NAJNOVIJE
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

U Evropi zabeležen najveći broj obolelih od morbila u poslednjih 28 godina

by bifadmin 20. март 2025.

Svetska zdravstvena organizacija javlja da Evropa beleži najbrže širenje morbila još od 1997. godine, a u ovom neslavnom rekordu prednjače balkanske zemlje.

U 2024. godini na Starom kontinentu registrovano je 127.350 obolelih od malih boginja što je dvostruko veći broj nego u 2023. Od zvaničnog broja zaraženih zabeleženo je 38 smrtnih slučajeva.

Inače, morbile se šire slično kao respiratorna oboljenja – vazdušnim putem – a jedna zaražena osoba virus prenese najčešće na 12 do 18 osoba. Posledice zaraze su uglavnom temperatura, curenje nosa i osip, a u težim slučajevima upala pluća, encefalitis (zapaljenje mozga) i slepilo.

Stručnjaci kažu da je za širenje morbila zaslužna niska stopa vakcinacije, za koju krive širenje dezinformacija. Dodaju da dve doze vakcine obezbeđuju zaštitu od zaražavanja od 99 odsto ali i znatno blaze simptome u slučaju eventualne zaraze.

Vakcina koja štiti od ovog virusa je MMR, koja predstavlja zaštitu i od zauški i rubeola. Da bi se sprečilo širenje ovih virusa potrebno je da bar 95 odsto stanovništva bude vakcinisano ali u pojedinim evropskim zemljama to nije slučaj. Najmanji broj vakcinisanih u Evropi imaju Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija i Rumunija. U 2023. u njima je vakcinisano manje od 80% dece, a ako se pogledaju podaci za proteklih pet godina taj procenat pada ispod 50%. Rumunija je zato u 2024. imala najveći broj zaraženih na Starom kontinentu – 30.692.

Prema podacima Batuta iz 2022. u Srbiji je te godine obuhvat vakcinacije iznosio 81,3%.

Izvor: The Conversation

Foto: Kelly Sikkema, Unsplash

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MIND Park Kragujevac predvodi zelenu tranziciju na Zapadnom Balkanu

by bifadmin 20. март 2025.

Evropska unija (EU), Međunarodna finansijska korporacija (IFC) i MIND Park su potpisali sporazum o uspostavljanju prvog brownfield* eko industrijskog parka na Zapadnom Balkanu koji će biti razvijen u Kragujevcu, u Srbiji. Cilj ovog pilot projekta je da MIND park postane potpuno integrisana eko-industrijska zona i primer održivog industrijskog razvoja u skladu sa ekološkim standardima Evropske unije.

„Razvoj MIND Parka u eko-industrijski park velika je prekretnica za naš region i ceo Zapadni Balkan“, kaže Darko Đorić, generalni direktor MIND Parka. „Predano smo radili da MIND Park postane vodeći industrijski centar, i sada, uz podršku EU i IFC-a, pravimo sledeći važan korak ka održivosti. Ova inicijativa obezbediće našim zakupcima alate i resurse za unapređenje poslovanja, jačanje međusobne saradnje i industrijske sinergije, kao i bolju integraciju u lokalnu zajednicu.“

MIND Park je vodeći industrijski centar koje se prostire na 190 hektara i zapošljava više od 3.000 ljudi, sa fokusom na železničku, avio, i visokotehnološku industriju. Uz jak razvoj infrastrukture i uslužnih delatnosti, ima za cilj da privuče nove industrije i globalne investitore u region. Vizija parka je da postane prvi eko- industrijski park na Zapadnom Balkanu koji integriše tehnologiju, proizvodnju i logistiku u održiv industrijski ekosistem. Da bi to postigao, primenjivaće još efikasnije metode proizvodnje, dalje unaprediti sisteme upravljanja otpadom i podsticati saradnju među kompanijama unutar parka radi smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu.

„Inicijativa razvoja eko industrijskih parkova jasno pokazuje posvećenost Srbije i Zapadnog Balkana modernizaciji i ostvarenju ciljeva održivosti, u skladu sa Zelenom agendom Evropske unije. To je ključan korak u procesu zelene tranzicije regiona koji će podstaći inovacije i omogućiti održivi rast,“ kaže Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji.

IFC u ovom projektu koristi svoje globalno iskustvo kako bi osnažio privatni sektor da predvodi zelenu tranziciju regiona i uskladi svoje poslovanje sa međunarodnim ekološkim standardima.

„Kroz inicijativu eko-industrijskih parkova, kompanije iz regiona biće spremnije da odgovore na zahteve globalnog tržišta i imaće jednostavniji pristup evropskim lancima snabdevanja,“ kaže Ines Roča, regionalna direktorka IFC-a za Evropu. „Podrškom privatnom sektoru u procesu industrijske dekarbonizacije otvaramo nove mogućnosti za ekonomski rast, privlačimo održive investicije i postavljamo čvrste temelje za dalji razvoj regiona.“

Osim eko industrijskog parka u Kragujevcu, planirana su još četiri pilot projekta širom Zapadnog Balkana, uključujući već pokrenuti greenfield eko industrijski park u Šapcu. To će ojačati poziciju regiona kao konkurentnog centra održivog industrijskog razvoja.

U skladu sa politikama kao što su Evropski zeleni dogovor, Zelena agenda za Zapadni Balkan i Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan 2021-2027, projekat ima za cilj da podrži industrijsku dekarbonizaciju i stvaranje održivih i konkurentnih industrijskih zona. Evropska komisija, kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF), ima ključnu ulogu u pružanju podrške ovakvim projektima širom regiona.

*Brownfield: Postojeći industrijski prostor koji se prilagođava novim, održivim standardima, umesto da se gradi potpuno nova infrastruktura.

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
AnalizeAnalizeAnalize stručnjakaEkonomijaVesti

Krediti u regionu: Ponuda i tražnja nastavljaju da rastu

by bifadmin 20. март 2025.

Tokom proteklih meseci raste tražnja za kreditima u Srbiji, a banke koje posluju na srpskom tržištu beleže veću ili jednaku profitabilnost u odnosu na nivo grupacije. Slična situacija je i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana, kao i na tržištima centralne i istočne Evrope, pokazuje najnovije istraživanje Evropske investicione banke.

Evropska privreda još nije u punoj brzini, usporen je rast prihoda, ali bankarski sektor u Evropskoj uniji i dalje je snažan i profitabilan. Ipak, ekonomska stagnacija tokom 2024. godine, zajedno sa političkom i regulatornom neizvesnošću, naročito utiče na pojedine velike privrede u EU, poput Nemačke i Francuske.

Međutim, evropske banke bi mogle da završe ovu godinu sa dobrim rezultatima, jer deluju stabilno, profitabilno i sposobno da podrže preduzeća i domaćinstva kojima je potreban kredit. Odnos troškova i prihoda opao je za 10 poena, što ukazuje na veću efikasnost banaka u Evropi. Udeo problematičnih kredita manji je od 2%, što je među najnižim nivoima u protekloj deceniji.

Istovremeno, Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine snizila kamatne stope četiri puta, a tokom 2025. dvaput (u februaru i martu), uz mogućnost da se trend sniženja tokom prve polovine ove godine nastavi. Banke su u protekle tri godine zabeležile rast prihoda i profitabilnosti, zbog povećanja neto kamatne marže. Međutim, očekuje se da nakon sniženja kamatnih stopa neće ostati na tako visokim nivoima. Njihovo smanjenje istovremeno će podstaći potrošnju i investicije, što bi moglo povećati tražnju za kreditima.

Profitabilnost bankarskih grupa na Zapadnom Balkanu i dalje je visoka

Kada je reč o centralnoj i istočnoj Evropi i Zapadnom Balkanu, prisutne su velike bankarske grupacije sa svojim filijalama, koje su u većini slučajeva među najvećim bankarskim igračima. One pokrivaju veliki deo aktivnosti bankarskog sektora u regionu. Prema najnovijem istraživanju Evropske investicione banke (EIB) o bankarskom kreditiranju u ovim regionima, većina matičnih banaka je proteklih meseci održala svoj nivo izloženosti i očekuje dalji rast.

Na pitanje o svojim dugoročnim strategijama, 45% prekograničnih bankarskih grupacija nagovestilo je da namerava da selektivno proširi ili održi isti obim poslovanja u regionu (55%). Tržišni potencijal je uglavnom ocenjen kao velik (naročito u Češkoj i Rumuniji) ili srednji (uglavnom na tržištima Zapadnog Balkana). Banke navode da je profitabilnost veća u regionu nego kod poslovanja grupacija u celini. Izgledi su još povoljniji za većinu filijala banaka u zemljama Zapadnog Balkana.

Istraživanje pokazuje da je u proteklim mesecima došlo kako do rasta tražnje za kreditima, tako i do rasta ponude. Tražnja za kreditima znatno je ojačala, podstaknuta poslovima sa stanovništvom (hipotekarnim i potrošačkim kreditima).

Nakon četiri polugodišta u negativnoj zoni koje je obeležio pad sklonosti banaka da odobravaju kredite, što je počelo početkom 2022. godine, kreditna tražnja je zabeležila porast. Kao glavni pokretač ovog trenda, banke vide poslovanje sa malim i srednjim preduzećima. Međutim, očekuje se da će u narednom periodu oslabiti i tražnja i ponuda, odražavajući umereniji ekonomski ciklus u Evropi, a verovatno i u regionu. Tokom proteklih šest meseci unapređen je kreditni kvalitet, s obzirom na to da je zabeleženo manje problematičnih kredita.

Oživljavanje rasta kreditiranja u Srbiji

Bankarski sektor ostaje temelj ekonomske stabilnosti Srbije, zahvaljujući tome što je dobro kapitalizovan, likvidan i profitabilan. Najnovije istraživanje EIB-a ukazuje na zadovoljstvo prekograničnih banaka svojim poslovanjem u zemlji, gde beleže veću ili jednaku profitabilnost u odnosu na nivo grupacije. Nakon oštrog pada 2023. godine, od proleća 2024. godine rast kredita je znatno ubrzan, naročito podstaknut poslovima sa stanovništvom.

Tokom proteklih meseci zabeležen je oporavak tražnje za kreditima koji odražava veće poverenje korisnika, povećanu potrošnju domaćinstava i optimističke projekcije na tržištu stambenih nekretnina. Takođe su poboljšani uslovi kreditne ponude, u skladu sa regionalnim prosekom, podržani većim kreditiranjem stanovništva. Očekuje se da će ponuda u kratkom roku uglavnom ostati nepromenjena, iako se predviđa dalji oporavak kreditiranja za male biznise.

Koeficijenti problematičnih kredita (NPL) su poboljšani, naročito u segmentu poslovanja sa privredom, dostigavši u oktobru prošle godine istorijski minimum od 2,7%. Mada je u narednim mesecima moguće blago pogoršanje, snažni zaštitni slojevi kapitala bankarskog sektora i jaka likvidnost obezbediće otpornost na potencijalne rizike.

Grupacija EIB i inovativno finansiranje za MSP

Rezultati istraživanja ističu i značaj ciljanih instrumenata za povećanju pristupa finansiranju u regionu. Ta vrsta podrške je ključna jer se mala i srednja preduzeća (MSP) na Zapadnom Balkanu i dalje suočavaju sa kreditnim ograničenjima, zbog visokih kamatnih stopa, strogih zahteva u pogledu sredstava obezbeđenja i složenih procedura odobravanja kredita. U tom pogledu, Evropska investiciona banka aktivno sarađuje sa poslovnim bankama u regionu, kako bi im pomogla u upravljanju rizicima i pružanju najpovoljnijih uslova u pogledu rokova otplate i kamatnih stopa.

Inovativni finansijski proizvodi namenjeni su određenim sektorima privrede i poslovnim ciljevima kao što su inkluzivno zapošljavanje, usvajanje praksi cirkularne ekonomije i energetske efikasnosti ili digitalizacije proizvodnih procesa. Ti napori mogu pomoći preduzećima da ostanu konkurentna uprkos rizicima klimatske tranzicije, istovremeno smanjujući troškove i negativni uticaj na životnu sredinu.

Svojim preduzetničkim kapitalom i garantnim instrumentima, Evropski investicioni fond (deo Grupacije Evropske investicione banke) usredsređen je na podršku startapovima i inovativnim preduzećima koja poslovne banke, po pravilu, smatraju previše rizičnim. Samo u Srbiji, Grupacija EIB do sada je u privatni sektor investirala 3,5 milijardi evra, podržavajući inovacije, otvaranje novih radnih mesta i dekarbonizaciju privrede.

Izvor: Pjetro Dalari, Mateo Feraci, Evropska investiciona banka
Foto: Pixabay

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Digitalni potpis i odobrenje zahteva za lizing za sve poslovne klijente AIK Leasinga

by bifadmin 20. март 2025.

AIK Leasing predstavio je nova digitalna rešenja koja će svim poslovnim klijentima omogućiti još veću efikasnost i unapređeno korisničko iskustvo. Uz nova rešenja, deo procesa odobrenja lizinga sada se može obaviti digitalno, što ga čini bržim i jednostavnijim.

Pravnim licima sada je omogućeno automatsko odobrenje zahteva za finansiranje. Sve što je potrebno jeste da lizing kompanija poseduje matični broj firme koja je podnela zahtev i saglasnost za Kreditni biro i za par minuta, klijent dobija informaciju da li mu je zahtev za finansiranje odobren.

Drugo rešenje tiče se digitalnog potpisivanja ugovorne dokumentacije za pravna lica. Svaki poslovni klijent sada može jednostavno da potpiše ugovornu dokumentaciju bez dolaska u lizing kuću i to na dva načina: sertifikovanim potpisom izdatim od relevantne institucije ili svojeručnim potpisom na ekranu mobilnog telefona.

Ceo proces funkcioniše tako što klijent na mejl dobija celokupnu ugovornu dokumentaciju, a uz lozinku koja mu stiže na mobilni telefon dobija pristup ugovornoj dokumentaciji koju može pročitati, potpisati i sačuvati u potpunosti digitalno.

Ova nova rešenja predstavljaju značajan korak napred na lokalnom tržištu, otvaraju vrata za dalje inovacije i unapređenje postojećih praksi.

„Za manje od godinu dana poslovanja, zahvaljujući pažljivom odabiru, sagledavanju i implementaciji najnovijih digitalnih rešenja, uspeli smo da razvijemo poslovne prakse koje nam omogućavaju da svojim klijentima ponudimo najnaprednije usluge na tržištu. Nastavićemo da kontinuirano da ulažemo u digitalizaciju kako bismo pružili najoptimalnije korisničko iskustvo“, istakao Jožef Nađ, predsednik Izvršnog odbora AIK Leasing.

Kako biste se informisali o svim inovacijama, na ovogodišnjem Međunarodnom Sajmu Automobila koji će se održati od 20 – 26. marta u Beogradu možete posetiti štand AIK Leasing štand u Hali 2. Dodatno, svi poslovni klijenti koji digitalno potpišu ugovor tokom trajanja Sajma neće snositi troškove obrade zahteva.

AIK Leasing je ćerka-firma jedne od najvećih banaka u Srbiji, AIK Banke, koja je otvaranjem lizing kuće dodatno ojačala svoju poziciju na bankarskom tržištu i svim postojećim i novim klijentima omogućila dodatne opcije finansiranja, povoljnije uslove i fleksibilnije rokove otplate.

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Projekt Solarina, kompanije CWP, osvojio 105 MW na aukcijama za obnovljive izvore energije u Srbiji

by bifadmin 20. март 2025.

Kompanija CWP Europe obezbedila je pravo na tržišnu premiju za 105 MW kapaciteta solarne elektrane Solarina na najnovijim aukcijama za obnovljive izvore energije, koje su organizovali Vlada Republike Srbije i Ministarstvo rudarstva i energetike.

Ovo dostignuće dodatno jača ulogu kompanije CWP Europe u energetskoj tranziciji zemlje, omogućavajući isporuku pristupačne i čiste električne energije na domaće tržište.

Maja Turković, izvršna potpredsednica kompanije CWP Europe, istakla je značaj ovog dostignuća:

„Sa zadovoljstvom objavljujemo da je našem solarnom projektu Solarina dodeljeno pravo na tržišnu premiju na ovim konkurentnim aukcijama. Solarina predstavlja ključnu prekretnicu u proširenju kapaciteta obnovljivih izvora energije u Srbiji, jer će omogućiti isporuku čiste i stabilne električne energije po konkurentnoj ceni od 52,89 EUR/MWh. Time dodatno doprinosimo našoj misiji da obnovljive izvore energije učinimo još dostupnijim i pristupačnijim građanima Srbije. Posebno smo zahvalni Vladi Republike Srbije na ukazanom poverenju i prilici da doprinesemo snabdevanju domaćeg tržišta zelenom energijom.“

Po završetku izgradnje, Solarina će biti prva solarna elektrana velikog kapaciteta u Srbiji, sa instalisanom snagom od 150 MW. Ovaj projekat će značajno doprineti razvoju sektora solarne energije u zemlji, čiji trenutni kapacitet iznosi oko 130 MW. Dodavanjem novih 150 MW, Solarina će više nego udvostručiti postojeći solarni kapacitet Srbije, što je važan korak ka ostvarivanju nacionalnog cilja integracije 1,73 GW solarne energije do 2030. godine.

Ovaj uspeh nadovezuje se na dostignuće CWP-a na prvim aukcijama za obnovljive izvore energije u Srbiji, kada je kompanija obezbedila pravo na tržišnu premiju za 210 MW kapaciteta vetroparka Vetrozelena. Sa projektom Solarina, CWP Europe nastavlja da predvodi razvoj sektora obnovljivih izvora energije u Srbiji, učvršćujući svoju reputaciju pouzdanog partnera u energetskoj tranziciji zemlje.

Dodatno, sva električna energija proizvedena u okviru ta dva projekta — oko 1 TWh godišnje — ostaće u Srbiji i biće isporučena domaćem tržištu, što će značajno doprineti stabilnosti snabdevanja krajnjih korisnika.

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Severna Koreja odgovorna za krađu kriptovaluta vrednih oko 1,5 milijardi dolara

by bifadmin 20. март 2025.

Američki FBI je prošlog meseca objavio da je Severna Koreja odgovorna za krađu kriptovaluta vrednih oko 1,5 milijardi dolara

Stručnjaci procenjuju da Severna Koreja sada ima treće po veličini rezerve bitkoina u svetu, odmah posle SAD i Ujedinjenog Kraljevsta, a stekla ih je, kako navode, putem hakovanja i krađe, prenosi platforma firme Binance koja se bavi berzom kriptovaluta.

Kako se navodi na ovoj platformi, veruje se da su grupe hakera, kojima rukovodi država, stvorila rezerve od 13.562 bitkoina (BTC), čija vrednost iznosi 1,14 milijardi dolara, prenosi portal Asianews.network.

Ova platforma citirala je podatke kompanije Arkham Intelligence sa sedištem u Dominikanskoj Republici koja se bavi otkrivanjem transakcija koje pomažu u identfikovanju pranja novca i drugih sumnjivih aktivnosti.

U zajedničkom saopštenju Južne Koreje, SAD i Japana, objavljenom u januaru, navodi se da hakerske grupe iz Severne Koreje, uključujući grupu Lazarus, stoje iza niza sajber napada u 2024. u kojima su ukradene kriptovalute vredne 659 miliona dolara.

Američki FBI je prošlog meseca objavio da je Severna Koreja odgovorna za krađu kriptovaluta vrednih oko 1,5 milijardi dolara, što je do sada najveći incident u oblasti hakovanja.

Velikii deo ovih virtuelnih sredstava čine novčići Etereum od kojih je znatan deo konvertovan u bitkoine.

Prošle nedelje je objavljeno da je Lazarus grupa konvertovala najmanje 300 miliona dolara svojih ukradenih kripto valuta u fondove koji se ne mogu povratiti.

Kako se navodi, grupom Lazarus i ostalim hakerskim organizacijama upravlja severnokorejska vlada, a veruje se da su one važan izvor njenih prihoda.

Pjongjang se trenutno nalazi pod sankcijama međunarodne zajednice, uvedenim zbog razvoja programa nuklearnog oružja.

Veruje se da se značajan deo profita od nelegalnih aktivnosti koristi za finansiranje nuklearnih proba i programa balističkih raketa Severne Koreje.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Delta Auto Group na Sajmu automobila predstavlja više od 60 modela automobila

by bifadmin 20. март 2025.

Delta Auto Grupa ove godine na Sajmu nastupa sa više od 60 modela brendova BMW, MINI, BMW Motorrad, Honda, Maserati i KTM, dok će se po prvi put na Sajmu naći i brend Farizon. Posetioci će moći da se kroz osam štandova upoznaju sa najatraktivnijim modelima ovih brendova, i specijalnim ponudama za njih.

U Hali 3, izloženi su BMW, MINI i Maserati, u Hali 1 nalaze se Honda automobili, u Hali 3A dostupan je brend Farizon, a u Hali 4 sve za ljubitelje dvotočkaša – BMW Motorrad, Honda motocikli I KTM.

Među najvećim atrakcijama su super sportski automobil, Maserati GT2 Stradale, BMW M5 Touring, prvi M karavan sa čak 727 KS, nova generacija BMW X3, Honda Civic Type R, kao i motocikli koji pomeraju granice performansi. Tu je i premijerno jedini premium kabriolet u svojoj klasi na Sajmu – MINI Cabrio. Za one koji traže efikasnost i kvalitet komercijalnog transporta, tu su električni Farizon Super VAN i V6E.

Koji BMW modeli dominiraju Sajmom ove godine?

BMW štand na Sajmu pruža posetiocima priliku da vide deo naprednih tehnologija koje jasno ilustruju i pravac u kom se kompanija kreće. Na otvaranju štanda, prisutnima se pored predstavnika Delta Auto Grupe obratio i Paulu de Courtoisu, predsedniku regije uvoznika za Afriku i Istočnu Evropu. „Krećemo se putem transformacije mobilnosti. Ne fokusiramo se na jednu vrstu pogona, već na otvorenost ka tehnologiji. BMW Grupa je u poslednjih 10 godina uložila gotovo 60 milijardi evra u istraživanje i razvoj. Kao potvrdu ove ambiciozne investicije, zvanično ćemo predstaviti prvi model iz serije NEUE KLASSE, novi BMW iX3, na sajmu IAA u Minhenu u septembru“, istakao je on.

Na Sajmu će biti predstavljeno više od 15 BMW modela, donoseći najbolje iz premium segmenta, koji BMW suvereno predvodi u Srbiji. Serija 5, kao najprodavaniji model, potvrđuje svoju dominaciju, a posetioci će moći da vide sve njene verzije, uključujući električni BMW i5 ali i glavnu zvezdu – M5 Touring, prvi plug-in hybrid M5 koji spaja neprikosnovenu snagu V8 motora sa inteligentnom hibridnom tehnologijom. BMW je pripremio i posebnu biznis ponudu za Seriju 5, gde je 520d xDrive dostupan po ceni od 67.000 €, uz mogućnost finansiranja sa mesečnom ratom od 999 €. Uz Seriju 5, pažnju na Sajmu će privući i najnoviji BMW X3, moćniji i spreman za svaku podlogu zahvaljujući poboljšanom xDrive pogonu. Za one koji žele nešto drugačije, tu su BMW X4, X5 i X6, dostupni po specijalnim cenama od 63.900 €, 94.900 € i 98.900 €.

MINI ove godine može da se pohvali premijerom jedinim premium kabrioletom na Sajmu. MINI Cabrio spreman je za one koji u vožnji traže osećaj slobode i uživanja pod otvorenim nebo. Tu je i nova verzija MINI Cooper modela – MINI John Cooper Works sa trkačkim karakterom, ali i električni MINI Aceman, koji redefiniše crossover segment. MINI je pripremio i posebne sajamske ponude, gde Cooper S možete voziti za 373,11 € mesečno, dok je Countryman C dostupan uz ratu od 454,99 €, uz atraktivnu kamatnu stopu.

Za ljubitelje dvotočkaša, BMW Motorrad na Sajmu predstavlja kompletnu novu gamu. Među njima je i najpopularniji motocikl u toj klasi u svetu R1300 GS Adventure, dok su posebne pogodnosti rezervisane za C400GT, F900R i F800GS.

Honda kao najpouzdaniji brend uz specijalne sajamske uslove

Hondini modeli i ove godine donose pouzdanost sa dozom sportske dinamike, ali i naprednom tehnologijom. Zvezda Sajma je najnoviji Honda Civic Type R, sa turbo 2.0 VTEC motorom od 315 KS. Ovaj auto donosi autentično trkačko iskustvo na otvoreni put. Novitet u Hondinoj ponudi je i restilizovani HR-V LCI, sa svežijim izgledom i još funkcionalnijim enterijerom. Kada je reč o specijalnim ponudama, ZR-V i Civic dostupni su u tri paketa opreme – Elegance, Sport i Advance, uz posebne sajamske pogodnosti. Honda Civic Elegance možete pronaći već od 489 € mesečno.

Ovo je brend koji dokazuje svoju pouzdanost iz godine u godinu. Prema izveštaju TÜV-a iz 2024, Honda se ističe kao jedan od najpouzdanijih proizvođača, s minimalnim brojem prijavljenih kvarova.

Honda je već decenijama jedan od vodećih proizvođača motocikala na svetu. Na Sajmu, posebnu pažnju privlači Honda X-ADV, model koji kombinuje snagu motocikla i praktičnost skutera. Uz njega, tu su i NC750X, NX500 i NSS 750 FORZA, dostupni po specijalnim sajamskim uslovima.

Maserati – italijanski trkački DNK dostupan u Srbiji

Maserati na Sajmu donosi vrhunsku ekskluzivu – GT2 Stradale, najnoviji Maserati model. Sa Nettuno V6 motorom, ovaj model prenosi DNK pravih trkačkih automobila na gradske ulice. Biće proizveden u samo 914 primeraka (simbolično kao godina osnivanja Maseratija, 1914). Ova činjenica, zajedno sa Digital Aurora bojom iz Maserati Fuoriserie programa, čini ga kolekcionarskim primerkom. Početna cena je 319.200 €, a izloženi model sa svim opcionalima dostiže i do 480.800 €, čineći ga najekskluzivnijim modelom dostupnim kroz ponudu Delta Auto Grupe kao ovlašćenog uvoznika.

Posetioce na Sajmu pored GT2 Stradale čeka i Grecale. Za praktičnu dozu prestiža i ulazak u svet luksuza, Maserati Grecale sada dolazi po izuzetno privlačnoj sajamskoj ceni od 79.950 €, a tu je i Grecale Modena uz ponudu koja traje do 30. aprila 2025.

Farizon – kineski broj jedan u električnim komercijalnim vozilima sada i na našem tržištu

Farizon brend, broj jedan po prodaji električnih lakih komercijalnih vozila u Kini, nudi rešenje za smanjenje operativnih troškova. Ova električna vozila, iza kojih stoji Geely grupacija, do tri puta su jeftinija za eksploataciju, uz mogućnost uštede do 25.000 evra u roku od pet godina.

Na Sajmu će biti predstavljena dva modela: Farizon V6E, savršen za gradske dostave, sa kombinovanim dometom od 195 km i nosivošću od 1.130 kg, i SuperVAN, koji nudi domet do 550 km i prostranost do 13m³, čineći ga jednim od najpraktičnijih električnih komercijalnih vozila. Garancija na bateriju je i do 8 godina. Kompanije će moći da iz prve ruke istraže ove modele i iskoriste ekskluzivnu sajamsku ponudu, sa ratama već od 345 evra mesečno.

Delta Auto Grupa i ove godine donosi najbolje iz sveta automobila, nudeći posetiocima Sajma priliku da vide i dožive inovacije koje će oblikovati budućnost mobilnosti. Pored pomenutih brendova, tu je i brend KTM sa, kao i uvek, raznovrsnom i kvalitetnom ponudom.

Različiti modeli su dostupni po povoljnim uslovima, a postoji i opcija za dugoročni zakup vozila, kreiran prema vašim potrebama, kroz ponudu Delta Rent Service-a. Sajamske pogodnosti su dostupne u ograničenom periodu, a više informacija posetioci mogu dobiti na štandovima brendova ili putem zvaničnih kanala uvoznika.

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Država troši više nego što naplati poreza, manjak finansira zaduživanjem

by bifadmin 20. март 2025.

Rashodi jedne države se najvećim delom finansiraju od poreza koji plaćaju građani i privreda. Najvažniji deo prihoda države u prošloj godini dolazi od PDV-a i akciza, a značajni su prihodi i od poreza na dobit, poreza na dohodak i carina.

Značajan je udeo i neporeskih prihoda, odnosno raznih taksi i naknada koje se naplaćuju građanima i privredi uz prihode javnih agencija, dividendi javnih preduzeća, dobit Narodne banke i slično. Već godinama, država troši više nego što naplati poreza, pa se manjak finansira zaduživanjem. Ali ni javni dug neće otplatiti niko drugi do poreskih obveznika, samo nešto kasnije.

Kako se novac poreskih obveznika troši

Međutim, javnost je uvek više zanimala kako se novac poreskih obveznika troši.

U 2024. ukupni rashodi države iznosili su oko 4.132 milijardi dinara. Kako bi lakše ilustrovali koliko i kako se troši novac građana iz republičkog budžeta, uzećemo u obzir kako je raspoređeno 100 dinara poreza koje građani plate.

Ukoliko građanin u vidu poreza uplati 100 dinara, najveći deo tog novca 30,5 dinara će država da potroši na socijalna davanja i transfere domaćinstva. Najveći pojedinačni transfer je na penzije, za koje se izdvaja 22,5 dinara na svih 100 dinara. Na socijalnu pomoć se troši 5,9 dinara, 0,62 dinara na naknade za bolovanja, a 0,21 dinar na naknade za nezaposlena lica.
Druga najvažnija stavka jesu plate za zaposlene u javnom sektoru. Za plate u javnom sektoru država potroši 21,9 dinara.

Poslednjih godina, jedna od najvećih stavki na rashodnoj strani budžeta su izdaci za kapitalne rashode, odnosno za javne investicije. Na svakih 100 dinara poreza, prošle godine je 17 dinara otišlo na investicje.

To je malo više od 16,4 dinara na svakih 100 dinara poreza koje država potroši na kupovinu roba i usluga, odnosno javne nabavke republičkih organa.

Na subvencije država potroši 5,7 dinara, a na otplatu kamata 4,37 dinara na svakih 100 dinara.

Manji deo javnih prihoda je prošle godine potrošeno na tzv. budžetske pozajmice, oko 0,5 dinara na svakih 100.

Na stavku „aktivirane garancije“, odnosno na otplatu dugova javnih preduzeća ili drugih državnih institucija za koje je država garantovala, prošle godine je potrošeno 0,7 dinara na svakih 100 dinara.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay

20. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Pokrenite novu avanturu uz „KEŠ BEK“ specijalnu UniCredit Leasing sajamsku ponudu

by bifadmin 19. март 2025.

U susret Sajmu automobila, koji će biti održan od 20. do 26. marta u Beogradu, UniCredit Leasing spremio je specijalnu ponudu finansiranja vozila, koja po prvi put na lizing tržište Srbije uvodi “keš bek (cash back)” princip.

Specijalna ponuda za finansiranje vozila traje tokom Sajma automobila i sadrži paket od tri pogodnosti, a jedna od njih je “Keš bek” – princip koji UniCredit uvodi po prvi put na lizing tržište u Srbiji. To praktično znači da svakog korisnika iz segmenta mikro, malih i srednjih preduzeća koji ukaže poverenje i opredeli se za UniCredit Leasing očekuje poklon i to u formi novčanog iznosa koji se uplaćuje na račun klijenta u UniCredit Banci. Ti novčani iznosi kreću se od 250 do 1.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, a zavise od vrste i vrednosti vozila. Najviši iznosi namenjeni su za hibridna i električna vozila, a ova pogodnost obezbeđuje se u saradnji sa dugogodišnjim finansijskim partnerom Evropskom Bankom za obnovu i Razvoj (EBRD).

Ivan Jauković, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Leasing rekao je ovim povodom: “Kao kompanija koja posebnu pažnju posvećuje inovativnosti i kvalitetu usluga, sa naglaskom na segmente mikro, malih i srednjih preduzeća kao vitalnog dela naše ekonomije, za Sajam automobila pripremili smo specijalnu ponudu namenjenu upravo klijentima iz ovih segmenata. Naglasio bih da ovom specijalnom ponudom pomažemo ne samo klijentima, već i našim partnerima u auto industriji, koja se suočava sa izazovnim periodom smanjene tražnje, te smo uložili maksimalne napore da pružimo podsticaj prodaji vozila na tržištu Srbije”.

Specijalna ponuda za finansiranje vozila omogućava i sniženu, fiksnu kamatnu stopu, koja bi mogla da pruži podsticaj korisnicima, ali i prodaji vozila u Srbiji generalno.

Treća pogodnost iz specijalne sajamske ponude UniCredit Leasinga odnosi se na mogućnost odobrenja zahteva na štandu UCL i odabranih partnera i to za svega nekoliko minuta. UniCredit leasing već duži niz godina akcenat stavlja na kvalitet usluga, posebno u delu brzine odobrenja zahteva. U želji da omogući da usluga bude dostupna korisnicima i na licu mesta, u ovom slučaju na samom Sajmu automobila, UniCredit Leasing predstavlja još jednu novinu na lizing tržištu Srbije, a to je mogućnost odobrenja zahteva putem mobilnog telefona, a koja je u početnoj fazi namenjana partnerima, dilerima vozila. To konkretnije znači da će na samim štandovima odabranih partnera dilera vozila, kao i na štandu UniCredit Leasing-a, odobrenje finansiranja biti omogućeno pristupom aplikaciji Partner Portal sa mobilnih telefona. Samim tim, odobrenje zahteva moguće je za samo nekoliko minuta i to na samom sajmu automobila.

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Po prvi put Fiat Grande Panda na štandu kompanije Crossroad Adria na Sajmu automobila

by bifadmin 19. март 2025.

Kompanija Crossroad Adria, članica OMR grupe, donosi novitete koji će od sutra biti predstavljeni javnosti i posetiocima Međunarodnog sajma automola u Beogradu, a to su novi potpuno elektični Fiat Grande Panda – s ponosom proizveden u Srbiji, novi Alfa Romeo Junior, kao i modele Fiat 600 i Jeep Avenger sa hibridnim pogonom.

„Ponosni smo što ove godine imamo u ponudi prvi električni automobil ikada proizveden u našoj zemlji, koji će posetioci imati priliku da vide premijerno. Verujem da će Fiat Grande Panda izazvati veliku pažnju i osvojiti srca posetilaca, ali moram da naglasim da će kompanija Crossroad Adria kao generalni uvoznik za brendove Fiat, Fiat Professional, Abarth, Alfa Romeo i Jeep predstaviti kompletnu gamu svojih vozila u Hali 1 i Hali 3a beogradskog sajma tokom nastupajućeg međunarodnog sajma automobila“, izjavio je Igor Ševo, komercijalni direktor kompanije Crossroad Adria.

U hali 1 biće izloženi modeli iz putničkog programa. Posetioci će imati priliku da premijerno vide:
Novi potpuno elektični Fiat Grande Panda – s ponosom proizveden u Srbiji, novi Alfa Romeo Junior, kao i modele Fiat 600 i Jeep Avenger sa hibridnim pogonom.

Pored noviteta pripremili smo i specijalnu limitiranu sajamsku ponudu za sve ostale modele iz naše game. Ova limitirana ponuda ogleda se u specijalnim sajamskim popustima koji se krecu od 500 do 5500 EUR, i važe za odmah dostupna vozila.

U hali 3a izložena su vozla iz našeg komercijalnog programa po kome je brend Fiat već godinama prepoznat kao lider na tržištu i najbolji partner za svaki biznis. Posetioci će moći da se upoznaju sa novim restilizovanim modelima Fiat Scudo i Fiat Ducato. Pored noviteta i specijalne ponude u saradnji sa našim partnerima pripremili smo i razne vidove finansiranja. Kupci će moći da se opredele za kupovinu vozila putem kredita, finansijskog lizinga sa učešćem i bez učešća ili putem operativnog lizinga.

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na kraju juna manje za 363 miliona evra
  • Kada je roditeljima najteže sa decom?
  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine
  • Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja osvaja kontinente

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit