NAJNOVIJE
U vlasništvu firmi više od 80.000 nekretnina: Državna preduzeća...
Akcize na gorivo od danas smanjene 10 odsto
Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Sme li banka SMS poruke da zameni push notifikacijama...
Zašto se voćari ne raduju rodnoj godini
Referentna kamatna stopa ostaje 5,75 odsto
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Internet platforme i dalje dopuštaju prodaju igračaka koje nisu bezbedne

by bifadmin 16. јануар 2025.

Evropska industrija igračaka kupila je 19 igračaka sa Temua i nijedna od njih nije bila u potpunosti usklađena sa zakonodavstvom EU, dok je 18 proizvoda predstavljalo rizik za decu.

Ovakva kupovina, koju je sprovelo ovo udruženje, i na drugim tržištima pokazala je takođe zabrinjavajuće podatke. Oni su zato pozvali zakonodavce i lokalne vlasti da se obračunaju sa nebezbednim igračkama koje prodaju velike onlajn kompanije koje nemaju sedišta u EU. Ideja je da se zabrani prodaja igračaka za čiju bezbednost kompanije nisu odgovorne.

Zaključeno je da je Evropi potrebno ciljano zakonodavstvo za zaštitu dece na tržištu i da se pruži prilika uglednim lokalnim kompanijama da se pojave na tržištu u zdravoj konkurenciji.

Bezbednost igračaka

Kada je Evropska industrija igračaka kupila ove proizvode na platformi Temu, poslala ih je u nezavisnu laboratoriju za ispitivanje i dobili su, kako kažu, alarmantne podatke. Nijedna igračka nije bila u skladu sa zakonodavstvom EU. To znači da ne bi smele ni da se prodaju na ovom zajedničkom tržištu. Rizici koji su otkriveni odnose se na mogućnost opekotina, posekotina, gušenja i hemijske opasnosti.

Na primer, jedna zvečka je imala nekoliko bezbednosnih rizika, poput oštrih ivica ili malih delova koji bi mogli uzrokovati gušenje. Samo jedna od kontrolisanih igračaka imala je adresu proizvođača u EU, što je uslov prema Uredbi EU o kontroli tržišta. Kada je ova organizacija obavestila Temu o ovim saznanjima i rezultatima, dobili su odgovor da su preduzete mere i da se te igračke više neće naći na njihovoj platformi. Iako je njihova reakcija bila ohrabrujuća, iz EU su poručili da korektivne mere nisu dovoljne, posebno što se ne zna koliko takvih igračaka ima na internetu, odnosno njihovoj platformi.

Rupe u zakonu prodavaca van EU

Napomenuto je i to da je 2020. godine sprovedeno istraživanje čiji su rezultati slični ovim poslednjim. Tada je kupljeno više igračaka na četiri različita tržišta i ispostavilo se da problem leži u preprodavcima igračaka na internetu. Zakon o digitalnim uslugama koji je usvojen, navodi se, ne rešava rupu u zakonu prodavaca van EU.

Za igračke, od kojih su ugroženi najranjiviji potrošači, pravila bi trebalo da budu najstroža, smatraju u ovom udruženju. Ketrin van Rit, glavna direktorka ove organizacije, rekla je da EU treba da osmisli i sprovede bolja pravila protiv prodaje falsifikovanih i nebezbednih igračaka.

– Evropska unija ima najstroža pravila o bezbednosti igračaka na svetu, ali internet platforme i dalje dopuštaju prodaju igračaka čiji su prodavci kompanije van EU i koji ne poštuju pravila. e-Trgovina je ključna za privredu i potrošači bi trebalo da veruju da je ono što se nudi na prodaju u EU u skladu s pravilima EU. Zato ove kompanije ne bi trebalo da zloupotrebljavaju poverenje potrošača u EU – izjavila je ona. Napomenula je i da kompanije poput Temua moraju da preuzmu odgovornost za uklanjanje i zabranu prodaje falsifikovanih i nebezbednih igračaka.

Izvor: Politika
Foto: Pixabay

16. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

U Centralnoj Evropi se više ulaže u razvoj ali i dalje je to nedovoljno

by bifadmin 16. јануар 2025.

Kompanije iz Centralne, istočne i jugoistočne Evrope (CIJIE) su pojačala ulaganje u razvoj, međutim  Zapadna Evropa je daleko razvijenija i mnogo više ulaže u ovu oblast.

Preduzeća u Centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi (CIJIE) su u protekloj deceniji udvostručila broj zaposlenih u sektoru istraživanja i razvoja i povećala investicije u intelektualnu svojinu sa 10% na 12%, navodi se u danas objavljenom izveštaju Evropske investicione banke (EIB).

Produktivnost rada u ovom regionu beležila je rast od 1,9%o na godišnjem nivou, što je znatno više nego u severnoj i zapadnoj Evropi tokom istog perioda.

U izveštaju se navodi da se privrede regiona ipak i dalje suočavaju sa ozbiljnim nedostatkom veština i da svega osam od 2.500 najvećih svetskih investitora u istraživanje i razvoj ima sedište u regionu.

Kada je reč o broju registrovanih patenata, navodi se primer Nemačke koja je registrovala skoro 25.000 patenata u Evropskom zavodu za patente, dok su sve zemlje u regionu CIJIE registrovale samo 1.600.

U izveštaju se takođe ističe da su izdaci za istraživanje i razvoj u regionu CIJIE oko dva puta manji nego u severnoj i zapadnoj EU. Preduzeća na istraživanja i razvoj troše samo 0,8% BDP-a, u poređenju sa 1,8% koliko iznose u drugim regionima.

Inovacione aktivnosti u regionu CIJIE u velikoj su meri koncentrisane na prerađivačku industriju, IKT i farmaceutske proizvode, pri čemu postoje znatni dispariteti između preduzeća i geografskih područja.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

16. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Najveći mitovi o preduzetništvu

by bifadmin 15. јануар 2025.

U domaćoj javnosti i dalje vladaju brojni stereotipi o preduzetništvu, od toga da kada si sam svoj gazda radiš koliko hoćeš a ne znaš šta ćeš od novca, do optužbi da se domaći privatnici bogate preko noći na račun zaposlenih i „izvrdavajući“ zakonske obaveze. A kako to zaista izgleda kada neko „od nule“ gradi uspešnu firmu? Vlasnik radi po 15 sati dnevno, snosi najveću odgovornost i posledice u kriznim situacijama, mora da bude primer zaposlenima kako treba da se radi i da gradi preduzeće koje će jednog dana uspešno poslovati i bez njega, ističu dugogodišnji preduzetnici.

„Stereotip gazde u Srbiji je da je bahat, osion, autokrata i da ima ogroman ego. Međutim, pošto nisu svi ljudi isti ne mogu ni svi preduzetnici biti isti, odnosno bahati, osioni i autokrate. Ono što je iz pomenutog stereotipa tačno, bar za većinu preduzetnika, je da imaju veliki ego odnosno da moraju mnogo verovati u sebe da bi se uopšte upustili u borbu koja nalikuje preživljavanju u džungli. Ali neophodno je da nauče da zauzdaju taj ego, kako bi razvijali posao i međuljudske odnose u firmi“, kaže za B&F Alan Albulj, jedan od osnivača softverske kompanije Extreme u razgovoru o tome šta su najčešći mitovi i predrasude o preduzetništvu u Srbiji.

Od svog prvog preduzetničkog poduhvata u koji se upustio 1996. sa dvojicom kolega sa studija na završnoj godini beogradskog Elektrotehničkog fakulteta, Albulj je prešao dug put do preduzeća koje danas broji preko 50 zaposlenih i nudi „softver na jednom mestu“ – licencirana rešenja kompanija kao što su ESET, Adobe, Microsoft i sopstvena poslovna rešenja za različite industrije.

Alan priznaje da kao mlad preduzetnik nije mogao ni da sanja šta će ga sve sačekati, ali da izbor ovakve karijere jeste privilegija, ukoliko ste „sazdani od čvrstog materijala“. To pre svega znači da onaj ko se upusti u preduzetničku avanturu mora biti spreman na ogroman rad i sposoban da prihvati veliku odgovornost.

„Većina ljudi misli da preduzetnik sam može da odluči koliko i kada će raditi, što je tačno u teoriji, ali u praksi se to uvek završi tako što svakodnevno radite po 15 sati dnevno. Uvek postoji nešto što bi trebalo unaprediti, ali i milion problema koje morate da rešavate, jer niko to neće uraditi umesto vas“, ističe Albulj.

Odgovoran i za sebe i za druge

U Srbiji je raširena i zabluda da je preduzetnicima život lak i da „ne znaju šta će od novca“, što je daleko od stvarnosti kada nastojite da „od nule“ napravite nešto, tvrdi naš sagovornik. „To je kao kada neko godinama trenira da bi se popeo na Mont Everest, odriče se svega, ulaže jako mnogo u taj poduhvat i na kraju kada uspe svi kažu – lako je njemu, on je na vrhu, zaboravljajući da je trebalo doći do tog vrha. Dešava se i da se analiziraju i kritikuju svi potezi koje je pomenuti planinar pravio na svom putu, iako su neki od njih bili nužni. Ja razumem da je iz perspektive salonskog filozofa lakše uočiti greške, ali iz ugla nekoga ko se na licu mesta svakodnevno bori za razvoj kompanije nekada je jednostavno teško izbeći ih“, kaže Alan.

Uostalom, dodaje, ljudski je praviti greške. Strah od potencijalnih grešaka ne bi trebalo da nas sputava ni u životu ni u poslu, tvrdi sagovornik B&F-a i dodaje: „Mislim da bi za sve nas bilo bolje da se vodimo porukom Majkla Džordana da nije bitno koliko puta ćeš pasti, već koliko puta ćeš ustati“.

Komentarišući zamerke u javnosti da domaći privatnici „zakidaju“ na platama zaposlenih, suosnivač preduzeća Extreme ne spori da sigurno ima i takvih, ali tvrdi da zdravo poslovanje na dugi rok zahteva od vlasnika sasvim suprotno – da u kriznim situacijama on preuzme najveći rizik pa i gubitak, a ne da ih prevaljuje na radnike.

„To je i te kako bitan deo odgovornosti preduzetnika. Iako poslujemo u IT sektoru koji je poznat po velikoj fluktuaciji kadrova, kod nas ona nije bila izražena zato što poštujemo ljude koji sa nama rade. Osim da stvorim nešto, stalo mi je da obezbedim svojim zaposlenima i njihovim porodicama dostojanstven i ispunjen život, kao i da ličnim primerom pokažem da se može pošteno poslovati. Smatram da takvim odlukama branim čast preduzetnika“, uveren je naš sagovornik koji je razbio i stereotip da osnivači firmi žele da njima rukovode doveka.

„Pre dve godine sam se povukao iz upravljanja i sada sam savetnik u svojoj kompaniji. Otkako sam taj posao prepustio profesionalnom menadžmentu, oslobodio sam se lepog ali i teškog bremena – da stalno razmišljam o tome kako od mojih odluka zavise drugi ljudi i njihove porodice. Predao sam upravljanje nekome ko to definitivno radi bolje od mene“, kaže Albulj, koji konačno ima više vremena za sebe i svoju porodicu.

Šta zaista znači „biti sam svoj gazda“?

Slično iskustvo i stavove ima Branislava Gajić Stanojević, jedan od osnivača i član UO Inspira grupe koja posluje u oblastima zapošljavanja, automobilizma, nekretnina, e-trgovine i osiguranja. Sve je počelo 2.000. godine, kada su brat i sestra Branimir i Branislava Gajić iz Subotice i Stefan Salom iz Beograda osnovali studentski sajt Infostud.

„Razvijali smo se na osnovu našeg rada, bez većih finansijskih ulaganja. Amerikanci su to radili iz garaže, a mi od kuće kod mame i tate, ja iz sobe beogradskog Studenjaka, kako ko… Trebalo nam je četiri-pet godina da počnemo da pravimo veće prihode i zapošljavamo ljude, uzmemo prve kancelarije… Tačno je da preduzetnici nemaju radno vreme, pogotovo u prvim godinama razvoja firme, ali ne zato što malo rade nego zato što ne znaju gde im je glava od posla“, kaže Branislava za B&F.

Istraživanja u Srbiji o tome kako mladi doživljavaju preduzetništvo pokazuju da većina anketiranih na prvom mestu ističe kao veliku prednost mogućnost da budeš „sam svoj gazda“. Šta to može da znači u praksi, zavisi i od toga šta je kome cilj. „Ako ste frilenser, radite sami ili ne želite da skalirate vaše poslovanje, moguće je raditi tako i možete biti srećni sa time, uvažavajući prednosti i ograničenja tog pristupa. Međutim, ako želite da izgradite tim i sistem koji će dugoročno poslovati i ako vi ne budete više operativno u njemu, onda je to potpuno drugačiji pristup“, ukazuje Branislava.

„U tom slučaju morate dati dobar primer kako treba da se radi i graditi ljude koji će i druge učiti na isti način, umesto da budete gazda od koga sve zavisi, koji se čeka za svaku odluku i koji radi kako želi, a drugi su samo radnici. Firme koje razumeju koliko su kvalitetni ljudi važni za uspeh poslovanja, uvek su vodile računa o njima, bez obzira kakvo je stanje na tržištu rada. Jer čak i ako možete da zamenite čoveka relativno brzo, potrebno vam je puno vremena da novog zaposlenog uvedete u posao i da on stekne iskustvo koje je imao njegov prethodnik, pogotovo ako je to iskustvo bilo značajno za firmu“, ističe naša sagovornica.

Nema opuštanja

Inspira grupa trenutno ima više od 300 zaposlenih, „što ne znači da ja sada radim malo, ali radim drugačije. Trudim se da radim pametnije, biram prioritete i prosleđujem odgovornost drugima. Ne želim da se takmičim u tome ko je zauzetiji i opterećeniji, jer to je, takođe, pogrešno“, tvrdi Branislava.

A šta je sa uverenjem da preduzetnik mora imati „nos za posao“? Branislava kaže da je takva sposobnost neophodna, ali dok je za serijske preduzetnike prepoznavanje poslovnih prilika ključno, za one koji žele svoj posao da razvijaju dugoročno to nije dovoljno. „U tom slučaju, osećaj za dobre poslovne prilike mora da se upari sa upravljačkim znanjima. Potrebno je da vidite širu sliku, da posao vodite strateški i prepoznajete najvažnije stvari koje će doneti najveću vrednost kompaniji“.

Svakome ko želi da se upusti u preduzetništvo, Branislava poručuje da mora biti spreman na stalnu borbu: „Uvek ponavljam i svojim zaposlenima da stabilni periodi traju kratko i da će se vrlo brzo nešto promeniti, na tržištu, u globalnoj ekonomiji, politici… I onda ćemo u firmi opet da se izvrnemo na glavu da se snađemo i vidimo kakva prilika leži u svemu tome, šta će biti nova potreba tržišta, ili je ona već tu“.

Marija Dukić

Biznis & finansije 228/229, decembar 2024/januar 2025

AlLes, Pixabay

15. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Boeing posluje mnogo lošije od Airbusa

by bifadmin 15. јануар 2025.

Kompanija Airbus prošle godine je isporučila dvostruko više komercijalnih aviona nego njen najveći rival Boeing koji iz godine u godinu zapada u sve dublje probleme.

U brojkama to izgleda ovako – Boeing je u 2024. svojim kupcima isporučio 348 letelica a Airbus 766. Ovo je pad Boeinga ne samo u odnosu na konkurenciju već i na sopstvenu proizvodnju iz 2023. kada je na tržište plasirao 611 aviona. Dok pomenuta američka kompanija beleži oštar pad, njen francuski rival Airbus je u prošloj godini imao četiri odsto više isporuka nego u 2023.

Šta se desilo Boeingu?

Američka kompanija sada praktično posluje kao tokom prvih pandemijskih godina kada se nije mnogo putovalo niti je postojala značajnija tražnja za avionima. Međutim, razlog za njegovo poniranje nije neka velika svetska kriza, već loše poslovanje Boeinga. Njegove letelice su se u poslednjih nekoliko godina u sve učestalijim incidentima pokazivale kao manje bezbedne nego konkurentske. Mediji navode da je razlog tome loša uprava Boeinga, ali i rezanje troškova poslovanja angažovanjem manje kvalitetnih kadrova.

Zbog svega navedenog incidenti sa Boeingovim letelicama pune novine. Primera radi, prošlog januara njegovom modelu 737 otpala su vrata tokom leta. Istraga Federalne administracije za avijaciju pokazala je da nisu ispoštovani bezbednosni standardi zbog čega je ta institucija ograničila proizvodnju ovih aviona. A upravo te letelice bile su tražene na tržištu i Boeing je planirao pomoću njih da podigne svoje poslovanje.

Poslovanju međutim nije bilo pomoći i zbog učestalih štrajkova radnika ali i zbog nedostatka delova za proizvodnju. Ono što je u ovakvoj situaciji moglo da pomogne Boeingu da se oporavi bilo bi lansiranje na tržište novog modela pod imenom 777x, međutim ono je odloženo sa ove godine na 2026. U međuvremenu će se kompanija truditi da isporuči ono što duguje naručiocima, a tih porudžbina nije malo.

Budući da u globalnoj proizvodnji aviona praktično postoji duopol, Airbus za sada ne stiže da popuni rupu koju je u ponudi letelica napravio Boeing tako da će kupci aviona u narednom periodu morati da budu veoma strpljivi.

Foto: Bluesnap, Pixabay

15. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pale kamate na dozvoljen minus

by bifadmin 15. јануар 2025.

Novim pravilima koja se primenjuju od 1. januara ove godine, banke ne smeju građanima na dozvoljene minuse da zaračunavaju kamatne stope veće od 19,75 odsto, što važi i za nedozvoljene minuse. A ove kamate su su prethodnom periodu išle gotovo do 40 procenata.

Od 1. januara u Srbiji važe nova pravila kada je reč o ceni zaduživanja kod banaka. Osim što je kamatna stopa na stambene kredite ograničena na maksimalnih pet procenata, ograničene su i najviše moguće stope za gotovinske i potrošačke zajmove, kao i kamate koje banke zaračunavaju na kreditne kartice i dozvoljeni minus.

Novim pravilima, ustanovljenim kroz Odluku Narodne banke Srbije o privremenom ograničenju kamatnih stopa kod ugovora o kreditu zaključenih sa građanima, banke više ne mogu na dozvoljene minuse da zaračunavaju kamatne stope veće od 19,75 odsto. Ista maksimalna kamatna stopa zaračunava se i na nedozvoljene minuse.

Naime, prema ovoj Odluci NBS, maksimalna kamatna stopa na dozvoljena prekoraćenja po tekućim računima (takozvane dozvoljene minuse), računa se po sledećem principu: stopa zakonske zatezne kamate uvećana za šest procentnih poena.

Kako je stopa zatezne kamate trenutno 13,75 odsto, i na tom nivou će ostati bar do 13. februara 2025, znači da je maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse 19,75 procenata.

Međutim, pošto zvanična zatezna kamatna stopa, koja se primenjuje kao kazna za kašnjenja u plaćanju, nije fiksna, postoji mogućnost da se u narednom periodu kamatna stopa na dozvoljene minuse dodatno – smanji.

Kolika je zatezna kamanta stopa

Naime, zvanična zatezna kamatna stopa zavisi od visine referentne kamatne stope koju utvrđuje NBS, na koju se dodaje još osam procentnih poena.

Trenutno je referentna kamanta stopa NBS na nivou od 5,75 odsto, što znači da je zatezna kamatna stopa (+8 p.p.) 13,75 odsto. Što, opet, znači da je maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse (+6 p.p.) 19,75 odsto.

Ako se promeni referentna kamatna stopa, a sledeći sastanak Izvršnog odbora NBS tim povodom je 13. februara, promeniće se i zatezna kamatna stopa, pa posledično i maksimalna kamatna stopa na dozvoljene minuse. To, opet, znači da ukoliko NBS smanji referentnu kamatnu stopu, što se i očekuje u narednom periodu – i banke će u istom procentu morati da umanje cenu koju zaračunavaju klijentima na korišćenje dozvoljenih minusa.

Kolika je zvanična zatezna kamatna stopa pogledajne na sajtu NBS.

A kakva je situacija sa kamatama na dozvoljene minuse bila do sada?

Sada i nekada

Banke su uveliko objavile kamatne stope koje će obračunavati na dozvoljene minuse – kreću se uglavnom od 18,3 do maksimalnih 19,75 procenata, koliko se najviše zaračunava i na nedozvoljene minuse.
A samo mesec dana ranije ove kamatne stope išle su do 33,45 odsto na dozvoljene minuse i do čak 45,02 odsto na nedozvoljene.

Poslednje podatke za prošlu godinu NBS je objavila krajem decembra i odnosi se na kamatne stope koje su banke zaračunavale tokom novembra 2024.

Odobreno 45 milijardi dinara minusa

Kada je reč o broju korisnika dozvoljenog minusa – on nije zanemarljiv.

Prema podacima Kreditnog biroa, banke u Srbiji beleže šest miliona korisnika koji imaju otvorenih čak 9,2 miliona tekućih računa.

Ukupan iznos svih odobrenih dozvoljenih minusa je čak 45 milijardi dinara.

Uglavnom je u korišćenju negde oko polovine ovog iznosa.

Odluka do zakona

Podsetimo, Narodna banka Srbije usvojila je u decembru 2024. novu odluku kojom se omogućava da kamatna stopa na stambene kredite od 1. janaura 2025. bude ograničena na maksimum pet odsto, kamatna stopa na dinarske keš i potrošačke kredite na maksimum 14,75 odsto, na kreditne kartice 17,75 odsto, a na dozvoljene minuse 19,75 odsto.

Odluka je doneta pošto novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji predviđa ovolike visine stopa, nije na vreme usvojen u skupštini da bi, kako je prvobitno bilo predviđeno, primena odredbi o ograničenju kamatnih stopa počla upravo od Nove godine.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

15. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Limari ostvarili najvišu prosečnu zaradu u rangu srednje stručne spreme

by bifadmin 15. јануар 2025.

Tržište rada u Srbiji je tokom prošle godine obeležila stabilnost sa ukupno 73.732 oglasa za posao, što je 0,7 odsto više nego 2023, a zabeležen je i deficit radnika u zanatskom sektoru.

Kako je navedeno na portalu Infostud, oblasti koje su bile u vrhu po broju oglasa su Trgovina i Prodaja, Proizvodnja, Uslužni sektor i Zanati, Ugostiteljstvo i IT sektor.

Poslodavci su u većoj meri tražili radnike sa srednjom stručnom spremom, što su radnici, higijeničari, komercijalisti, konobari, magacioneri, kuvari, prodavci, radnici u proizvodnji, telefonski operateri i vozači.

Najvišu prosečnu zaradu tokom 2024. godine ostvarili su limari sa 176.000 dinara, zatim vozači sa 120.000, komercijalisti sa 110.000, kuvari sa 105.000, telefonski operateri sa 100.000, radnici u proizvodnji i magacioneri sa 79.000 i 74.000, administrativni radnici sa 77.000, prodavci sa 70.000 i higijeničari sa 66.000 dinara.

Zanatski sektor je u 2024. godini obeležio nedostatak radnika, a najveća potreba bila je za frizerima, zidarima, autolimarima, limarima, armiračima, pekarima, metalostrugarima, mesarima, kozmetičarima, vodoinstalaterima i kuvarima.

Mladima je tokom prošle godine bilo namenjeno 17.329 oglasa, što je 23,5 odsto ukupnog broja, dok su osobe sa invaliditetom imale na raspolaganju 4.918 oglasa, što je pet odsto ukupne ponude.

Kako su naveli iz Infostuda, inkluzivnost je ostala izazov za tržište rada u Srbiji, ukazujući je potrebno pojačati napore kako bi se inkluzivnost podigla na viši nivo i stvorile ravnopravnije mogućnosti zapošljavanja za sve.

Izvor: Infostud/Beta
Foto: Pixabay

15. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Obustavljena trgovina akcijama Naftne industrije Srbije na Beogradskoj berzi

by bifadmin 15. јануар 2025.

Beogradska berza obustavila je trgovanje akcijama Naftne industrije Srbije (NIS).

Kako se navodi u odluci, privremena zabrana trajaće do 28. januara.

Kako piše u obrazloženju odluke, Kancelarija za kontrolu stranih sredstava (Office of Foreign Assets Control – OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD (U.S. Department of Treasury) objavila je 10. 01.2025. godine na svojoj SDN Listi (Specially Designated Nationals and Blocked Persons list – SDN List) da je u sklopu mera koje OFAC preduzima, u skladu sa Odeljkom 11 Izvršne naredbe 14024 od 15.04.2021. godine, a vezano za energetski sektor privrede Ruske Federacije, NIS a.d. uvrstila to privredno društvo u SDN Listu.

Na taj način, kako je navedeno, prema tom privrednom društvu uvedene su sankcije koje bi mogle da utiču na poslovanje tog društva, kao i na cenu akcija čiji je izdavalac to društvo, a koje su uključene u trgovanje na regulisanom tržištu u segmentu listinga Beogradske berze.

Izvor: Ekapija.com

Foto: Pixabay

15. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Autoservisiranje u Srbiji: Manjak legalnih radionica ali i kadrova

by bifadmin 14. јануар 2025.

Dan vozača i automehaničara Srbija dočekuje sa nedovoljno profesionalnih vozača ali i legalnih auto-servisa.

Pomenuti praznik ustanovljen je 15.1.1960. godine kada je tadašnji predsednik Jugoslavije Josip Broz Tito postao počasni član Saveza vozača i automehaničara Jugoslavije.

„Ovaj dan je prilika da se podsetimo vrednosti poziva kojim se bavimo, ali i da ukažemo na prepreke sa kojima se danas struka suočava. Naš posao sa razvojem autoindustrije postaje sve kompleksniji i odgovorniji, ali nažalost, danas svako može da se bavi servisiranjem vozila u Srbiji. Ogroman broj nelegalnih radionica, više hiljada njih u celoj Srbiji, opterećuje struku, utiče na cenu rada i tera i legalne servisere u sivu zonu ili u druge zemlje. Interesovanje za zanate je sve manje, a školski sistem je u ogromnom zaostatku za razvojem autoindustrije. Kada tome dodamo podatak da servisiranje vozila odavno nije samo zanat, već da mi se bavimo najnaprednijim tehnološkim izumima, nije čudo što se mnoge kolege pitaju da li će imati ko da ih nasledi“, kaže Aleksandra Đurišić iz Udruženja autoservisi Srbije, koje okuplja preko 800 radionica iz cele Srbije.

Servisi većinom rade „na crno“

Prema nekim procenama, oko 60% servisa u zemlji posluje nelegalno. U malim mestima ih, srazmerno njihovoj veličini, ima više nego u velikim. Na ruku im ide to što ih niko ne kontroliše. Zato već godinama uspešno rade ne plaćajući poreze, a u veleprodajama kupuju opremu i delove za gotovinu pri čemu ponekad dobijaju čak i bolje rabate od majstora koji se legalno bave servisiranjem vozila.

„U narednom periodu će jedan od naših ciljeva biti da izradimo studiju o broju i uticaju nelegalnih servisa u Srbiji. Želimo da prikažemo koliko gubi budžet zemlje, kakav je njihov uticaj na životnu sredinu, kako utiču na bezbednost u saobraćaju ali i generalno našu struku. Nadamo se da će ozbiljna analiza inicirati konstruktivne razgovore sa donosiocima odluka, i naravno, nadamo se pozitivnim rešenjima“, poručuju iz Udruženja.

Opasnost za budžet, ali i za životnu sredinu

Upravljanje opasnim otpadom je poslednjih nekoliko godina poseban izazov u ovoj delatnosti. Iz Udruženja servisera ističu da je neophodno da svi počnemo odgovorno da se ponašamo po pitanju opasnog otpada, na čelu sa državom.

„Mi svakodnevno članovima nudimo konsultacije, tumačimo za njih regulativu, pokušavamo da na osnovu naše brojnosti obezbedimo bolje uslove i manje troškove za analize i zbrinjavanje otpada, ali to uopšte nije jednostavno“, navode oni dodajući da sistem sakupljanja opasnog otpada od malih generatora u Srbiji ne postoji. Operaterima se ne isplati da se bave malim količinama, a ograničeni su i kapaciteti za skladištenje.

Sledeći i najveći izazov su troškovi zbrinjavanja opasnog otpada. Iako država naplaćuje taksu za svaki kilogram proizvoda koji upotrebom postaje opasan otpad, Zeleni fond odavno ne postoji, pa sredstva od naknada ne završavaju tamo gde bi trebalo. Operateri nemaju pristup tim sredstvima, a trošak zbrinjavanja opasnog otpada postaje trošak samih servisera, naravno onih koji sve rade po zakonu. Jer oni koji ne rade nisu u obavezi ni da odlažu otpad kako treba.

Primera radi, ukoliko legalni serviser iz Kragujevca želi da zbrine, recimo, tonu otpadnog ulja, operateri naplaćuju 120 dinara po svakom gaženom kilometru i 35 dinara za zbrinjavanje svakog litra ulja. To dovodi do iznosa od oko 65.000 dinara, koliko serviser iz Kragujevca treba da plati operateru iz Beograda na ime zbrinjavanja tone ulja. Serviseri su prinuđeni da plaćaju ove visoke iznose jer se u suprotnom suočavaju sa mogućnošću da dobiju prekršajnu ili čak krivičnu prijavu. Većina servisera ipak ne naplaćuje vlasnicima vozila za zbrinjavanje opasnog otpada iz njihovih vozila jer bi onda cene njihovih usluga bile osetno više nego cene nelegalnih servisera.

„U mom gradu ima više nelegalnih radionica nego legalnih. Inspektori kažu da ne znaju ko radi nelegalno, i da mi treba da prijavljujemo nelegalne servise. Ne želim to da radim, ja sam majstor“, kaže jedan serviser koji je želeo da ostane anoniman. Dodaje da njemu ne smeta što klijenti idu u nelegalne servise, „ali mi smeta što ne mogu zbog takvih adekvatno da naplatim svoj rad i ulaganja. Mi legalni plaćamo analize otpada, plaćamo da nam odnesu ulje, filtere, krpe, plaćamo godišnje licence za softvere koje koristimo, poreze, doprinose, knjigovođu, agencije za ekologiju, agencije za bezbednost i zdravlje na radu. A komšija preko puta mene radi nelegalno i smeje mi se. Stalno strepim da li sve radim kako treba, a njega ni jedna inspekcija ne posećuje. Dođe mi da i ja zatvorim kapiju i da radim nelegalno“.

Da li će ubuduće imati ko da nam popravlja kola?

Osim ove muke, serviseri imaju i jednu koja muči preostale zanatlije – da li će imati ko da ih nasledi. Mlade sve manje zanimaju zanati, a ni roditelji ne žele da im deca idu u trogodišnje stručne škole. Čak i oni koji upisuju trogodišnje škole za autoservisere čine to zato što nisu mogli da upišu ono što su želeli. To se oseti kada učenici dođu na praksu. Od njih 10, u najboljem slučaju jedan ili dva učenika pokaže interesovanje za učenje i usavršavanje. To dovodi do rasta cene njihovog rada.

„Danas su serviseri plaćeniji nego ikada. Tome svakako doprinosi nedostatak kadrova, ali i sve složeniji proces servisiranja. Da bi se servisirala savremena vozila neophodna su velika ulaganja u ljude, opremu, dijagnostiku, specijalne alate, i sve to naravno utiče na cenu. Na servis se čeka sve duže, kako u ovlašćenim, tako i u nezavisnim servisima. Cena usluga će neminovno nastaviti da raste. Zato verujemo da će se uskoro mladi sve više okretati našem pozivu, jer on garantuje nezavisnost i sigurnu budućnost. Servisiranje vozila odavno nije samo automehanika, sve je više elektronike, programiranja, dijagnostike, a to je ono što današnju decu zanima. Ako uspemo da osavremenimo trenažni proces budućih majstora, stvorimo fer uslove za poslovanje i uz prave podsticaje države, verujemo da ima nade za struku“, poručuju iz Udruženja autoservisi Srbije.

Foto: Jimmy Nilsson Masth, Unsplash

14. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Dolar jača, evro i funta padaju

by bifadmin 14. јануар 2025.

Dolar je u odnosu na konkurentske valute dostigao svoj dvogodišnji maksimum ali analitičari ne očekuju duži period rasta.

Juče je američka valuta dostigla vrednost od 0,98 evra, da bi potom zabeležila pad na 0,97. Ipak, ovo su za nju veoma dobri rezultati ako se ima u vidu da je prošle godine u istom periodu vredela 0,91 evro. Na jačanje dolara uticao je dolazak Donalda Trampa na vlast, ali doprineo mu je i veoma pozitivan izveštaj o rastu broja radnih mesta u SAD.

Međutim odnos valuta ne bi izgledao ovako da evropske nisu doživele veliki pad. Vrednost evra, najveće među njima, smanjena je za 0,4% tako da se on skoro pa izjednačio sa dolarom. To je naime bila njegova najniža vrednost od avgusta 2022. Britanska funta je pak doživela još veći pad, od 0,8 procenata, pa je u ponedeljak vredela svega 1,21 dolar.

Bartosz Sawicki, analitičar tržišta u poljskoj finansijskoj kući pod nazivom Conotoxia, očekuje da će se finansijska tržišta u narednom periodu ponašati isto kao i tokom Trampove prve vladavine: „On je tada povlačio oštre a nekad i neočekivane poteze koji nisu proizvodili ozbiljne trendove. Zato mi se čini da će dolar jačati na kratak rok a dugoročno bi mogao da doživi i slabljenje, posebno ukoliko dođe do velikih smanjenja refenretne kamatne stope“. To međutim nije nužno dobra vest za navedene evropske valute, tvrdi on, jer evro i funta nisu više toliko atraktivne za investitore pošto na njihovu stabilnost utiču trgovinski ratovi i geopolitički problemi.

Izvor: CNBC

Foto: Pixabay

14. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zašto padaju grinfild investicije u Srbiji

by bifadmin 14. јануар 2025.

Strane direktne investicije u Srbiji su na istorijskom vrhuncu od 5,1 milijardi evra u prošloj godini, sa Kinom koja je izbila na prvo mesto po količini uloženog novca.

Rudarstvo i građevinarstvo su sektori u koje je najviše SDI došlo. Podaci do kojih je Nova ekonomija došla govore da su na najnižem istorijskom nivou u okviru ovih investicija one koje su sasvim nove, te da ulaganja većinom dolaze od investitora koji već posluju u Srbiji.

Ako posmatramo samo greenfield investicije, treba da budemo nezadovoljni, ali ako posmatramo ukupne investicije one kao kategorija uopšte nisu loše, pogotovu u ovom vremenu kada nema investitora, kaže profesor sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Ljubodrag Savić.

Po njegovim rečima, ne postoji neka velika razlika u tome što je neka investicija od već postojećeg ulagača, takozvano reinvestiranje ili je poptuno započeta iz početka kao nova jer je efekat „isti“.

Evropa u problemu

„Ključan odgovor je da je Evropa u problemu, Amerika ide krupnim koracima napred, a Kina je pomalo u defanzivi i to može biti jedan od razloga što možda nema više greenfiled investicija. Ne zato što oni ne žele da dođu u Srbiju već zato što Evropa postavlja zahteve i mislim da je to najviše upereno ka Kinezima. To je razlog zašto nema novih, a kad već imate postojeće lako je reinvestirati,“ kaže Savić i navodi i očigledne probleme u nemačkoj ekonomiji.

U prilivu SDI u 2022. godini koja je bila i najbolja za greenfield, od ukupnih stranih ulaganja, grinfild su iznosila 1,3 milijardu evra, što je najveći priliv novih SDI u poslednjih pet godina.

Ostalih godina nismo dostigli ovaj nivo, naime u 2020. godini novih investicija je bilo 820,2 miliona evra (ukupno svih SDI tri milijarde evra), naredne 885,2 miliona evra (ukupne 3,44 milijarde evra). U prošloj godini kreće pad, pa je greenfield iznosio 679,2 miliona evra (ukupno 4,5 milijardi evra) i u ovoj 244,6 miliona evra do sada prema podacima Razvojne agencije Srbije (RAS) od više od 4,4 milijarde. Agencija nam nije dostavila datum, već su naveli da je ovo „poslednji podatak“ koji oni imaju u bazi.

Pad greenfield investicije u Srbiji  uzrokovan nizom faktora

Nikola Avramović, viši direktor za finansijski konsalting u kompaniji Alvarez&Marsal, kaže da su greenfield investicije u Srbiji zabeležile značajan pad uzrokovan nizom faktora.

„Evropa se suočava sa sporim ekonomskim rastom, rastućom inflacijom i povećanim troškovima energije, što je dovelo do pada SDI za četiri odsto na nivou kontinenta. Istočna Evropa zabeležila je značajan pad greenfield investicionih projekata, sa smanjenjem od 44 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Investicije iz zemalja poput Nemačke su smanjene, naročito u automobilskoj industriji, usled ekonomskih usporavanja u tim zemljama“, kaže naš sagovornik, objašnjavajući da je ovo kombinacija globalnih, regionalnih i sektorskih problema.

Prema rečima Avramovića, greenfield investicije donose i određene izazove, a najveći je prekomerno oslanjanje na strane investicije, te je balans između stranih i domaćih investicija neophodan kao preduslov za stabilan dugoročni razvoj zemlje.

Skuplja radna snaga

Greenfield investicije igraju značajnu ulogu u ekonomskom razvoju svake zemlje, posebno u ekonomijama u tranziciji ili na tržištima u razvoju, kao što je Srbija, gde su odigrale ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, privlačeći značajne strane direktne investicije (SDI) i podsticanje industrijskog rasta.

I još neki razlozi zbog kojih kod nas nema već godinama unazad više novih investicija su skuplja radna snaga nego što je to bio slučaj ranije prema rečima glavnog brokera Momentum securitiesa Nenada Gujaničića.

„Sa druge strane nema više toliko subvencija, jer dosta tih investicija je bilo vezano za subvencije po radnom mestu. Industrijski sektor iz evro zone koji je ovde dosta poslovao je još jedan razlog i njihovi problemi, jer neće sigurno da se otpuštaju nemački radnici, već pre srpski,“ objašnjava Gujaničić.

Predlogom budžeta za ovu godinu planirano je da će za subvencije investitorima u privredu biti izdvojeno 27 milijardi dinara.

Budžetom Srbije za 2024. godinu predviđeno je 26,96 milijardi dinara za subvencije u oblasti privrede.

U predlogu budžeta za 2023. planirane su 25,3 milijarde dinara, dok su recimo 2019. godine subvencije iznosile 15 milijardi dinara.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

14. јануар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • U vlasništvu firmi više od 80.000 nekretnina: Državna preduzeća poseduju najveći broj
  • Akcize na gorivo od danas smanjene 10 odsto
  • Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
  • Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na kraju juna manje za 363 miliona evra
  • Kada je roditeljima najteže sa decom?

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit