NAJNOVIJE
Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Dug bankama povećan za 11,2 odsto u odnosu na pre godinu dana

by bifadmin 13. фебруар 2025.

Pravna lica, preduzetnici i stanovništvo dugovali su bankama, na kraju januara, na ime kredita 3.796 milijardi dinara

Od toga je najveći bio dug pravnih lica, koji je iznosio 2.086 milijardi dinara, zatim stanovništva 1.628 milijardi, a ostalo otpada na preduzetnike, navodi se u najnovijem izveštaju Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije.

Ukupan dug povećan je u odnosu na pre godinu dana za 11,2 odsto, pri čemu je najveće povećanje zabeleženo kod preduzetnika, 17,0 odsto, slede pravna lica sa povećanjem od 12,9 odsto, a dug građana povećan je za 8,9 odsto.

Stanovništvo je najviše dugovalo na ime gotovinskih kredita i to 782,60 milijardi dinara, zatim za stambene i kredite za adaptaciju, 697,49 milijardi.

Kada je reč o kašnjenju u otplati kredita, ono je u proseku za sve tri kategorije dužnika iznosilo 2,5 odsto, najveća docnja bila je kod preduzetnika, 4,8 odsto, zatim kod pravnih lica, 2,7 odsto a najmanja kod stanovništva 2,1 odsto.

Na kraju januara u Srbiji je bilo otvorenih 9,28 miliona tekućih računa, a broj korisnika tekućih računa iznosio je 6,07 miliona. U odnosu na 31. januar 2024. godine povećan je i broj tekućih računa i korisnika, i to tekućih računa za 3,5 odsto a korisnika za 2,5 odsto.

Za razliku od tekućih račina, smanjen je broj kreditnih kartica i broj njihovih korisnika. Broj kartica je smanjen sa 1,15 miliona, koliko ih je bilo 31. januara 2024. godine, na 1,13 miliona godinu dana kasnije, dok je broj korisnika u istom periodu smanjen sa 923.970 na 914.436.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

13. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Stanogradnja u Evropi na najnižem nivou od 2015. godine

by bifadmin 13. фебруар 2025.

U Evropi se trenutno gradi 1,5 miliona stambenih jedinica, što je 5,5% manje nego 2024. i najmanje od 2015. godine.

U Nemačkoj će se iduće godine po najgorem scenariju graditi samo 175.000 stanova, 15% manje nego ove godine, pokazuju podaci analitičke mreže Euroconstruct, a sažima minhenski institut Ifo.

Kako javlja Ifo, član Euroconstructa, pozitivni signali dolaze uglavnom iz severne Europe.

– Tržišta u nordijskim zemljama značajno se oporavljaju – naglasio je predstavnik instituta Ludvig Dorfmajster (Ludwig Dorffmeister). U Švedskoj se ove godine očekuje rast dovršene stambene izgradnje od 12%.

Iduće godine po završenim stambenim projektima prednjače Danska (+28%), Finska (+23%) i Norveška (+13%). Pozitivan trend beleži se i u Poljskoj (+10%). S druge strane, pad dovršene stanogradnje očekuje se u Austriji (-9%) te u Francuskoj i Italiji (-3%).

Negativan trend nastavlja se i u Nemačkoj. Prema najgorem scenariju, tamo će 2026. godine biti dovršeno samo 175.000 stambenih objekata, što je 15% manje nego što se očekuje ove godine. Oporavak tržišta trenutačno koče visoki troškovi gradnje, istaknuo je Dorfmajster.

 Izvor: seebiz.eu

Foto: Pixabay

13. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova MOL servisna stanica otvorena u Čačku

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Kompanija MOL Serbia otvorila je novu servisnu stanicu u Čačku, kod Gradske bolnice, u ulici Dr Dragiša Mišović 148b i najavila proširenje maloprodajne mreže kao jedan od ključnih fokusa za 2025. godinu.

Nova servisna stanica u Čačku će biti otvorena non-stop što znači da će raditi u režimu 24/7. Do kraja februara traje i specijalna ponuda kroz program lojalnosti MOL MOVE samo za ovu lokaciju: 25% popusta za svaku kafu i 20% popusta za svaki hot-dog, kao i vaučer za 4 dinara popusta za premijum gorivo.

„Jedan od glavnih fokusa naše kompanije i u ovoj godini biće proširenje maloprodajne mreže i ponosni smo što smo danas otvorili savremenu servisnu stanicu u Čačku. Pored MOL stanica koje već postoje na svim važnim regionalnim i autoputskim pravcima u zemlji, želimo da našim korisnicima u svim gradskim sredinama približimo našu ponudu goriva i gastro asortimana.“, izjavio je Milenko Janković, generalni direktor MOL Serbia i dodao „U skladu sa našom SHAPE TOMORROW strategijom još 2016. smo bili među prvima u industriji nafte i gasa koji su najavili diverzifikaciju od fosilnih goriva i postepen razvoj u petrohemiji i potrošačkim uslugama. Sada idemo u istom pravcu, ali sa zelenom energijom u fokusu. Istovremeno omogućavamo zelenu tranziciju i garantujemo sigurnost snabdevanja energijom, uz očuvanje konkurentnosti naše kompanije.“

Na novoj MOL stanici, vozači će moći da pronađu sve što im je potrebno za njihove automobile. U ponudi su goriva koja su među korisnica prepoznata kao visokokvalitetna i dolaze iz rafinerija MOL Grupe u Evropskoj Uniji: EVO dizel i EVO 100 Plus dizel, Benzin 95, Benzin 100, kao i TNG. Pored toga, vozači će na jednom mestu moći da nađu i lub asortiman, autohemiju, autokozmetiku, ali i opremu za mobilne telefone, kao i da kupe ili dopune svoj TAG uređaj za elektronsku naplatu parkinga (ENP).

U skladu sa misijom kompanije MOL da svojim kupcima pruži sveobuhvatno potrošačko iskustvo, stanica u Čačku će imati i Fresh Corner, sa bogatim shop asortimanom i restoranskim delom u kome će kupci moći da naprave predah uz hot dog ili neki od četiri vrste sveže pripremljenih sendviča. Takođe, Fresh Corner na ovoj lokaciji će imati i svoju pekaru, te će biti dostupni proizvodi poput sveže pečenih pita, kroasana ili krofni. Kada je reč o prepoznatljivoj Fresh Corner kafi, ljubitelji ovog toplog napitka moći će da izaberi jednu od mnogobrojnih varijanti u čijoj osnovi je Fresh Corner blend nastao kombinovanjem Arabika i Robusta tipa kafe.

„Otvaranjem ove servisne stanice u Čačku, mi smo danas otvorili i 48 Fresh Corner u našoj maloprodajnoj mreži. MOL posvećeno vodi računa o tome da naši prehrambeni proizvodi uvek budu sveže pripremljeni. Pažljivo osluškujemo potrebe naših kupaca i u skladu sa tim se trudimo da unapredimo Fresh Corner asortiman i osiguramo da svaka pauza na putu bude posebno iskustvo. Prošle godine smo standardizovali naš hot dog koji je jedan od najpopularnijih proizvoda u celoj MOL mreži”, izjavila je Biljana Mališić Jut i dodala da je posebnu pažnju privukao MOL MOVE program lojalnosti koji će u martu proslaviti svoj prvi rođendan.

Kao i na svim ostalim MOL servisnim stanicama kupci će i na ovoj moći da koriste MOL MOVE program lojalnosti koji pruža različite popuste i nagrade korisnicima unutar svakog nivoa, u zavisnosti od toga koliko je korisnik aktivan u programu. Sakupljanjem poena uz svaku kupovinu korisnik dobija različite beneficije u zavisnosti u kom nivou se nalazi (Green, Silver, Gold, VIP). Pored standardnih benefita (popusti na gorivo i gastro asortiman), član lojalnosti programa dobija i poklon dobrodošlice, nagradu na sredini nivoa, dodatne poene za rođendan itd.

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mentorska i finansijska podrška inovatorima u poljoprivredi: Prijave za EIT Food programe do 21. februara

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Inovatori i preduzetnici u oblasti hrane i poljoprivrede imaju priliku da se prijave na programe podrške koje organizuju EIT Food, a koji su namenjeni razvoju i komercijalizaciji inovativnih rešenja u sektoru prehrambene industrije. Rok za prijave ističe 21. februara.

– Tražimo projekte koji doprinose održivosti prehrambenog lanca – od njive do trpeze. Ključna su rešenja za bolju iskorišćenost alternativnih proteina, smanjenje gubitaka hrane, efikasnije upravljanje vodama i navodnjavanje, razvoj regenerativne i precizne poljoprivrede, farm menadžment, kao i unapređenje kvaliteta proizvodnih procesa, ambalaže i bezbednosti hrane – kaže Todo Terzić, menadžer za regulatornu reformu u NALED-u.

On navodi da je prehrambena industrija jedna od ključnih grana ekonomije u Srbiji koja u spoljnotrgovinskoj razmeni učestvuje sa 8,2 milijarde evra, ali da se inovatori u ovoj oblasti suočavaju s brojnim izazovima – od validacije tržišta do komercijalizacije. Statistika pokazuje da se samo 3,4% startapa u EU bavi ovom industrijom, dok svega jedan od deset postane održiv biznis i dostigne višu fazu komercijalizacije.

Program LAUNCH – Seedbed Incubator traje šest meseci i pomaže u identifikaciji komercijalnog potencijala inovacija, pružajući priliku za povezivanje sa kupcima, mentorsku podršku, učešće na evropskim networking događajima i finansiranje do 10.000 evra.

ACCELERATE – EIT Food Accelerator Network omogućava validaciju tehnologije i pripremu za komercijalizaciju, pružajući sredstva do 50.000 evra za implementaciju projekta, ekskluzivnu vidljivost kod partnera i grant od 3.000 evra za putovanja na networking događaje u Evropi.

SCALE – RisingFoodStars namenjen je startapima spremnim za skaliranje, nudeći pristup evropskoj mreži inovacija, vrhunsko mentorstvo i vidljivost na EIT Food flagship događaju NEXTBITE, uz mogućnost dodatnog finansiranja.

Podsetimo, NALED predstavlja Srbiju u regionalnoj mreži Food habova koju je pokrenuo Evropski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), sa ciljem da se ubrzaju inovacije i u proizvodnji hrane i smanje emisije ugljen-dioksida, potrošačima pruže zdravije i pristupačnije opcije u ishrani i unapredi bezbednost hrane.

Prijave su otvorene putem linka www.eitfood.eu/entrepreneurship, a za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti Todu Terziću (t.terzic@naled.rs) ispred NALED-a, kao EIT Food Huba za Srbiju.

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Kako će izgledati 2025. godina?

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Iz kompanije Coface kažu da bi mogla biti neizvesna jer su, kako kažu, “poslovni rizici retko kada bili ovako veliki”.

Naime, politika Sjedinjenih Američkih Država će najverovatnije imati štetan uticaj na mnoge zemlje sveta, a Kina će, sa druge strane, nastaviti da se suočava sa velikim viškom proizvoda. Za to vreme Evropa i njen saveznik, Sjedinjene Države, našle su se pred novim izazovom, koji samo usložnjava njene postojeće probleme i već ograničene profitne marže.

Američka privreda će rasti znatno brže od evropske

2025. bi trebalo da bude godina u kojoj će biti potvrđene razlike u privrednom razvoju Sjedinjenih Američkih Država i zemalja evro zone. Očekuje se da će Amerika zabeležiti značajan privredni rast zahvaljujući očuvanoj privatnoj potrošnji, zasnovanoj na povoljnoj situaciji na tržištu rada i svesti o uvećanom bogatstvu kao posledici uticaja rastućih cena nekretnina i cena vlasničkog udela u nekretninama pod hipotekom. Očekuje se da će pojednostavljivanje propisa i umanjenje poreskih stopi, koje je najavio predsednik Tramp, podstaknuti ulaganja.

Nasuprot tome, očekuje se da će privredni rast u Evropi biti ne samo ograničen već i opterećen poteškoćama u oblasti proizvodnje i građevinarstva. Uprkos opadajućoj inflaciji, potrošnja novca na robu i usluge će verovatno i dalje biti ograničena umanjenim osećajem sigurnosti potrošača u uslovima političkih neizvesnosti u nekolicini zemalja, uključujući Francusku i Nemačku. Privredni rast će u pomenute dve zemlje verovatno i dalje biti slab, kao i u Italiji, dok će rast privrede u Španiji značajno usporiti.

Evropskoj automobilskoj industriji ponestaje goriva

Tokom 2024. godine došlo je do naglog usporavanje rasta evropske automobilske industrije. Potražnja za putničkim automobilima je bila u stagnaciji, dok statistički podaci vezani za proizvodnju pokazuju da proizvodne aktivnosti u većini zemalja ovog regiona gube zamajac. Registracija novih automobila je tokom 2024. samo neznatno porasla (+0.8% u odnosu na prethodnu godinu), dok je u drugoj polovini godine zabeležen i pad od 3% u poređenju sa prethodnom godinom. Ni situacija u 2025. ne sluti na dobro, kada je u pitanju evropska automobilska industrija.

Ona će se najverovatnije naći u rascepu između pojačane konkurencije iz Kine i neizvesnosti na američkom tržištu, naročito imajući u vidu pretnju restriktivnim trgovinskim merama.

Uticaj Donalda Trampa na svet

Zemlje koje se ubrzano razvijaju se suočavaju sa naročito nepovoljnom situacijom, u prvom redu zbog ubrzanog rasta vrednosti dolara i ogromnog odliva kapitala zabeleženog u nekoliko zemalja. Izbor Donalda Trampa za predsednika je u potpunosti izmenio monetarne i finansijske izglede u celom svetu dodatno pogoršavajući nedostatke privrede u ekonomskom smislu najosetljivijih zemalja sveta. U tim zemljama, a posebno u onim čija se zaduženja obračunavaju u dolarskoj valuti, postoji opasnost od naglog pogoršanja privrednih uslova usled viših kamatnih stopa i/ili pada vrednosti domaće valute. Upravo je nagli pad vrednosti brazilskog reala na kraju 2024. – real je od kraja novembra do 25. decembra izgubio 10% vrednosti, iako je brazilska centralna banka u to vreme podizala svoje kamatne stope – primer privrednih potresa koji mogu naneti štetu zemlji sa velikim spoljnotrgovinskim i/ili fiskalnim disbalansom.

Ni Kina neće biti pošteđena. U odsustvu novog velikog podsticaja, privredni rast te zemlje će izvesno i u značajnoj meri usporiti nakon što je prošle godine zvanično iznosio 5% (4,3% po našim prognozama za ovu godinu). Carinske tarife nametnute od strane Sjedinjenih Država i dalje predstavljaju glavni rizik za tu zemlju. Iako njihov opseg i trenutak stupanja na snagu nisu poznati, uticaj tih tarifa će svakako biti (izrazito) negativan.

Stabilna ali i dalje ograničena stopa globalnog privrednog rasta

Uprkos sve neizvesnijem privrednom okruženju, kompanija Coface predviđa da će stopa globalnog privrednog rasta tokom 2025. neznatno porasti do vrednosti od 2,7% (u poređenju sa 2,6% iz naše prethodne procene). Ova pozitivna korekcija je prvenstveno uslovljena neočekivanom otpornošću privrede Sjedinjenih Država, kojom se nadomešćuju dugotraajni loši rezultati privrede zemalja evro zone.

Foto: Stefano Pollio, Unsplash

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Ko su dobitnici nagrada TOP 50?

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Redakcija PC Press-a ove godine 28. put organizuje Top50, koji je jedini zvanični izbor najboljih sajtova, stranica na društvenim mrežama i aplikacija u Srbiji.

Nagrade bira žiri sastavljen od kolegijuma redakcije PC Press, i stručnog žirija kog ove godine čine Robert Čoban, President, Color Press Group; Slobodan Marković, Digital Advisor, UNDP; Jana Dačović, Influenser i prošlogodišnja dobitnica Top50 priznanja; Aleksa Simić, Influenser i prošlogodišnji dobitnik Top50 priznanja.
Najbolje online stvari proglašavamo u okviru kategorija: Vesti i mediji, eCommerce, Poslovni i društveni servisi, Obrazovanje i kultura, Dom i zabava, Sport i turizam, Društvene mreže (Facebook, Instagram, LinkedIn, X, YouTube, TikTok), Mobilne aplikacije, i specijalne nagrade.

Svečanu dodelu priznanja PC Press Top50 otvorio je Dejan Ristanović, glavni urednik PC Press-a.
Specijalno priznanje Digital Omnichannel – za izuzetan kvalitet online komunikacije, dodeljeno je kompaniji SBB a priznanje je preuzela Minja Jugović Janjić, direktorka sektora marketing i komunikacije.

Specijalno priznanje Digital Experience, dodeljeno je kompaniji Univerexport za potpuno korisničko iskustvo online kupaca, a priznanje je preuzela Ana Kovačević, stručni saradnik za digitalnu komunikaciju.

Specijalno priznanje Digital Industry Leader, dodeljeno je kompaniji Forma Ideale za ukupan digitalni identitet na internetu, a priznanje je preuzela Tamara Pantelić Jeremić, marketing menadžer za maloprodaju.

Specijalno priznanje CSR Leader, dodeljeno je kompaniji MaxBet za humane i društveno odgovorne aktivnosti u 2024. godini, a priznanje je preuzela Nataša Manojlović, CSR manager.

U okviru kategorije Vesti i mediji dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: radar.nova.rs, insajder.net, crta.rs, 021.rs i n1info.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije eCommerce dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: bcgroup-online.com, lilly.rs, eponuda.com, diplon.net i shop.miele.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Poslovni i društveni servisi dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: cuvamte.gov.rs, farmit.rs, doprinesi.rs, i polazak.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Obrazovanje i kultura dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: jevremovac.bio.bg.ac.rs, galerijamaticesrpske.rs, pozoristeterazije.com i prosvetitelj.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Dom i zabava dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: cenoteka.rs, pricajmi.rs, filmovipreporuke.com i beogradskatvrdjava.co.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Sport i turizam dobitnici priznanja su sledeći sajtovi: filiptravel.rs, hotsport.rs, borkovac.org i vrelegume.rs koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije Mobilne aplikacije dobitnici priznanja su sledeće aplikacije: Znam majstora, Mjob Serbia, DIS Naša aplikacija i Moj dm koja je i nosilac statue.

U okviru kategorije Facebook dobitnici priznanja su sledeće stranice: Baština bez zaštite i Dr. Oetker Srbija koja je i nosilac statue.

U okviru kategorije Instagram dobitnici priznanja su sledeći profili: osnazzene, food.journalista, belgradish, mada_faka_maka i serbialive_beograd koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije LinkedIn dobitnici priznanja su sledeće stranice: Ivana Cvetković i Roche Srbija koja je i nosilac statue.

U okviru kategorije X dobitnici priznanja su sledeći nalozi: PartizanBC i FDU u blokadi koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije YouTube dobitnici priznanja su sledeći kanali: HistoryCast, Velike priče, Dario Kesegi, Snaga bilja i Emisija SAT koji je i nosilac statue.

U okviru kategorije TikTok dobitnici priznanja su sledeći nalozi: el.dra7on, Mamica ajkulica, Yandex muzej i Mara Ognjenović koja je i nosilac statue.

Priznanje Nagrada publike je jedinstvena po tome što je od početka do kraja u rukama publike, koja prvo predlaže svoje omiljene sajtove, a zatim za njih glasa, a ove godine priznanje je odneo YouTube kanal Košarkaški podcast sa Lukom i Kuzmom.

Foto: Andrija Ćeranić

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Uređaj koji nas je povezivao žicom

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Dobitak promenom telefonije sa fiksne na mobilnu je ogroman, ali ponešto se i izgubilo, pre svega u društvenom smislu

Da li vam je poznat taj jedinstven plastičan oblik, spiralna žica koja se mogla razvući preko cele sobe i zadovoljavajućeg klika spuštanja slušalice? Da ne govorimo o magičnom zvuku rotirajućeg brojčanika…

Ako imate manje od 25 godina, verovatno ne znate o čemu pričamo. Nije ni čudno jer nekada sveprisutni „fiksni“ telefon, taj verni stanovnik kuhinjskih zidova i stočića u hodniku, pridružuje se „discontinued“ tehnologijama zajedno sa magnetofonskim trakama, VHS kasetama, faks mašinama… ali polako i televizorima. Pre 20 godina svaka kuća je imala bar jedan, danas ga koriste samo bake i deke, a stručnjaci tvrde – za 10 godina neće postojati nijedan.

Prema nedavnim telekomunikacionim podacima, broj pretplatnika fiksne telefonije u svetu je opao za više od 70% samo u poslednjoj deceniji. Brojke su dramatične. U tehnološki naprednom Japanu, vlasništvo fiksnih telefona među ljudima mlađim od 30 godina palo je na samo 4%. Čak i u tradicionalno tehnološki konzervativnoj Nemačkoj, Deutsche Telekom izveštava da su nove instalacije fiksnih telefona postale toliko retke da su gotovo isključivo za poslovne korisnike.

Čak i u Srbiji, gde se tehnološke „novotarije“ takođe sporo primaju, odlazak fiksnog telefona je jasno vidljiv. Poslednji podaci RATEL-a, za treći kvartal 2024. godine, kažu da je 2,2 miliona pretplatnika preko fiksnog telefona u proseku razgovaralo po 1,5 minuta dnevno, gotovo pet puta manje nego preko mobilnog telefona.

I to kada se sve sabere, i privatno i poslovno, i zvanje prijatelja i rođaka, kao i pozivanje firmi i institucija koje i dalje sve redom koriste fiksni telefon pre nego mobilni u komunikaciji sa klijentima i korisnicima. A na kraju 2020. godine pretplatnika je bilo 200.000 više nego danas, početkom 2000-tih čak milion.

Kulturološka, a ne samo tehnološka promena

Zamislite porodičnu sliku iz 1995. godine – telefon zvoni tokom večere, i cela porodica pogađa ko bi mogao da zove. A 2025. godine svaki član porodice je u svom digitalnom mehuru, gde pametni telefoni zvone sa personalizovanim melodijama, porukama i aplikacijskim obaveštenjima.

Zajedničko iskustvo kućnog telefona postalo je jednako staromodno kao okupljanje oko radija radi večernje zabave.

Ali ono što je fascinantno kod ove „modernosti“ nisu samo neograničene mogućnosti smart tehnologije, koja donosi ne samo smrt onoj staroj, već i smrt čitavom nizu društvenih rituala.

Nekadašnja umetnosti telefonskog razgovora počinjala je sa učtivim: „Mogu li da razgovaram sa…“, što je nestalo brže nego što može izgovoriti „neograničeni internet paket“.

Transformacija je možda najvidljivija u modernom dizajnu domova. Novi stanovi u metropolama sve češće potpuno preskaču telefonske priključke, a karakteristične telefonske niše i ugrađeni stočići za telefon iz sredine prošlog veka postali su „vintage“ elementi, prenamenjeni u stanice za punjenje mobilnih ili dekorativne displeje.

Sociolozi kažu da nije reč samo o tehnologiji, već da kada smo izgubili fiksne telefone, izgubili smo i svojevrsno prinudno zajedničko deljenje komunikacionog prostora. Svaki poziv je, na neki način, bio porodični događaj, a sada je komunikacija intenzivno privatna i individualna.

Ali, i površna. Ranije se jednim kratkim telefonskim razgovorom mogao dogovoriti sastanak ili druženje sledeće nedelje, ili čak sledećeg meseca, dok se danas za prenos jedne konkretne informacije „zahteva“ niz tekst poruka na mobilnom, audio-poruka i „zivkanja“.

Uređaj koji nas je povezivao

Dok se opraštamo od ovog stuba života 20. veka, možda vredi zastati i razmisliti šta smo izgubili. Naravno, sada možemo video-četovati sa nekim na drugom kraju sveta dok naručujemo namirnice i proveravamo email, mobilnim telefonom kotrolisati uređaje na desetinama kilometara udaljenom mestu, plaćati račune…

Ali, postojalo je nešto posebno u vezi sa tim zajedničkim porodičnim telefonom, u iščekivanju dolazećeg poziva, u načinu na koji je fiksni telefon činio svaki razgovor događajem vrednim sedenja.

Sledeći put kada vidite stari fiksni telefon u muzeju (i da, već su tamo), uzmite trenutak da se setite: ovo nije bio samo komad plastike i žice. Bio je to otkucaj srca kućne komunikacije više od jednog veka, uređaj koji je oblikovao način na koji su porodice razgovarale, volele i povezivale se preko daljina. Sada se konačno oprašta, ostavljajući za sobom svet povezaniji nego ikada — samo ne žicom.

Izvor: 24sedam

Foto: Pixabay

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lidl pijaca i pekara broj 1 treću godinu zaredom

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Kompanija Lidl Srbija je treću godinu zaredom prepoznata kao trgovinski lanac čiji asortiman svežeg voća i povrća, kao i pekare, potrošači najbolje ocenjuju prema devet kriterijuma koje ispituje „Fresh Perception Report“.

Svežina, kvalitet, širina asortimana, fer cena, prezentacija i atraktivnost promocija, lokalno poreklo, sveukopno zadovoljstvo kategorijom i „value for money“ su atributi koje je putem pomenutog istraživanja ocenilo više od 2.900 potrošača, a koje je sprovela nezavisna međunarodna organizacija YouGov – Consumer Panel Serbia. Ovi rezultati potvrđuju da Lidl još jednom postavlja najviše standarde, nudeći svojim potorošačima proizvode visokog kvaliteta po najpovoljnijim cenama na tržištu.

Kvalitet i svežina pijace

Lidlova posvećenost kvalitetu ponude voća i povrća prisutna je od prvog koraka – pažljiv odabir dobavljača koji ispunjavaju najviše standarde obezbeđuje da Lidl pijaca nudi asortiman najboljeg odnosa cene i kvaliteta. U ponudi je širok i raznovrstan asortiman svežeg voća i povrća, a dobavljači poseduju Global G.A.P. i GRASP sertifikate, koji garantuju sigurnost i vrhunski kvalitet, dok dodatne provere osiguravaju da kupci dobijaju samo najbolje i najsvežije proizvode. Na taj način, Lidl omogućava da zdravija, nutritivno bogatija i održivija ishrana postane deo svakodnevnog života potrošača.

Briga o kvalitetu i svežini proizvoda ne prestaje ni kada proizvodi stignu na police. Posebnu ulogu u održavanju visokih standarda pijace imaju Lidlovi menadžeri svežine koji svakodnevno proveravaju njihovo stanje i svežinu u 77 Lidl prodavnica širom Srbije – obučeni da uoče i najmanje odstupanje u kvalitetu voća i povrća od propisanog.

Pekara koja postavlja standarde

Lidlova pekara poznata je po bogatom izboru svežeg hleba i peciva, koji se peku više puta tokom dana, te Lidlovi potrošači u svakom trenutku mogu uživati u toplim, hrskavim i mirisnim pekarskim proizvodima. Bilo da je reč o klasičnim hlebovima, specijalizovanim varijantama poput proteinskog i beskvasnog hleba ili pak aromatičnim, filovanim pecivima, Lidl nudi izbor za svačiji ukus i priliku.

Svestan važnosti zdravijih i održivijih izbora, Lidl kontinuirano unapređuje svoj asortiman. Vodeći se principima osvešćene ishrane, u Lidlu su dodatno unapredili recepture pekarskih proizvoda, smanjujući udeo aditiva, šećera i soli u brojnim proizvodima, čineći ih zdravijim izborom za potrošače.

Jedna od posebnosti Lidl pekare je i svima dostupan rezač za hleb, koji potrošačima omogućava da na licu mesta sami iseku svoj odabrani hleb. Na ovaj način, potrošači koji preferiraju rezani hleb mogu lako da ga pripreme prema svojim željama još prilikom kupovine u prodavnici.

Glas potrošača – najveća potvrda uspeha

Studija „Fresh Perception Report“ se svake godine sprovodi putem onlajn upitnika na reprezentativnom uzorku potrošača u Srbiji od strane nezavisne organizacije YouGov – Consumer Panel Serbia, specijalizovane za istraživanje tržišta i analizu podataka. Ove godine, u dva talasa ispitivanja, obuhvaćeno je više od 2.900 potrošača, reprezentativnog uzorka donosilaca odluka o kupovini za domaćinstvo, koji su ocenili proizvode na osnovu devet kriterijuma – od svežine, kvaliteta, širine asortimana, preko fer cene, prezentacije i atraktivnosti promocije, do lokalnog porekla, sveukopnog zadovoljstva kategorijom, kao i „value for money“.

 

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ko je kupio SBB?

by bifadmin 12. фебруар 2025.

SBB provajder koji je bio u vlasništvu United Group prodat je kompaniji e& PPF Telecom Group B.V. (“e& PPF Telecom”). Vrednost transakcije je 825 miliona evra.

e& PPF Telekom Grupa BV („e& PPF Telecom“) potpisala je danas obavezujući ugovor s kompanijom United Group BV („United Group“) o preuzimanju 100 odsto vlasništva u kompaniji SBB d.o.o. („SBB“), provajderom usluga kablovske televizije i širokopojasnog interneta u Srbiji, sa više od 700 hiljada aktivnih korisnika u zemlji.

Vrednost transakcije je 825 miliona evra (bez gotovine i bez dugovanja), navodi se u saopštenju.

Grupa je, podsetimo, vlasnik Jetela u Srbiji.

Biznis i baza Vlasniku Jetela, satelit TV Telekom Srbiji

Prema uslovima ugovora, a kako se navodi u saopštenju, e& PPF Telekom Grupa će u potpunosti preuzeti poslovanje i bazu korisnika kompanije SBB, dok će poslovanje SBB-a u oblasti satelitske televizije biti izdvojeno i prodato kompaniji Telekom Srbija.

Dodatno, istaknuto je da United Grupa zadržava svoje medijske kompanije, uključujući informativni program N1 i Nova S, kao i zabavne kanale koji će se i dalje emitovati na SBB-u, što znači da transakcija neće imati nikakav uticaj na postojeću ponudu televizijskih usluga SBB-a, precizirano je u saopštenju.

„Ovaj ugovor omogućiće nam da upotpunimo postojeće usluge koje pružamo Yettel korisnicima u Srbiji, kao i da obezbedimo širu ponudu za SBB-ove korisnike. Siguran sam da će i jedni i drugi imati koristi od sinergije koju će ova transakcija doneti“, izjavio je Baleš Šarma, generalni direktor e& PPF Telekom Grupe.

Prvi posao od partnerstva sa Arapima

„SBB je dobro poznat brend u Srbiji, cenjen zbog visokog kvaliteta usluga i izuzetnog tima zaposlenih. Sa zadovoljstvom im želim dobrodošlicu u našu Grupu i radujem se budućoj saradnji koja će dodatno unaprediti kvalitet usluga za korisnike u Srbiji. Nama u e&PPF Telekom Grupi ovo je prvo preuzimanje od osnivanja i pravi je primer je strateškog partnerstva između PPF-a i e&“, dodao je Šarma.

Transakcija će dodatno omogućiti grupi da pruži nove usluge korisnicima, kao i da nastavi da investira u tehnologije.

Transakcija će u potpunosti biti finansirana eksternim izvorima finansiranja koji će obezbediti e& PPF Telekom Grupa i podleže uobičajenim regulatornim odobrenjima.

BNP Paribas je bio finansijski savetnik e& PPF Telekom Grupi. Sullivan & Cromwell LLP and SOG a.o.d. u saradnji sa Kinstellar bili su pravni savetnici e& PPF Telecom, dok su Kirkland & Ellis LLP bili pravni savetnici United Grupi.

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Uzgoj rena donosi dobru zaradu

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Samo uzgajanje obezbeđuje veoma pristojan život, a prava prilika za finansijski uspeh je u gotovim proizvodima od rena. Na to je ukazao i pre nekog vremena Milovan Adžić, proizvođač iz Novog Bečeja.

– Jedno od isplativijih ulaganja je ren i od jednog hektara dobije se 5.000 kilograma korena. Kada se preradi i prepakuje u teglice, ren na inostranom tržištu dostiže cenu i do 2 EUR za sto grama, što čini da se sva proizvodnja i radna snaga ispati. To se pokazalo kao bolji posao od voćarstva, maline i kajsije, koje su postale neizvesne što se tiče roda i zarade – kaže Milovan.

Objasnio je da odluku da se bavi proizvodnjom rena nije doneo slučajno, već je najpre analizirao tržište i prikupljao informacije:

– Hteo sam da uzgajam nešto čega nema mnogo na tržištu, čega je zapravo manjak. Išao sam po pijacama i prodavnicama da vidim šta se najviše koristi u ishrani, a da ga ima malo, posebno u domaćoj formi. Nakon što sam pričao i sa nekim poljoprivrednicima, video sam da je ren najbolji izbor. Prvo sam zasadio 10 ari, pa nakon toga 35 ari i imao sam prinos od oko 2.000 kilograma. Sada već imam jedan hektar.

Registrovao je poljoprivredno gazdinstvo. Odlučio se za domaći ren, odnosno organsku proizvodnju, a posle je shvatio da je najisplativije prodavati gotov proizvod, pa je proširio asortiman.

– Od početka proizvodnje rena već je prošlo više od 10 godina. Pokrenuli smo preradu i oni koji u Srbiji otkupljuju od nas za ovo vreme su shvatili kakvog kvaliteta je ren i da li im ukus odgovara. Sada smo počeli da proširujemo proizvodnju. U saradnji sa tehnologom, radimo na ispitivanju tri arome namaza od rena, tako da je izbor sve veći.

Koliko god da nema mnogo proizvođača rena, tržište Srbije je malo i najbolja varijanta za zaradu jeste kada proizvođač dogovori siguran izvoz. Ako proizvedete sve prema standardima, prodaja, kaže Milovan, zaista nije problem.

Mnogi ren nazivaju korovom i zahteva „puno ruku za rad“.

– Mesec dana nakon sadnje skidaju se zaperci, bukvalno se svaki koren otkopa, skine zaperak, vraća se u zemlju, sve se to radi ručno. Na stranom tržištu traže samo prvu klasu, dužine 25 centimetara, dva centimetra debljine, pravilnog oblika. Važna je prihrana i navodnjavanje, kako biste imali dobar prinos. Za okopavanje treba zaista puno radne snage. Za štetočine se mogu koristiti samo dozvoljeni proizvodi, a u to vreme, ren treba paziti – dodaje Adžić.

Izvor: Kurir

Foto: Pixabay

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
  • Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na kraju juna manje za 363 miliona evra
  • Kada je roditeljima najteže sa decom?
  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit