NAJNOVIJE
Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Devizni kurs, monopoli ili niska produktivnost: Zbog čega su...
Potražnja za evropskim zlatnim vizama raste, a ove države...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
IT i naukaVesti

Evropa značajno zaostaje sa razvojom veštačke inteligencija

by bifadmin 12. фебруар 2025.

Veštačka inteligencija se razvija u SAD, gde se ulažu stotine milijardi dolara. Kina ih prati u stopu. A Evropa?

Mnogi ugledni učesnici najavili su dolazak na „AI Action Summit“ ovog ponedeljka i utorka (10. i 11. februar) u Parizu.

Okupiće se šefovi država i vlada, lideri međunarodnih organizacija i kompanija, naučnici, umetnici i predstavnici civilnog društva. Samit će biti održan u Grand Palasu, jednom od mesta održavanja Olimpijskih igara prošle godine.

Francuski predsednik Emanuel Makron biće domaćin skupa zajedno s indijskim premijerom Narendrom Modijem. Učestvovaće i potpredsednik kineske vlade Ding Suešjang.

Za potpredsednika SAD Dž. D. Vensa poseta Parizu biće prvo inostrano putovanje od stupanja na dužnost. Bela kuća potvrdila je njegovo učešće.

Veštačka inteligencija dolazi s drugog kontinenta

Sektorom veštačke inteligencije (AI) trenutno dominiraju američke korporacije – a kineske kompanije ih prate u korak. Francuska i Evropa, s druge strane, značajno zaostaju.

Tako će američka korporacija Amazon ove godine uložiti oko sto milijardi dolara u infrastrukturu za veštačku inteligenciju. Potražnja IT-klijenata za resursima u ovom sektoru toliko je velika da AWS, Amazonov odsek za klaud usluge, već nailazi na probleme s kapacitetima, rekao je direktor Amazona Endi Džesi. Samo u prošlom tromesečju, kompanija je uložila više od 25 milijardi evra u svoju infrastrukturu.

Pre samo nekoliko nedelja kineski DeepSeek izazvao je buru u svetu veštačke inteligencije. Veliki jezički model ove kompanije izgleda jednako moćno kao američka konkurencija, ali je razvijen znatno jeftinije i uz manje tehničke resurse.

Za razliku od ChatGPT, četbota američke kompanije OpenAI, DeepSeekov algoritam nije tajan, već je slobodno dostupan (open source).

„Iako je teško predvideti budućnost DeepSeeka kao kompanije, čini se da su strukturni efekti prilično dalekosežni“, rekao je, kako prenosi agencija Rojters, investitor Sandžot Malhi.

Jedno od ključnih pitanja koje je DeepSeek otvorio jeste da li se uopšte isplati ulagati milijarde dolara u veštačku inteligenciju u SAD.

DeepSeek je detalje o AI modelu objavio baš na dan kada je američki predsednik Donald Tramp najavio projekat nazvan Stargate, u koji OpenAI i druge tehnološke kompanije planiraju da ulože oko 500 milijardi dolara za razvoj AI infrastrukture.

A Evropa?

Francuska takođe planira sopstveni AI projekat: u Parizu bi, prema zvaničnim najavama, trebalo da nastane najveći AI kampus u Evropi. Srce ovog projekta biće ogroman centar sa sopstvenim, snažnim energetskim sistemom.

Planirane su investicije u iznosu „od 30 do 50 milijardi evra“, pri čemu će se u finansiranje uključiti i Ujedinjeni Arapski Emirati, navodi se iz Jelisejske palate.

Istovremeno, američka kompanija OpenAI proširuje prisustvo u Evropi. Nakon Londona, Dablina, Pariza, Brisela i Ciriha, Minhen će postati prvi nemački grad s njihovom kancelarijom.

„Kao zemlja poznata po tehničkom znanju i industrijskoj inovaciji, nije iznenađenje da je Nemačka svetski lider u korišćenju veštačke inteligencije“, rekao je osnivač OpenAI Sem Altman prilikom posete Nemačkoj.

Prema podacima dnevnog lista Frankfurter algemajne cajtung, Nemačka je u Evropi država s najviše pretplatnika na ChatGPT i jedna od tri vodeće zemlje u svetu po tom pitanju.

Nemačka se takođe nalazi među tri vodeće zemlje izvan SAD prema broju poslovnih korisnika koji plaćaju AI usluge. No najvažnije, Nemačka ima drugi najveći broj programera (nakon SAD) koji integrišu ChatGPT-a u druge aplikacije.

Više ili manje regulacije?

U SAD više ne postoji regulacija razvoja veštačke inteligencije. Predsednik Tramp ukinuo je propise koje je uveo njegov prethodnik Džo Bajden ubrzo nakon što je preuzeo dužnost.

U Evropi su, pak, zahtevi za državnu regulaciju sve glasniji. Pre početka pariskog samita, oko 100 naučnika iz 30 zemalja upozorilo je da bi nova tehnologija mogla dovesti do „gubitka kontrole“ s dramatičnim posledicama.

Uoči samita, istraživači su predstavili prvi međunarodni izveštaj o bezbednosti veštačke inteligencije, na kojem su sarađivali i stručnjaci iz UN, EU i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Nemački fizičar Aksel Nauman, koji živi i radi u Švajcarskoj, takođe se zalaže za razvoj etične i održive veštačke inteligencije – kao i za analizu njenog uticaja na inovacije, transparentnost i poverenje.

Evropske vrednosti

Evropa treba sopstvenu open source infrastrukturu, rekao je Nauman za DW. Cilj je, kako ističe, „pokazati evropskim kompanijama i institucijama da ima smisla zajednički ulagati i zajedno uživati plodove otvorenog koda“.

No, to zahteva ulaganja, na primer u „prilagođavanje administrativnih procesa, prilagođavanje proizvoda, promociju otvorenog koda i savetovanje politike i industrije“.

Svoju viziju digitalne budućnosti Evrope formuliše ovako: „Vizija mora biti da Evropa suvereno skladišti i obrađuje sopstvene podatke, da naš softverski ekosistem odražava naše vrednosti.“

U budućnosti se više ne sme događati da se Evropa samo priključuje drugima i zatim plaća za licencna prava.

Evropa mora, kaže Nauman, „koordinisano preusmeriti fokus na zajednički razvoj open source proizvoda“.

Ključno je, međutim, jedno: „Za to nam je potrebna infrastruktura koju tek treba izgraditi.“

Izvor: Dojče vele
Foto: Pixabay

12. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Obeležavanje Dana bezbednog interneta: UNICEF i Yettel podržavaju roditelje u digitalnom dobu

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Dan bezbednog interneta, koji se globalno obeležava od 2005. godine, podseća na zajedničku odgovornost u stvaranju sigurnog digitalnog okruženja za decu. Zahvaljujući internetu, deca su danas povezanija više nego ikada ranije.

Digitalni svet im pruža ogromne mogućnosti, ali ih izlaže i ozbiljnim rizicima – dezinformacijama, nasilju, štetnom sadržaju i zloupotrebama. Kako njihova prisutnost na mreži raste, tako raste i odgovornost odraslih da ih zaštite i podržavaju.

Sve države se suočavaju sa različitim izazovima u razvijanju digitalne pismenosti kod učenika što pokazuju i rezultati nedavno objavljene međunarodne ICILS studije (International Computer and Information Literacy Study) u kojoj je Srbija prvi put učestvovala. Odgovornost roditelja i obrazovnih ustanova je da im obezbede podršku i nauče ih kako da koriste digitalne tehnologije tako da im služe za učenje, za komunikaciju i za povezivanje sa svetom. Bezbedno ponašanje na internetu je jedan je od ključnih aspekata digitalne pismenosti.

Dodatno, istraživanje sprovedeno kroz UNICEF-u U-Report platformu pokazuje da u Srbiji skoro polovina mladih (44%) deli svoje lične podatke na mreži da bi pristupili sadržajima, dok njih 25% to čini samo zbog besplatnog pristupa WiFi mreži.

Kako bi odgovorili na ove izazove, UNICEF u Srbiji i kompanija Yettel pokrenuli su inicijativu za unapređenje digitalne pismenosti dece. U saradnji sa ministarstvima prosvete i informisanja i telekomunikacija, izdata je publikacija „Digitalna pismenost“ namenjena roditeljima i starateljima. Ovo je prva publikacija u okviru edicije „Digitalni kompas za roditelje“, koja pruža konkretne savete i resurse za razumevanje digitalnog okruženja u kojem deca odrastaju.

Publikacija „Digitalna pismenost“ pomaže roditeljima da prepoznaju ključne izazove i mogućnosti digitalnog sveta, pružajući im smernice kako da decu zaštite od onlajn pretnji, ali i kako da ih osnaže da koriste internet na kreativan i edukativan način. Edukacija i otvoreni dijalog između roditelja i dece ključni su za razvijanje digitalnih veština i razumevanja digitalne etike. Roditelji često osećaju nesigurnost u vezi sa načinom na koji bi trebalo da prate digitalni razvoj svog deteta, što ovu publikaciju čini neprocenjivim resursom.

„Nedavni izveštaj UNICEF-ove kancelarije za istraživanja ,Innocenti’ ističe brzu digitalizaciju društva kao jedan od ključnih megatrendova koji oblikuju detinjstvo. Mladi su na čelu ove transformacije, ali mnogima nedostaju veštine da bezbedno upravljaju njenim izazovima. Digitalni pristup ne znači nužno i digitalnu pismenost. Da bismo zaista osnažili decu, nije dovoljno da nauče da koriste digitalne tehnologije, potrebno je da ih opremimo znanjem i veštinama da bi znali sigurno da se snalaze u kompleksnom digitalnom svetu. Ovo je naša zajednička odgovornost. Stvaranjem sigurnog i podsticajnog digitalnog okruženja ne samo da štitimo decu danas, već i oblikujemo budućnost u kojoj mogu da napreduju“, istakla je Deyana Kostadinova, direktorka UNICEF-a u Srbiji.
UNICEF u Srbiji i Yettel nastavljaju da rade na unapređenju digitalne pismenosti dece i boljoj povezanosti škola i učenika sa internetom. Pored izdavanja publikacija, planirane su i edukativne radionice i digitalni alati koji će omogućiti roditeljima i nastavnicima da se aktivno uključe u podučavanje dece o bezbednom i odgovornom korišćenju interneta.

„Kao telekomunikaciona kompanija imamo odgovornost i potrebu da prenesemo znanje potrebno za bezbedno korišćenje interneta i zaštitu od rizika i pretnji. Višegodišnja saradnja UNICEF-a i Yettela pokrenuta je sa m ciljem da sva deca imaju iste mogućnosti za obrazovanjem i razvojem u sigurnom internet okruženju. Zato smo samo kroz ovaj projekat obezbedili obuku za razvoj digitalnih veština i digitalne pismenosti koju će proći 60 hiljada učenika, profesora i roditelja. Nastavljamo da se bavimo ovom bitnom temom i aktivnostima koje unapređuju digitalnu sigurnost, kako bismo edukovali što veći broj ljudi, a naročito dece”, rekla je Milica Begenišić, ESG menadžerka u Yettelu.

Obeležavanje Dana bezbednog interneta je prilika da se podsetimo da je stvaranje sigurnog digitalnog prostora za decu zajednička odgovornost roditelja, nastavnika, regulatornih tela i privatnog sektora. Uz adekvatnu edukaciju i resurse, svako dete može da bude deo digitalnog sveta i to na bezbedan i smislen način.

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Rekordni rezultati UniCredit Grupe za 2024. godinu

by bifadmin 11. фебруар 2025.

UniCredit Grupa ostvarila je rekordne rezultate u 2024. godini, krunisala tri godine uspeha i nadmašila postavljene ciljeve u “UniCredit Unlocked” planu.

Grupa je ostvarila 16. uzastopni kvartal održivog profitabilnog rasta. Ovo izvanredno postignuće dokaz je značajnog potencijala koji je otključan tokom početne faze “UniCredit Unlocked” plana. Postavljeni ciljevi su značajno premašeni u svim zemljama, koristeći jedinstveni panevropski model: raznovrsne naknade i visokokvalitetan rast neto prihoda, organsko stvaranje kapitala, jak RoTE i ukupne raspodele akcionarima kroz dividende.

Ispunjen je i cilj upravljanja troškovima postavljen u 2021. godini, uprkos mnogo većem inflatornom okruženju od predviđenog. Sa ovom čvrstom osnovom, Grupa je sada spremna da uđe u sledeću fazu plana, odnosno u ubrzanje od 2025. do 2027. godine.

Neto profit u fiskalnoj 2024. godini je iznosio 9,3 milijarde evra, uz povećanje od 8,1% u odnosu na prethodnu godinu. Statutarni neto profit iznosio je 9,7 milijardi evra, što predstavlja povećanje od 2,2% u odnosu na 2023. godinu i dokaz je transformacije UniCredita.

U četvrtom kvartalu 2024. godine, neto prihodi su dostigli 5,6 milijardi evra, od čega 2,0 milijardi evra naknada uz značajan rast od 8,9% u odnosu na prethodnu godinu. Sve kategorije naknada su porasle u odnosu na prethodnu godinu, što odražava fokus na klijente, inovativnu ponudu proizvoda i efikasnost svih inicijativa koje su do sada pokrenute.

Prethodno dodatno potvrđuje kontinuirana odlična profitabilnost i stvaranje vrednosti za akcionare sa RoTE od 17,7%, ili 20,9% na 13% CET1 raciom adekvatnosti kapitala za celu 2024. godinu, što je povećanje za 1,1% u odnosu na prethodnu godinu i EPS od 5,74 evra, veći za skoro 22% u odnosu na prethodnu godinu.

Andrea Orcel, CEO, UniCredit Grupe istakao je: „Pre tri godine najavili smo „UniCredit Unlocked“ sa finansijskim ciljevima za koje su mnogi rekli da su previše ambiciozni. Sada smo ostvarili sve te ciljeve, nadmašujući ih po svim pokazateljima, uključujući profitabilnost i ciljeve raspodele, i ulazimo u sledeću fazu našeg plana. U ovoj fazi ćemo ubrzati rast, sa težnjom da dodatno proširimo jaz u odnosu na naše konkurente i učvrstimo UniCredit kao banku budućnosti Evrope i merilo za bankarstvo. Završili smo 2024. sa snažnim četvrtim kvartalom, krunišući 16. kvartal kvalitetnog profitabilnog rasta i naše najbolje statutarne neto dobiti od 9,7 milijardi evra.“

Kako je Orcel istakao, svaki neorganski rast mora ispuniti stroge finansijske i strateške zahteve.

„Makroekonomska i geopolitička pozadina ostaje složena i nepredvidiva. Međutim, mi smo u dobroj poziciji da apsorbujemo normalizaciju kamatnih stopa, troškova rizika i inflacije troškova. Naša diverzifikacija zajedno sa upravljačkim potezima, troškovima integracije i već preduzetim pokrićima pruža nam važnu prednost. Ovo će nam omogućiti da održimo snažnu profitabilnost i raspodelu. Na kraju, iskreno se zahvaljujem zaposlenima na njihovom trudu i posvećenosti svim zainteresovanim stranama. Ponosan sam na vaše uspehe dok zajedno gradimo banku za evropsku budućnost“, rekao je Orcel.

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Visa uvodi novu opciju za jednostavno dodavanje kartice u digitalni novčanik

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Kompanija Visa predstavila je novu opciju “Tap to Add Card” u Srbiji, koja omogućava korisnicima da dodaju svoje Visa beskontaktne kartice u digitalne novčanike samo jednim dodirom – jednostavnim prislanjanjem kartice na mobilni uređaj. Ova inovativna tehnologija odgovara na sve veću potrebu za sigurnim i pojednostavljenim rešenjima za digitalna plaćanja.

Prilikom kontakta kartice i telefona generiše se jedinstveni, jednokratni kod koji verifikuje Visa Chip Authenticate usluga. Kod osigurava bezbedno dodavanje podataka o kartici i predstavlja znatno bržu i sigurniju alternativu tradicionalnim metodama. Donoseći poboljšanu sigurnost i praktičnost, “Tap to Add Card” eliminiše zamoran proces ručnog unosa podataka, koji je čest izvor grešaka koju prevaranti koriste za zloupotrebu osetljivih informacija o kartici.

“Verujemo da će Tap to Add Card igrati ključnu ulogu u daljem usvajanju i korišćenju digitalnih novčanika kod nas. U isto vreme novom opcijom poboljšavamo sigurnost podataka, unapređujemo korisničko iskustvo i pojednostavljujemo proces plaćanja”, izjavila je Ana Drašković, generalna direktorka i potpredsednica kompanije Visa za jugoistočnu Evropu.“Tap to Add Card“ pruža korisnicima veću sigurnost prilikom dodavanja kartice u digitalni novčanik, zbog saznanja da su njihovi lični podaci zaštićeni naprednim sigurnosnim merama.“

Globalni značaj i regionalni uticaj

Funkcija “Tap to Add Card” brzo je stekla popularnost širom sveta od njenog predstavljanja prošlog septembra, kao deo paketa novih usluga kompanije Visa usmerenih na poboljšanje digitalnih plaćanja.

Prednosti za ekosistem

“Tap to Add Card” je nastala sa ciljem da koristi svim učesnicima u platnom sistemu. Nudeći iskustvo slično plaćanjima u prodavnici, korisnici mogu uživati u bržem, praktičnijem i sigurnijem načinu dodavanja kartica u digitalne novčanike, što podstiče veću upotrebu digitalnih plaćanja.

Za izdavaoce kartica, “Tap to Add Card” može smanjiti rizik i troškove povezane sa prevarama u procesu dodavanja kartice, pojednostaviti proces dodavanja u novčanik, smanjiti broj upita korisničkoj podršci i poboljšati stopu odobravanja transakcija.

Ova tehnologija je podržana od strane digitalnih novčanika širom sveta, omogućavajući neometanu integraciju sa postojećim iskustvima digitalnih novčanika.

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Beč: Održivo korišćenje resursa – iznajmljivanje alata

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Koliko vam se puta desilo da kupite neki alat za domaćinstvo a da ga upotrebite jednom ili nijednom. Kažu da se, na primer, bušilica u jednom domaćinstvu u proseku koristi samo jedanaest minuta za čitav period koliko je imate.

Nedavno osnovan bečki start-up „Toolbox 24“ nudi alternativu kupovini alata tj. omogućava iznajmljivanje alata i mašina 24 časa dnevno putem automata. Cilj je smanjenje broja neiskorišćenih uređaja u domaćinstvima i ušteda troškova.

U ponudi su pored većih uređaja poput čistača nameštaja, koji je trenutno među najpopularnijim proizvodima za iznajmljivanje, i manji uređaji kao što su akumulatorski šrafcigeri i bušilice. Za osobe koje planiraju preseljenje, postoji i komplet za selidbu koji pomaže pri sklapanju i rasklapanju nameštaja. Proces iznajmljivanja je potpuno automatizovan. Zainteresovani mogu na veb stranici da pregledaju sve uređaje i provere njihovu dostupnost određenog dana. Rezervacija se vrši onlajn do sat vremena pre preuzimanja. Pomoću dva koda, može se ući u radnju i uzeti artikl iz automata, a alat se može vratiti 24 časa dnevno.

U Beču se ne iznajmljuje samo alat, već i brojni drugi predmeti, od reflektora do mašine za testeninu, za samo nekoliko evra dnevno. Takođe je moguće iznajmiti i odeću, dirndl haljine ili narodnu nošnju.

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Doba veštačke inteligencije: Poverenje ili nepoverenje

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Pojava alata na bazi veštačke inteligencije donela je brojne dileme oko etičnosti njihove upotrebe, najviše u segmentu obrazovanja. Nije tajna da je u poslovnoj zajednici masovnija upotreba AI alata svakodnevica, a sve više se koriste i za aktivnosti i odluke iz domena privatnog života.

Kada je reč o informisanju, mediji i dalje imaju dominantnu ulogu, iako nam pojedini sadržaji donose stres i osećaj nelagodnosti. Informisanje u doba AI bila je tema ovogodišnje ankete koju tradicionalno sprovodi PR agencija Chapter 4 na temu komunikacijskih trendova u Srbiji.

AI na poslu: igre bez granica i pravila?

Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju (poput Google translate servisa). AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije obavljanje poslovnih procesa kao što su istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja, analiza podataka i edukacija. Ipak, tek ili već 11 odsto ispitanih, svesno donosi odluke na osnovu upotrebe AI alata.

Više od polovine ispitanika ne brine što senzitivne informacije dele sa veštačkom inteligencijom, kao i to što iz informacija koje dele AI alati uče i ta saznanja prenose dalje korisnicima.

Poverenje ili nepoverenje prema AI

Kada je reč o svakodnevnom životu, više od polovine ispitanih, često ili ponekad koristi alate veštačke inteligencije za informisanje o brendovima i proizvodima, ili pri donošenju odluka poput kupovine, putovanja, planiranja obroka, investiranja ili zaduživanja.

AI alate koriste i kompanije i brendovi za kreiranje grafika, vizuala, tekstualnog sadržaja ili kroz korisničku podršku. Za skoro 37 odsto ispitanika ta činjenica ne igra značajnu ulogu kada je reč o poverenju. Ipak, deo ispitanika itekako zamera kompanijama i brendovima, jer smatra da to ukazuje na uštede koje prave, kreirajuići istovremeno manju vrednost za kupca ili korisnika i utičući negativno na njihovo poverenje.

Veza između informisanja i mentalnog zdravlja

Oko 14 odsto predstavnika poslovne zajednice navodi da AI alate koristi u svrhu svakodnevnog informisanja. Sa druge strane, najveći deo ispitanika se oslanja na društvene mreže (gotovo 90%), tradicionalne medije (65%), ali i podkaste (42%) i forume (21%). Interesantno je da podkast već nekoliko godina beleži konstantan rast. Neki od ispitanika posebno navode razgovor sa kolegama, ali i neformalne viber grupe, kao važan kanal komunikacije i informisanja.

Prema brojnim istraživanjima, uticaj medija na sve aspekte života je neminovan. Ispitanici u Srbiji navode da neki medijski sadržaji loše utiču na njihovo raspoloženja, pa i na mentalno zdravlje, a među njima su vesti i informativni program o dešavanjima u našoj državi, i to za čak dve trećine ispitanika. Na osećaj mira ispitanika dominantno negativno utiču vesti i informativni program o dešavanjima u svetu, sadržaj iz tabloida i rijaliti programi.

Medijski sadržaji koji prema istraživanju pozitivno utiču na dve trećine ispitanika su kulturni sadržaji, pozitivne poslovne vesti i dostignuća, kao i inovacije, što je istaklo skoro 55 odsto ispitanika. Sportski uspesi i inspirativne životne priče takođe imaju pozitivan uticaj na konzumente ovih sadržaja, ali i kvalitetni filmski i serijski programi.

Uz neprekidan razvoj tehnologije, veštačka inteligencija postaje nezaobilazan deo svakodnevnog poslovanja, privatnog života i informisanja. AI alati omogućavaju veću efikasnost, produktivnost i inovacije, a u budućnost će njihov razvoj i primena svakako biti još izraženiji.

Foto: Pixabay

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Popularni trgovinski lanac naplaćuje ulaz u radnju 12 evra

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Ova Shop & Go Aldijeva radnja za sad je prva i jedina takve vrste, otvorena još 2022. godine

Nećete moći da uđete u radnju ako se ne prijavite s Aldijevom aplikacijom koja će vam skinuti 12 evra ili ako nemate aplikaciju, onda morate s bankovnom karticom da platite 12 evra depozita.

Poznati nemački trgovinski lanac Aldi trenutno testira novi model kupovine u Velikoj Britaniji.

Svako ko želi da kupuje u Shop & Go u istočnom Londonu, mora da plati ulazak u radnju od deset funti (odnosno 12 eura), piše Fenix magazin.

Kroz samu radnju slobodno se krećete, a veštačka inteligencija registruje šta kupci uzimaju s police i stavljaju u korpu. Kada izađete iz radnje, iznos se automatski povlači s kartice koji je sačuvan u aplikaciji.
Novost u celoj priči je da sada kupci moraju da daju depozit da bi ušli u radnju. Ako potrošite 12 evra ili više evra, depozit se priznaje, ali ako potrošite manje ili ništa, depozit vam se vraća. Barem bi tako trebalo da bude u teoriji.

Sistem je očito još uvek donekle sklon greškama, izveštavaju mediji. Navodno su ponekad potrebni dani dok se preostali iznos ne vrati na račun. Osim toga verovatno su češći slučajevi dvostrukih zaduženja pri ulasku. Ova Shop & Go Aldijeva radnja za sad je prva i jedina takve vrste, otvorena još 2022. godine.

Izvor: 24sedam
Foto: Pixabay

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Poklon nije samo poklon, već su to veze i uspomene koje stvaramo

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Povodom Dana zaljubljenih i uoči njega, kao i na taj dan, korisnici Wolt dostave mogu prvi put da pošalju dragoj osobi porudžbinu/poklon uz personalizovanu poruku u sklopu dizajnirane čestitke, koju sami biraju. Na taj način, upotrebom besplatne e-čestitke, korisnici imaju mogućnost da iskažu i dodatnu pažnju prema voljenoj osobi.

Zajedno slavimo ljubav i povezanost sa svima koji su nam važni, darujući im poklone uz posebne pogodnosti iz Wolt marketa, birajući iz širokog asortimana parfimerija, knjižara, restorana, prehrambenih proizvoda i lokalnih prodavnica. Pored hrane, na platformi su dostupni i pokloni poput cveća, čokolade, aksesoara i drugo.

Možete da naručite buket sa porukom „Ti si najbolja“, ili za sebe set za negu kože pod sloganom „Zaslužujem ovo“, ili romantičnu večeru sa natpisom „Sećaš li se kad smo ovo nekad naručivali?“. Veliki je broj poklona koje možete da izaberete, uključujući lokalne proizvode i omiljene brendove – tako da svako može da nađe nešto posebno.

„Poklon nije samo poklon, već su to veze i uspomene koje stvaramo. Nova funkcija spaja Wolt iskustvo u dostavi sa radošću darivanja. Na ovaj način Wolt olakšava ljudima da se povežu i ovim putem. Uz „Gifting“ opciju koja je od danas dostupna, želimo da pomognemo ljudima da proslave značajne datume, i da na lep i personalizovan način pokažu pažnju i brigu“, dodao je Đorđe Davidović, direktor Wolt Srbija.

Nova opcija „Gifting“ funkcioniše tako što najpre unesete adresu isporuke primaoca, a potom odaberite poklon i personalizujte čestitku, koju želite. Pregledajte aplikaciju kako biste pronašli savršen poklon i odaberite opciju „Pošalji kao poklon“ prilikom plaćanja. Biće vam ponuđeno da dodate ličnu poruku, neku od digitalnih čestitki i kontakt podatke primaoca. Na kraju potvrdite svoju porudžbinu, a primalac će dobiti SMS poruku sa mogućnošću praćenja isporuke i pregledanja vaše poruke.

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srpski biznismeni u borbi oko austrijske banke

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Posle perioda zatišja, izgleda da će se borba oko preuzimanja Addiko banke nastaviti. Prvi koji je pokazao interesovanje za Addiko bila je kompanija Agri Europe Cyprus u vlasništvu srpskog biznismena Aleksandra Kostića, koji je već duže vreme u bankarskom biznisu preko srpske Aik Banke i Slovenačke Gorenjske banke.

Potom se u trku uključio Alta Pay još jednog srpskog biznismena Davora Macure, a za njima i slovenačka NLB banka.

Ulaskom u vlasničku strukturu banke još jedne srpske firme, Diplomat Pay d.o.o., koja je tada od strane ECB smatrana povezanom sa Alta Pay, situacija se dodatno zakomplikovala što je rezultiralo reakcijom ECB-a i blokadom glasačkih prava Alta Pay-a i Diplomat Pay-a, kao i odlukom o zabrani isplate dividende za 2024 godinu.

Neočekivana odluka ECB-a o Addiko banci

Borba oko vlasništva nad austrijskom Addiko bankom tako ne prestaje da iznenađuje šokantnim razvojem događaja. Evropska centralna banka (ECB) je u hitnom obaveštenju informisala banku da nije utvrdila postojanje koordinisanog delovanja između dva akcionara austrijske banke i da povlači odluku o imenovanju poverenika kako je bilo planirano.

Mali podsetnik za one koji nisu ispratili razvoj događaja od početka, u toku borbe za preuzimanje banke između Agri Europe Cyprus, NLB Banke i Alta Pay, ECB je analizirala sporazume između učesnika i zaključila da su Alta Pay Group i Diplomat Pay delovali koordinisano, te s stoga donela odluku o blokadi glasačkih prava na određenim brojem akcija.

ECB nastavlja da prati razvoj situacije

U međuvremenu, Diplomat Pay je prodao svoj udeo od 9,99% u Addiko Bank AG kompaniji S-Quad Handels-und Beteiligungs GmbH, austrijskog biznismena Alexandra Schutza, vlasnika Bečke investicione firme C-Quadrat. Time je firma Diplomat Pay u potpunosti izašla iz vlasništva Addiko banke.

Prema austrijskom Zakonu o bankarstvu, glasačka prava povezana sa 9,63% akcija Addiko banke, koje drži Alta Pay Group, i 9,99% koje je posedovao Diplomat Pay d.o.o., više nisu suspendovana. Kao rezultat toga, ECB će povući svoj zahtev za imenovanje poverenika za suspendovana glasačka prava sa Trgovačkog suda u Beču.

Isplata dividendi je i dalje na snazi

Nakon neuspele borbe za preuzimanje, ECB je donela drastičnu odluku, da stopira isplatu dividendi za 2024. godinu.

Bio je to finansijski triler koji je prodrmao uspavanu Bečku berzu. Tri investitora su se borila za kontrolu nad Addiko bankom, bivšom Hypo-Alpe-Adria. Iako ova banka, zbog svoje male veličine, nema veći značaj na bankarskom tržištu kako Austrije, tako i jugoistočne Evrope, postala je atraktivna kao ulaznica ne EU bankarsko tržište.

Situaciju dodatno komplikuje što je Addiko najmanja banka u evrozoni koja je pod supervizijom ECB-a.
Borbom za preuzimanje između Agri Europe Cyprus Aleksandra Kostića, slovenačke NLB banke i Alta Pay-a, značajno je promenjena vlasnička struktura bečke finansijske institucije, a što je rezultiralo i neočekivanim potezima ECB-a kao što je ovo o zabrani isplate dividende do daljnjeg.

Izvor: Nikola Avramović, Viši direktor za finansijski konsalting u Alvarez&Marsal za Austriju i jugoistočnu Evropu. Alvarez&Marsal sa sedištem u Nju Jorku je globalna konsultantska kuća, specijalizovana za akvizicije, spajanja, restrukturiranja i unapređenje performansi u finansijskom sektoru.

Foto: Pixabay

 

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kolektivni bojkot trgovačkih lanaca nije dugoročno rešenje

by bifadmin 11. фебруар 2025.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Goran Petković rekao je danas da će poziv na bojkot kupovine u pet trgovačkih lanaca marketinški delovati negativno na njihovo poslovanje, ali da neće imati dugoročne efekte na spuštanje visokih cena.

On je za Betu rekao da se maloprodajna cena sastoji iz tri komponente, jedna je nabavna cena, odnosno proizvođačka, druga je razlika u ceni koju prisvajaju trgovci i treća je porez koji pripada državi.

„Baviti se samo jednom karikom, maržom trgovaca u tom lancu snabdevanja, kako bi se utvrdilo zbog čega su visoke cene u Srbiji, mislim da nije dovoljno, ali je dobro ako će ta akcija biti stimulans za Komisiju za zaštitu konkurencije da počne da radi i da se obuhavatnije bavi tim pritanjem“, rekao je Petković.

Dejan Gavrilović iz udruženja Efektiva pozvao je potrošače da od danas do petka, 14. februara bojkotuju kupovinu u Delezu u okviru koga posluju „Maxi“ i „Shop&Go“, zatim Merkatoru, čiji su „Idea“ i „Roda“, kao i u DIS-u, Lidl-u i „Univerexportu“.

Gavrilović je rekao da ako trgovine ne smanje cene da će u trećoj fazi ponovo pozvati na bojkot jer je Komisija za zaštitu konkurencije konstatovala da je u 2023. postojala povreda konkurencije i da su cene skočile duplo više od inflatornih pritisaka.

Da li postoji monopol?

Marže su te godine, kako je rekao, skočile sa 19 odsto na 38 odsto, a u nekim trgovinama i na 45 odsto, a ukupan prihod tih trgovaca porastao sa 3,8 milijardi dinara na 18,6 milijardi dinara.

Petković je rekao da u Srbiji, verovatno, ima i monopolista-proizvođača određene robe i da je zadatak Komisije da utvrdi da li postoje i ko su oni.

„Nisam primetio takve aktivnosti te Komisije. Mislim da bi neka tržišta bila interesantna za analizu postojanja monopola, što nije kažnjivo, ali zloupotreba dominantnog položja jeste. Komisija za takvu analizu ima resurse, pravnike, ekonomiste i druge stručnjake, takođe imaju pristup i mehanizme prikupljanja podataka kako bi ih analizirali i zaštitili građane“, rekao je Petković.

Dodao je da je ta Komisija imala uspešne akcije u prošlosti kada je ustanovila iste cene elektronskih uređaja u prodavnicama različitih maloprodajnih lanaca i sprečila diktranje cena velikog uvoznika koji je to zahtevao i kaznila i trgovine i uvoznika jer je to zabranjena praksa.

Naveo je da bi Komisija sada trebalo to da utvrdi da li se na neki način diktiraju i cene hrane.

Petković je rekao i da na visinu cena utiče i poreska stopa i da država može određene proizvode da svrsta na listu proizvoda sa nižom stopom poreza na dodatu vrednost (PDV).

„Cena goriva direktno je pod uticajem akciza“, rekao je Petković.

U časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT) stučnjaci su naveli da su udruženja potrošača ovih dana pozvala na bojkot potrošače i u regionu.

Glavni metod borbe ‘bojkot’ kupovine

„Glavni metod borbe ‘bojkot’ kupovine, u susednoj Hrvatskoj zasad ima najveći odziv. U neku ruku, šizofreno je to što je bojkot podstaknut i od pojedinih ministara, koji time ili priznaju svoju nemoć u borbi sa inflacijom ili, podilazeći građanima, i ne znaju da se na takav način, niko, nikada i nigde u istoriji nije dugoročno izborio sa visokim cenama“, naveli su stručnjaci u MAT-u.

Istakli su da je u danima bojkota promet više nego prepolovljen tako da je državna kasa, zbog manje naplaćenog PDV-a, bila prvi gubitnik akcija bojkota.

Ministri su, kako je navedeno, ignorisali činjenicu da učestali bojkot može dovesti do smanjenja prihoda maloprodajnih lanaca i proizvođača, što može izazvati otpuštanja, smanjenje investicija i eventualno usporavanje privrednog rasta.

„Kolektivni bojkot može privremeno smanjiti inflacioni pritisak kroz smanjenje potražnje, ali nije dugoročno rešenje za stabilizaciju inflacije. Posebno ne kod prehrambenih namirnica jer se kupac može odreći nabavke određenih proizvoda u toku nekog dana, ali će korpu dopuniti u obimu prosečne potrošnje drugim danima“, navedeno je u MAT-u.

Efikasna kontrola inflacije, kako su naveli, zahteva šire ekonomske mere, uključujući adekvatnu monetarnu i fiskalnu politiku, kao i rešavanje strukturalnih problema u ekonomiji.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

11. фебруар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
  • Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na kraju juna manje za 363 miliona evra
  • Kada je roditeljima najteže sa decom?
  • McDonald’s otvorio drugi novi restoran za manje od mesec dana
  • Prognoza UniCredit Instituta: Srbiju očekuje povećan rast BDP-a od 3,5% 2027. godine

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit