NAJNOVIJE
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Kinezi u Srbiji proveravaju bezbednost hrane pre izvoza u...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaEY Preduzetnik godinePromo

Upoznajte kandidate Programa EY Preduzetnik godine

by bifadmin 19. март 2025.

U izboru za EY Preduzetnika godine ove godine učestvovalo je 24 kandidata. Nezavisni žiri proglasio je pobednikom poslovni sistem Euromedik, koji će predstavljati Srbiju na finalu EY Svetskog preduzetnika godine u Monte Karlu. Međutim, i ostali kandidati imali su dobre poslovne rezultate ali i interesantne preduzetničke priče, koje možete pročitati u nastavku.

Artifit – Željko Vujinović

www.artifit.rs

Kompanija Artifit osnovana 2021. godine u Beogradu, razvija napredna tehnološka rešenja koja menjaju način na koji preduzeća i pojedinci koriste podatke. Kroz primenu mašinskog učenja, analitike i prediktivnih modela, Artifit pruža precizne uvide i inovativna rešenja koja omogućavaju efikasnije poslovanje i poboljšavaju kvalitet svakodnevnog života krajnjih korisnika proizvoda.

Fokusiran na B2B i B2C segmente, Artifit razvija proizvode i usluge koji donose praktične koristi klijentima, kroz primenu inteligentnih alata prilagođenih različitim potrebama. Tri ključna stuba Artifitovog poslovanja su Analiza i predikcija potrošnje i cene električne energije, ProCoach11 – Otkrivanje talenata u fudbalu i najboljacena.rs – Portal za upoređivanje proizvoda, njihovih karakteristika i cena.

Bakson – Miloš Babić

www.baksonltd.com/sr/

Bakson Ltd je preduzeće sa sedištem u Beogradu, specijalizovano za razvoj softvera, IT konsalting i održavanje sistema. Još od 2005. godine Bakson pruža poslovna rešenja klijentima širom sveta. Danas kompanija sarađuje sa firmama iz Švajcarske, Nemačke, Velike Britanije i SAD-a, pomažući im u izgradnji, modernizaciji i upravljanju ključnim platformama koje podržavaju njihov rast.

U početku se Bakson primarno bavio razvojem jednog proizvoda za Ticketmaster, najveću svetsku organizaciju za prodaju ulaznica. Preduzeće je vremenom uvećalo broj stručnih timova koji razvijaju rešenja za Ticketmaster, podjednako za B2B i za B2C divizije i uporedo je privuklo nove klijente. U kompaniji su posvećeni daljem razvoju i učenju, što omogućava dugoročni uspeh i inovacije.

Cilić vinarija – Milorad Cilić

www.enocentrik.rs

Vinarija Cilić, poznata i kao Gazdinstvo Cilić, smeštena je u Lozoviku i deo je kompanije Enocentrik, koja se bavi savetovanjem u vinogradarstvu i vinarstvu. Preduzeće predstavlja osnovu za razvoj porodične vinarije, koja kombinuje tradiciju vinogradarstva s modernim tehnikama proizvodnje vina. Specifična je po proizvodnji vina od autohtonih i međunarodnih sorti grožđa, što omogućava postizanje visokog kvaliteta. Vinarija koristi savremenu opremu za preradu grožđa, čime osigurava vrhunski proizvod.

Porodica Cilić bila je angažovana na velikom broju tehnoloških projekata i revizija, često kao podizvođač za brojne francuske kolege, ali i kao direktan partner sa raznim drugim kompanijama. Bili su uključeni u projekte u svim regionima gde se ozbiljnije proizvodi vino. Bavili su se revizijama, recenzijama, procenama, izradom studija slučaja i sličnim stručnim zadacima, pružajući visokokvalitetne usluge u industriji vinarstva.

Desing – Marija Vulićević, Miodrag i Biljana Tomić

www.desing.rs

Desing je porodična kompanija sa više od 30 godina iskustva u proizvodnji i razvoju najkvalitetnijih voćnih preparacija koje se koriste u pekarstvu, proizvodnji sladoleda, konditorskoj i mlečnoj industriji. Preduzeće su osnovali supružnici Miodrag i Biljana Tomić, a nakon završenih studija pridružile su im se i ćerke, Jovana i Marija. Prekretnica u poslovanju kompanije Desing bila je 2000. godina, kada ona postaje dobavljač kompanije McDonalds za sve topinge za sladolede, ali i druge brojne proizvode usklađene sa najvišim svetskim standardima za bezbednost i kvalitet hrane.

Desing danas proizvodi više od 350 voćnih i kremastih preparata za prehrambenu industriju, od kojih je veliki deo urađen po specifičnim zahtevima kupaca. Svoje proizvode izvozi u 30 zemalja. Ovo porodično preduzeće, prepoznatljivo po inovacijama, ima razvojnu laboratoriju u Naučno-tehnološkom parku Beograd, a iz njegove fabrike u Knjaževcu svake godine izađe oko 25 novih proizvoda.

Energize – Vladimir Popović

www.energize.rs

Kompanija Energize, osnovana 2012. godine, bavi se izgradnjom solarnih elektrana i već deset godina ima učešće na srpskom tržištu od preko 70 odsto. Preduzeće gradi solarne elektrane po sistemu „ključ ruke“ i sve složene radove izvodi samostalno, od projektovanja do izgradnje, uključujući i elektroenergetske objekte za priključenje na mrežu. Kompanija mnogo ulaže u inovacije i do sada je razvila nekoliko veoma uspešnih projekata, kao što su Platforma za mikro investiranje u solarne elektrane (www.thesolarland.com), Prva kriptovaluta u oblasti solara (www.solarversecoin.com), Prvi Smart Solar LED kontroler i Sistem za zaštitu proizvodnog procesa u industriji (Energize MPP).

Energize poseduje bogato znanje i u drugim oblastima industrije, kao što su industrijski HVAC sistemi, efikasni industrijski sistemi grejanja, sistemi za zaštitu proizvodnih procesa, sistemi za upravljanje energijom sa industrijskim 4.0 standardom. Preduzeće je specijalizovano i za industrijsku energetiku, hibridne sisteme za skladištenje energije, solarno LED osvetljenje, sisteme za punjenje električnih vozila, napajanje i energetsku elektroniku.

Euromedik – Nataša i Nenad Zlatarić

www.euromedic.rs

Nataša i Nenad Zlatarić osnovali su Euromedik 2002. godine, sa željom da pacijentima pruže veoma kvalitetnu zdravstvenu uslugu koja će istovremeno biti i cenovno pristupačna. Od skromne ordinacije napravili su najveći privatni zdravstveni sistem u Srbiji. Ovaj porodični posao je sada 200 puta veći od cilja koji su Zlatarići sebi postavili na početku.

Danas Euromedik ima šest do sedam hiljada pacijenata dnevno, 1.300 stalno zaposlenih od kojih su 400 lekari specijalisti, otvorio je 17 zdravstvenih ustanova u Srbiji, a ove godine planiraju još četiri nove. Euromedik pruža sve vrste medicinskih usluga, izuzev zračne terapije za onkološke pacijente, operacije na otvorenom mozgu i transplantacije i to zbog zakonskih ograničenja za privatnu praksu.

U okviru Euromedika postoje i Centar za kontinuiranu medicinsku edukaciju, Akademski savet i Centar za naučno-istraživačku delatnost, a ovaj zdravstveni sistem koristi najsavremeniju, sertifikovanu medicinsku opremu. Vlasnici Euromedika su sa kolegama doneli vrlo precizne standarde u poslovanju, s ciljem da budu zadovoljni korisnici, zaposleni i da to učini sistem održivim.

EWE Comp – Perica Čudić

www.ewe.rs

Elektroinženjer Perica Čudić osnovao je kompaniju EWE Comp 1995. godine, koja se u početku bavila izradom i servisiranjem računara. Preduzeće je kasnije postalo distributer računarskih komponenti i opreme, koje je uvozilo od velikih svetskih proizvođača i prodavalo na tržištu Srbije i regiona. Prateći razvoj tehnologija i potrebe tržišta, EWE Comp je postepeno širio svoju ponudu na potrošačku elektroniku, kućne aparate, sigurnosnu opremu i mobilne telefone. EWE Comp danas ima ugovore o distribuciji sa preko 50 vodećih svetskih proizvođača u pomenutim oblastima i pored Srbije, posluje u Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Kompanija je proširila svoje poslovanje na sistem integracije, servisne i usluge u oblasti razvoja softvera i industrijskog inženjeringa, a sve delatnosti će biti integrisane kroz holding EWE Group. Ovaj tehnološki koncern zapošljava skoro 500 ljudi i pored osnovnog poslovanja, nudi brojna poslovna rešenja: CRM, WMS, GIS, ERP, Assset manager, AML, Oblak Document Management sistem.

Extreme – Alan Albulj i Bojan Miljković

www.extreme.rs

Alan Albulj osnovao je softversku kompaniju Extreme 1996. godine, sa još dvojicom kolega sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu. Extreme je 2001. godine potpisao ugovor sa kompanijom Microsoft i postao vodeći distributer licenciranog softvera na domaćem tržištu.

Extreme danas posluje u dva segmenta koja se dopunjavaju – nudi licencirane softvere, kao što su Microsoft, ESET i Adobe i razvija softverska rešenja za uređenje i podršku poslovnim procesima.

Preduzeće je postalo posebno prepoznatljivo po svojim proizvodima za upravljanje odnosima sa klijentima (CRM) i za upravljanje dokumentima (DMS). Njihov softverski alat E-sekretarica za podršku celokupnom procesu preispitivanja ugovora prema utvrđenoj proceduri firme, Microsoft je uvrstio u svoju prodavnicu aplikacija. To je doprinelo da ova beogradska firma, koja trenutno radi sa oko 5.000 klijenata, postane još vidljivija na svetskom tržištu.

Bojan Miljković operativno rukovodi kompanijom od 2022. godine, dok je Alan Albulj sada strateški savetnik u preduzeću.

Frigomax – Vladan Čolić

www.frigomax.com

Vladan Čolić osnovao je kompaniju Frigomax 2004. godine, a od 2012. preduzeće je u potpunosti posvećeno razvoju proizvoda u oblasti komercijalnog i transportnog hlađenja. Preduzeće nudi rešenja za sve potrebe svojih kupaca, bilo da se radi o skladištenju najrazličitijih roba, preradi, tretmanu u procesima, hladnom transportu ili izlaganju i prodaji prehrambenih i drugih proizvoda u maloprodajnim objektima. Istovremeno, zaposleni u kompaniji Frigomax su iskusni profesionalci u svom poslu, dostupni za svaki vid podrške koji je neophodan kupcima.

Frigomax je u svojim pogonima uspešno razvio pionirski projekat – prvi transkritični CO2 rashladni sistem u Srbiji i regionu, koji je instaliran u Maxi supermarketu u Beogradu. Uporedo sa razvojem CO2 tehnologije, Frigomax je značajno unapredio i svoj proizvodni program agregata za hlađenje. Reč je o širokom spektru jedinstvenih rešenja, od mini sistema za samostalne rashladne komore i vitrine, preko agregata za supermarkete, do naprednih pogonskih agregata za mesnu i industriju prerade mleka.

Fush – Andrija Šajkaš

www.fush.rs

Kompanija FUSH je počela sa radom 2005. godine u Beogradu. Preduzeće je specijalizovano za proizvodnju visokokvalitetne sportske i druge odeće. Kompanija sarađuje sa poznatim svetskim brendovima i izvozi većinu svojih proizvoda u zemlje Evropske unije i Sjedinjene Američke Države. Njihov asortiman obuhvata potpuno prilagođena i personalizovana tekstilna rešenja, od početne ideje do gotovog proizvoda, uključujući sportsku opremu, promotivnu i modnu odeću.

FUSH ima proizvodne pogone u Beogradu i Oraovici, u blizini Grdelice. Moderna fabrika u Oraovici prostire se na oko 2.000 kvadratnih metara i opremljena je savremenom tehnologijom, uključujući solarne panele za energetsku efikasnost i sisteme za prečišćavanje otpadnih voda. Kompanija je član Sedex-a od februara 2024. godine, što potvrđuje njenu posvećenost odgovornom i održivom poslovanju. Pored toga, poseduju GOTS i GRS sertifikate, koji garantuju da su njihovi proizvodi izrađeni od organskih i recikliranih materijala.

Keramika Jovanović – Budimir Jovanović

www.keramikajovanovic.rs

Budimir Jovanović osnovao je preduzeće Keramika Jovanović 1994. godine u Zrenjaninu. Kompanija se u početku bavila veleprodajom građevinskog materijala, najviše crepa i opekarskih proizvoda, da bi kasnije proširila poslovanje na trgovinu keramičkim pločicama i opremom za kupatila. Keramika Jovanović je uspešno privatizovala preduzeća za proizvodnju građevinskog materijala Neimar i Termiku, kao i trgovinsko preduzeće Ogrev, čime je značajno unapredila svoje poslovanje.

Danas, Keramika Jovanović prodaje nekoliko hiljada artikala, zajedno sa firmama u sistemu zapošljava oko 400 ljudi i najprofitabilnija je u svojoj branši u Srbiji. Ima sopstvenu robnu marku, koju za njene potrebe izrađuju domaći proizvođači. Preduzeće ima svoje maloprodajne objekte u 14 gradova u Srbiji, a van zemlje distributivni centar i salon keramike u Bjeljini, koji funkcionišu kao zasebno pravno lice. Keramika Jovanović nabavlja keramičke pločice svih vrsta i veličina od mnoštva dobavljača širom sveta, od Italije, Španije, Turske, do Kine i Indije.

Mapa Architects – Predrag Milutinović

www.predragmilutinovic.com

Arhitekta Predrag Milutinović osnovao je arhitektonski studio MAPA Architects u Beogradu, koje pruža usluge arhitektonskog projektovanja i dizajna enterijera, kao i konsultantske usluge u oblasti razvoja investicija i upravljanja projektima. Kompanija zapošljava multidisciplinarni tim stručnjaka i najviše se bavi projektovanjem hotelskih i poslovnih objekata, rezidencijalnom arhitekturom i izradom master planova. Ovaj arhitektonski studio je autor više javnih objekata, individualnih, rezidencijalnih i kolektivnih stambenih objekata, industrijskih objekata i objekata specijalne namene.

Predrag Milutinović je stekao brojna priznanja za svoj rad u oblasti arhitekture i dizajna. Preduzeće MAPA Architects je dobilo više inostranih i domaćih nagrada a u svom radu angažuje i stručnjake iz ostalih srodnih grana kao spoljne konsultante.

New Energy Solutions – Miloš Colić

www.newenergy.rs

Preduzeće New Energy Solutions (NES) osnovano je 2012. godine i bavi se razvojem i implementacijom tehnologija u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Sa timom od preko 40 stručnjaka, NES nudi inovativna rešenja u razvoju, realizaciji i održavanju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Kompanija pruža sveobuhvatnu podršku u svim fazama projekata u oblasti energetike – od razvoja i upravljanja projektima, preko inženjeringa, do upravljanja imovinom i tehničkim održavanjem.

Preduzeće je ostvarilo zapažene rezultate na polju vetroenergetike, među kojima se izdvaja projekat vetroparka „Pupin“, koji je realizovan u rekordnom roku od tri godine, a izgrađen u periodu od 10 meseci, brže nego što je to pošlo za rukom i najiskusnijim međunarodnim timovima. Još jedan impresivan poduhvat je vetropark „Kovačica“. NES je u ovom projektu vodio izgradnju i pustio je vetropark u rad za svega 15 meseci, uključujući kompletnu infrastrukturu, iako realizacija ovakvih projekata obično traje duže od dve godine.

Payspot – Dubravka Bjekić

www.payspot.rs

PaySpot je domaća finansijska institucija osnovana 2015. godine, koja se bavi raznim vrstama platnih rešenja i transakcija novca. Od osnivanja do danas, sopstvenim IT resursima Payspot je razvio različita platna rešenja, digitalne kanale plaćanja, kao i sistem izdavanja i korišćenja vaučera i platnih kartica za elektronski novac.

Na preko 1.700 lokacija širom Srbije, PaySpot omogućava korisnicima brzo, jednostavno i pouzdano plaćanje računa u gotovom novcu, kao i slanje novca u zemlji i inostranstvu. Pravna lica mogu izvršiti uplate pazara i koristiti POS terminale za naplatu svojih usluga. Prateći inovacije i savremene finansijske trendove, Payspot danas omogućava najnovija rešenja za internet plaćanja, upotrebom platnih kartica Apple pay i Google pay, kao i korišćenje IPS QR koda. Sve to je moguće zahvaljujući timu od preko 150 zaposlenih, koji svakodnevno raste i razvija se.

Pinoles – Aleksandar Đorđević

www.pinoles.com

Aleksandar Đorđević je sa dvojicom partnera osnovao preduzeće Pinoles 1998. godine u Beogradu. Kompanija nudi proizvode i usluge za proizvodnju nameštaja i enterijera. Preduzeće se od početka bavilo i maloprodajom, sečenjem, proizvodnjom i veleprodajom, ali tokom poslednjih petnaestak godina firma se usmerila na razvoj distribucije od koje potiče 90% prihoda. Pre dve godine, zbog novih potreba tržišta, preduzeće se koncentrisalo na proizvodnju i prodaju komponenata nameštaja.

Pinoles danas ima 150 zeposlenih, sarađuje sa brojnim svetskim imenima iz ove industrije, u svojoj ponudi ima ogroman broj artikala koje neprekidno dopunjava inovativnim materijalima, uključujući i one koji su sačinjeni uz pomoć nanotehnologija. Pinolesovi kupci su proizvođači nameštaja, enterijeristi, mali stolari, arhitekte, hobisti. Preduzeće priprema novu proizvodnu liniju koja će biti potpuno digitalizovana i automatizovana. Sistem se zasniva na softveru i mašinama generacije 5.0. On će proizvođačima nameštaja značajno olakšati proces proizvodnje, od projektovanja, odabira materijala, dezena i funkcionalnosti, do montaže nameštaja.

Robins – Ivan Stanojlović

www.robins.rs

Preduzeće Robins iz Glibovca kod Smederevske Palanke posluje već 30 godina i trenutno je jedno od vodećih u Srbiji u industriji živinarstva. Kompanija se bavi proizvodnjom jednodnevnih tovnih pilića i jaja. Preduzeće na domaćem tržištu izdvajaju veliki kapaciteti za proizvodnju i napredne tehnologije. Robins u svojoj inkubatorskoj stanici proizvodi 25 miliona tovnih pilića godišnje, koristeći najsavremeniju tehnologiju koja poboljšava kvalitet i osobine pilića. Kompanija svojim kupcima isporučuje jednodnevne piliće sopstvenim vozilima, koja su opremljena svim neophodnim sistemima za prevoz ove robe.

Robins nudi i besplatnu tehničku podršku, pomažući poljoprivrednicima širom Srbije da poboljšaju proizvodnju. Kompanija organizuje Poultry Business Forum, najveći događaj u živinarskoj industriji, koji okuplja domaće i strane stručnjake i preduzetnike.

SIGOC – Dimitrije Ročkomanović

www.sigoc.com

SIGOC je porodična kompanija osnovana 1990. godine. Počela je kao inženjerska firma, a danas se bavi razvojem i upravljanjem POS Fleet Management sistemima. Preduzeće se specijalizovalo za održavanje, skladištenje i transport rashladnih vitrina, točilica, vending i kafe aparata, kao i POS displeja, suncobrana i sličnih uređaja. Pored toga, SIGOC se bavi distribucijom staklene ambalaže i pribora za ugostiteljske objekte.

Kompanija nudi i proizvode iz oblasti građevinske galanterije, uključujući ograde, metalne žardinjere, gelendere, podkonstrukcije za solarne panele, duple podove i lake objekte. SIGOC pruža i usluge obrade metala prema specifičnim zahtevima svojih klijenata. Sa poslovnim centrima u Šimanovcima, Čačku, Nišu, Smederevskoj Palanci i Podgorici, SIGOC uspešno pokriva tržište Balkana i izvozi svoje proizvode u zemlje Evropske unije.

Stanić Arilje – Saša Stanić

www.stanic.co.rs

Porodica Stanić počela je sa proizvodnjom malina 1979. godine. Preduzeće Stanić Arilje danas zapošljava 400 ljudi u četiri sertifikovane fabrike i raspolaže ukupnim skladišnim kapacitetom od 22.000 tona. Kompanija poseduje i sopstvenu laboratoriju za proces akreditacije i preduzeće za transport. Trenutno više od 60% robe sami dopremaju do krajnjih kupaca.

Stanići imaju devet hladnjača, što omogućava brzu i efikasnu preradu malina. Godišnje prodaju između 20.000 i 22.000 tona voća, od čega su između 15.000 i 18.000 tona maline. Voće najviše izvoze u Nemačku, Francusku, a značajna su im i tržišta Argentine, Urugvaja, kao i Amerika, Kanada, Velika Britanija, Austrija, Belgija i Holandija. Porodica Stanić je izgradila fabriku za voćne kaše u partnerstvu sa mađarskom firmom Hodler (H&S). Pored toga, razvijaju liniju za proizvodnju voćnih džemova, koristeći najsavremeniju tehnologiju, a najveći deo završi u konditorskim proizvodima na domaćem tržištu. Preduzeće Stanić Arilje je najveći dobavljač firmama kao što su Nutrino Lab, Polimark, Frikom i Podravka.

Studio Present – Andor Koza i Aleksandar Boroš Gyevi

www.studiopresent.com

Studio Present je digitalna agencija sa sedištem u Subotici, osnovana 2009. godine. Kompanija je usmerena na razvoj inovativnih digitalnih rešenja koja su u potpunosti prilagođena potrebama njenih klijenata. Pruža širok spektar usluga, uključujući web dizajn, programiranje, hosting, internet marketing i SEO optimizaciju. Studio Present je izgradio reputaciju zasnovanu na stručnosti i posvećenosti i zapošljava više od 65 ljudi u kancelarijama u Srbiji, Nemačkoj i Mađarskoj.

Studio Present je razvio inovativni sistem za automatizaciju doma – PIERRE Smart Home Solution, koji omogućava upravljanje uređajima u različitim objektima putem pametnih tehnologija. Najveća prednost sistema je u tome to što kompanija razvija i hardver i softver, čime pruža bolju kontrolu nad kvalitetom i funkcionalnošću proizvoda. Sistem je integrisan u jednu aplikaciju, što ga čini jednostavnim za korisnike. Inovacija su bežična rešenja, gde se različiti uređaji, poput pametnih roletni i senzora, bežično povezuju.

TRI O – Saša Orlović, Aleksandra Orlović Ljamić, Katarina Petković

www.tri-o.rs

Kompaniju TRI O osnovao je Saša Orlović sa suprugom Natašom i bratom Nebojšom 1991. godine. Preduzeće je počelo kao mala gvožđara, a danas je to trgovinski lanac sa 33 prodavnice širom Srbije i 320 zaposlenih. Pored Saše Orlovića, ovim velikim sistemom uspešno upravljaju i njegove ćerke Aleksandra i Katarina, a cilj porodične firme je da svake godine otvori pet novih lokala širom Srbije.

TRI O nudi preko 25.000 artikala, a asortiman obuhvata sve što je potrebno za dom i vrt, uključujući belu tehniku, električne i ručne alate, baštenski nameštaj, građevinski materijal kao i rasvetu i elektroopremu. Preduzeće se izdvaja na tržištu po optimalnom odnosu cene i kvaliteta. TRI O razvija sopstvenu robnu marku Nexsas, koja ima oko 3.000 proizvoda, organizovanih u 40 robnih grupa. Kompanija je uspešno lansirala brendove OKI i MAG. TRI O je nedavno potpisao ugovor sa kineskom kompanijom MBO, trećim najvećim proizvođačem klima uređaja u Kini, i tako postao ekskluzivni distributer njihovih proizvoda za srpsko tržište.

Uniqueform – Vera Stojanović

www.uniqueform.rs

Uniqueform je kompanija sa preko 15 godina iskustva u dizajnu i proizvodnji tekstilnih proizvoda, korporativnih i radnih uniformi, kao i uvozu i brendiranju promotivnih i korporativnih poklona. Poverenje vodećih klijenata u Srbiji i regionu stekla je na osnovu dugoročne uspešne saradnje, koja se temelji na profesionalizmu i posvećenosti. Kompanija je u potpunosti usmerena na potrebe svojih klijenata, poštovanje rokova i isporuku visokokvalitetnih proizvoda.

Preduzeće je prošle godine pokrenulo i novi brend – Nutrifit, zasnovan na zdravoj ishrani. U ponudi su trenutno testenine bez glutena, bez ugljenih hidrata i sa samo pet kalorija na 100 grama, što je manje kalorija nego što sadrži zelena salata. Ovakav sastav je moguć zato što se brašno za proizvodnju Nutrifit testenina dobija mlevenjem korena biljke širataki (ili konjac). Koren se sastoji isključivo od vlakana koji odlično apsorbuju vodu, te kada se pomeša sa vodom, dobija se smesa od tri odsto brašna i 97 odsto vode.

Vemax Pharma – Vladimir Krstić

www.vemaxpharma.rs

Kompaniju Vemax Pharma osnovala su trojica partnera 2018. godine u Beogradu, posle dugogodišnjeg radnog iskustva u farmaceutskim kompanijama. Vemax Pharma je jedna od najbrže rastućih kompanija u farmaceutskoj industriji na Zapadnom Balkanu, koja je postala prepoznatljiva po inovativnim, visokokvalitetnim proizvodima i stručnom marketingu.

Pored insistiranja na znanju i stručnosti, u kompaniji se posebna pažnja poklanja odabiru lekova, medicinskih sredstava i dijetetskih suplemenata koji se distribuiraju u saradnji sa stručnom javnošću – lekarima i farmaceutima. Preduzeće neguje timski rad i dobru radnu atmosferu, uz stalno unapređenje znanja i veština zaposlenih.

Kompanija danas sve veću pažnju poklanja razvoju sopstvenih proizvoda iz oblasti neurologije, reumatologije, ortopedije, ali i interne medicine, pedijatrije, ginekologije i urologije. Vemax Pharma u svojoj ponudi ima više od 50 proizvoda, od kojih trećinu plasira pod sopstvenim brendom. Dijetetski suplementi predstavljaju najznačajniji segment, sa preko 50% učešća u prometu, posebno u oblasti neuropatija.

VF Holding – Jovan Vujasinović

www.vfholding.rs

VF Holding je konsalting i investiciona kompanija koja posluje u oblastima energetike, informacionih tehnologija i veštačke inteligencije, nekretnina i agrobiznisa. Prepoznajući značaj pametnih sistema za upravljanje energijom u domaćinstvima i industriji, ova kompanija iza sebe ima veliki broj implementiranih inovativnih rešenja u ovoj oblasti. VF Holding aktivno radi na integraciji veštačke inteligencije u svoje sisteme s ciljem da napravi svetski konkurentna rešenja.

Preduzeće svojim uslugama usmerava kompanije da usvoje ESG prakse i ispune sve zahtevnije standarde održivog poslovanja, a takođe im pomaže da ispune CBAM regulativu.
VF Holding trenutno radi na pretvaranju Osnovne škole „Stanko Marić“ u Ugrinovcima u prvi energetski nezavisan i ekološki održiv obrazovni objekat u Srbiji. Projekat obuhvata zamenu zastarelih kotlova toplotnim pumpama i instalaciju solarne elektrane, čime će se eliminisati trenutna potrošnja od 80 tona fosilnih goriva godišnje.

Xylon – Almir Krdžović

www.xylon.rs

Braća Almir i Ćamil Krdžović osnovali su preduzeće Xylon 1995. godine u Beogradu. Kompanija se bavi proizvodnjom kućnog i kancelarijskog nameštaja, a na tržištu je postala prepoznatljiva po dizajniranju i izradi dečijih soba. Dobitnik je brojnih nagrada „Zlatni ključ“ , koje je osvojila na sajmovima nameštaja.

Xylon je usmeren na dizajn i opremanje privatnih enterijera, ali i poslovnih objekata. Proizvodi kuhinje, plakare, klub stolove, komode, biblioteke, krevete, trpezarijske stolove, dečiji nameštaj i druge komade nameštaja. Klijenti imaju mogućnost da odaberu vrste materijala, boju i dezen. Kompanija razvija proizvode koji prate savremeni način života, čime kombinuje estetiku sa praktičnošću, odgovarajući na potrebe modernih korisnika.

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Zašto se argentinskom predsedniku drma stolica?

by bifadmin 19. март 2025.

Argentinski predsednik Havier Milei suočava se sa potencijalnim impičmentom ali i mogućim pravnim posledicama jer je promovisao prevaru sa kriptovalutama na svojim društvenim mrežama.

Da podsetimo, Milei je 14. februara jednom objavom na mreži X uticao na brz rast nove kriptovalute $Libra. Njena vrednost je posle toga znatno skočila a potom je oštro pala. Posledica svih tih događaja su bili ozbiljni finansijski gubici ljudi koji su poneseni slavom pomenute kriptovalute olako investirali u nju.

Mimkoin $Libru inače je kreirao američki građanin Hajden Mark Dejvis za kojem bi uskoro mogla biti izdata i Interpolova poternica koju su inicirali argentinski pravnici. Pošto je pustio na tržište ovu kriptovalutu Dejvis je zamolio Mileija da je promoviše na Dan zaljubljenih. On je to i učinio i $Libra je uskoro dostigla tržištnu vrednost od 4,5 milijardi dolara a potom je pala na 18 miliona. Za to vreme više od 10.000 investitora u nju izgubilo je oko 250 miliona dolara. No, Dejvis se nije našao među njima, jer je pre pada vrednosti prodao svoje kriptovalute i zaradio 100 miliona dolara.

Tvorac kriptovalute već imao slične poduhvate

Najgore od svega je što mu to nije prvi put da radi ovako nešto – sličnu šemu napravio je povodom stupanja na dužnost Donalda Trampa. Naime, u januaru ove godine kreirao je mimkoin $Melania izazivajući zabunu na tržištu da iza njega stoji prva dama SAD. Ljudi su u to poverovali jer je njen muž veliki zagovornik kriptovaluta. Međutim, ispostavilo se da su bili dovedeni u zabludu, odnosno da Melanija Tramp nema nikakve veze sa tom kriptovalutom, i na kraju je $Melania završila isto kao i $Libra, survavši se u provaliju na tržištu kriptovaluta.

Pošto je sve navedeno isplivalo u javnost Milei se izvinio i obrisao sporni tvit na mreži X. No, već je bilo kasno za kajanje jer je nekoliko argentinskih advokata podnelo krivične prijave protiv njega optužujući ga da je učestvovao u udruživanju radi činjenja prevare. Upitan od strane novinara zašto je uopšte promovisao $Libru, argentinski predsednik je rekao da je nije promovisao nego je samo pisao o njoj zato što je on veliki tehnološki optimista, kao i zato što „mi je ovo predloženo kao pomoć u finansiranju argentinskih projekata“.

Foto: Vox Espana, Wikipedia 

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Money Meetup: Žene i novac – kako do veće finansijske sigurnosti?

by bifadmin 19. март 2025.

Osmi Money Meetup, koji je Erste Banka organizovala u saradnji sa Centrom za finansijsku edukaciju i osnaživanje (CEFIN), održan je u okviru Svetske nedelje novca, globalne inicijative posvećene podizanju finansijske pismenosti i razvoju preduzetničkih veština.

Ovogodišnji Money Meetup, sa temom „Žene i novac“, okupio je u ICT Hub-u ekspertkinje, preduzetnice i liderke iz različitih oblasti kako bi razgovarale o ekonomskim izazovima s kojima se žene suočavaju danas.

Događaj je obuhvatio dva panela, svaki sa fokusom na različite aspekte finansijskog osnaživanja žena. Prvi panel, pod nazivom „Kako da novac bude i ženskog roda?“, dotakao se pitanja neplaćenog rada žena, nasleđivanja i ekonomskih izazova s kojima se žene susreću u svakodnevnom životu. Moderatorka panela, Marija Mutić, direktorka Direkcije komunikacija Erste Banke, razgovarala je o ovim temama sa Milanom Rikanović, direktorkom kancelarije UN Women u Srbiji, i Jelenom Ružić, predsednicom Ženskog udruženja Kolubarskog okruga. Takođe, učesnice su diskutovale o razlikama u finansijskoj pismenosti i navikama između žena i muškaraca, analizirajući uzroke tih razlika i načine za njihovo prevazilaženje.

„Finansijska pismenost nije samo sposobnost upravljanja kućnim budžetom – ona podrazumeva i planiranje dugoročne sigurnosti kroz ulaganja, penziono planiranje i odgovorno zaduživanje. Razumeti novac znači razumeti sopstvene mogućnosti i graditi stabilnu budućnost, a važno je da osnažimo žene u donošenju finansijskih odluka,“ istakla je Marija Mutić.

Drugi panel, „Žene: finansijski nezavisne i samostalne!“, fokusirao se na važnost pravovremenog savetovanja devojčica prilikom izbora obrazovanja i karijere, kao i na izazove u preduzetništvu i neravnopravnu zastupljenost žena u visoko plaćenim profesijama. Sonja Konakov Svirčev, menadžerka za društveno odgovorno poslovanje, diverzitet i inkluziju Erste Banke, razgovarala je sa Sonjom Dakić, preduzetnicom i mentorkom programa „Živi, Radi, Voli“, Zojom Kukić, preduzetnicom, i Karolinom Herbut, finansijskom edukatorkom.

„Finansijska nezavisnost počinje sa znanjem i samopouzdanjem. Zato je ključno da od malih nogu devojčice ohrabrujemo da biraju karijere koje im mogu doneti nezavisnost, stabilnost i razvoj. Takođe, važno je da osnažimo preduzetnički duh među ženama i pružimo im podršku u suočavanju sa izazovima poslovnog sveta,“ naglasila je Sonja Konakov Svirčev.

Osmi Money Meetup je potvrdio da je dijalog o finansijskoj ravnopravnosti i ekonomskoj osnaženosti žena ključan korak ka stvaranju boljeg i inkluzivnijeg društva. Erste Banka će nastaviti da podržava inicijative koje doprinose edukaciji i unapređenju finansijske pismenosti u Srbiji, a još 2018. godine pokrenula je Program finansijske edukacije – #ErsteZnali sa željom da svi građani, od najmlađih do najstarijih donose zdravije finansijske odluke.

Svetska nedelja novca – globalna inicijativa koju pokreću Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Međunarodni pokret za finansijsku edukaciju dece i omladine (CYFI) – svake godine skreće pažnju na važnost finansijske pismenosti kao ključnog faktora ekonomske sigurnosti. Erste Banka, kroz svoje programe edukacije i osnaživanja, već godinama radi na unapređenju finansijske pismenosti u Srbiji, sa posebnim fokusom na žene, koje se i dalje suočavaju sa izazovima poput nižih primanja, neplaćenog rada i nedovoljne zastupljenosti u investicionim i preduzetničkim tokovima. Zato je ovogodišnji Money Meetup bio prilika da se kroz otvoreni dijalog sa stručnjakinjama i preduzetnicama razmotre načini za prevazilaženje tih prepreka i stvaranje ravnopravnijih ekonomskih uslova za žene.

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koja prava ima radnik ukoliko dobije otkaz?

by bifadmin 19. март 2025.

Od februara ove godine važe nove, veće osnovice dnevne novčane naknade za nezaposlene kao i najviši i najniži iznos ove naknade. Novi iznosi su usklađeni sa godišnjom inflacijom, a mi smo se detaljno bavili uslovima za prijavljivanje na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje i koja prava ima neko ko dobije otkaz, piše Blic Biznis.

Da bi se ostvarilo pravo na novčanu naknadu iz nadležnosti Nacionalne službe za zapošljavanje, potrebno je da kumulativno bude ispunjeno nekoliko uslova:

da je lice steklo status nezaposlenog prijavljivanjem na evidenciju nezaposlenih kod Nacionalne službe i da je podnelo zahtev u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka osiguranja, kako bi se pravo ostvarilo u punom obimu;

da je nezaposleni ostvario minimalni staž osiguranja od 12 meseci neprekidno ili 12 meseci sa prekidima u poslednjih 18 meseci, u skladu sa odredbom člana 66. Zakona;

da je razlog prestanka radnog odnosa, odnosno prestanka osiguranja predviđen odredbom člana 67. Zakona kao osnov za priznavanje prava na novčanu naknadu (pre svega da je radni odnos prestao bez krivice i volje zaposlenog).

Pravo na novčanu naknadu je pravo iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti, ostvaruje se isključivo na lični zahtev, a prvostepeni organ koji odlučuje o zahtevu je filijala Nacionalne službe u kojoj je nezaposleni uveden u evidenciju i kojoj je podneo zahtev, rekli su u odgovoru za „Blic Biznis“ iz Nacionalne službe za zapošljavanje.

Najniža i najveća novčana naknada

Prema njihovim rečima, visina novčane naknade zavisi od iznosa ukupne zarade, odnosno naknade zarade, plate, odnosno naknade plate, osnovice osiguranja i visine ugovorene naknade u poslednjih 12 meseci koji prethode mesecu u kome je prestao radni odnos, odnosno prestalo osiguranje. Iznos novčane naknade usklađuje se u januaru svake godine sa početkom primene od 01. februara tekuće godine.

Trenutno najniži iznos novčane naknade je 31.503 dinara, a po umanjenju za iznose doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i za zdravstveno osiguranje isplaćuje se 20.697,47 dinara. Najviši iznos novčane naknade je 73.029 dinara „bruto“, a isplaćuje se 47.980,05 po umanjenju za pripadajuće doprinose.

Dužina isplatnog perioda zavisi od dužine staža osiguranja za slučaj nezaposlenosti i može biti priznata u sledećem trajanju:

3 meseca, ako ima staž osiguranja od 1 do 5 godina;
6 meseci, ako ima staž osiguranja od 5 do 15 godina;
9 meseci, ako ima staž osiguranja od 15 do 25 godina;
12 meseci, ako ima staž osiguranja duži od 25 godina staža;

Šta se dešava ako je prestalo ili isteklo pravo na novčanu naknadu

Godinom staža osiguranja, smatra se navršenih 12 meseci za koje je obveznik doprinosa bio obavezno osiguran, objašnjavaju nam iz NSZ.

Izuzetno, novčana naknada pripada nezaposlenom u trajanju od 24 meseca, ukoliko nezaposlenom do ispunjavanja prvog uslova za ostvarivanje prava na penziju, u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, nedostaje do dve godine.

Nezaposleni kome je prestalo ili isteklo pravo na novčanu naknadu, može ponovo da ostvari ovo pravo, ako ispuni sve zakonom propisane uslove, s tim da se u staž osiguranja ne uračunava staž za koji je već ostvario novčanu naknadu. Ako je to za nezaposlenog povoljnije, a pravo iz prethodne nezaposlenosti nije u celosti iskorišćeno zbog zasnivanja radnog odnosa ili započinjanja osiguranja po drugom osnovu, nezaposlenom se može nastaviti pravo na novčanu naknadu za preostalo vreme i u iznosu utvrđenom tim rešenjem.

„Korisnik novčane naknade dužan je da se lično javlja Nacionalnoj službi za zapošljavanje svakih 30 dana, kao i da obavesti Nacionalnu službu u roku od pet dana o svakoj promeni koja je uslov ili osnov za sticanje, ostvarivanje ili prestanak prava na novčanu naknadu“, ističu nam iz NSZ.

Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixabay

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Milenijum osiguranje na Salonu automobila – popusti i pokloni uz Kasko osiguranje

by bifadmin 19. март 2025.

Milenijum osiguranje će i ove godine, tradicionalno, učestvovati na 56. Međunarodnom salonu automobila, koji će se održati od 20. do 26. marta 2025. godine na Beogradskom sajmu.

Tokom trajanja Salona automobila, svi posetioci koji kupe Kasko polisu Milenijum osiguranja na našem štandu, dobiće popust od 20%. Takođe, uz kupljenu Kasko polisu, moći će da izaberu i jedan od korisnih poklona svakom vozaču. To su:

• mali set alata za automobil i domaćinstvo,
• mini kompresor za gume ili
• protivpožarni aparat za vozilo.

Uz to, svako ko na štandu Milenijum osiguranja bude uzeo ponudu za Kasko osiguranje, popust od 20% moći će da iskoristiti do 30. aprila 2025. godine, ili za kupovinu drugog osiguranja Milenijum osiguranja do navedenog roka (važi za sva osiguranja, osim za osiguranje od autoodgovornosti).

Važno je napomenuti da naša polisa Kasko osiguranja obuhvata pokriće sledećih glavnih rizika: saobraćajne nezgode ili oštećenje na parkingu, pad ili udarac nekog predmeta, krađu, požar ili eksploziju, kao i vremenske nepogode.

Kao posebnu atrakciju za posetioce Salona automobila, Milenijum osiguranje je na svom štandu omogućilo zainteresovanima da probaju simulator vožnje sa VR (virtuelna realnost) naočarama.

Na štandu Milenijum osiguranja posetioci Salona automobila moći će da dobiju sve potrebne informacije u vezi sa osiguranjem svog ljubimca na točkovima, pogodnostima i prednostima Kasko osiguranja. Za najznatiželjnije posetioce organizovaćemo i mali kviz. Svi koji tačno odgovore na pitanja u vezi sa Kasko osiguranjem dobiće simbolične poklone.

 

 

 

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

MOL otkrio novo naftno polje u zapadnoj Mađarskoj

by bifadmin 19. март 2025.

Kompanija MOL otkrila je novo naftno polje u blizini Somogysamsona, u zapadnoj Mađarskoj. Tokom istražnog bušenja sprovedenog u decembru prošle godine, nafta je pronađena na dubini od 1.250 metara. Prema dosadašnjim analizama, nova bušotina u okviru naftnog polja Somogysámson može dnevno proizvoditi 1.200 barela nafte.

Zsombor Marton, izvršni potpredsednik MOL Group za istraživanje i proizvodnju, izjavio je:

„Ponosan sam što mogu da objavim da smo, nakon uspešnih istraživanja u prethodnim godinama, ponovo otkrili naftno polje – ovoga puta u regionu Transdanubije, gde smo poslednji put pronašli naftu pre više od decenije. Posebno je značajno što se ovo otkriće dogodilo u koncesionom području Bazakerettye, koje ima gotovo 100-godišnju tradiciju naftne industrije. To potvrđuje da Mađarska i dalje ima neiskorišćen potencijal u istraživanju ugljovodonika. Neprestano otkrivamo nova nalazišta i dodatno jačamo energetsku sigurnost zemlje. Sa naftnim poljima u Vecsésu i Turi, kao i gasnim nalazištima u istočnoj Mađarskoj, dostigli smo petogodišnji vrhunac u domaćoj proizvodnji.“

Dr Gyorgy Bacsa, operativni direktor MOL Mađarska, dodao je:

„Mađarska se kao kontinentalna zemlja oslanja na naftovode i posrednike u snabdevanju naftom. Jasno je da moramo smanjiti zavisnost od uvoza na sve moguće načine. Nastavićemo sa ulaganjima i učiniti sve što je u našoj moći da održimo, pa čak i povećamo domaću proizvodnju.“

Bušenje nove bušotine Som-8 na naftnom polju Somogysamson započeto je 25. novembra 2024. godine, a završeno za Božić, nakon 33 dana rada. Na osnovu testova sprovedenih do marta 2025. godine, potvrđeno je da bušotina može dnevno proizvoditi 1.200 barela nafte, koja se kamionima transportuje do rafinerije Dunav u Sasalombati.

Ovo novo otkriće dodatno će doprineti energetskoj sigurnosti zemlje. MOL ima ambiciozne investicione planove u oblasti istraživanja i proizvodnje, a u narednih pet godina planira ulaganje od oko 150 milijardi forinti u proizvodnju nafte i prirodnog gasa u Mađarskoj.

MOL je najveći proizvođač ugljovodonika u Mađarskoj, sa skoro 1.300 aktivnih naftnih i gasnih bušotina. Tokom 2024. godine, kompanija je obezbedila 47% domaće proizvodnje sirove nafte (skoro 600 hiljada tona) i 90% prirodnog gasa (skoro 1,5 milijardi kubnih metara). Mađarska je trenutno najznačajnija zemlja u okviru proizvodnog portfelja MOL Group, sa oko 39% ukupne proizvodnje.

Proizvodnja nafte iz bušotine Som-8 iznosi oko 1.200 barela dnevno, što čini približno 1% ukupne proizvodnje MOL Group.

MOL Group poseduje naftne i gasne istraživačke i proizvodne kapacitete u devet zemalja, dok se proizvodnja trenutno odvija u osam zemalja. Tokom 2024. godine, kompanija je dnevno proizvodila u proseku 93.800 barela ekvivalenta nafte. Kako bi održao proizvodni nivo od najmanje 90.000 barela dnevno u narednih pet godina, što je cilj postavljen ažuriranom strategijom „SHAPE TOMORROW“, MOL planira dalje jačanje međunarodnog portfolia i nastavlja sa razvojem strateških partnerstava. U tom kontekstu, kompanija je nedavno potpisala sporazume o saradnji sa nacionalnim naftnim kompanijama Kazahstana (KazMunayGas), Azerbejdžana (SOCAR) i Turske (Turkish Petroleum).

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kojih pet trendova će oblikovati obrazovnje ove godine

by bifadmin 19. март 2025.

Kako sve više ulazimo u 2025. obrazovanje se nalazi na raskršću brzog tehnološkog napretka, društvenih promena i stalnih nastojanja da se osnaže svi učenici. Izazovi i prilike pred nama zahtevaju hrabre korake, kreativno razmišljanje i saradnju.

Na osnovu ključnih trendova koji su se pojavili tokom 2024. pet važnih tema će verovatno oblikovati obrazovni pejzaž ove godine.

Od beta verzije do uticaja: Napredak AI u obrazovanju

U 2025. veštačka inteligencija prelazi iz eksperimentalne faze u potpuno razvijene alate koji preoblikuju iskustvo u učionici. Obećanje AI nije samo u ubrzanju procesa, već u njihovom poboljšanju. Istraživanja NCEE i drugih institucija pokazuju da kolektivna efikasnost nastavnika značajno utiče na učenje učenika. Najmoćnije inovacije AI u obrazovanju neće zameniti nastavnike, već će ih podržati i unaprediti njihovu ulogu.

Dok su se rane primene AI fokusirale na efikasnost – pojednostavljenje ocenjivanja i planiranja nastave – naredna godina će verovatno doneti dublju implementaciju alata osmišljenih za autentičnu saradnju između nastavnika i veštačke inteligencije. Ove inovacije nastavnicima ne pružaju samo podršku, već im daju pravu autonomiju i glas, omogućavajući im da pomeraju granice pedagogije, usavrše svoje veštine i istražuju nove pristupe učenju.

Kako se primena veštačke inteligencije budu širila iz pilot projekata, beta testiranja i malih eksperimenata u širu praksu, u prvi plan dolaze ključna pitanja: Kako možemo u potpunosti otključati potencijal AI, a da pri tome ostane usmeren na ljudske odnose i proces učenja? Koliko daleko možemo ići u razvoju AI alata koji unapređuju nastavničku profesiju? Pred nama je godina u kojoj će lideri donositi promišljene i informisane odluke kako bi odgovorili na ova pitanja.

Iskorišćavanje moći ekosistema učenja

Granice između formalnog i neformalnog obrazovanja postaju sve nejasnije, a 2025. donosi priliku da u potpunosti prigrlimo ekosisteme učenja koji povezuju škole, zajednice i šire društvo. Ovi ekosistemi okupljaju ljude i institucije radi podrške mladima, proširujući koncept gde i kako učenje može da se odvija, dok istovremeno omogućavaju ciljanu podršku za razvoj osnovnih veština i stvaranje ubrzanih prilika za napredovanje.

Od inicijative The Enough Initiative u Merilendu – moćnog primera zajedničkih napora pod vođstvom državnih lidera – do lokalnih partnerstava između škola i mreže društvenih organizacija u gradovima poput Njuporta (Roud Ajlend), Kolumbusa (Ohajo), Memfisa (Tenesi) i mnogih drugih, ovi pristupi usmereni na učenike pokazuju snagu kolektivne akcije i način na koji „duboko učenje“ može biti angažovano i zabavno za učenike.

Razlika između formalnog i neformalnog obrazovanja se redefiniše kroz partnerstva koja povezuju školsko i vanškolsko učenje sa drugim akterima u zajednici – poput urbanih farmi, naučnih nevladinih organizacija, parkova i preduzeća. Ovakve inicijative otvaraju vrata škola za servisno učenje, integrisano u školski dan, gde pojedinačni razredi ili čitave generacije identifikuju i rešavaju probleme u svojim zajednicama. Kreativne radionice u bibliotekama i lokalnim centrima podstiču mlade da upotrebe svoju kreativnost na nove načine, razvijajući ključne veštine budućnosti, poput kritičkog mišljenja i rešavanja problema.

Ideja školovanja se širi – ne samo u pogledu mesta na kojem se odvija, već i u pogledu metoda, sadržaja i načina na koji se učenje prepoznaje i vrednuje.

Uključivanje spoljnih organizacija i institucija u akademske puteve učenika donosi moćne benefite mladima. Takođe, pruža priliku da se uloga nastavnika preispita, redefiniše i unapredi, stvarajući bogatija i raznovrsnija okruženja za učenje i podučavanje. Povezivanjem resursa škola i zajednica, pristup ekosistema učenja može kreirati okruženje u kojem svaki učenik ima širok spektar izbora, prilika i podrške potrebne za akademski uspeh i lični razvoj.

Regioni u usponu: Obrazovanje kao pokretač ekonomije

Širom sveta, regioni transformišu obrazovanje u ekonomski motor, usklađujući škole, preduzeća i zajednice kako bi podstakli zajednički prosperitet. Regionalni centri talenata postaju ključni pokretači ekonomskog razvoja. To je dinamika koja se pojavila pre nekoliko godina. Ona će se verovatno dodatno ubrzati u 2025. i narednim godinama. Regionalne alijanse, rešenja i strategije omogućavaju rešavanje lokalnih izazova, jačanje globalne konkurentnosti, povećanje ekonomske otpornosti i dugoročan prosperitet.

U ovim regionalnim strategijama, državne i lokalne vlasti rade ruku pod ruku sa poslovnim i industrijskim liderima kako bi izgradili snažna partnerstva. Zajedno rade na usklađivanju regulatornih okvira i zahteva tržišta rada, prilagođavanju nastavnih planova i priznavanju nastavničkih kvalifikacija širom granica.

Ove inicijative pomažu u smanjenju nedostatka radne snage, omogućavaju razmene nastavnika i povećavaju spremnost radne snage. Na primer, regionalne mreže za profesionalni razvoj i programi za izgradnju institucionalnih kapaciteta poboljšali su obrazovne rezultate u zemljama u razvoju. Stvaraju lokalne baze kvalifikovanih radnika i smanjujući potrebu za angažovanjem stručnjaka iz inostranstva.

Pojava regionalnih centara talenata, prilagođenih lokalnim industrijama i prednostima, omogućava obrazovnim sistemima da se specijalizuju dok istovremeno sarađuju. Ova saradnja smanjuje nedostatak veština i jača ekonomsku otpornost na lokalnom i državnom nivou. Tehnologija igra ključnu ulogu u ovom procesu, omogućavajući kombinovano učenje koje spaja nastavu u učionici sa stručnošću iz regionalnih centara.

Korišćenjem zajedničkih resursa, ovi modeli mogu doneti korist širokom spektru geografskih područja, od urbanih do ruralnih. Mogu smanjiti troškove što je posebno važno za resursno ograničene oblasti. I istovremeno osigurati da učenici steknu globalno relevantne veštine.

U 2025. godini, ključno pitanje je kako izgraditi sisteme u kojima svi sektori napreduju zajedno, uz poštovanje jedinstvenih lokalnih konteksta. Obrazovanje mora preuzeti vodeću ulogu u pokretanju ekonomija i stvaranju prilika za sve.

Mladi kao saveznici u transformaciji

Tokom 2024. naglašavali smo angažman učenika, njihovu ulogu u zagovaranju promena i preuzimanju inicijative. Ove godine, fokus se pomera ka prepoznavanju mladih kao pravih partnera u transformaciji obrazovanja. U učionicama i zajednicama, učenici sve više preuzimaju aktivnu ulogu. Ne samo kao učesnici, već i kao pronalazači rešenja za složene probleme. Njihovi uvidi i liderstvo mogu pomoći školama da se suoče s dugotrajnim izazovima. Od redefinisanja obrazovnih i profesionalnih puteva do rešavanja pitanja mentalnog zdravlja i blagostanja.

Mladi donose kreativnost, iskrenu želju za razumevanjem i snažan osećaj hitnosti u rešavanju problema.

Ulaganjem u njih i njihov razvoj kao ko-kreatora, oni postaju nezamenjivi saveznici u oblikovanju obrazovanja spremnog za budućnost. Opremljeni pravim alatima i platformama, učenici mogu aktivno doprineti pronalaženju rešenja za sadašnje i buduće izazove, otključavajući svoj puni potencijal kao partneri u oblikovanju obrazovnog sistema, škola i čitavih zajednica.

Štaviše, ovakav pristup donosi dodatnu prednost – stvaranje budućih lidera. Angažovanjem mladih kao aktivnih ko-kreatora i onih koji rešavaju probleme, učenici preuzimaju značajne uloge u kreiranju rešenja. Ovo iskustvo ih priprema da jednog dana vode inicijative koje će jačati škole, zajednice i šire društvo.

Razvijanje stvarnih veština i učenja tokom života

Radna snaga budućnosti zahteva moderne veštine – a obrazovanje mora ići u korak s tim promenama. Uspeh u svetu koji se brzo menja zahteva posvećenost učenju tokom celog života i sposobnost prilagođavanja. U godini pred nama, škole će ubrzati napore u izgradnji značajnih obrazovnih puteva koji pripremaju učenike za život nakon diplomiranja. Ovi putevi ne samo da pomažu učenicima da otkriju svoje strasti, već ih i osposobljavaju za samostalno učenje i snalaženje u različitim okruženjima.

Današnje obrazovanje sve više integriše učenje povezano s karijerom kroz nove oblike praksi, međusektorske prilike za učenje i pristup učenju tokom celog života. Srednja škola postaje mesto gde mladi učestvuju u radnom iskustvu, stiču vredne sertifikate i lakše prelaze u značajne profesionalne karijere. Škole sve više prepoznaju da moraju pripremati učenike za svet u kojem se priroda posla neprestano menja, a duži životni vek zahteva stalno unapređenje veština.

Ono što dolazi nije tradicionalna stručna obuka kakvu smo poznavali, već razvoj otpornosti i prilagodljivog načina razmišljanja. Cilj je stvoriti učenike koji će se uspešno snalaziti u dinamičnim radnim okruženjima i kontinuirano razvijati u svetu koji se neprestano menja.

Krojimo svetliju budućnost obrazovanja u 2025

Trendovi navedeni ovde nisu samo prioriteti za nastavnike – oni su nužnost za celo društvo. Suočavanje s današnjim i budućim izazovima zahteva da prigrlimo nove alate i pristupe, dok istovremeno ostajemo verni suštinskoj misiji obrazovanja: osnaživanju svakog učenika da napreduje.

Obrazovanje je oduvek bilo pokretač napretka i 2025. godina neće biti izuzetak. Korišćenjem kolektivne energije škola, zajednica i industrije, možemo stvoriti obrazovni sistem koji ne samo da se prilagođava promenama, već ih i pokreće – gradeći svetliju i prosperitetniju budućnost za sve.

Izvor: Forbes,Viki Filips, saradnica
Foto: Pixabay

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Jubilarna DIDS 2025 konferencija: Pogled u budućnost interneta u godinama pred nama

by bifadmin 19. март 2025.

Na petnaestoj, jubilarnoj konferenciji Dan internet domena Srbije (DIDS 2025), održanoj danas u Beogradu, okupio se veliki broj domaćih i međunarodnih stručnjaka koji su razmenili znanja i vizije o budućnosti digitalnog prostora. Pod sloganom „Back to the Future“, ovogodišnja konferencija pružila je sveobuhvatan uvid u trendove i izazove koji će oblikovati internet u godinama pred nama.

Povratak u budućnost: Ka snažnijem internetu

Keynote predavanje „Povratak u budućnost: ka snažnijem internetu“ održala je Polina Malaja. Predavanje je započela osvrtom na istorijat interneta i ključne principe koji su omogućili njegov eksponencijalni rast – otvorenost, interoperabilnost i decentralizovanu strukturu.

Malaja je analizirala kako je prvobitna vizija interneta kao decentralizovane mreže postepeno evoluirala u današnje stanje, gde svedočimo usponu velikih tehnoloških korporacija i sveopštem trendu centralizacije. „Internet počiva na skupu osnovnih principa koji su mu omogućili da raste eksponencijalno i skalabilno, te da postane kamen temeljac savremenog informacionog društva“, istakla je Malaja.

Ključni deo predavanja bio je posvećen analizi izazova sa kojima se internet danas suočava – od pretnji po privatnost i tržišnu konkurenciju, do novih tehnologija poput veštačke inteligencije (AI) i proširene stvarnosti (XR), koje bi mogle značajno izmeniti internet ekosistem. Malaja je posebno upozorila na opasnosti od fragmentacije interneta, koja bi mogla ugroziti njegovu globalnu prirodu.

Zaključujući svoje izlaganje, Malaja je predstavila viziju svetlije budućnosti interneta koja se temelji na povratku osnovnim principima – otvorenosti, bezbednosti i inkluzivnosti, uz naglasak na promociju konkurencije i diverziteta na globalnoj mreži.

Stručni panel o budućnosti interneta

Panel diskusija „Budućnost interneta: Regulative, tehnologije i poslovni horizonti“ okupila je ugledne stručnjake: Kristijana Kaufmana iz ICANN-a, Rastka Petakovića iz kancelarije Karanović & Partners, Miku Tasića, kreativnog tehnologa iz Engleske, a panel je moderirao Danko Jevtović, član Upravnog odbora RNIDS-a.
Diskusija je otvorila važno pitanje različitih pristupa regulaciji interneta širom sveta.

Rastko Petaković je govorio o regulativama i zaštiti privatnosti, osvrnuvši se na evropski pristup koji teži standardizaciji privatnosti na internetu i zaštiti prava korisnika. Panelisti su napravili kontrast između ovog pristupa i modela kontrole koji primenjuju neke zemlje, poput Kine, gde je naglasak na centralizovanom upravljanju internetom.

Mika Tasić je pokrenuo temu monetizacije podataka, ukazujući na današnje digitalno društvo gde su monetizacija i podaci nejasni mnogima. „To je glavna sila iza toga kako će se tehnologija razviti u budućnosti. Budućnost interneta zavisi dosta od novca“, istakao je Tasić. Posebno je naglasio paradoks savremenog interneta – korisnici su istovremeno postali i radnici i konzumeri, dok najveću zaradu ostvaruju velike tehnološke kompanije kroz prikupljanje i korišćenje njihovih podataka.

Kaufman se osvrnuo na istorijsku dimenziju, podsećajući kako se pre 20-25 godina verovalo da će internet unaprediti demokratiju i druge aspekte života, pre nego što su vlade počele da se mešaju u regulaciju interneta, uvodeći različite oblike nadzora i blokiranja. Zajednički zaključak panelista bio je da treba zadržati pozitivne aspekte interneta i raditi na multistejkholder modelu koji će omogućiti da internet ostane globalan i univerzalan.

Indeks digitalnog razvoja otkriva potencijale srpske digitalne ekonomije

Predrag Milićević i Nikola Jovanović predstavili su projekat „Indeks digitalnog razvoja Srbije“, koji kroz objektivne pokazatelje meri digitalizaciju domaćih preduzeća. Njihovo istraživanje pokazalo je da digitalni indeks Srbije trenutno iznosi 46,97 od mogućih 100, što ukazuje na značajan prostor za digitalni napredak.

Zanimljivo je da dve trećine firmi ima svoje veb-sajtove i da čak 79% koristi društvene mreže u poslovne svrhe. Facebook je sa 80% ubedljivo najpopularnija društvena platforma među srpskim preduzećima, dok LinkedIn koristi 31% firmi. Milićević je posebno istakao praktičnu vrednost sajta индекс.срб, koji preduzećima omogućava da procene svoje digitalne kapacitete u poređenju sa sličnim firmama.

Ivan Minić je u predavanju „Digitalna transformacija na srpski način“ ponudio osvežavajući pogled na izazove digitalizacije poslovanja u Srbiji. Sa dozom humora, Minić je ukazao na fenomen brzog usvajanja poslovnih termina bez pravog razumevanja njihovog značenja.

Kroz niz primera, Minić je predstavio uspešne slučajeve domaćih kompanija koje su prihvatile digitalizaciju i implementirale je na način prilagođen lokalnom kontekstu. Ovi primeri učinili su složenu temu pristupačnijom publici i pokazali da postoje pozitivni principi kojima se preduzeća u Srbiji mogu voditi u procesu digitalne transformacije, prilagođavajući globalne trendove specifičnostima lokalnog tržišta.

Uspeh humanitarne inicijative „Lokalac na internetu“

Marijana Borković predstavila je projekat „Lokalac na internetu“, humanitarnu inicijativu RNIDS-a koja od 2020. godine beleži kontinuirani razvoj. Kroz prodaju brendiranih proizvoda, projekat prikuplja sredstva za podršku mladim talentima, što je već dalo impresivne rezultate.

Posebno inspirativna bila je priča dve učenice druge godine Matematičke gimnazije koje su, zahvaljujući ovom projektu, sa grupom đaka, profesorkom i direktorkom, posetile Evropsku laboratoriju za nuklearna istraživanja (CERN). To jedinstveno iskustvo povezalo ih je sa svetom vrhunskih naučnih istraživanja i pružilo im uvid u najsavremenije naučne tokove, što je neprocenjivo iskustvo za budući razvoj učenika Matematičke gimnazije.

Na konferenciji je predstavljena i nova kolekcija proizvoda brenda Lokalac, nastala u saradnji sa brendom Dechko Tzar. Borković je najavila i buduće planove projekta, koji uključuju podršku udruženju Lice ulice i kreiranje murala u Beogradu, pokazujući kako se inicijativa kontinuirano razvija i širi područje svog društvenog uticaja.

U nastavku programa prikazan je uvodni film o dobrim primerima upotrebe .rs domena, nakon čega su Ivan Stanimirović i Miomir Popeskov održali prezentaciju „domen.rs studija slučaja: Kako nastaje brend“. Oni su podelili praktične savete o tome kako internet domen može postati srž uspešne brend strategije, često prevazilezeći ograničenja tradicionalne SEO optimizacije.
Konferencija je zaključena dinamičnim DIDS kvizom koji je testirao znanje učesnika o internet domenima, digitalnim trendovima i istoriji interneta, što je na zabavan i interaktivan način zaokružilo ovogodišnji program DIDS-a.

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ukupan dug prema bankama povećan u odnosu na pre godinu dana za 11,7%

by bifadmin 19. март 2025.

Dug po keš kreditima narastao na 790 milijardi dinara

Pravna lica, preduzetnici i stanovništvo dugovali su bankama na ime kredita na kraju februara 3.816 milijardi dinara, od čega je najveći bio dug pravnih lica koji je iznosio 2.091 milijardu dinara, a zatim stanovništva 1.642 milijarde, navodi se u najnovijem izveštaju Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije (UBS). Ostatak duga se odnosio na preduzetnike.

Ukupan dug povećan je u odnosu na pre godinu dana za 11,7%. Nastavljena je ranija tendencija da stanovništvo najviše duguje kroz gotovinske kredite. Oni su 28. februara iznosili 790 milijarde dinara, a po visini slede stambeni i krediti za adaptaciju, 703 milijarde.

Kada je reč o kašnjenju u otplati kredita, ono je u proseku za sve tri kategorije dužnika iznosilo 2,6%, najveća docnja bila je kod preduzetnika 4,9%, zatim kod pravnih lica 2,9% a najmanja kod stanovništva 2,1%.

Jedino je kašnjenje kod stanovništva ostalo na istom nivou kao i pre mesec dana, dok je ono kod pravnih lica i preduzetnika povećano.

Podaci Kreditnog biroa UBS pokazuju da je poslednjeg dana februara u Srbiji je bilo otvorenih 9,30 miliona tekućih računa a njih je koristilo 6,08 miliona korisnika.

Broj kreditnih kartica iznosio je 1,12 miliona a njihovih korisnika 910.513.

Za razliku od tekućih računa, gde je i broj otvorenih računa i njihovih korisnika porastao u odnosu na pre godinu dana, kod kreditnih kartica je smanjen i njihov broj i broj korisnika.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

19. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Novi brojevi

B&F 231: Privreda pod teretom loših institucija – Gde je zakon nemoćan, tu je zlo svemoćno

by bifadmin 18. март 2025.

Utisak da je ceo svet poludeo neće rešiti nagomilane probleme u Srbiji, čiji su glavni uzrok političke zloupotrebe koje razaraju i diskredituju institucije i time kriminalizuju društvo. Kod nas je teško odgovoriti na pitanje da li je veći problem to što država krši sopstvene zakone, ili način na koji ih donosi, bez konsultacija sa strukom i privredom a u korist interesnih grupa, bliskih vlastima. Trgovina uticajem, klijentelizam za insajderske partijske firme i uporedno kažnjavanje „neposlušnih privrednika“ u Srbiji se sprovode sistemski, dok učestala praksa da se sklapaju tajni međunarodni sporazumi direktno legalizuje korupciju kroz zakonodavni proces. Sticanje lične koristi na račun javnog dobra sprovodi se i partijskim kadriranjem u javnom sektoru. Postavljanje sve nesposobnijih, a poslušnih i korumpiranih kadrova drastično je srozalo rad i ugled državnih organa i javnih preduzeća.

Periskop

6. KAKO ĆE UKRAJINA VRATITI DUGOVE POSLE RATA: Prijateljski svilen gajtan
Odgovor na pitanje odakle će Ukrajina namaći novac za obnovu, u ovom trenutku je možda još neizvesniji od predviđanja kada će se okončati rat. Nasuprot tome, mnogo je sigurnije da dugovanja koja je Ukrajina nagomilala od početka rata s Rusijom, mogu da je zakopaju u miru. Ukupni dug prema „savezničkim“ kreditorima dostigao je skoro 115 milijardi dolara i nastavlja da raste, a time i problem kako će Ukrajina vratiti pozajmice svojim nazovi prijateljima. Jer, jedno je prijateljski podržavati Ukrajince da ginu, a nešto sasvim drugo oprostiti se od tolikog novca.

8. UZBUNA U EVROPSKOJ FARMACEUTSKOJ INDUSTRIJI: Leka za Trampa nema ni za lek
Prošle godine, Sjedinjene Države su „progutale“ farmaceutskih proizvoda u vrednosti od 560 milijardi dolara, od kojih je više od trećine uvezeno iz Evrope. Stoga od mogućih američkih carina i na farmaceutske proizvode, pored Indije koja polovinu svojih generičkih lekova izvozi u SAD, posebno strahuju evropski proizvođači lekova. Carine bi iz temelja poljuljale švajcarsku ekonomiju, gde farmaceutska industrija čini 40% bruto domaćeg proizvoda, dok ovaj sektor u Nemačkoj daleko više doprinosi ukupnoj privredi od proizvođača automobila.

10. UTICAJ RATOVA, SANKCIJA I NOVIH CARINA NA AVIOINDUSTRIJU: Preko preče, okolo skuplje
Najava trgovinskog rata između SAD, EU i Kine, biće novi udar na avioindustriju i putnike. Međusobne zabrane letova između EU i Rusije već su zavile u crno evropske aviokompanije, koje su praktično odustale od letova između Evrope i Kine, jer se nisu mogle nositi sa kineskom konkurencijom.

Biznis

14. VLADIMIR KRSTIĆ, „VEMAX PHARMA“: Znanje je jedina snaga
„Kada čvrsto verujete u to da je znanje jedina snaga, onda sve što ste uložili u to znanje predstavlja pouzdanu osnovu za uspeh u poslovanju. Stručnost bez improvizacije – to je naš način razmišljanja“, ističe Vladimir Krstić, suvlasnik i direktor preduzeća „Vemax Pharma“, jedne od najbrže rastućih kompanija u farmaceutskoj industriji na Zapadnom Balkanu.

16. ALAN ALBULJ I BOJAN MILJKOVIĆ, „EXTREME“: „Zarazili“ smo se preduzetništvom
„Pozicionirali smo se na tržištu da prodajemo sve, od licenci, do nabavki softvera i rešenja“, kažu Alan Albulj i Bojan Miljković iz beogradske kompanije „Extreme“, koja svojim entuzijazmom širi „zarazu“ preduzetništvom i među drugima. Budući da su mnoga rešenja prvo primenili kod sebe, bolje prepoznaju potrebe domaćih firmi u digitalizaciji poslovanja.

18. SRETKO POPADIĆ, SAVEMA: Za generacije koje dolaze
Klimatske promene su dovele do toga da su se i naizgled stari problemi, poput požara i rizika za održivu poljoprivredu, toliko promenili da traže delotvornija i ekološki podobnija rešenja za buduće generacije. Do njih je došao startap Savema, koji je svoje inovacije u ovim oblastima zasnovao na gel tehnologiji. Malo preduzeće iz Čačka pokazalo je i da pravovremena zaštita intelektualne svojine predstavlja važan adut u privlačenju investitora.

Finansije

20. SRBIJA I NIS U PROCEPU IZMEĐU VELIKIH SILA: Nije moralo biti ovako, da se država nije „pravila mrtva“
Kada je Srbija sklopila energetski sporazum sa Rusijom da bi obezbedila energetsku stabilnost, malo ko je pomislio da će petnaestak godina kasnije ova odluka i potonji sled događaja zemlju dovesti na ivicu provalije. Tome je najpre kumovalo zaoštravanje geopolitičkih prilika, ali i odluka srpske strane da se „pravi mrtva“ tokom čitavog perioda sprovođenja sporazuma.

24. ZARADE U RUDNICIMA U SRBIJI: Jeftiniji rudari iz Kine sve brojniji u rudarskim jamama
Predstavnici sindikata tvrde da su najgori uslovi rada u rudnicima JP PEU Resavica, dok su u ostalima uglavnom bolji nego pre desetak godina. Ipak, primetno je da kompanije koje su u kineskom vlasništvu, a naročito njihovi podizvođači, dovode sve više radnika iz Kine, pa i iz Afrike i drugih zemalja sa jeftinijom radnom snagom, čije plate su nepoznanica i sindikalcima. Procenjuje se da je zbog borskih rudnika pristiglo oko 12.000 Kineza, što je trećina stanovništva ove opštine.

26. BEZGOTOVINSKO PLAĆANJE ZA TAKSI USLUGE: Taksisti se žale na previsoke naknade
Bezgotovinsko plaćanje je omogućeno u velikom broju usluga u Srbiji, a jedan od najnovijih primera je obaveza za sve taksiste koji rade na beogradskom aerodromu da prihvate plaćanje platnim karticama. U Savezu taksi udruženja očekuju da plaćanje plastičnim novcem pređe ubrzo polovinu ukupne naplate u Beogradu, dok su u niškom Siti taksiju uveli instant plaćanja preko android mobilne aplikacije. Rešenja za bezgotovinsko plaćanje ne nedostaje, ali taksisti smatraju da su naknade za ovakve transakcije previsoke i da bi trebalo da ih plaćaju njihove mušterije.

Temat – Privreda pod teretom loših institucija

29. POVERENJE I PRIVREDNI RAST: Vlada je objavila rat kriminalu, ne trpi ona konkurenciju*
Izrazito nisko poverenje u institucije u Srbiji prenosi se s kolena na koleno, što ozbiljno podriva ekonomski prosperitet. Najveća žrtva nezdravih institucija je zdrava privreda, jer neformalne mreže moći pretvaraju državni aparat u predatorski sistem za sprovođenje interesa uske grupe ljudi i kriminalizuju društvo. Usled selektivnih odluka onih na vlasti, privrednici će trošiti mnogo više resursa na to kako da se dodvore vladajućim interesnim grupama ili kako da se od njih odbrane. Autokratska društva kao što je Srbija, postaju lak plen velikih svetskih sila, „koje kao lešinari oglođu sve što je u njihovom interesu, posebno prirodna bogatstva zemlje“.
* Živko Prodanović

32. KAKO SE USVAJA PRIVREDNA REGULATIVA U SRBIJI: Loši zakoni su najgora vrsta tiranije*
Prilikom donošenja privrednih zakona u Srbiji, godinama unazad nije urađena ozbiljna analiza ni za jednu industriju, a strukovna i poslovna udruženja se konsultuju sporadično, „forme radi“. Politički vrh kroji zakone „personalizovano“, prema trenutnim potrebama određenih interesnih grupa bliskih vlastima, pa je i njihov rok trajanja – trenutan.
*Onore de Balzak

34. TRGOVINA UTICAJEM I ZLOUPOTREBA SLUŽBENOG POLOŽAJA: Ruka ruci, po preporuci*
Trgovina uticajem i zloupotreba službenog položaja sistemski su ukorenjeni u Srbiji, a tužilaštvo reaguje tek kada s političkog vrha stigne „zeleno svetlo“ za pojedine slučajeve. Javni resursi se koriste za lične interese pod okriljem netransparentnih međudržavnih sporazuma, vezanih kredita i „skrojenih zakona“. Takvi slučajevi su postali toliko česti, da čak i zemlje EU, koja načelno osuđuje ovakvu praksu, imaju sa Srbijom sporazume koji isključuju primenu Zakona o javnim nabavkama.
*Jovan Mokrinski

36. DEGRADIRANE INSTITUCIJE I KLIJENTELIZAM NA TRŽIŠTU: Kupujmo domaće, naši ljudi su jeftiniji*
Sa domaćeg tržišta se povlače strani investitori za čiji ukus više nismo dovoljno jeftini, ali Srbija je i dalje suviše siromašna da bi ovaj sistem tako nemilice trošio novac van legalnih kanala. U ekonomiji u kojoj javnost rada zamenjuju zakulisne radnje, uporno se devastira tržište kapitala i institucije degradiraju u korist klijentelizma na tržištu, jačaju insajderske firme bliske političkom aparatu, čiji je poslovni model zasnovan na iscrpljivanju državnih resursa a ne na inovacijama koje su nužne za privredni rast.
*Radoje Nikolić

38. PARTIJSKO KADRIRANJE U JAVNOM SEKTORU: Diplomirao sam na temu korupcije, praksu ću odraditi u državnim organima*
Javni sektor ima sve više teškoća da zaposli i zadrži stručnjake. Jedan od razloga su niske plate za najodgovornija mesta u poređenju sa privatnim sektorom. Taj jaz bi mogao da se smanji kada bi se rešio mnogo veći problem – partijsko kadriranje koje je postavljanjem sve nesposobnijih a poslušnih i korumpiranih kadrova, drastično srozalo ugled državnih organa i javnih preduzeća.
*Aforizam Ninusa Nestorovića

40. Aforizmi o lošoj državi

Intervju

42. PREDRAG PETROVIĆ, BIOLOG I VELIKI BORAC ZA OPSTANAK SRPSKOG SELA: Zavičaj ne može biti stan u soliteru
„Smatram da moramo kad-tad formirati katedru na Poljoprivrednom fakultetu za srpsko selo, da bi mladi učili različite stvari. Onaj ko živi na selu mora biti malo i mehaničar, mora da poznaje osnove medicine, veterine i poslovanja. Ja huškam mlade ljude da se vrate na selo, ali ne sutra, nego odmah. Sutra je najčešće ’malo sutra’“, upozorava biolog Predrag Petrović, koji je svoje rodno selo Paštrić učinio poznatim i van granica Srbije.

Skener

46. IZNAJMLJIVANJE DOMAĆIH ŽIVOTINJA NA MALIM GAZDINSTVIMA: Poljoprivrednici u fotelji
Srbija je dobila svoje prve poljoprivrednike „iz fotelje“, koji mogu da iznajme kokošku, nabave meso, sir, jaja ili povrće proizvedene na prirodan način preko posebnih digitalnih platformi za te namene. Posrednici između proizvođača i kupca uvereni su da ovakva praksa, koja ima sve više pristalica u Srbiji, donosi višestruke koristi. Kupci obezbeđuju sebi i svojoj deci zdravu, za njih uzgojenu hranu, a ljudi na selu, posebno mladi, dobijaju priliku da pristojno žive od svog rada.

48. ODBRANA OD BUJIČNIH POPLAVA: Što ode niz vodu, ne vrati se uz vodu
Bujične poplave predstavljaju najčešći prirodni rizik u našoj zemlji, gde je registrovano oko 11.500 bujičnih vodotokova. Erozija zemljišta je jedan od uzroka poplava na 75% teritorije Srbije. Nakon katastrofalnih poplava u maju 2014. godine, izgrađeno je malo novih objekata kojima bi se pojačala otpornost na poplave sličnih razmera. Da bi se to postiglo, država bi u zaštitu od poplava tokom naredne decenije morala da ulaže 90 miliona evra godišnje.

Nove tehnologije

50. RUSKE KOMPANIJE NERADO PRELAZE NA DOMAĆI SOFTVER: Zamena uvoza „na mišiće“
Nakon masovnog odlaska zapadnih tehnoloških kompanija iz Rusije, država je uvela različite podsticaje za domaću IT industriju i dala rok privredi da do 1. januara ove godine zameni strana softverska rešenja onima koja su proizvedena u zemlji. Iako je taj rok istekao, supstitucija uvoza ide traljavo, jer se ruske firme masovno žale da je domaći softver „sklepan na brzinu“ i da je zato lošeg kvaliteta, a skoro trećina se nada da će ovaj problem rešiti uvozom IT rešenja iz Kine.

Nauka

52. ŽENE I POLITIČKO NASILJE: Da li je terorizam isključivo muškog roda?
Nije. Iako su žene većinom žrtve terorizma, one trenutno čine trećinu članstva u militantnim pokretima širom sveta, pri čemu se njihov broj intenzivno povećava u poslednjih desetak godina, sa usponom islamskog fundamentalizma. To je podstaklo naučnike da se mnogo više posvete izučavanju ovog fenomena i otvorilo pitanje o kojem se ranije nije mnogo govorilo – koliko su majke u patrijarhalnim sredinama odgovorne za radikalizaciju svoje dece, posebno sinova?

Koktel

52. PALATA NAUKE: Dobro došli među radoznale
„Naš cilj je da popularizujemo nauku i da pružimo podršku naučnim istraživanjima“, ističe Nemanja Đorđević, upravitelj Zadužbine Miodraga Kostića koja je otvorila Palatu nauke, prvi centar za istraživanje i popularizaciju nauke u Srbiji i najveći u regionu. Ovo zdanje otvorilo je širom vrata za naučnike iz različitih oblasti i za sve posetioce, radoznale da se upoznaju sa istraživanjima koja oblikuju budućnost. Izložbe su koncipirane tako da se u njih aktivno uključuju i mladi koji odrastaju uz nove tehnologije i na taj način razvijaju kritičko mišljenje i naučnu pismenost.

56. ALEKSANDRA MILIĆ, BY ALLE ART: Novi, umetnički život drevne Vinče
Aleksandra Milić, vlasnica porodične firme By Alle Art, svoje duboko poštovanje prema vrednostima vinčanske kulture deli sa drugima kroz umetničke slike koje izrađuje jedinstvenom tehnikom – ona kombinuje digitalne ilustracije sa ručno nanetom folijom zlatne boje. Njena dela, predstavljana na Instagramu, pobudila su veliko interesovanje i među stručnom javnošću, pre svih Narodnog muzeja Srbije.

Komunikacije

60. EKONOMIJA HAJPA: Digni prašinu i naduvaj cenu
Zbog sve nemilosrdnije borbe na tržištu više nije dovoljno da proizvod bude inovativan, već proizvođači moraju da ubede javnost da je to što oni nude „revolucionarno“. U reklamnom preterivanju zdušno im pomažu potrošači koji su opsednuti ciljem da prvi otkriju nešto novo i time uvere i sebe i druge da su i sami „ekskluzivni“. Ovakvo, udruženo „drogiranje“ javnosti, čini lošu uslugu stvarnim inovacijama, koje mogu ostati bez finansijera samo zato što se ne reklamiraju tako agresivno kao one „na mišiće“.

Reprint

62. SUMNJE U KORUPCIJU U IZGRADNJI PRUGE BUDIMPEŠTA-BEOGRAD: Koliko su se prijatelji ugradili?
Pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu dolio je ulje na vatru u mađarskoj javnosti povodom optužbi da se železnička pruga Budimpešta- Beograd gradi na – korupciji. Prema pisanju mađarskih medija, iako je reč o najskupljem ulaganju u železnicu u istoriji Mađarske ugovor o izgradnji koji je mađarska vlada potpisala sa kineskim firmama je poslovna tajna. Dodatne sumnje budi činjenica da je u ovaj posao umešan najmoćniji mađarski oligarh Lorinc Mesaroš, blizak prijatelj mađarskog premijera Viktora Orbana. Mesaroševi poslovni poduhvati su često direktno povezani sa interesima Orbanove porodice.

Vremeplov

64. AFERA SA IZDAVANJEM PASOŠA U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI: Mito za iseljavanje iz zemlje
Korupcionaška afera oko izdavanja pasoša koja je u Jugoslaviji eskalirala 1923. godine, pokazala je da se zloupotrebom službenog položaja može masno zaraditi ne samo na građanima unutar zemlje, nego i na onima koji žele da je napuste. Pošto je Jugoslovena zainteresovanih za iseljavanje u SAD bilo višestruko više nego što je propisala američka administracija, korumpirani domaći činovnici mogli su na izdavanju jednog pasoša da zarade i tri mesečne plate. Ovaj „posao“ je bio toliko profitabilan, da su se u njega uključili i advokati, službenici parobrodarskih društava i brojni drugi „posrednici“, čak i obični građani.

 

18. март 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na kraju juna manje za 363 miliona evra
  • Kada je roditeljima najteže sa decom?
  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine
  • Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja osvaja kontinente

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit