinjene greške u radu, posebno kada je reč o Poreskoj upravi. Ali šta se dešava ako, recimo, rešenje koje je doneo neki inspektor bude poništeno na drugostepenom organu? „Da li iko odgovara za grešku? Sistem kontrole kvaliteta u firmama je napravljen tako da se preduprede greške. Takav bi trebalo da bude i poreski sistem, ali to, nažalost, nije slučaj. Slično je i kod poreske evazije. Ukoliko neko izbegava plaćanje poreza onda je to pojedinačni problem, ali ako je takvih mnogo onda sistem nije dobar“, naglašava Vasić.

Država je dužna da efikasno naplaćuje porez i da od tih prihoda obezbedi kvalitetnu infrastrukturu, zdravstveni i obrazovni sistem, a ne da objavljuje spiskove poreskih dužnika. Čemu to služi, pita se naš sagovornik i dodaje:

„U Nemačkoj, kada obveznik ne plati porez, inspektor ga zove da ga pita da li je dobro, da li je zdrav. A u Srbiji se pitamo kako je moguće da neka firma duguje 100 miliona dinara? Ako je potraživanje sporno, opet se nameće pitanje ko je odgovoran što ono nije naplaćeno, jer država ima ozbiljne mehanizme za to ako želi da ih koristi“, podvlači naš sagovornik.

Platforma za PDV

Zbog svih navedenih i drugih problema sa kojima se privrednici suočavaju u praksi, ovaj poreski stručnjak je odlučio da pokrene specijalizovani sajt PDV.rs. Cilj je da korisnici te platforme na jednostavan način mogu da dođu do svih potrebnih informacija o PDV-u na jednom mestu. Veliki deo sadržaja će biti besplatan i predstavlja podršku PDV Akademiji, instituciji u kojoj Vasić planira različite vrste obuka o primeni PDV-a.

„Pored tekućih izmena vezanih za plaćanje ovog poreza, imaćemo edukacije za zaposlene u različitim privrednim sektorima, ne samo za one koji rade u računovodstvu, već i za sve druge kojima su znanja o primeni PDV-a neophodna za obavljanje njihovog primarnog posla“, najavljuje Vasić. Njegova želja je da edukuje i nove mlade stručnjake za ovu oblast, jer predviđa da će takvi kadrovi biti sve traženiji.

Naš sagovornik ističe da je veliki zagovornik poreske discipline, ali da će se uvek odnositi kritički prema zakonskim rešenjima koja nisu dobra i morala bi da se unaprede. „Mi smo još uvek daleko od državne uprave koja je okrenuta interesima građana i privrednika. Kod nas se državni organi ne doživljavaju kao institucije kojima možemo da se obratimo za pomoć, već kao neko ko nam stvara prepreke i sprovodi kazne. To moramo da menjamo“, uveren je Aleksandar Vasić.

Izvor: Biznis i finansije, oktobarski broj

Foto: Pixabay

13. новембар 2024. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Toplotne pumpe smanjuju troškove grejanja a ekološki su prihvatljive

by bifadmin 13. новембар 2024.

Toplotne pumpe su idealan izbor za sve koji žele da smanje troškove grejanja i generišu toplotu na ekološki prihvatljiv način – makar tako tvrdi većina majstora.

Nova grejna sezona donela je i novo poskupljenje – za sada u osam gradova toplane su podigle cenu grejanja, pojedine čak i do 30 odsto.

Veliki računi opterećuju već opterećen budžet, pa se mnogi suočavaju s potrebom za efikasnim rešenjima grejanja svojih domova, koja bi mogla biti realizovana makar naredne sezone.

Toplotne pumpe, prema rečima mnogih, predstavljaju inovativnu tehnologiju grejanja i hlađenje prostora, a njihova popularnost raste zbog visokih energetskih performansi i smanjenih troškova.

“Ovo je vrlo gruba računica, ali ako sagledamo da beogradske elektrane kvadratni metar naplaćuju 240 dinara za šest meseci grejanja, dolazimo do podatka da je godišnji namet preko dva evra po kvadratnom metru. Toplotna pumpa, ukoliko je pravilno postavljena, neće proći 50 centi”, ocenjuje majstor i serviser toplotnih pumpi Petar Stevanović.

Šta su toplotne pumpe i koje sve vrste postoje?

Toplotne pumpe su uređaji koji prenose toplotu iz jednog prostora u drugi, koristeći električnu energiju. One mogu služiti za grejanje ili hlađenje prostora, a funkcionišu tako što uzimaju toplotu iz okoline (vazduha, zemlje ili vode) i prenose je u unutrašnjost objekta ili obrnuto.

Postoje različite vrste toplotnih pumpi, tačnije voda-voda, zemlja-voda i vazduh-voda.

Prva vrsta toplotnih pumpi koristi toplotu iz podzemnih voda. Uređaj crpi toplotu iz vode putem cevi koje su smeštene u ili blizu izvora vode. Sistem prenosi toplotu do grejnog sistema u zgradi ili je koristi za zagrevanje potrošne vode.

Druga vrsta pumpe koristi toplotu iz zemlje. U sistemu su instalirane cevi (geotermalne sonde) koje su zakopane u tlo, gde temperatura ostaje relativno konstantna tokom godine. Toplotna pumpa uzima toplotu iz zemlje i prenosi je u prostor ili greje vodu za radijatore ili podno grejanje.

Treća vrsta pumpe uzima toplotu iz spoljašnjeg vazduha i koristi je za grejanje vode. Uređaj sadrži ventilator koji povlači hladniji vazduh i prolazi ga kroz isparivač, gde se toplotna energija iz vazduha prenosi na radnu supstancu. Ta energija se potom koristi za grejanje vode koja se može koristiti u radijatorima ili podnom grejanju.

Kako radi toplotna pumpa?

Toplotna pumpa radi tako što koristi plemenite gasove, apsorbuje toplotu iz hladnijeg izvora i prenosi je u topliji prostor, čime se efikasno koristi manje energije nego što bi toplotna energija proizvedena direktno putem grejnih tela zahtevala.

Kako objašnjava majstor i serviser toplotnih pumpi Petar Stevanović, u Srbiji se trenutno najčešće koriste toplotne pumpe vazduh-voda.

“Ranije je u Srbiji najzastupljeniji model toplotne pumpe bio voda-voda. Međutim, u poslednjih deset godina, kako su se klimatski uslovi promenili i zime postale toplije, sve više korisnika prelazi na toplotne pumpe vazduh-voda. Ove pumpe su prilagodljivije jer mogu efikasno raditi čak i kada su spoljašnje temperature više, iako su potrebni i viši troškovi električne energije u nekim situacijama”, rekao je Stevanović.

Toplotna pumpa vazduh-voda, dodaje on, potroši samo onliko struje koliko iskoristi.

U hladnijim mesecima, one izvode toplu vazduh iz spoljašnjeg okruženja ili iz zemlje i koriste je za grejanje prostora unutar doma.

Proces se odvija kroz četiri osnovne komponente: isparivač, kompresor, kondenzator i ekspanzivni ventil.

Isparivač apsorbuje toplotu, kompresor je podiže na viši nivo temperature, kondenzator predaje tu toplotu u prostor koji grejemo, dok ekspanzivni ventil kontroliše cirkulaciju fluida, omogućavajući ponovni ulazak u isparivač.

U leto, ovaj proces je obrnut, omogućavajući hlađenje prostora.

Koliko su toplotne pumpe ekološki efikasne?

Toplotne pumpe su ekološki efikasne jer smanjuju zavisnost od fosilnih goriva i minimiziraju emisiju ugljen-dioksida.

Korišćenjem obnovljivih izvora energije, one čine grejanje i hlađenje mnogo održivijim.

Kako objašnjava serviser toplotnih pumpi Vladimir Mitrović za portal N1, njihove prednosti uključuju dugoročnu uštedu na računima za energiju, nisku potrošnju struje i smanjen uticaj na životnu sredinu.

Kada je reč o grejnim telima, toplotne pumpe mogu se povezati sa radijatorima, ali su podna grejanja optimalna opcija zbog njihovih nižih operativnih temperatura. Pored toga, podno grejanje omogućava ravnomerniju distribuciju toplote i veći komfor, što ih čini izuzetno pogodnim za korišćenje u kombinaciji sa toplotnim pumpama, dodaje on.

Da li je toplotna pumpa za grejanje isplativa investicija?

I na kraju, pitanje koje zanima sve čitaoce: da li je jeftinije grejati se pomoću toplotne pumpe?

“Račun za grejanje biće manji u odnosu na druge energente, čak do nekih 70 odsto ukoliko je objekat dobro izolovan, ali početna ulaganja su daleko veća. Dugoročno posmatrano, za nekih osam, devet godina, ovo je isplatljiviji poduhvat – ali u početku morate odvojiti više novca za ugradnju”, objašnjava serviser Mitrović.

Kako dodaje, treba imati na umu da će uštedeti isključivo u izuzetno izolovanim objektima gde temperatura vode koja ide u grejno telo varira između 25 i 40 stepeni Celzijusa. Iako grejno telo može raditi i na višoj temperaturi, efikasnost sistema će biti niža, što postavlja pitanje ekonomičnosti.

Izvor: N1

Foto: Pixabay

13. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Proizvodnja jabuka postala jako skupa, cena otkupa niska

by bifadmin 13. новембар 2024.

Zima je na pragu, a vredni voćari koriste ove hladne jesenje dane da što pre završe poslove na svojim imanjima. Među poslednjima na redu za branje bile su jabuke.

Voćari kažu da je proizvodnja ovog voća postala jako skupa, što je uticalo na mnoge čak i da poseku svoje zasade. Jedan od onih koji nije želeo da odustane, jeste voćar Tomislav Jelić iz sela Miokovci.

– Proizvodnja jabuke je postala izuzetno skupa troškovi su nam iz godine u godinu rasli tako da postaje proizvodnja neisplativa. Ono što nas takođe demorališe jeste cena našeg proizvoda. Otkup jabuke je isti kao pre 10 godina , a mogu da tvrdim čak i da je cena niža, kaže za RINU voćar Tomislav.

Okupna cena niska, u radnjama kupcima skupa

Iako je otkupna cena niska, sa druge strane kupci se međutim žale da je jabuka u marketima dostigla cenu južnog voća

– Po marketima ima i domaće i uvozne jabuke, da se razumemo, ali su velike razlike u ceni. Sada trenutno cena jabuke na današnji dan, pričamo o ceni na veliko, kod proizvođača je izmedju 45 i 55 dinara, a svedoci ste da u marketu ta ista jabuka od 120,130 dinara.. Ta cena koja je kod proizvođača 45,50 dinara je u odnosu na rod ove godine, , izuzetno niska i nije realna. Niska je iz tog razloga što je naše tržište u ovom momentu preplavila jabuka iz Makedonije- kaže Jelić

Tradicija u proizvodnji voća, plodna moravska kotlina, prisustvo Čačanskog Instituta za voćarstvo godinama su bili preduslov za uspešnu proizvodnju jabuke u čačanskom kraju. Situacija se drastično promenila prethodnih godina.

Direktor čačanskog Instituta za voćarstvo, Darko Jevremović , smatra da se voćari moraju prilagoditi novim tržištima, i da je rešenje u otkupu kod domaćih velikih preredjivačkih firmi.

– Kada govorimo o postojećim zasadima pre svega treba uraditi izvesne korekcije kada govorimo o agrotehničkim merama, da se sve to racionalizuje, da se prilagodimo klimatski promenama, da u nekom narednom periodu razmisljamo i o izmeni sortimenta jer su se tržišta promenila. Kupci uglavnom ne pitaju za poreklo jabuke ,gledaju cenu ,pa radije izaberu južno voće koje trenutno košta koliko i kilogram jabuka, rekao je Jevremović.

Izvor: RINA
Foto: Pixabay

13. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

NextSilicon tim srpskih inženjera učestvovao u razvoju prvog inteligentnog računarskog akceleratora na svetu

by bifadmin 13. новембар 2024.

NextSilicon, pionir u oblasti inovacija high performance computing-a (HPC), lansirao je Maverick-2, prvi inteligentni računarski akcelerator na svetu. Ova tehnologija je dizajnirana da omogući vrhunske performanse u oblasti HPC i veštačke inteligencije (AI), a na njenom razvoju je učestvovao tim od preko 50 vrhunskih srpskih inženjera. NextSilicon planira dalje širenje tima u Srbiji zapošljavanjem 100 novih inženjera do kraja 2026. godine.

Budućnost superkopjutera se menja: Maverick-2 omogućava organizacijama da ostvare veću efikasnost i smanjenje ukupnih troškova za više od 50 odsto. „Danas započinjemo novu eru računarstva sa Maverick-2. Sa našim inteligentnim softverski definisanim hardverom, ne samo da rešavamo izazove u pogledu performansi današnjice, već gradimo temelj za potrebe koje nam donosi budućnost HPC-a, AI-a, ali i mnogo više“, izjavio je Elad Raz, osnivač i direktor kompanije NextSilicon.

„Zahvaljujući stručnosti srpskih inženjera, naš tim je dao veliki doprinos razvoju Maverick-2. Tim trenutno broji preko 50 kolega, a cilj nam je da do kraja 2026. godine proširimo tim za još 100 inženjera“, izjavio je Aleksandar Berić, potpredsednik za istraživanja i razvoj kompanije NextSilicon u Srbiji. „Veoma sam ponosan što nakon 20 godina iskustva u vodećim kompanijama širom sveta, danas imam mogućnost da razvijam i vodim vrhunski tim u svojoj zemlji. Ovo je sjajna prilika da srpski inženjeri doprinesu inovaciji koja čini revolucionarni pomak u oblasti superkompjutera na svetskom nivou“, istakao je Berić.

NextSilicon se ponosi činjenicom da u svom timu u Srbiji okuplja vrhunske stručnjake iz različitih oblasti inženjeringa, uključujući Embedded Software, Compiler, algoritme, matematiku, grafove, ML, arhitekturu, dizajn i verifikaciju hardvera, i mnogih drugih. Ovaj multidisciplinarni pristup je ključan za razvoj ljudi i tehnologije koja redefiniše industriju superkompjutera.

NextSilicon u Srbiji čini tim vrhunskih stručnjaka, od kojih mnogi donose iskustvo iz vodećih globalnih tehnoloških kompanija kao i prestižnih univerziteta (Kembridž i Sidnej). Ovi talentovani profesionalci izabrali su NextSilicon za dalji razvoj svoje karijere, privučeni jedinstvenom prilikom da rade na revolucionarnom Maverick-2 Intelligent Compute Accelerator-u (ICA) iz svoje matične zemlje. Prepoznali su NextSilicon kao mesto gde mogu da pomere granice HPC i AI tehnologija na svetskom nivou, kao i da redefinišu budućnost superkompjutera. Za više informacija o karijernim prilikama, posetite https://www.nextsilicon.com/careers

13. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Koja zanimanja imaju beneficirani staž

by bifadmin 13. новембар 2024.

U penziju je moguće otići sa manje staža nego što je propisano. Reč je o beneficiranom radnom stažu, pravu koje stiču radnici iz oko 40 industrija u Srbiji.

Neki su primetili da ljudi sa beneficiranim stažom koje poznaju nisu pod stresom, neki misle da šefovi pogona u fabrikama treba da imaju beneficije, a evo od čega to zapravo zavisi:

Pravo na beneficirani radni staž imaju svi koji su zaposleni na poslovima na kojima je rad naročito težak, opasan i štetan po zdravlje. Na listi su i poslovi čije je obavljanje ograničeno navršenjem određenih godina života, ali i oni poslovi koji utiču na pad fizioloških funkcija u meri da onemogućavaju rad.

Jedna godina provedena na takvom radnom mestu se računa kao 14, 15, 16 ili 18 meseci, te je moguće penzionisanje već sa 50 godina starosti.

Policijski i vojni službenici

Zakon o Penzijskom i invalidskom osiguranju predviđa da pravo na beneficirani staž od policijskih službenika imaju “uniformisana ovlašćena službena lica i policijski službenici koji rade na posebno složenim, specifičnim, odnosno operativnim poslovima”.

Pravo na uvećan staž imaju profesionalna vojna lica.

Na spisku su i zaposleni u Ministarstvu spoljnih poslova koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, pripadnici Bezbednosno-informativne agencije, pripadnici Vojnobezbednosne agencije i Vojnoobaveštajne agencije.

Takođe i zaposleni u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, zatim na sudije raspoređene u Posebno odeljenje i Odeljenje za ratne zločine Višeg suda u Beogradu i Posebno odeljenje i Odeljenje za ratne zločine Apelacionog suda u Beogradu, tužilac za organizovani kriminal, zamenici tužioca za organizovani kriminal, tužilac za ratne zločine i zamenici tužioca za ratne zločine.

Neki od vas su istakli da i u Poreskoj upravi postoje zaposleni koji ostvaruju beneficirani radni staž. Tačno! To su ovlašćena službena lica Poreske policije u smislu propisa o poreskoj administraciji.

Pravo na ovako obračunat staž imaju i policijski službenici koji “rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem“.

Evo koji sve sektori imaju pravo na beneficirani radni staž

Prema Pravilniku o radnim mestima, odnosno poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, na spisku se nalazi 36 različitih sektora gde zaposleni imaju pravo na raniji odlazak u penziju. Detaljniji spisak možete pogledati u samom pravilniku, a mi ćemo istaći najveća uvećanja staža u svakoj oblasti.

Rudnici

U zavisnosti od vrste eksploatacije (jamska, površinska) kao i podvrste, definišu se radna mesta u rudnicima sa uvećanjima od 18 meseci, 12 meseci, 16, 15, kao i 14.

Najveći stepen uvećanja (gde se 12 meseci staža računa kao 18 meseci) imaju: kopač – vođa radilišta; kopač; pomoćnik kopača; jamski palilac mina; jamski vozač; rukovalac kombajnom; jamski zidar; jamski tesar; brigadir širokog čela; bušač; pomoćnik bušača; fizički radnik na dubinskom bušenju.

Komunalna delatnost

Vatrogascima, radnicima na vodovodu i kanalizaciji, kao i radnicima u gradskim toplanama se 12 meseci staža računa kao 14.

Dimničarima i radnicima koji se bave pogrebnim uslugama, 12 meseci računa se kao 15 meseci.

Zdravstvene ustanove
Zaposlenima na radiologiji kao i lekarima koji pružaju hitnu medicinsku pomoć na mestu događaja i u transportu 12 meseci staža računa se kao 15.

Bolničaru, tehničaru i višem tehničaru koji pomaže pri pružanju ili sam pruža određenu hitnu medicinsku pomoć na mestu događaja i u transportu, kao i vozaču sanitetskog vozila, 12 meseci staža računa se kao 14 meseci.

Umetnička delatnost

Baletskim igračima se 12 meseci staža računa kao 18 meseci.

Operski pevač – solista nosilac glavnih uloga, igrač narodnih igara u stalnom radnom odnosu u profesionalnim ansamblima narodnih igara koji imaju u proseku najmanje 50 nastupa godišnje imaju stepen uvećanja gde im se 12 meseci računa se kao 15 meseci.

Saobraćaj

Najveći stepen uvećanja gde se 12 meseci računa kao 18 imaju profesionalni pilot i nastavnik motornog letenja i vazdušnog jedriličarstva, pod uslovom da ima najmanje 200 letova godišnje; nastavnik padobranstva, pod uslovom da ima najmanje 30 skokova godišnje.

U drumskom saobraćaju, vozači teretnog vozila od sedam i više tona nosivosti imaju stepen uvećanja sa 12 meseci na 14 meseci.

Vozačima autobusa, trolejbusa i tramvaja i gradskom, prigradskom i međugradskom saobraćaju 12 meseci staža računa se kao 14, a mašinovođama elektro i dizel lokomotive kao 16 meseci.

Geološka i rudarska istraživanja

U ovoj oblasti najveće uvećanje staža je sa 12 na 15 meseci za bušača injektirca i torketirca dok se bušaču istražnog bušenja 12 meseci računa kao 14 meseci.

Železare
U ovoj oblasti, najviše uvećanje staža je na 16 meseci i to za topioničare. Drugi radnici mogu da računaju na uvećanje od 14 i 15 meseci.

Obojena metalurgija

Najveće uvećanje staža, na 16 meseci, su na određenim radnim mestima u proizvodnji bakra i olova, kao i proizvodnji cinka i kadmijuma.

Livnice, kovačnice, proizvodnja vatrostalnog materijala, vatrostalno zidanje
Na određenim radnim mestima u ovim oblastima najveće uvećanje je sa 12 na 15 meseci staža.

Proizvodnja i prerada nafte i proizvodnja tečnog naftnog gasa
Najveće uvećanje u ovoj oblasti je sa 12 na 14 meseci staža.

Šumarstvo i drvna industrija

Sekačima se 12 meseci računa kao 15, a vozačima motornog vozila na izvlačenju i transportu drvnih sortimenata do mesta utovara kao 14 meseci.

Hemijska industrija; Rečna brodogradnja i brodoremont; Izgradnja i održavanje dalekovoda i nadzemnih vodova
Najveće uvećanje u ovim oblastima je sa 12 na 15 meseci staža.

Namenska proizvodnja eksploziva i eksplozivnih materija; Proizvodnja stakla
Najveće uvećanje u ove dve oblasti je sa 12 na 16 meseci staža.

Građevinarstvo; Grafička industrija; Proizvodnja električne energije; Proizvodnja akumulatora; Industrija mesa; Industrija kablova; Montaža tehnološke opreme u termoenergetici i hemijskoj industriji
Najveće uvećanje u ovim oblastima je sa 12 na 14 meseci staža.

Kožarsko-prerađivačka industrija; Tekstilna industrija; Gumarska industrija; Farmaceutska industrija; Proizvodnja hlora i lužine; Proizvodnja vagona

U svim ovim industrijama najveće uvećanje za određena radna mesta je sa 12 na 15 meseci staža.

Rad na niskim temperaturama

Viljuškaristima i fizičkim radnicima u tunelima i komorama hladnjača se 12 meseci računa kao 14.

Rad pod vodom

Ronioci mogu da računaju na najveće uvećanje: 12 meseci staža važi kao 18 meseci.

Industrija viskoznih proizvoda i celuloze

Najveće uvećanje u ovoj oblasti je sa 12 na 16 meseci staža.

Nuklearna postrojenja i laboratorije (INN Vinča)
Zaposlenima u „Vinči“ na više radnih mesta, radni staž se za svakih 12 meseci uvećava na 15.

Izvor: B92.com
Foto: Pixabay

13. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Španović: Kada motivacije nema, disciplina pravi razliku

by bifadmin 13. новембар 2024.

– Od preko 30 medalja koliko sam osvojila u životu, mislim da sam bar jedno 25 osvojila na prkos. Jednostavno, ne mogu da se pomirim sa činjenicom da je sve samo do uslova, do pripreme, već želim da bude da je ipak to bilo malo i do mene, istakla je naša proslavljena atletičarka Ivana Španović tokom razgovora sa studentima koji je u Domu kulture Studentski grad organizovao brend One Two Three, u sklopu prvog ESG festivala kompanije Hemofarm i Univerziteta u Beogradu.

Kako sama kaže njena najveća prednost na početku je bila ta što nije imala nikakve uslove.

– Ja sam smetala ljudima u salama i halama, jer nisam imala gde da treniram. Ali, negde u podsvesti sam imala tu ideju, da bez obzira što je to tako, moja želja je višestruko veća da uspem nego neke devojke iz Amerike koje imaju apsolutno sve uslove i može da izmišlja kako želi da živi, gde će ići na pripreme ili ne, ko će sa njom raditi, dodaje ona.

Osvrćući se na pitanje jednog od studenata u publici, Španović napominje da kada motivacije nema dovoljno, disciplina je ta koja pravi razliku.

– Motivacija je nešto na šta možeš kratkoročno da se osloniš. Mislim da kada nevoljno radiš nešto, ali ipak uradiš, tu u stvari leži snaga da budeš još hrabriji kada za nešto onda kada jesi spreman. Često volim da kažem – glumiti da si hrabar kada nisi je opet hrabrost, ističe Španović i dodaje da joj je u dosadašnjoj karijeri najveći problem bio obuzdati sve želje i ambicije, staviti sve na papir i položiti stvari po prioritetima.

– Sve je u redu da mi maštamo, ali hajde da pričamo o nečemu što ti donosi u ovom momentu dobrobit. Nikada se ne oslanjam samo na motivaciju, već na plan, dodaje ona.

U ritmu zdravog života

Kako bi ispratila svoj životni ritam i svakodnevne obaveze, Ivana ističe da je zdrava ishrana i adekvatna suplementacija važan deo njenog puta ka uspehu.

„Vitamini koje unosim pomažu mi da se osećam snažnije i spremnije za svakodnevne izazove i aktivnosti, dopunjuju sve siromašniji sastav svih namirnica, a moje telo je moje oružje u poslu kojim se bavim u istoj meri kao i van terena i važno mi je čime ga negujem“ ističe Ivana Španović.

Ona se osvrnula i na kraj profesionalne karijere i konkretne planove za dalje.

– Volim da se našalim na svoj račun i najavljujem kraj svoje karijere već nekoliko godina. Istini za volju, meni je sport oduvek bio platforma da radim ono što želim, na način na koji želim i da to radim uspešno. Prihvatila sam to da će moja sportska karijera trajati jedan vremenski period, da će se u jednom trenutku završiti i nikada se nisam pribojavala šta je to što sledi kasnije. To sve što sledi kasnije mene izuzetno uzbuđuje, jer za bilo koga od vas je to normalan život. Meni nije, meni je to nešto potpuno drugačije, samo saznanje da ću moći da organizujem drugačije svoje vreme i da radim na više stvari odjednom je nešto čemu se mnogo radujem, ispričala je Španović.

Kako je istakla ona je nedavno sa svoje dve drugarice pokrenula inicijativu sa ciljem da naprave mrežu žena koje će za bilo koji problem ili uslugu stajati na raspolaganju jedne drugima.

– Znam sa čime se deca susreću u sportu, koliko je tu nepoznanica i jednostavno se tu napravi potpuni zastoj i zadrška zato što se neko ustručava da nešto pita ili da traži bilo kakvu stručnu pomoć. Sebe ne vidim u ulozi trenera, već više u radu sa decom na psihološkoj pripremi. Na tom nivou gde se nalaze profesionalni sportisti govorimo o nijansama, običnom čoveku potpuno neuočljive, ali to na kraju pravi razliku između hiljada sportista i onih dvoje, troje koji su na samom vrhu. To je ta mentalna snaga da u krucijalnim trenucima ne uđe crv sumnje i da ne poklekneš ili još gore – odustaneš, dodala je ona.

Odgovarajući na pitanje da li je položaj žena u sportu teži nego muškaraca, ona kaže da razlike ima, i u atletici i u ostalim sportovima.

– Neke su opravdane razlike i to je skroz legitimno, a sa druge strane koliko god da težimo tome da osnažujemo žene, da budemo jedne drugima podrška, to ne isključuje podršku muškaraca i bez njih apsolutno ne možemo. Pokušavamo da nađemo način i stvorimo uslove za umrežavanje da dopremo do što većeg broja žena, podstaknemo na razvoj i zajedno odgovorno doprinosimo širem društvenom kontekstu, zaključila je Španović.

13. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

RZS: Oktobarska međugodišnja inflacija 4,5 odsto

by bifadmin 13. новембар 2024.

Potrošačke cene u oktobru 2024. godine su u poređenju sa decembrom 2023. godine u proseku povećane za 3,9 odsto

Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u oktobru ove godine su u odnosu na isti mesec 2023. godine povećane za 4,5 odsto, a u odnosu na septembar ove godine, za 0,6 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).

Potrošačke cene u oktobru 2024. godine su u poređenju sa decembrom 2023. godine u proseku povećane za 3,9 odsto. Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u oktobru u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u obrazovanju, 3,3 odsto, odeće i obuće, 1,9 odsto, opreme za stan i tekuće održavanje, 1,0 odsto, zdravlju, 0,8 odsto, hrane i bezalkoholnih pića, stanovanja, vode, struje, gasa i ostalih goriva, te restorana i hotela za po 0,6 odsto.

Kod alkoholnih pića i duvana zabeležen je rast od 0,4 odsto, transporta, 0,3 odsto, rekreacije i kulture, 0,2 odsto. Pad cena zabeležen je u komunikacijama i to 0,1 odsto a cene ostalih proizvoda i usluga nisu se bitnije menjale.

13. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Profiti daleko, investitori blizu

by bifadmin 12. новембар 2024.

Web Samit u Lisabonu je jedno od najvećih globalnih okupljanja tehnoloških kompanija, otvorio je svoja vrata u utorak i time ponovo označio početak utakmice u kojoj će 3.050 kompanija izlagača pokušati da ubedi 1.066 prisutnih investitora da ulože pare baš u njihove kompanije. A utakmicu posmatra 71.528 gledalaca, odnosno registrovanih učesnika iz 153 zemlje.

Euforija oko veštačke inteligencije, koja će najdalje do kraja meseca neprepoznatljivim učiniti svijet kakav poznajemo i sve nas pretvoriti ili u kućne ljubimce robota ili ostvariti raj na zemlji, koja je obeležila prošlogodišnji Web samit, ove godine je malo popustila.

Među kompanijama izlagačima ove godine takođe je puno onih koje nude rešenja bazirana na veštačkoj inteligenciji, ali ambicije su sada manje.

Skeniranje stopala mobitelom kako bi se onda uz pomoć veštačke inteligencije utvrdio broj cipela, ili korištenje veštačke inteligencije za daljinsko dijagnosticiranje problema na koži, čine se manje ambicioznijim projektom i ne predstavljaju baš revoluciju.

Veštačka inteligencija za pravo stopalo

Sa druge strane glavni cilj igre ostaje isti, privući investitore sa svežim novcem koji svoje pare ne ulažu u današnji profit već u obećanje o budućem finansijskom uspehu.

Tako je jedan od izlagača, čija kompanija nudi daljinsko očitavanje senzora za praćenje životinja ili detekciju požara na novinarsko pitanje, „kako ide posao“, s obzirom da je ideja o daljinskom praćenju šumskih životinja kao biznisu svakako nova i zanimljiva, odgovorio prepun optimizma, „odlično, do sada smo dobili sedam miliona dolara od investitora“. Trenutno za njihov proizvod baš i nema prevelikog interesa klijenata, ali to će se sigurno promeniti. Dok ima investitora, biće i optimizma.

U rekorde koje rado navode organizatori Web samita, od činjenice da su osnivači 44 posto prisutnih startapa žene, što je najviše do sada, kao i da žene čine 42 posto učesnika, spada i rekordan broj firmi učesnika iz Srbije, njih 60, koji su se u Lisabonu našli „pod kapom“ Privredne komore Srbije, koja je po prvi put zakupila i impresivan štand.

Svoje kompanije promovišu i druge države, Bugarska, Brazil, Austrija, Njemačka, Francuska, između ostalih, pri čemu su često posebne štandove zakupile i njihove regionalne vlasti, istovremeno reklamirajući sebe kao odredište za nove investicije.

Startapi iz Srbije traže globalne investitore

-Ono što me može videti na Web samitu je puno mladih ljudi, puno energije, novih ideja kao i šta se dešava na polju tehnologije, at o je trenutno sve veća praktična primena veštačke inteligencije. Ove godine je na Web samitu prisutno i naših 60 firmi među kojima su i 24 startapa. Cilj njihovog prisustva je dvostruk, da se promovišu njihovi proizvodi ali i da se privuku novi investitori i svež kapital, kako od namenskih fondova tako i od individualnih investitora, te da uspostave nove kontakte. Mi smo mala zemlja i internacionalizacija je preduslov za dalji razvoj naših kompanija. Mi trenutno imamo u Srbiji oko 800 startapa čija je vrednost u proseku milion eura. Naš cilj je da ove kompanije u narednom periodu višestruko povećaju svoju tržišnu vrijednost, a to neće moći postići sami i ovakvi sajmovi su jedan od načina kako za promociju tako i za uspostavu kontakata i pronalaženje investitora, kaže za Biznis i finansije Jelena Begović, ministarke nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Srbije.

Na Web samitu ne vrti se baš sve oko softvera a pogotovu ne oko interneta. Tu su i proizvođači oružja i komponenti za oružja te različitih čisto hardverskih proizvoda, poput „pametnih“ boca koje same upozoravaju vlasnika kada se ulje, mlijeko ili sok gotovo potrošilo te da ga treba ponovo kupiti.

Piše: Dražen Simić (Lisabon), bif.rs

12. новембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • BiH, Srbija i Hrvatska imaju najveći rast plata na svetu, ali to ne znači i veći životni standard
  • Najmoćnije evropske banke prema tržišnoj vrednosti
  • Dolar izgubio status sigurne luke, švajcarski franak preuzima primat
  • Naučnici uspeli da „podmlade“ ljudske jajne ćelije
  • Posle vesti o mogućem preuzimanju Glenkora, kompaniji skočila vrednost

Архиве

  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit