NAJNOVIJE
Koji objekti se ne moraju legalizovati?
Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila...
Tekstilna industrija Srbije: Nekada proizvodili i za sebe i...
U vlasništvu firmi više od 80.000 nekretnina: Državna preduzeća...
Akcize na gorivo od danas smanjene 10 odsto
Krediti u Srbiji porasli 15 odsto za godinu dana
Državni dugovi i jeftinije zlato istanjili devizne rezerve: Na...
Kada je roditeljima najteže sa decom?
Inovativni svet čokolade: savremena proizvodnja iz zapadne Srbije koja...
Kineski humanoidni roboti: Na sceni blistaju, na poslu još...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Napravljena aplikaciju za praćenje i deljenje zadataka u domaćinstvu

by bifadmin 21. децембар 2024.

Švedski studenti programiranja pokrenuli su aplikaciju za praćenje i deljenje zadataka u domaćinstvu, sa ciljem da se smanje nejednakost u opterećenju i podstakne bolja komunikacija u porodici.

U pokušaju da „nevidljivi rad učine vidljivim“ i promovišu porodičnu harmoniju, švedski studenti razvili su aplikaciju koja pomaže porodicama da organizuju i prate kućne poslove, prenosi rts.rs.

Aplikacija, nazvana Akord, omogućava korisnicima da unose zadatke i prate napredak jedni drugih, nudeći podsetnike kada zadaci nisu završeni na vreme.

Ona je već privukla oko 2.000 korisnika, a kreirali su je studenti Viktor Fredrikson i Markus Palman.
Aplikacija je nastala iz jednostavne frustracije: Fredriksonov otac se umorio od podsećanja sina da sredi svoju sobu i opere veš.

Aplikacija zbog prigovora

„I na kraju, jednog dana je rekao: ‘Zašto jednostavno ne programirate aplikaciju da ne moram više da vam prigovaram?'“, objasnio je Fredrikson.

Rezultat je bio Akord (accord_app), koji je lansiran početkom septembra.

Među jednim od prvih korisnika aplikacije bio je bračni par Maja i Nils Larson iz bogatog stokholmskog predgrađa.

Oboje vlasnici preduzeća sa dvoje male dece, okrenuli su se aplikaciji kako bi pojednostavili često haotičan proces upravljanja kućnim zadacima.

„Mislili smo, u redu, hajde da ovo isprobamo, možda to može da reši mnoge naše probleme kod kuće“, kaže Maja.

Za Larsonove, aplikacija je pokrenula otvorenu diskusiju o zajedničkim obavezama kod kuće i ko je odgovoran za to ako se te obaveze ne izvršavaju. Maja uživa u korišćenju aplikacije, posebno njenoj funkciji podsetnika, iako priznaje da je ne koristi onoliko često koliko bi trebalo.

Prateći sav posao obavljen u domaćinstvu i izračunavajući koliko svaka osoba doprinosi, aplikacija pretvara upravljanje kućnim poslovima u prijateljsko takmičenje. Da bi korisnici bili angažovani i da bi se podstakla doslednost, aplikacija ima funkciju „streak“.

Niz se postiže kada je neko aktivan u aplikaciji nekoliko dana zaredom. Nakon tri dana neprekidnog korišćenja, osoba dobija nagradu – popust na proizvode ili usluge koje nude kompanije koje su partneri sa Akordom.

Akord je dizajniran da učini rad u domaćinstvu transparentnijim i podstakne poštovanje za doprinos svakog člana domaćinstva.

Članovi porodice mogu slati „podsetnike“ ako zadaci nisu završeni, a ukućani mogu da izraze zahvalnost kada se poslovi završe.

Ovaj sistem ima za cilj da se pozabavi dugotrajnim pitanjima rodne nejednakosti u kućnim poslovima. Istraživanje UN „Žena“ iz 2023. pokazalo je da žene širom sveta troše 2,8 sati više na neplaćeni rad u kući od muškaraca.

Cilj aplikacije

Kreatori aplikacije se nadaju da će pokrenuti više diskusija o podeli obaveza u domaćinstvu, smanjenju jaza među polovima i učiniti porodične poslove saradničkim i korisnijim iskustvom.

„Želimo da ljudi više pričaju o tome i da budu više uključeni u porodičnu diskusiju“, objašnjava kreator ovog app-a, student Fredrikson.

Gledajući u budućnost, Larsonovi planiraju da svoju decu upoznaju sa aplikacijom kako budu starija.

„Očistite sobu, dobićete poene“, navodi Nils, zamišljajući sistem u kome deca zarađuju nagrade a možda i dodatak za pomoć u kući.

Maja, koja takođe zapošljava pomoćnicu koja brine o deci, smatra da je aplikacija korisna za vođenje domaćinstva.

„To čini moj ‘majčinski mozak’ malo opuštenijim“, kaže Maja, jer joj aplikacija omogućava da bude u toku sa brigom o svojoj deci bez stalnog zapitkivanja.

Cilj aplikacije je jasan: smanjiti napetosti u domaćinstvu, podstaći pravičnost u kućnim obavezama i učiniti nevidljivi rad vođenja domaćinstva vidljivijim za sve.

Izvor: RTS/021.rs
Foto: Pixabay

21. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju na praznične prevare

by bifadmin 21. децембар 2024.

Kako se približavaju novogodišnji praznici, podsećamo vas da to nije vreme samo za magiju i slavlje, već i idealna prilika za prevarante da zloupotrebe prazničnu jurnjavu za poklonima i dobrim ponudama.

Usred sjaja proslava kraja godine, stručnjaci za sajber bezbednost iz kompanije Kaspersky identifikovali su nekoliko istaknutih prevara koje ciljaju potrošače u različitim regionima i na različitim jezicima.

1. Portugalska prevara sa božićnim receptima

Ova prevara, koja je prvenstveno usmerena na korisnike u Brazilu, počinje naizgled bezazlenim imejlom koji promoviše recept za praznični kolač. Žrtve se podstiču da plate malu naknadu kako bi dobile recept. Nakon što se uplata izvrši, podaci sa kreditne kartice žrtve bivaju ukradeni. Prevaranti takođe prikupljaju jedinstvene brazilske identifikatore kao što su CPF (Cadastro de Pessoas Físicas) i CNPJ (Cadastro Nacional da Pessoas Jurídicas), koji su ključni za pristup bankarskim uslugama. Sa ovim informacijama, prevaranti mogu obaviti neovlašćene kupovine ili pokušati da pristupe žrtvinom računu u banci radi pravljenja veće štete.

Primer lažne stranice za kupovinu recepta za božićni kolač na portugalskom jeziku

Lažna stranica za unos ličnih i platnih podataka u okviru prevare sa portugalskim receptom za božićni kolač

2. Lažne praznične prodavnice

Lažne onlajn prodavnice oponašaju izgled i funkcionalnost legitimnih veb-sajtova za kupovinu, nudeći sezonske proizvode poput ukrasa, poklona, pa čak i jelki sa velikim popustima. Ove stranice često deluju veoma lokalizovano i prilagođavaju jezik i valutu geografskoj lokaciji korisnika, koristeći podatke iz pretraživača. Žrtve obično dolaze do ovih prodavnica putem linkova iz oglasa ili iskačućih prozora. Cilj ovih sajtova je krađa novca. Takve prevare često kratko traju jer ih legitimni prodavci brzo prijavljuju.

3. Besplatni mobilni podaci

Ova prevara koristi primamljivost besplatnih usluga, tvrdeći da nudi besplatan mobilni internet koji važi kod svih glavnih operatera. Kako bi dobili besplatan internet, žrtve moraju da podele promotivni link sa 10–15 kontakata putem WhatsApp aplikacije, čime se prevara eksponencijalno širi. Nakon deljenja, od žrtava se traži da unesu svoje lične podatke — ime, broj telefona i imejl. Prikupljeni podaci se zatim prodaju na dark vebu ili koriste za druge prevare. U nekim slučajevima, žrtve nesvesno preuzimaju malver koji ugrožava njihove uređaje, što dovodi do daljih zloupotreba.

Primer prevare sa besplatnim mobilnim internetom na nemačkom jeziku

4. Praznične isplate u ime državnih organa

Prevaranti se predstavljaju kao državni organi, obećavajući isplate povodom praznika. Ova prevara je zabeležena u nekoliko afričkih zemalja, uključujući Keniju i Nigeriju. Kako bi primili isplatu, od žrtava se traži da popune anketu i unesu lične podatke poput imena i broja telefona. Pošto popune anketu, korisnici se pozivaju da podele link ka objavi sa svojim kontaktima putem WhatsApp aplikacije. Prikupljeni podaci se dodaju u baze za prevare a zatim prodaju trećim licima ili koriste za fišing napade i krađu identiteta. Ova prevara zloupotrebljava poverenje u vladine sisteme i praznični duh darivanja.

5. Nagradna igra sa luksuznim automobilom

U Indoneziji, prevaranti su pokrenuli lažne nagradne igre koje korisnicima nude priliku da osvoje luksuzni sportski automobil. Najčešće se koriste imejlovi za namamljivanje žrtava. Da bi preuzeli nagradu, od njih se traži da daju lične podatke kao što su puno ime i prezime, broj telefona i adresa. Iako automobil nikada ne stigne u njihove ruke, ukradeni podaci se koriste za krađu identiteta, fišing napade ili se prodaju na crnom tržištu za druge prevarantske aktivnosti.

6. Prevara sa isporukom poštanskih paketa

U Srbiji, tokom novogodišnjih praznika prošle godine, građani su masovno postajali meta prevaranata putem SMS poruka, WhatsApp-a i sličnih aplikacija. Poruke su obaveštavale korisnike da je isporuka njihove pošiljke obustavljena zbog netačnih podataka ili dodatnih troškova. U tekstu bi se nalazio maliciozan link koji je vodio na lažne stranice za unos ličnih podataka, kućne adrese i podataka o platnim karticama.

Član Nacionalnog sajber tima „Sajber heroj“ Marko Gordić kaže da je praznični period vreme kada mnogi poručuju poklone, obavljaju online kupovinu i često su pod stresom zbog brojnih obaveza. „U toj užurbanosti, lako je prevideti znakove prevare. Apelujemo na sve da budu izuzetno pažljivi prilikom unosa svojih podataka na internetu. Zastanite na trenutak, razmislite i procenite ko bi zaista mogao da bude sa druge strane. S obzirom na to da nam se bliže novogodišnji i božićni praznici, preporučujemo dodatni oprez kako biste izbegli potencijalne prevare i zaštitili svoje podatke.“

„Praznične prevare nisu nov fenomen ali su evoluirale i postale sofisticiranije korišćenjem regionalnih tradicija i tehnologije. Praznična užurbanost čini ljude podložnijim prevarama — oni su rasejani, nestrpljivi da iskoriste popuste ili veruju promocijama koje odgovaraju prazničnoj atmosferi. Sajberkriminalci ne kradu samo novac – oni grade ogromne baze podataka sa ličnim podacima koje pokreću buduće prevarantske aktivnosti. Praznici su vreme radosti i darivanja ali korisnici moraju ostati oprezni kako ne bi nesvesno dali prevarantima alate da ih dalje iskorišćavaju,“ kaže Olga Svistunova, viši analitičar veb sadržaja u kompaniji Kaspersky.

Kako biste ostali sigurni ove praznične sezone, kompanija Kaspersky preporučuje:
● Proverite autentičnost veb-sajtova i ponuda pre nego što izvršite kupovinu
● Izbegavajte otvaranje linkova iz neželjenih imejlova ili poruka
● Ne delite lične podatke osim ako ih šaljete verifikovanoj i pouzdanoj instituciji
● Budite oprezni sa ponudama koje izgledaju previše dobro da bi bile istinite — obično nisu
● Koristite sveobuhvatno rešenje koji štiti računare i pametne telefone

21. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mladi teniseri – nosioci priznanja Wiener talenti 2024

by bifadmin 20. децембар 2024.

Danas je u Novom Sadu održana svečanost povodom završetka uspešne takmičarske sezone za mlade tenisere u organizaciji Vojvođanskog teniskog saveza. Ovaj poseban trenutak okupio je mlade teniske nade, njihove porodice i trenere, u čast dobrih rezultata, talenta i marljivog rada teniskih pionira.

Wiener Städtische osiguranje je, u partnerstvu s Vojvođanskim teniskim savezom, dodelilo nagradu Wiener talenti za desetoro teniserki i tenisera uzrasta od 6 do 12 godina, za izuzetne rezultate postignute u takmičarskom delu, iskazanu posvećenost i talenat.

Plakete i novčane nagrade kao podsticaj za dalji razvoj mladim sportistima je uručio Marko Vukadinović, direktor komercijalne prodaje Vojvodina Wiener Städtische osiguranja, ističući pritom posvećenost kompanije ulaganju u mlade talente, u želji da se podstaknu da u budućnosti nastavljaju da neguju svoj talenat i posvećenost. „Pokazali ste izuzetnu posvećenost, sportski duh i ljubav prema tenisu. Ove nagrade su simbol našeg poverenja u njihovu posvećenost i potencijal. Želimo da ih motivišemo da nastave da sanjaju, treniraju i razvijaju se, jer njihovi uspesi grade snažno i zdravo društvo,“ poručio je Vukadinović.

Ova kompanija je, takođe, pomogla održavanje ovogodišnjih turnira za pionire, učestvujući u obezbeđivanju opreme za za decu, kao i za finansiranje njihovih treninga, takmičenja i putovanja, ponašajući se u skladu sa društveno odgovornom praksom podrške koju usmerava u decu.

Potpredsednik Vojvođanskog teniskog saveza, gospodin Aleksandar Mojsejev, dodao je: „Izuzetno smo ponosni na mlade takmičare koji su učestvovali u ovogodišnjoj sezoni. Zahvaljujući projektima poput Wiener talenti, imamo priliku da podržimo njihovu strast i razvijamo nove generacije teniskih asova.“

Projekat Wiener talenti, pokrenut 2023. godine, ima za cilj prepoznavanje i podršku mladih talenata u različitim oblastima – od sporta i umetnosti do nauke i tehnologije. Kao ovogodišnji sponzor Vojvođanskog teniskog saveza, Wiener Städtische osiguranje ne samo da nagrađuje istaknute mlade sportiste, već i aktivno promoviše zdrave životne navike i važnost ulaganja u buduće generacije.

20. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomijaTekstoviVesti

Zasede u prijateljskom lancu snabdevanja: Neprijatelji među prijateljima

by bifadmin 20. децембар 2024.

Opsesija Amerike da se „ratosilja“ Kine snabdevajući se u savezničkim zemljama, omogućila je Meksiku da postane najveći dobavljač SAD i ove godine prikupi rekordnih 31 milijardu dolara stranih investicija. Ali usled gomilanja proizvodnje u Meksiku, kriminalci na drumovima opljačkaju dnevno i do 50 kamiona s robom, a samo prošle godine ubijeno je 150 vozača. Istovremeno, američka vlada sumnja da kineske kompanije uveliko koriste meksičke firme da se infiltriraju na tržište SAD.

Sa povratkom Donalda Trampa u Belu kuću, problemi u prijateljskom lancu snabdevanja između dve države bi mogli dodatno da se iskomplikuju.

Meksiko je trenutno najveći dobitnik ekonomskog rata između SAD i Kine. Nova moda u lancima snabdevanja da se dobavljači ne biraju prvenstveno po kvalitetu i ceni, već po tome koliko su „blizu kuće“ i što je za SAD još važnije – da li su „prijateljski nastrojeni“, podstakla je masovno seljenje američkih kompanija iz Kine u Meksiko. I ne samo američkih, već i firmi iz drugih zapadnih zemalja kojima Meksiko nije „pod nosom“, ali im je savezništvo sa Amerikom jako blizu srcu i novčaniku.

Kada je reč o interesu američkih preduzeća, osim što je blizu kuće, Meksiko je potpisnik sporazuma o slobodnoj trgovini sa SAD i Kanadom (USMCA), koji je progurao Donald Tramp tokom prvog predsedničkog mandata, sa obrazloženjem da on više ide u korist američkoj ekonomiji nego prethodni NAFTA sporazum iz 1994.
Meksiko generalno nudi niže troškove proizvodnje, solidnu infrastrukturu, posebno za radno intenzivnije delatnosti, kao i armiju mladih a nezaposlenih Meksikanaca, znatno jeftinijih od njihovih američkih vršnjaka.

Pored toga, više od 40 miliona Amerikanaca govori španski, što je važno u poslovnoj komunikaciji, naročito za mala i srednja preduzeća.

Meksiko postao „najprijateljskiji“ dobavljač SAD

Zahvaljujući sve žustrijoj svađi između Kine s jedne i Amerike i njenih zapadnih saveznika s druge strane, Meksiko je u prvoj polovini ove godine inkasirao rekordnih 31 milijardu dolara stranih direktnih investicija. Prema saopštenju Ministarstva ekonomije Meksika, to je rast od 7% u poređenju sa istim periodom prošle godine. Oko 30 milijardi dolara uložile su kompanije koje već posluju u Meksiku, dok preostali novac potiče od novih investitora.

Kompanije iz SAD su i ove godine najveći investitori u Meksiku sa 13,7 milijardi dolara ulaganja, što čini 44% ukupnih stranih investicija u toj državi. Ostali najveći investitori u prvoj polovini godine su Nemačka (4,2 milijarde dolara), Japan (3 milijarde dolara), Kanada (2,4 milijarde dolara) i Belgija (1,5 milijardi dolara).
Više od 54% uloženog novca potiče od proizvodnog sektora, a među investitorima se ističu kompanije iz autoindustrije. Volvo grupa je najavila da će uložiti 700 miliona dolara u izgradnju nove fabrike u Meksiku, a pored švedske multinacionalke, među ulagačima su Toyota, Honda, Mazda, Hyundai, Volkswagen, BMW, GM i Stellantis.

Veliki deo stranih investicija potiče i od korporacija koje proizvode hranu i piće, duvan, hemikalije, računarsku opremu, metale, plastiku i gumu. Značajni proizvođači koji ulažu su Anheuser-Busch InBev, Coca-Cola, Heineken, Nestlé, LG i Bosch, a među vodećim investitorima poslednjih godina su i američke tehnološke kompanije, kao i one iz drugih krajeva sveta, poput južnokorejskog Samsunga.

Pored rekordnih stranih ulaganja, Meksiko je nakon više od dve decenije, prošle godine pretekao Kinu u trgovini sa SAD i postao prvi na listi vodećih američkih dobavljača. Ministarstvo trgovine SAD navodi da je vrednost robe koju su Sjedinjene Države uvezle iz Meksika porasla za skoro 5% od 2022. do 2023. godine, na više od 475 milijardi dolara. Istovremeno, vrednost uvoza iz Kine je pala za 20%, na 427 milijardi dolara.

Opljačkani investitori

Međutim, ove brojke prati i druga statistika, koja upozorava da novi model globalnog lanca snabdevanja zasnovan na prijateljstvu ima ozbiljne rupe. Ili bolje rečeno zasede. Slivanje tolike količine robe u Meksiko zahvaljujući najezdi stranih investitora, podstaklo je ne baš kreativnu ali tradicionalno isplativu industriju pljačke na drumovima. Meksiko je zemlja sa najvećim rizikom na svetu za otmicu teretnih kamiona, tvrdi BSI Consulting, američka kompanija specijalizovana za globalne lance snabdevanja.

Broj kamiona koji prelaze iz Meksika u SAD porastao je sa 5,7 miliona u 2019. na 7,4 miliona u 2023. godini. Danone, Amazon, Philip Morris, samo su neke od firmi koje su u skorije vreme bile na udaru lopova i izgubile tone robe. Jedna od najvećih pljački dogodila se prošlog decembra, kada su drumski razbojnici ukrali mobilne telefone kompanije Apple, vredne oko milion dolara.

Kompanija za osiguranje transporta Reliance Partners procenjuje da je prošle godine opljačkano skoro 8.000 kamiona na meksičkim autoputevima. Udruženje transportne industrije SAD tvrdi da je taj broj daleko veći i da se godišnje opljačka oko 21.000 kamiona, u proseku 50 vozila svaki dan. Meksičko udruženje osiguravajućih kompanija (AMIS) navodi da su od juna 2023. do juna 2024. godine, pljačke teretnih vozila porasle čak za 40%, te da su u 90% slučajeva vozači oteti, a 150 njih je ubijeno samo tokom prošle godine.

Kriminalci pljačkaju onu vrstu tereta čiji sadržaj najlakše mogu da preprodaju na crnom tržištu. To su većinom kućni aparati, različiti elektronski uređaji, gume za vozila, građevinski materijali i, naravno, hrana i piće. U nekim slučajevima, pored robe, plene se i kamioni koji su je prevozili. Oni se potom rastavljaju i preprodaju u delovima. Nije retkost ni da otmičari, preko posrednika, nude oštećenim kompanijama da otkupe sopstvenu robu po „prijateljskoj“ ceni.

Pljačkašima ide na ruku i to što savezna vlada pati od hroničnog nedostatka policajaca. Mreža saveznih i državnih autoputeva u Meksiku pokriva skoro 111.000 kilometra, koje kontroliše tek nešto više od 100 policijskih patrola, a povrh toga, „organi nereda“ raspolažu i daleko naprednijom tehnologijom nego čuvari reda.

Kinezi skriveni pod sombrerom

Dok kompanije lome glavu kako da zaštite svoju robu na meksičkim drumovima, američku vladu mnogo više zanima jedan drugi neprijatelj u prijateljskom lancu dobavljača. Naravno, reč je o kineskim kompanijama koje ulažu u meksičku privredu. Američke vlasti strahuju da se kompanije iz Kine preko meksičkih firmi infiltriraju na tržište SAD, počev od prepakivanja kineskih proizvoda, do sofisticiranijih transakcija za prikrivanje porekla kapitala.

Trenutno se verovatno više zna o crnim rupama u svemiru, nego o tome koliko Kina stvarno ulaže u Meksiko. Prema podacima koje objavljuje kinesko Ministarstvo trgovine, te investicije u poslednjih pet godina su stalno ispod pola milijarde dolara. Nasuprot tome, Rhodium Group, američka konsultantska kompanija specijalizovana za istraživanja ekonomskih kretanja u Kini, tvrdi da kineska ulaganja u Meksiku značajno rastu poslednjih godina.

Prema njihovim podacima, ona su se u 2023. više nego udvostručila, na 3,7 milijardi dolara i znatno premašila godišnji prosek u prethodnoj deceniji od oko 1,3 milijarde dolara. Konsultanti tvrde da je broj kineskih kompanija koje ulažu u američkom komšiluku porastao ove godine čak za 60% u poređenju sa prethodnom, te da najviše ulažu u automobilsku i elektroindustriju.

Nakon pobede Donalda Trampa na ovogodišnjim predsedničkim izborima u SAD, jasno je da će se trgovinski rat Amerike protiv Kine dodatno produbiti. Manje je izvesno kako će se Trampov povratak u Belu kuću odraziti na ekonomsku poziciju Meksika. Podsticaji koje je uveo Meksiko za privlačenje stranih investicija, uključujući i kineske kompanije, mogli bi da dovodu do sukoba sa Trampovom administracijom ako aktuelni predsednik ispuni predizborna obećanja o novom carinskom štitu za američku ekonomiju, koji podrazumeva i carine od 60% na kineske proizvode, pa čak i carine od 100% na svaki automobil proizveden u Meksiku.

Izvor: Biznis TOP, novembar Biznis i finansije

Foto: Pixabay

20. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Svaki četvrti radnik u Evropi je migrant

by bifadmin 20. децембар 2024.

Podaci koje je objavila Međunarodna organizacija rada (ILO) u Ženevi pokazuju da migranti igraju sve važniju ulogu na svetskim tržištima rada.

U severnoj, južnoj i zapadnoj Evropi udeo je porastao s 22,5 odsto na 23,3 odsto između 2013. i 2022. godine Udeo migranata u radnoj snazi ​​posebno je visok u Evropi, Severnoj Americi i arapskim zemljama.

Ovo je delimično zbog starenja stanovništva u tim regijama. Migranti zauzimaju radna mesta ljudi koji odlaze u penziju, a raste potražnja za negovateljima starijih osoba. Ovde se pojam „migrant“ odnosi na svakoga ko radi u zemlji koja nije njihova domovina. ILO uključuje i osobe s radnim vizama i migrante bez dokumenata koji rade u zemlji domaćinu.

Dobre dve trećine njih bilo je zaposleno u uslužnoj delatnosti, u poređenju sa otprilike polovinom domaćeg stanovništva, pokazuju brojke. Širom sveta, udeo migranata u ukupnoj radnoj snazi je ​​bio 4,7 odsto u 2022. godine a ILO procjenjuje da je ukupan broj migranata u svetu 284,5 miliona.

Blizu 255,7 miliona njih je starije od 15 godina, dakle radno je sposobno a iste godine je bilo 167,7 miliona zaposlenih – 30 miliona više nego 2013.

Stopa nezaposlenosti među imigrantima iznosila je 7,2 odsto – nešto više nego kod domaćeg stanovništva (5,2 posto). ILO kaže da bi razlozi za to mogli da uključuju ​jezične barijere, nepriznate kvalifikacije ili diskriminaciju, prenosi Klix.

Izvor: Telegraf Biznis
Foto: Pixabay

20. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Lista najmoćnijih pasoša na svetu, Srbija na 30. mestu

by bifadmin 20. децембар 2024.

Ovaj globalni indeks meri broj zemalja u koje građani mogu da putuju bez vize

Objavljena je rang lista najmoćnijih pasoša za 2024. godinu, a Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) četvrtu godinu zaredom osiguravaju prvo mesto.

Ovaj globalni indeks meri broj zemalja u koje građani mogu da putuju bez vize, a državljani UAE imaju pristup impresivnih 133 zemlje bez viza i dodatnih 47 zemalja s vizom po dolasku, koje pokrivaju više od 90 odsti sveta.

Evropske zemlje dominiraju na rang listi

Španija je pretekla Nemačku i postala drugi najmoćniji pasoš, dok je Finska zabeležila rast i zauzela treće mesto zajedno sa Francuskom, Nemačkom, Belgijom, Italijom, Danskom, Holandijom, Luksemburgom, Austrijom, Portugalom, Norveškom, Švajcarskom, Grčkom i Irskom, preneo je Passportindex.org.

Četvrto mesto dele Švedska, Poljska i Mađarska, a peto mesto zauzele su Češka Republika, Južna Koreja, Estonija, Hrvatska, Slovačka.

Najmoćniji pasoši za 2024:

Ujedinjeni Arapski Emirati
Španija
Finska, Francuska, Nemačka, Belgija, Italija, Danska, Holandija, Luksemburg, Austrija, Portugal, Norveška, Švajcarska, Grčka, Irska
Švedska, Poljska, Mađarska
Češka Republika, Južna Koreja, Estonija, Hrvatska, Slovačka
Japan, Slovenija, Letonija, Novi Zeland, Lihtenštajn
Singapur, Malta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Litvanija, Rumunija, Bugarska, Australija
Sjedninjene Američke Države i Island
Kipar
Malezija i Monako
Inače, pasoš Srbije nalazi se na 30. mestu i deli ga sa Grenadom.

Izvor: 24sedam.rs
Foto: Pixabay

20. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Malena kompanija porasla 4.700% za samo 2 dana

by bifadmin 20. децембар 2024.

Cena akcija kompanije Nukkleus skočila je za više od 4.700% u roku od dva dana nakon što je objavila da je kupila udeo u odbrambenoj firmi.

Fintech kompanija je stekla 51% vlasništva u Star 26 Capital, koja kontroliše većinski udeo u dobavljaču komponenti za izraelski sistem protivraketne odbrane Iron Dome.

Vrednost na tržištu za Nukkleus porasla je sa 3 miliona na 125 miliona dolara nakon ovog sporazuma.

Do utorka, Nukkleus je bio fintech fokusiran na digitalne finansije, sa misijom stvaranja „ekosistema vodećih brendova u disruptivnom blockchain i digitalnom finansijskom prostoru.“ Međutim, kasno u utorak, kompanija je objavila da je kupila većinski udeo u Star 26 Capital, koja poseduje 95% vlasništva u izraelskoj firmi RIMON.

RIMON je vodeći izraelski dobavljač komponenti za Iron Dome, kao i drugih odbrambenih i taktičkih rešenja, navodi se u saopštenju Nukkleusa. Sistem Iron Dome već dugo važi za inženjersko čudo i bio je intenzivno korišćen tokom protekle godine zbog raketnih napada Hamasa i Irana.

Transakcija je finalizovana 15. decembra i uključuje gotovinu, zadužnicu, akcije i opcije vredne oko 26 miliona dolara, prema dokumentaciji dostavljenoj SEC-u. Sporazum takođe uključuje mogućnost da Nukkleus kasnije stekne preostali udeo u Star 26.

Nukkleus nije ostvarivao prihod u poslednjih 12 meseci

Meni Šalom, novi generalni direktor Nukkleusa, izjavio je da novo vlasništvo u RIMON-u „ojačava sposobnosti Nukkleusa za isporuku inovativnih odbrambenih rešenja.“

RIMON ima dve ključne poslovne linije: prodaju generatora, jarbola i rasvetnih rešenja, kao i razvoj taktičkih vozila za specijalne odbrambene snage.

Pre sporazuma, Nukkleus nije ostvarivao prihod u poslednjih 12 meseci i imao je tržišnu vrednost od oko 3 miliona dolara. Do srede popodne, vrednost kompanije porasla je na oko 125 miliona dolara. Cena akcija skočila je sa 1,39 dolara pre objave sporazuma na čak 67,77 dolara u sredu, što predstavlja rast od oko 4.775%.

Predstavnici Nukkleusa nisu odgovorili na zahteve za komentar povodom ove transakcije.

Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixabay

20. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Veštačka inteligencija: Blizanac kojeg smo oduvek želeli

by bifadmin 20. децембар 2024.

Veštačka inteligencija (AI) često se predstavlja kao pretnja. Kao mašine spremne da preuzmu poslove i ostave ljude nepotrebnim. Ali, šta ako, umesto da se fokusiramo na ono što AI može oduzeti, razmislimo o onome što može da vrati? Umesto konkurenta, AI bi mogla da postane najbolji saveznik kojeg smo ikada imali. „Blizanac“ koji obavlja rutinske zadatke koji zatrpavaju naš dan. Tako nas oslobađa i možemo da se posvetimo onome što je zaista važno.

Zamislite AI asistenta prilagođenog baš vama. Onog koji nije samo pametan, već i intuitivan, koji uči kako razmišljate, gde idete i šta vam je potrebno. Ponekad i pre nego što to sami shvatite. Ovaj „AI blizanac“ mogao bi da upravlja vašim rasporedom, filtrira mejlove i predviđa zadatke, omogućavajući vam da svoj um usmerite na inovacije i kreativno rešavanje problema. Veštačka inteligencija, dakle, nije tu da zameni poslove, već da eliminiše zamoran rad. Pruža nam mentalni prostor da radimo ono što ljudi najbolje znaju. Da mislimo, stvaramo i povezujemo se.

U eri neprekidne povezanosti, život više nije pitanje postizanja ravnoteže 50/50 između posla i svega ostalog. Uvek govorim da život nije u ravnoteži – već u integraciji. Imamo pet dimenzija života. To su karijera, porodica, zajednica, prijatelji i mi sami. I dok je svaka dimenzija važna, najvažnija – mi sami – često je prva koja se zanemari. Ovo nisu jednaki delovi kolača. Naš fokus se pomera u zavisnosti od životnih zahteva. AI nam može pomoći da te tranzicije budu glatke, omogućavajući nam da se fokusiramo na ono što je najvažnije u svakoj fazi, a da se ne osećamo preplavljeno.

Potencijal za transformaciju

AI ima transformativni potencijal, ne samo za industriju već i za pojedince. Dok preoblikuje oblasti poput nauke i tehnologije, mene više zanima kako bi mogla pomoći da živimo ispunjenije živote. Zamislite veštačku inteligenciju kao saveznika, sistem podrške koji radi u pozadini kako bismo se mogli usredsrediti na aspekte života koji su najvažniji.

Razmotrite uvide Antonija Lušija, bivšeg direktora marketinga i korporativnih poslova u HP Inc. On kaže da budućnost ne leži u scenarijima „ili/ili“, već u svetu „i“. Gde poslovni i lični rast mogu koegzistirati (Izvor: HP Inc. istraživanje o VI na radnom mestu). „Zahvaljujući AI, ulazimo u doba personalizovanog iskustva, gde se rad i lično ispunjenje ne takmiče, već se međusobno pojačavaju“, kaže Luši. Njegova vizija naglašava ključnu ljudsku istinu: AI nije samo u efikasnosti. Ona je u stvaranju sveta u kojem ljudi mogu da rade smislen posao i žive ispunjene živote.

Razmislite o sledećem: istraživanja pokazuju da prosečan zaposleni provede oko 2,5 sata dnevno – više od 600 sati godišnje – na ponavljajućim administrativnim zadacima (Izvor: Asana’s Anatomy of Work Report 2023). To je dragoceno vreme koje bi moglo biti preusmereno na strateško razmišljanje, lične projekte ili jednostavno na raniji odlazak kući. Sa AI koja preuzima ove rutinske zadatke, ne samo da vraćamo vreme, već i mentalni prostor potreban za pravu inovaciju i kreativnost.

Zatim, tu je i uticaj na mentalno zdravlje. Američki institut za stres izveštava da se 80% radnika oseća pod stresom na poslu, dok skoro polovina treba pomoć u upravljanju tim stresom (Izvor: The American Institute of Stress). Veštačka inteligencija bi mogla da ublaži ovaj teret automatizacijom ponavljajućih zadataka i organizovanjem protoka informacija. Zamislite da započnete dan znajući da je vaša AI već organizovala vaš inbox, zakazala sastanke i prioritizovala zadatke. Ovo olakšanje može biti transformativno, smanjujući stres i podržavajući mentalnu dobrobit.

AI pomoć u svemu

Zamislite AI ne kao „preuzimača posla“, već kao ličnog saputnika koji neprekidno uči vaše prioritete. Predviđa vaše potrebe i razmišlja 10 koraka unapred. Ovaj „AI blizanac“ mogao bi pomoći u svemu. Od podsećanja na rođendane vaših voljenih do predlaganja načina kako da napravite prostora za brigu o sebi. Sa veštačkom ineteligencijom koja upravlja „nevažnim stvarima“, slobodni ste da se fokusirate na ono što je zaista važno. Bilo da je to rad, vreme sa porodicom ili lična dobrobit.

AI, dakle, nije ovde da se takmiči; ovde je da nas dopuni. To je blizanac kojeg smo oduvek želeli – preuzima zadatke koje bismo radije izbegli, oslobađajući nas da se posvetimo stvarima za koje smo strastveno zainteresovani.

Vreme je da promenimo narativ od straha ka mogućnosti. Pravilno korišćena, AI ne označava kraj poslova, već početak nove ere kreativnosti, mentalnog blagostanja i lične slobode. Zamislite budućnost u kojoj je veštačka inteligencija vaš životni saveznik, jedinstveno prilagođen vašem DNK. Pomaže vam da postignete efikasnost, ispunjenje i ravnotežu, ne samo na poslu, već u svakoj dimenziji života.

Izvor: Šeli Zalis, saradnica Forbes
Foto: Pixabay

20. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U 2025. godini najniža mesečna osnovica za obračun poreza i doprinosa 45.950 dinara

by bifadmin 19. децембар 2024.

Ministarstvo finansija je objavilo u Službenom glasniku i da je 45.950 dinara najniža mesečna osnovica na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje za samostalne umetnike, sveštenike, verske službenike i poljoprivrednike za 2025.

Objavljeno je i da je najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2025. iznosi 7.877.100 dinara.

U 2024. najniža mesečna osnovica doprinosa na koju se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje koja uključuje i samostalne umetnike, sveštenike, verske službenike i poljoprivrednike je 40.143 dinara, a najviša mesečna osnovica je 573.470 dinara.

Najviša godišnja osnovica doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2024. godinu iznosi 6.881.640 dinara.

Izvor: Blic Biznis

Foto: Pixabay

19. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Može li maloletno dete da bude vlasnik nekretnine?

by bifadmin 19. децембар 2024.

Poklon ili nasledstvo samo su neki od razloga zbog kojih maloletna deca u Srbiji postaju vlasnici nekretnina.

Nije baš uvek lako i jednostavno da dete poseduje stan ili kuću, a često je i kontrolisano od Centra za socijalni rad. Naročito kako će se nekretninom upravljati, bar do punoletstva.

Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstva stanova 2022. godine u Republici Srbiji ima ukupno 3.613.352 stana. Broj maloletnika koji poseduju neku nekretninu nije poznat.

Kako maloletnici postaju vlasnici nekretnine?

„Pozitivno zakonodavstvo u Srbiji omogućava da osobe, koje nemaju 18 godina, pod određenim uslovima mogu da budu vlasnici nepokretnosti”, kaže za 4zida Brane Krunić, advokat iz Subotice.

Tako, dete koje je napunilo 14 godina može da se bavim određenim pravnim poslovima uz saglasnost roditelja, a u pojedinim slučajevima i organa starateljstva, pojašnjava on.

„Dete koje je napunilo 15 godina može da preduzima i pravne poslove u kojima može da upravlja i raspolaže sopstvenom zaradom ili imovinom koju je stekao vlastitim radom”, priča Krunić.
Ipak, maloletnici mogu da postanu vlasnici nekretnina i pre nego što napune 14 godina, u određenim pravnim poslovima, kao što su kupoprodajom, poklonom, nasledstvom…

„U takvim situacijama roditeljii imaju punu kontrolu nad radnjama koje preduzimaju u ime i za račun maloletnog deteta, jer su im oni zakonski zastupnici”, pojašnjava advokat.

Kada roditelji u ime maloletnog deteta kupuju nepokretnost, tada se kod javnog beležnika zaključuje i overava ugovor o kupoprodaji nepokretnosti, koji se overava u formi solemnizovane potvrđene isprave, a ne u obliku javnobeležničkog zapisa.

„To znači da ugovor o kupoprodaji može da sačini i advokat”, dodaje Krunić.

Međutim, u slučajevima da maloletno dete želi da proda određenu nepokretnost, tada je zakonodavac usmerio obavezu da pored samih roditelja kao zakonskih zastupnika, Centar za socijalni rad mora da izda određenu pismenu saglasnost u vezi sa prodajom nepokretnosti, ističe Krunić.

„Postupak prodaje takvih nepokretnosti se obavlja kupoprodajnim ugovorom, koji za razliku od prethodnog slučaja, sačinjava i overava javni beležnik u formi javnobeležničkog zapisa.

Centar za socijalni rad, kako bi u potpunosti zaštitio interese maloletnika, jer se u praksi dešavalo da roditelji nekad rade na štetu maloletnika, vodi računa o proceni vrednosti nekretnine. Kontroliše da li će biti prodata po tržišnoj vrednosti, kakve su odredbe ugovora koji će roditelj da potpiše u ime deteta, na koji način će se isplatiti kupoprodajna cena”, kaže advokat.

I tu nije kraj kontroli. Centar za socijalni rad mora da isprati i trošenje tog novca.

“Zahteva se pravdanje trošenja tog novca, fiskalnim računima ako je kupljen školski pribor ili je plaćena stipendija za školu, ekskurziju ili slično.

Raspolaganje nepokretnom imovinom i pokretnom imovinom velike vrednosti roditelji mogu preduzimati samo uz prethodnu ili naknadnu saglasnost organa starateljstva. Glavnicu imovine deteta roditelji mogu upotrebiti samo za njegovo izdržavanje ili kada to zahteva neki drugi važan interes deteta”, ističe Krunić.

Kako su rekli u Javnobeležničkoj komori Srbije, ukoliko roditelj ili staratelj od sopstvenih sredstava kupuje nepokretnost maloletnom detetu, nije potrebna nikakva dodatna saglasnost i roditelji ili staratelji nastupaju kao zakonski zastupnici deteta. U svim drugim slučajevima, kažu i u komori, potrebna je saglasnost Centra za socijalni rad i javni beležnici će je tražiti.

Koja su potrebna dokumenta i da li postoje određene naknade?

Potrebni su dokazi o roditeljstvu ili starateljstvu, a u slučaju da se nepokretnost kupuje od sredstava maloletne osobe potrebna je i saglasnost nadležnog Centra za socijalni rad.

U načelu, s obzirom na to da su maloletne osobe po zakonu „poslovno nesposobne osobe“, ugovor o kupovini nepokretnosti na njihovo ime biće overen u formi javnobeležničkog zapisa, radi maksimalne zaštite prava maloletnika. Naknada za javnog beležnika za ovaj postupak zavisi od tržišne vrednosti nepokretnosti i određena je Javnobeležničkom tarifom, kažu u Komori.

Bez povraćaja PDV-a

Ukoliko je kupac stana maloletno dete treba voditi računa i o nemogućnosti ostvarivanja prava na oslobođenje od poreza na prenos apsolutnih prava, odnosno o nemogućnosti ostvarivanja prava na refundaciju PDV-a. Zakonom je propisano da su ove pogodnosti predviđene samo za punoletne kupce prvog stana, dakle sa navršenih 18. godina u momentu zaključenja kupoprodajnog ugovora, kaže advokat.

Mali stanovi više se traže

Roditelji koji kupuju stanove za decu često biraju garsonjere i jednosobne stanove zbog niže ukupne investicije, a lokacije poput Mirijeva, Kanarevog brda, Petlovog brda, Vidikovca i Miljakovca se izdvajaju kao pristupačne opcije sa cenama od oko 1.800 do 2.200 evra po kvadratu, objašnjava Aleksandra Mihajlović, sa portala 4zida.

Na osnovu podataka sa sajta 4zida.rs, cene manjih stanova u Beogradu, poput garsonjera i jednosobnih, značajno variraju u zavisnosti od lokacije i tipa gradnje. Prosečno oglašena cena kvadrata za stanove u novogradnji u centralnim opštinama, poput Vračara i Starog grada, prelazi 3.500 evra, dok se na primer u Zemunu ili Voždovcu, prosečne cene kreću od 2.500 evra.

Kada je reč o starijim stanovima, kvadrat se na Novom Beogradu u zavisnosti od bloka i mikrolokacije kreće od 2.600 pa do više od 4.000 evra (blog 58 ili blok 67 na primer).

Na Zvezdari je za kvadrat potrebno izdvojiti između 2.000 i 2.800 evra.

Nova ili stara gradnja?

Kada se bira između novogradnje, starogradnje i stanova u izgradnji, odluka zavisi od prioriteta kupca – novogradnja nudi modernije uslove stanovanja, ali stanovi u izgradnji često omogućavaju povoljniju cenu po kvadratu, dodaje Mihajlović.

„Stanovi u novogradnji imaju savremenu izolaciju, kvalitetniju stolariju, bolju energetsku efikasnost i moderan raspored prostorija. To smanjuje troškove grejanja i hlađenja na duži rok. Novogradnja ne zahteva dodatna ulaganja nakon kupovine – nema potrebe za renoviranjem instalacija, kupatilskih sanitarija ili kuhinje, što je često slučaj kod starijih stanova”, kaže naša sagovornica.

Ovakvi stanovi često dolaze sa dodatnim sadržajima poput garažnih mesta, video-nadzora, recepcije što ih čini atraktivnim za mlađe generacije. Kupovina stana u fazi izgradnje omogućava nižu cenu kvadrata u poređenju sa završenim projektima. Takođe, kupac ima veću fleksibilnost u izboru rasporeda ili završnih materijala.

„Sa druge strane, stariji stanovi često, mada ne i uvek, imaju povoljniju cenu kvadrata, posebno na lokacijama gde je cena novogradnje izrazito visoka, kao što su Stari grad ili Vračar. Kupovina starijeg stana može značiti značajnu uštedu na ukupnoj investiciji. Starogradnja je često smeštena u potpuno razvijenim delovima grada, sa blizinom škola, zdravstvenih ustanova, prodavnica i javnog prevoza. Na tržištu starogradnje češće postoji prostor za pregovore sa prodavcima, dok su cene novogradnje uglavnom fiksne”, ističe Mihajlović.

Izvor: 4zida
Foto: Pixabay

19. децембар 2024. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Na odmor bez brige: Iskoristite posebne pogodnosti DDOR osiguranja
  • Bankarski depoziti više nisu jedini izbor: Zašto diverzifikacija postaje novi standard štednje
  • VIŠE OD 21.000 LJUDI POZIVA NA ZAŠTITU KONKURENCIJE, RADNIH MESTA I POVEZANOSTI SRBIJE
  • Koji objekti se ne moraju legalizovati?
  • Međugodišnja inflacija u Srbiji u junu ove godine iznosila je 2,7 odsto

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit