NAJNOVIJE
Zabeleženo najlošije stanje klime otkada postoje merenja
Da li bi veštačka inteligencija mogla da postane komunalna...
Putevi Srbije upozoravaju: Ne otvarajte poruke o nenaplaćenoj putarini...
Ko kupuje, taj vlada: Najveće akvizicije koje oblikuju 2026....
Ubrzano propadaju transportna preduzeća, od početka godine zatvoreno 258...
Istine i zablude o Akcionarskom fondu: Sve će to...
Delta Rent Services: Strateški pristup upravljanju flotom
Zemlje koje plaćaju ljudima da se dosele u njih
Jedna mala zemlja ima najveći BDP po stanovniku na...
Švajcarski franak jača zbog rata na Bliskom istoku
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Đorđe Đukić: Strane banke neće sebi dozvoliti blokadu platnog prometa

by bifadmin 4. децембар 2025.

Nijedna banka koja je u stranom vlasništvu neće sebi dozvoliti blokadu platnog prometa, jer će samoinicijativno obustaviti bilo kakvo dalje poslovanje sa Naftnom industrijom Srbije (NIS), ocenio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Đorđe Đukić za Blumberg Adrija.

On je ocenio da se Srbija našla pred svršenim činom i da je neshvatljivo zašto se nije reagovalo ranije, već se čekalo kako će se američka administracija ponašati, iako su se potezi SAD mogli predvideti u dobroj meri.

„Poznato je da OFAC nikad dosad nije popuštao kada je ulazio u ovakve procedure, samo je eventualno davao vreme da vlasti postupe po onome što se traži, a to je potpuno uklanjanje ruskog vlasništva iz domaće kompanije“, predočio je Đukić.

Prema njegovim rečima, trenutna situacija je takva da Narodna banka Srbije „bilo šta da učini, posledice bi bile loše“ i „sada je samo pitanje diktata po kome će morati da postupi“.

„Meni je više nego jasno da će morati da postupi u pravcu izbegavanja najgoreg mogućeg scenarija, a to je kad nastupi blokada platnog prometa. To potencijalno može da ide do te mere da se čak blokirana sredstva u inostranstvu ne mogu koristiti za isplatu obaveza prema stranim partnerima“, poručio je Đukić.

Đukić ne sumnja da su centrale stranih banaka koje posluju u Srbiji već blagovremeno razradile mogući scenario i stavile do znanja ovdašnjim predsednicima izvršnih odbora šta treba da rade, a to je „apsolutna obustava, jer ne žele da centrale trpe posledice toga na međunarodnom finansijskom tržištu“.

Izvor: Nova.rs

Foto: loufre, Pixabay

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Tri lica zlata prednosti i razlike – ETF, digitalno i fizičko

by bifadmin 4. децембар 2025.

Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato, što investitorima omogućava da ulažu u zlato bez direktnog posedovanja metala.

Prema podacima Svetskog saveta za zlato, rastuća cena zlata i veliki prilivi doveli su ukupnu vrednost globalnih zlatnih ETF-ova na još jedan rekordni nivo, a obim trgovanja na tržištu zlata je eksplodirao, u proseku 561 milijardu američkih dolara dnevno. Iako svetski apetiti za zlatom kroz ETF-ove obaraju rekorde, u Srbiji je slika znatno drugačija. Prema rečima domaćih berzanskih analitičara, interesovanje investitora za ove moderne oblike ulaganja i dalje je relativno skromno, a da radije biraju opciju “investiciono zlato u ruci”.

Iako ETF-ovi nude jednostavniju i likvidniju alternativu, a digitalne verzije zlata omogućavaju posedovanje plemenitog metala bez brige o čuvanju, domaći investitori i dalje često ističu da fizičko zlato pruža dodatni osećaj sigurnosti, jer digitalni i finansijski instrumenti uvek nose određeni nivo rizika.

Zašto domaći investitori radije biraju fizičko zlato

„Kupovina fizičkog zlata bliža je prosečnom domaćem ulagaču koji želi da ima opipljivu imovinu, a većina naših građana pre investira na ovaj način. To je delom posledica konzervativne orijentacije domaćih investitora, ali i činjenice da su kupci zlata često ljudi koji imaju izvesnu dozu skepticizma prema tradicionalnim finansijskim sistemima“, objašnjava berzanski stručnjak Nenad Gujaničić i napominje da uprkos tome, domaći investitori imaju i mogućnost ulaganja u zlatne ETF-ove, kao i investitori u svetu.

„Kao i kod svakog finansijskog proizvoda, postoje i rizici. U ovom slučaju, to je prvenstveno rizik poslovanja kompanije koja upravlja fondom, zbog čega se preporučuje izbor ETF-ova sa velikom imovinom pod upravljanjem i dugom istorijom poslovanja“, ističe Gujaničić, a kada je reč o kretanju cene zlata, podseća da je ovaj plemeniti metal od početka godine ojačao oko 56 odsto i time postao jedan od najatraktivnijih investicionih alternativa u 2025. godini.

„Zlato tradicionalno daje najbolje rezultate u periodima povišene neizvesnosti, inflacije i geopolitičkih tenzija i predstavlja jednu od najpouzdanijih dugoročnih zaštita portfelja od inflacije i tržišnih šokova“, objašnjava i upozorava da je važno razumeti cikličnost tržišta i da ne treba donositi odluke isključivo u trenucima jakih skokova cene, jer kao i kod svake investicije, postoje faze u kojima cena može biti više ili niže atraktivna.

„Zato je najvažnije da se kupovina zlata posmatra kao dugoročna strategija i kao zaštita portfelja, a ne kao kratkoročna špekulacija. Investitori koji tako pristupe zlatu dugoročno imaju stabilniji rezultat“, objašnjava Gujaničić.

Da svaka vrsta ulaganja ima svoje prednosti i rizike smatra i Georgi Hristov iz kompanije „Tavex zlato&srebro“. On veruje da je fizičko zlato i dalje najbezbedniji izbor, dok su digitalne platforme i posebno ETF-ovi primereniji investitorima koji su spremni na nešto dinamičnije tržišno okruženje.

“Kod digitalnog zlata, investitor poseduje određenu količinu zlata, u gramima ili uncama, ali kompanija ili platforma čuva fizički metal. Kod “zlatnih” ETF-ova, investitor poseduje akcije koje je izdao fond, u potpunosti ili delimično podržane zlatom, ali bez prava na fizičko zlato. S druge strane, investitori u fizičko zlato poseduju stvarne unce”, objašnjava Georgi Hristov i dodaje da su ETF-ovi na zlato veoma koristan instrument za špekulacije cenom zlata.

“Takođe su koristan instrument za one koji već imaju željenu količinu fizičkog zlata u portfoliju i žele samo da trguju kratkoročnim promenama cena zlata. Vlasnik fizičkog zlata ima ogromnu prednost jer poseduje jedno od najlikvidnijih sredstava. To znači da ima kupovnu moć da zadovolji svoje potrebe čak i tokom ozbiljne krize likvidnosti u monetarnom sistemu. Fondovi kojima se trguje na berzi dobar su izbor za kratkoročne špekulacije cenom zlata. Ako, pak tražite zaštitu od mogućih finansijskih previranja, bankarskih kriza, devalvacije nacionalne valute, ETF-ovi na zlato neće biti od koristi. Jedno od najkorisnijih sredstava za takvu svrhu ostaje posedovanje fizičkog zlata.”

Digitalne platforme i ETF-ovi – prednosti, rizici i regulativa

U Narodnoj banci Srbije kažu da u domaćeoj regulativi pojam “digitalnog zlata” zapravo ne postoji. Ni Zakon o NBS ni Zakon o digitalnoj imovini ne prepoznaju tu kategoriju, pa platforme koje posluju uz dozvolu NBS ne nude kupovinu ili čuvanje digitalnog zlata. Regulisan je samo promet monetarnog zlata kojim upravlja NBS, dok sve ostale vrste ulaganja u zlato, preko digitalnih platformi, tokena ili neregulisanih proizvoda, ostaju van domaćeg nadzora.

“Nezavisno od navedenog, napominjemo da je Narodna banka Srbije više puta do sada upozoravala građane Republike Srbije na rizike trgovanja visokorizičnim instrumentima preko pojedinih elektronskih platformi koje ne podležu regulatornim, kontrolnim niti nadzornim ovlašćenjima organa Republike Srbije”, poručuju iz domaće Centralne banke.

Kako Hristov kaže, procena prednosti i mana između fizičkog zlata, digitalnog zlata i ETF-a jedna je od ključnih odluka za svakog investitora. Smatra da se često zanemaruju skriveni troškovi, na primer, provizije platforme naspram troškova bezbednog fizičkog skladištenja. Za one koji se ipak odluče za kupovinu digitalnog zlata preko stranih sajtova i kompanija koje nude takve opcije, obavezno izaberu proverenog i renomiranog provajdera sa jasnom istorijom poslovanja i dobrom reputacijom.

“Kod većine digitalnih aplikacija, investitor ima potraživanje prema kompaniji, i u slučaju bankrota tretira se kao nenamiren poverilac. Zato je važno pažljivo proučiti uslove korišćenja, pravnu strukturu i jurisdikciju platforme. Bitno je i gde je kompanija registrovana, a prednost imaju zemlje sa stabilnim pravnim sistemom i snažnom zaštitom privatne svojine. Najvažnije je da investitor zna da li se zlato vodi na ime kupca, ili ne – kada kupac ima potraživanje prema zajedničkom fondu zlata kompanije”, kaže Hristov i dodaje da obavezno treba tražiti – nezavisne revizije, detaljne liste poluga, jasne informacije o čuvaru trezora, pravni dokaz da bi zlato ostalo vlasništvo investitora i u slučaju stečaja platforme.

Foto: Pixabay

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prvih pet najprofitabilnijih kompanija na svetu u 2025. godini

by bifadmin 4. децембар 2025.

Najprofitabilnije kompanije sveta u 2025. godini ponovo potvrđuju snažnu koncentraciju zarada u tehnologiji, finansijama i energetici. Alphabet, Apple, Microsoft i NVIDIA predvode listu sa stotinama milijardi dolara godišnjeg profita, dok bankarski i energetski sektor i dalje ostaju ključni globalni generatori zarade.

Najprofitabilnije kompanije sveta: tehnologija u ubjedljivom vođstvu

Rang-lista najprofitabilnijih globalnih kompanija za 2025. godinu, zasnovana na podacima FinanceCharts.com, pokazuje jasan trend: tehnološke firme ostvaruju ubjedljivo najveće profite zahvaljujući skalabilnosti digitalnih servisa, oglašavanja i enterprise softvera.

Top četiri pozicije drže tehnološki giganti:

Alphabet – 124,3 milijarde dolara profita (marža 30,1%)

Apple – 112,0 milijardi dolara (24,8%)

Microsoft – 104,9 milijardi dolara (35,7%)

NVIDIA – 99,2 milijarde dolara (najviša profitna marža na listi: 53,7%)

Saudijski energetski gigant Saudi Aramco ostaje najprofitabilnija ne-tehnološka kompanija sa 95,6 milijardi dolara profita.

Finansijski sektor: globalna mašina za profit

Najveće američke i kineske banke zauzimaju centralno mjesto na listi – JPMorgan Chase, Bank of America i Wells Fargo generišu desetine milijardi godišnjeg profita.

Kineske bankarske sile – ICBC, China Construction Bank, Agricultural Bank of China i Bank of China – zahvaljuju svoj plasman ogromnoj skali i dominaciji na domaćem tržištu.

Evropski finansijski giganti poput HSBC, BNP Paribas i Santander potvrđuju da bankarstvo ostaje jedna od najstabilnijih globalnih profitnih industrija.

Energetika, farmacija i maloprodaja: različite profitne putanje

Energetski sektor: Saudi Aramco ostaje najjači igrač izvan tehnološke industrije, sa 95,6 milijardi dolara profita uprkos burzovnoj volatilnosti i globalnim energetskim pritiscima.

Farmacija: Kompanije kao što su Merck, Eli Lilly i Novo Nordisk ostvaruju visoke profitne marže zahvaljujući terapijama visoke vrijednosti i blockbuster lijekovima, posebno u segmentima onkologije i dijabetesa.

Maloprodaja: Retail giganti poput Walmarta i Home Depota beleže skromnije profitne margine zbog visokih operativnih troškova i niskih marži tipičnih za sektor. Ipak, apsolutni nivo profita ih drži u svetskom vrhu.

Izvor: Investitor.me

Foto: konstantynov, Depositphotos

4. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

„Green decor“, inovativna rešenja za ozelenjavanje: Zgrade kao bašte

by bifadmin 3. децембар 2025.

„Naši zeleni krovovi pokrivaju objekte različitih dimenzija, od 15 kvadratnih metara jedne terase na Vračaru do 6.500 kvadrata na Košutnjaku, što je najveća površina pod zelenim krovom u našem regionu“, ističe Dejan Lazić, osnivač i direktor beogradskog preduzeća „Green decor“, koje je svojim inovativnim rešenjima ozelenilo brojne zgrade, javne površine, deponije i nepristupačne terene, kao što su strme padine pored puteva.

Dejan Lazić, inženjer pejzažne arhitekture, nikada ne bi postao uspešan preduzetnik da je slušao druge. Kada je po završetku studija i nakon uzaludnih pokušaja da se zaposli u struci odlučio da osnuje sopstvenu firmu za projektovanje, održavanje i uređivanje zelenih površina, kolege su ga odvraćale od te ideje, tvrdeći da nema šta da traži u poslu u kojem već decenijama dominira JKP „Zelenilo-Beograd“.

Ali, tadašnji početnik a danas priznati pejzažni arhitekta nije odustao od cilja da sam sebi stvori posao, pa je otvorio preduzeće „Green decor“ 2001. godine u Beogradu. „U to vreme pokretanje firme bilo znatno skuplje nego danas, pa sam uložio ušteđevinu od 8.000 dolara i to bez ijednog unapred dogovorenog posla“, priča Lazić za B&F kako je krenuo u preduzetništvo.

Prve dve godine morao je da se dovija i bori za svakog klijenta, a onda je u novinama video javni konkurs koji je objavila Opština Savski venac za rekonstrukciju parka ispred bioskopa „Partizan“. Lazić je odlučio da se prijavi, iako su ga drugi ponovo ubeđivali da to ne radi, „jer svi znaju da su tenderi namešteni“. Da je odustao, unapred bi sebi zatvorio vrata za posao koji mu je, kako se pokazalo, bio odskočna daska u daljoj karijeri.

Firma „Green decor“ je pobedila na pomenutom tenderu zato što je ponudila duplo kraći rok od „Zelenila-Beograd“ i tražila avans od 5%, dok je javno preduzeće zahtevalo 40%. Izgleda da je ishod tendera bio iznenađujući i za inspektorku koja je već četvrtog dana po započinjanju radova došla da proveri da li se sve obavlja po propisima i tražila od Lazića da razgovara sa „pravim“ vlasnikom firme.

Najveća površina u regionu pod zelenim krovom

Danas „Green decor“ 50% svog prihoda obezbeđuje iz javnih infrastrukturnih projekata u kojima ga angažuju glavni izvođači radova, a preostalu polovinu od inovativnih rešenja koja plasira na tržištu, najviše od hidrosetve i ugradnje zelenih krovova.

Naime, ovo beogradsko preduzeće je prvo na srpskom tržištu ponudilo hidrosetvu za zasnivanje travnjaka na nepristupačnim terenima kao što su strme padine pored puteva. Njegovi stručnjaci sade travu uz pomoć specijalne mešavine koja sadrži seme u klijanju a nanosi se pod pritiskom, direktno iz cisterne.

„Veoma je važno da se to dobro uradi, pošto biljke, odnosno njihov koren, stabilizuju to zemljište koje bi inače bilo sklono klizanju”, ukazuje Lazić i dodaje da se hidrosetva primenjuje i na deponijama i drugim nepristupačnim terenima, kao i u dvorištima jer omogućava brže i povoljnije zasnivanje travnjaka.

Najtraženiji na domaćem tržištu su njihovi kasetni zeleni krovovi koje je „Green decor“ pre pet godina sam osmislio i zaštitio u Zavodu za intelektualnu svojinu. „Pošto smo uvideli da interesovanje za zelenim krovovima raste, hteli smo da napravimo rešenje koje je praktičnije i jednostavnije za postavljanje”, objašnjava Lazić zašto su isprojektovali svojevrsnu „navlaku“ za krovove koja se sastoji od niza kaseta, odnosno saksija u kojima su zasađeni sukulenti.

Ova ekološka bašta svojom težinom ne opterećuje krovove, akumulira dovoljno vlage da biljke mogu opstati bez dodatnog zalivanja i poboljšava toplotnu izolaciju prostora iznad kojih se nalazi. Lazić kao prednosti njihovog rešenja navodi i to što sa cenom od oko 50 evra po kvadratnom metru košta manje od sličnih proizvoda i jednostavno je za postavljanje.

„Kada smo plasirali naše zelene krovove na tržište, nismo se mnogo bavili reklamom, ali srećom, oni su počeli sami da se prodaju. Trenutno imamo toliku tražnju u celoj Srbiji da jedva postižemo da je zadovoljimo. Naše rešenje pokriva krovove različitih dimenzija, od 15 kvadratnih metara jedne terase na Vračaru do 6.500 kvadrata na Košutnjaku, što je najveća površina pod zelenim krovom u našem regionu”, ističe Lazić.

Kad prođe sezona – čiste sneg

„Green decor“ u svojoj ponudi ima i kasetne zelene zidove. Ovaj modularni sistem čine posude sa automatskim zalivnim sistemom koji biljkama obezbeđuje trajanje i istovremeno smanjuje troškove grejanja i hlađenja prostorija. Kompanija ugrađuje i zidove od mahovine, koji predstavljaju jednu od najinovativnijih tehnologija ozelenjavanja zidova u enterijeru, kao i sedum tepihe za krovove. Pored toga, nudi centralizovane zalivne sisteme i usluge održavanja zelenih površina.

Pošto radi u sezonskoj delatnosti, odnosno ima posla svega osam meseci godišnje, beogradsko preduzeće je proširilo svoju ponudu i na usluge čišćenja snega. Lazić priznaje da na ovu ideju nisu došli planski, već je novom poslu „kumovao“ ugovor sa kompanijom IKEA, „koja je zahtevala da im održavamo zelenilo i tokom zime. Prvo smo hteli da iznajmimo zimsku službu, ali se ispostavilo da to nije najbolje rešenje, pa smo kupili mašine i sami počeli da čistimo sneg“.

„Green decor“ ima 15 zaposlenih, od kojih su petoro inženjeri a ostali su tehničari, uključujući i baštovane koje uglavnom čine prekvalifikovani radnici drugih struka jer u Srbiji nema baštovana sa četvrtim stepenom stručne spreme. Pored stalno zaposlenih, preduzeće angažuje i dva poljoprivredna gazdinstva za uzgoj biljaka. Sarađuje i sa nekoliko firmi koje kupuju i postavljaju njegove proizvode.

Posluje isključivo sa pravnim licima – od preduzetnika do korporacija. Lazić kaže da poslove najbrže dogovaraju i realizuju sa malim firmama, „jer njihovi vlasnici svoje zelene površine doživljavaju lično“.

Sreća se ne meri samo prihodima

Osnivač i direktor preduzeća „Green decor“ je pobornik sporijeg ali stabilnog rasta i zato je kompletan posao razvijao bez zaduživanja. „Kada nismo imali dovoljno novca za nabavku novih mašina kupovali bismo polovne u inostranstvu, uvek planski i sračunato. Nismo želeli da razvijamo poslovanje spoljnim finansiranjem, već smo se opredelili za organski rast. Čini mi se da nas je upravo to što smo sami prevazilazili prepreke napravilo održivom kompanijom“, smatra ovaj beogradski preduzetnik.

Preduzeće je u 2023. ostvarilo prihode od 67,4 miliona dinara a prošle godine čak 160,6 miliona, a Lazić objašnjava toliki skok prihoda prethodno ugovorenim poslovima, čija realizacija je završena tek u 2024. godini.

„U našoj delatnosti je veoma važno strateško planiranje jer od trenutka zaključenja posla do njegove naplate prođe bar godinu dana a često i više”, ističe naš sagovornik. Deo strateškog planiranja je i već započeta zamena voznog parka električnim vozilima. Kako bi povoljnije punili nova vozila, instalirali su solarne panele na proizvodne pogone, čiju površinu su u 2024. povećali za 10.000 kvadratnih metara na 30.000 kvadrata. „Green decor“ planira i da naredne godine započne izvoz svojih proizvoda.

„Naravno da me sve ovo čini srećnim“, zaključuje Lazić, „ali najsrećniji sam kada upoznam mlade ljude koji žele da idu istim ovim putem. Pre nekoliko godina ozelenjavali smo autobuske stanice u Zrenjaninu u saradnji sa grupom gimnazijalaca iz tog grada, koji su angažovani u nevladinoj organizaciji ’Need for green’. Iako je to bio posao male materijalne vrednosti, rado ga se sećam zbog velike želje tih mladih ljudi da urade nešto za opšte dobro“.

Marija Dukić

Biznis & finansije 238, oktobar 2025. 

3. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nova era bankarskih usluga za preduzetnike i pravna lica: OTP banka otvorila u Beogradu inovativnu ekspozituru Biznis centar

by bifadmin 3. децембар 2025.

OTP banka Srbija svečano je otvorila u Beogradu, u okviru Delta Hub-a, inovativnu ekspozituru namenjenu pravnim licima i preduzetnicima: Biznis centar. Ovaj koncept predstavlja prirodan korak u razvoju banke koja kontinuirano prati potrebe svojih klijenata, ali i postavlja standarde u poslovnom bankarstvu, nudeći bržu, efikasniju i personalizovaniju podršku.

U Biznis centru klijenti dobijaju sveobuhvatnu profesionalnu savetodavnu podršku na jednom mestu. Posebno je olakšan onboarding na digitalne kanale OTP banke, uz detaljne instrukcije, što omogućava obavljanje ključnih poslovnih aktivnosti sa minimalnim brojem dolazaka u banku.

Koncept Biznis centara zamišljen je i kao mikro HUB, gde Banka aktivno osluškuje zahteve i predloge klijenata. Pa tako, kroz ovaj model, preduzetnici i kompanije imaju ekskluzivno pravo da prvi testiraju nove usluge i aktivno učestvuju u njihovom kreiranju, što dodatno podiže kvalitet i prilagođenost servisa OTP-a.

Na svečanom otvaranju Biznis centra prisutnim klijentima, partnerima i predstavnicima medija obratio se Predrag Mihajlović, predsednik Izvršnog odbora OTP banke.

„Biznis centar nije samo nova ekspozitura u biznis-epicentru Beograda. Svi OTP Biznis centri su simbol naše posvećenosti razvoju i inovacijama, nastali sa jasnim ciljem – da budemo idealan finansijski partner biznis klijentima, koji u svakom smislu može da odgovori njihovim potrebama: da razumemo moderan biznis, da idemo u susret njihovim ciljevima, da pratimo brzinu kojom rade i rastu, da ih vodimo kroz izazove na koje nailaze i pronađemo najbolja finansijska rešenja za njih. Od sada, u našim Biznis centrima, od OTP banke će dobijati podršku na svim ovim nivoima, i to na jednom mestu, rezervisanom baš za njih.“

Marko Đukić, direktor Direkcije za mali biznis OTP banke, istakao je da su Biznis centri mesta koncentrisane stručnosti, uštede vremena i visokog nivoa profesionalizma i naglasio da vrata nisu zatvorena ni fizičkim licima:

„Vlasnici i zaposleni kod pravnih lica neodvojivi su deo ekosistema koji gradimo sa našim klijentima. Zato smo u okviru Biznis centra otvorili posebno opremljene takozvane ‘gluve sobe’, u kojima svi koji gravitiraju ka Biznis centrima mogu potpuno samostalno, putem Digital Branch-a, da otvore račune za sebe, primaju zaradu ili obavljaju transakciono bankarstvo.“

OTP banka danas raspolaže mrežom od više od 150 ekspozitura u preko 90 gradova, a specijalizovane ekspoziture za pravna lica i preduzetnike čine sastavni deo mreže. U Beogradu je otvoreno pet Biznis centara na Novom Beogradu, Zemunu, Čukarici, Vračaru i Voždovcu, dok je jedan centar otvoren i u Novom Sadu. Planovi za širenje u druge gradove bazirani su na aktivnom osluškivanju potreba klijenata i njihovom iskustvu.

OTP banka kroz Biznis centre kreira standard profesionalnog bankarstva u Srbiji, spajajući ekspertizu, digitalnu efikasnost i strateški pristup razvoju poslovnih klijenata.

3. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Sve manje poslova otvorenih za osobe sa invaliditetom, a sve veća tražnja za njima

by bifadmin 3. децембар 2025.

Infostud saopštava da iz godine u godinu pada broj oglasa za zapošljavanje osoba sa invaliditetom dok tražnja za inkluzivnim poslovima raste.

Naime, kada se posmatraju samo oglasi koji su eksplicitno označili da su dostupni i osobama sa invaliditetom, vidi se da je u 2023. godini objavljeno 4.096 takvih pozicija, u 2024. godini 3.434, dok je u 2025. godini do sada objavljeno 3.152 oglasa. To znači da tržište danas nudi čak 944 inkluzivna oglasa manje nego 2023. i 282 manje nego 2024. što jasno ukazuje da prostor za zapošljavanje osoba sa invaliditetom postaje sve manji.

Ovaj pad dolazi u trenutku kada interesovanje kandidata raste iz godine u godinu. Prosečan broj prijava na oglase koji su naznačili da su otvoreni i osobama sa invaliditetom iznosio je 87 prijava u 2023., zatim više od 102 u 2024., dok u 2025. godini dostiže čak 137 prijava po oglasu. U situaciji u kojoj se broj prilika smanjuje, a broj prijava povećava, očigledno je da kandidati žele da rade, aktivno traže posao i da se konkurencija na svakom inkluzivnom oglasu pojačava iz meseca u mesec.

Smanjenje vidimo i kroz udeo inkluzivnih oglasa u ukupnoj ponudi poslova. Tokom 2023. godine činili su 6,37% svih oglasa, u 2024. njihov udeo opada na 5,27%, a u 2025. godini iznosi svega 4,87%. Dakle, inkluzivni oglasi ne opadaju samo brojčano već zauzimaju i sve manji deo ukupnog tržišta rada u Srbiji. Slične trendove vidimo i među mladima sa invaliditetom, koji se često nalaze na margini tržišta rada, što dodatno osvetljava analiza o njihovim realnim preprekama i šansama za prvo zaposlenje.

Najviše inkluzivnih radnih mesta nude trgovci

Iako ih je manje, podaci pokazuju da se inkluzivne prilike i dalje najčešće otvaraju u sektorima koji tradicionalno zapošljavaju veći broj ljudi i imaju kapacitet da radna mesta prilagode potrebama kandidata. Najviše inkluzivnih oglasa u 2025. dolazi iz trgovine (390 oglasa), IT sektora (383 oglasa), logistike i saobraćaja (239 oglasa), pozivnih centara (219 oglasa) i široke kategorije administrativnih i uslužnih delatnosti (368 oglasa). Ipak, i u ovim ključnim industrijama vidimo pad: trgovina ima 101 oglas manje nego prethodne godine, IT sektor 108 manje, logistika 66 manje, pozivni centri 21 manje.

Što se tiče vrsta poslova, osobe sa invaliditetom najčešće pronalaze prilike u administraciji, korisničkoj podršci, prodaji, logistici, pozivnim centrima i određenim IT ulogama koje je moguće fleksibilno organizovati ili prilagoditi. Reč je o poslovima koji omogućavaju stabilnost, ali i tu se vidi da ponuda postaje sve skromnija u odnosu na broj zainteresovanih kandidata.

Osim osoba sa invaliditetom, od inkluzivnih radnih mesta korist mogu imati i poslodavci budući da im država nudi razne olakšice, kao i kompanijama koje nabavljaju robu od njih. Više o tome možete saznati u ovom tekstu.

Izvor: Infostud

Foto: dickusvi, Pixabay

3. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija prvi put u svoj pravni sistem planira da uvede Zakon o radnoj praksi

by bifadmin 3. децембар 2025.

Srbija planira da prvi put u svoj pravni sistem uvede Zakon o radnoj praksi. Ukoliko se zakon usvoji, poslodavci će biti u obavezi da sa praktikantima zaključuju ugovore o radnoj praksi i da im za radne prakse isplaćuju odgovarajuću naknadu. Praktikanti će imati pravo na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, vidi se iz nacrta zakona koji je nedavno objavljen.

Nacrt je, međutim, izlistao i šta sve nije radna praksa. Pa tako pod radnu praksu ne potpada volontiranje, dualno obrazovanje, studentska praksa, pripravnički staž, te praktična nastava i profesionalna praksa.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje, socijalna i boračka pitanja objavilo je Nacrt zakona o radnoj praksi. Nacrt je na javnoj raspravi do 18. decembra, vidi se na sajtu e-konsultacije.

Radna praksa je u nacrtu definisana kao „aktivnosti koje praktikant obavlja kod poslodavca uz podršku i nadzor mentora, a koje su usmerene na sticanje praktičnih veština i iskustva za rad u određenom zanimanju u cilju unapređenja zapošljivosti, odnosno stvaranja mogućnosti za zapošljavanje i samozapošljavanje“.

Problemi koje zakon treba da reši

Pored veoma spore tranzicije, mlade u Srbiji karakterišu i relativno nepovoljni osnovni pokazatelji tržišta rada, navodi se u obrazloženju nacrta zakona.

U drugom kvartalu 2025, stopa nezaposlenosti lica starosti od 15 do 29 godina iznosi 16,9 odsto. Gotovo je dvostruko veća od stope nezaposlenosti svih lica starijih od 15 godina koja iznosi 8,5 odsto.

Sa druge strane, iznosi se podatak da je stopa zaposlenosti mladih 40,7 odsto. I da je značajno niža od stope zaposlenosti za starosnu kategoriju 15+ koja iznosi 51,5 odsto.

Nedostatak radnog iskustva jedna je od najčešćih prepreka za zapošljavanje mladih, navodi se.

Ukazuje se i da tranzicija od škole do prvog stabilnog ili zadovoljavajućeg posla traje veoma dugo u Srbiji. Skoro dve godine.

Posedovanje fakultetske diplome skraćuje vreme traženja posla (11,7 meseci). Mladima sa najnižim nivoom obrazovanja potreban je 41 mesec da pronađu prvi posao.

Posebno ranjiva grupa na tržištu rada su, kako se navodi, mladi koji nisu zaposleni, a istovremeno su i van procesa obrazovanja, nisu na školovanju ili obučavanja (NEET).

U drugom kvartalu 2025. godine, NEET stopa mladih u Srbiji (15-29) iznosila je 13,9 odsto.

Kakva rešenja se predlažu za radne prakse?

Jedna od odredbi u nacrtu budućeg propisa kaže da se radna praksa obavlja za zanimanje za koje se zahteva najviši nivo kvalifikacije koji je praktikant stekao kroz školovanje. I da ne može, mimo njegove volje, da obavlja radnu praksu u nižem nivou kvalifikacije – u toku prvih devet meseci od završetka školovanja.

Praktikant je, prema ovom nacrtu zakona, lice koje u momentu zaključenja ugovora o radnoj praksi ima najmanje 15, a najviše 30 godina života. I koje je steklo najmanje osnovno obrazovanje, a nije steklo radno iskustvo u zanimanju za koje obavlja radnu praksu.

Kada se radi o licu koje je starije od 30 godina, ono može biti angažovano kao praktikant, ako u periodu od 12 meseci pre zaključenja ugovora o radnoj praksi nije bilo radno angažovano.

Dalje, lice mlađe od 18 godina može da bude angažovano kao praktikant uz prethodnu saglasnost roditelja ili drugog zakonskog zastupnika i na osnovu nalaza nadležnog zdravstvenog organa.

Uslov je da obavljanje radne prakse ne ugrožava njegovo zdravlje, moral i redovno obrazovanje. Odnosno da takav rad nije zabranjen zakonom i propisima kojima se uređuje oblast utvrđivanja opasnog rada za decu.

Kada se radi o praktikantu koji je strani državljanin ili lice bez državljanstva, a koji obavlja radnu praksu, primenjivaće se odredbe zakona kojim se uređuje zapošljavanje stranaca, odnosno izdavanje dozvole za osposobljavanje i usavršavanje.

Ugovor o radnoj praksi i naknada

Prema nacrtu, poslodavac angažuje praktikanta za obavljanje radne prakse zaključivanjem ugovora o radnoj praksi. Na osnovu tog ugovora ostvaruje se ugovorena naknada.

Ugovorom o praksi se ne zasniva radni odnos. Ugovor se zaključuje na period koji ne može biti duži od šest meseci. A poslodavac može da zaključi sa istim licem ugovor o radnoj praksi samo jednom.

Praktikant ima pravo na naknadu za obavljane radne prakse za dane koje je proveo na obavljanju radne prakse, predviđa nacrt.

Visina naknada, kako se navodi, iznosi najmanje 60 odsto osnovne zarade za iste ili slične poslove od poslodavca i ona u sebi ne sadrži porez i doprinose.

U toku obavljanja radne prakse praktikant stiče prava iz obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja kao i zdravstvenog osiguranja. Odnosno, na naknadu koju će da dobija za radnu praksu se plaćaju porezi i doprinosi.

Radno vreme praktikanta, prema nacrtu, ne može da bude duže od 40 časova nedeljno. A ukoliko se radna praksa obavlja na poslu sa povećanim rizikom za koji je utvrđeno skraćeno radno vreme, praktikant ne može da radi duže od skraćenog radnog vremena.

Takođe, praktikant ne može da radi na dan praznika, predviđa budući propis.

Ograničenja za određene poslove kod poslodavca

Jedna odredbi u nacrtu propisuje i da poslodavac ne može da organizuje radnu praksu na poslovima na kojima je u prethodna tri meseca utvrdio višak zaposlenih usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena.

Takođe, tokom trajanja radne prakse, praktikant ne može da bude angažovan za obavljanje određenog posla, u slučaju povećanog obima posla kod poslodavca. Niti može da bude angažovan kao zamena zaposlenog kod poslodavca koji je privremeno odsutan sa rada.

Praktikanti će imati mentora

Praktikant će prema ovom nacrtu zakona imati i mentora. To može biti zaposleni koji poseduje najmanje dve godine radnog iskustva u zanimanju za koje se obavlja radna praksa. Mentor može biti i poslodavac ili preduzetnik ako nema odgovarajućeg zaposlenog.

Poslodavac će biti dužan da učini dostupnim informacije o uslovima obavljanja radne prakse. A posebno naknadu za obavljanje radne prakse i pravu na zdravstveno osiguranje.

To može uraditi u sredstvima javnog informisanja, na svojoj internet stranici ili oglasnoj strani, preko republičke organizacije nadležne za poslove zapošljavanja…

Šta radna praksa nije?

Radna praksa ne može da se obavlja na poslovima za koje je zakonom, predviđeno obavljanje pripravničkog staža. Odnosno polaganje stručnog ispita radi sticanja radnog iskustva u odgovarajućoj struci, navodi se u nacrtu.

Radnom praksom se, takođe, neće smatrati praktična nastava i profesionalna praksa koja se ostvaruje kod poslodavca ili kombinovano delom u srednjoj školi, a delom kod poslodavca.

Radna praksa, prema nacrtu, nije ni učenje kroz rad kod poslodavca, kao deo srednjeg stručnog obrazovanja i vaspitanja – u smislu dualnog obrazovanja.

Takođe, pod radnom praksom se neće smatrati ni studentska praksa koju visokoškolska ustanova organizuje u okviru osnovnih i master studija, kao deo određenog studijskog programa.

Radnom praksom se ne smatra ni učenje kroz rad kod poslodavca, koje je deo modela realizacije nastave na studijskim programima u visokom obrazovanju, u smislu dualnog modela studija u visokom obrazovanju.

Takođe, pod radnu praksu neće spadati ni praktična nastava i praktičan rad kod poslodavca koje realizuju javno priznati organizatori aktivnosti obrazovanja odraslih.

Radna praksa nije ni pripravnički staž, koji je uslov za rad na određenom poslu ili za polaganje stručnog ispita.

Radna praksa nije ni volontiranje, kao ni angažovanje stipendista mladih istraživača i studenata doktorskih akademskih studija uključenih u naučno-istraživački rad naučno-istraživačkih organizacija, a po osnovu godišnjeg konkursa za dodelu stipendije iz sredstava nauke.

Prednosti radnih praksi

Istraživanja u većini evropskih zemalja pokazuju da prakse povećavaju buduću zaradu mladih, navodi se u obrazloženju zakona. Prakse doprinose izgradnji veština koje nije moguće steći kroz formalni sistem obrazovanja i dovode do većeg zadovoljstva poslom.

Radne prakse za poslodavce donose mogućnost da testiraju potencijalne zaposlene i da sa najuspešnijima zasnuju radni odnos po isteku prakse. Na taj način prakse zapravo olakšavaju i ubrzavaju selekciju kandidata za zaposlenje, navodi se u obrazloženju.

Izvor: Forbes

Foto: Pixabay

3. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

EPS najuspešnija ekonomska celina u 2024.godini sa najvećim kumuliranim ukupnim gubitkom

by bifadmin 3. децембар 2025.

Najuspešnija ekonomska celina u Srbiji u 2024. godini bila je Elektroprivreda Srbije (EPS), koja je najprofitabilnija i beleži najveće poslovne prihode, a raspolagala je i sa najvrednijim finansijskim kapacitetima, pri čemu ima kumuliran najveći ukupan gubitak, pokazao je „Godišnji izveštaj o poslovanju ekonomskih celina u privredi u 2024″, saopštila je Agencija za privredne registre (APR).

Drugo i treće mesto zauzeli su preduzeće Naftna industrija Srbije (NIS) Novi Sad i Srbijagas Novi Sad, a četvrto i peto mesto Grupa Alco investment Beograd i Coca-Cola HBC – Srbija.

U Godišnjem izveštaju analizirane su 722 ekonomske celine, u okviru kojih su matična privredna društva imala kontrolu nad 2.317 zavisnih i pridruženih pravnih lica. Ekonomske celine su angažovale ukupno 337.046 radnika.

Zavisni entiteti

Vodeću poziciju prema broju kontrolisanih pravnih lica zadržala je grupa Delta Holding Beograd sa 69 zavisnih entiteta, od kojih su 22 imala sedište u inostranstvu.

Kako se navodi, veliki obim konsolidacije prisutan je i kod ekonomskih celina MPZ Agrar Novi Sad i MPZ Agrar dva Novi Sad, koje su obuhvatale 44 odnosno 42 zavisna pravna lica.

Grupa Galens invest Novi Sad konsolidovala je ukupno 28 pravnih lica (pet sa sedištem u inostranstvu), a Milšped Beograd 22 entiteta (15 u inostranstvu).

Ekonomske celine su realizovale ukupne prihode od 5.928 milijardi dinara, a ukupni rashodi iznose 5.607 milijardi dinara.

Ostvarile su pozitivan neto rezultat od 255 milijardi dinara.

Neto dobitak je zabeležilo 605 konsolidovanih celina, koje su obuhvatale 1.961 zavisno i pridruženo pravno lice, dok je neto gubitak iskazalo 117 ekonomskih celina, u kojima je konsolidovano 356 zavisnih i pridruženih entiteta.

Ekonomske celine su koristile poslovnu imovinu vrednu 7.841 milijardi dinara i kapital u ukupnom iznosu od 3.599 milijardi dinara.

Raspolagale su sopstvenim izvorima finansiranja u vrednosti od 3.484 milijardi dinara, a njihove ukupne obaveze iznosile su 4.354 milijardi dinara.

Navedeno je da su kumulirale ukupan gubitak u visini od 853 milijardi dinara, a u tome iznos od 112 milijardi dinara prevazilazi vrednost kapitala.

Značajan doprinos ekonomskih celina poslovanju ukupne privrede pokazuje i to što su one realizovale po 29,5 odsto ukupnih prihoda i ukupnih rashoda na nivou privrede, ostvarivši 24 odsto neto dobitka i 11,4 odsto neto gubitka svih privrednih društava.

Angažovale su 30,7 odsto poslovne imovine i 31,4 odsto kapitala, ali su iskazale i petinu ukupnog gubitka.

Istovremeno, zapošljavale su nešto više od četvrtine svih radnika u privredi.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

3. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Za 12,2 odsto rastu penzije kao i sve naknade PIO fonda

by bifadmin 3. децембар 2025.

Republički Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije saopštio je danas da su od 1. decembra povećane penzije, kao i ostala prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i naknade koje isplaćuje Fond za 12,2 odsto.

Naknada pogrebnih troškova na koju ima pravo lice koje je, u slučaju smrti korisnika penzije, snosilo troškove sahrane, povećana je na 85.686 dinara za sve kategorije korisnika penzija.

Osnov za isplatu naknade je original računa o plaćenim troškovima sahrane, koje Fondu dostavlja lice koje je snosilo troškove sahrane.

Zahtev za pogrebne troškove se podnosi filijali Fonda koja je obavljala isplatu penzije preminulom korisniku.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

3. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

A1 Ultra 5G je stigao – mobilni internet i do osam puta brži u većini urbanih zona Srbije, veća pokrivenost svakog meseca

by bifadmin 2. децембар 2025.

A1 Srbija lansirao je A1 Ultra 5G mrežu, obezbeđujući korisnicima od prvog dana znatno brži i pouzdaniji mobilni internet. Na područjima koja su već pokrivena, a koja obuhvataju većinu urbanih zona u Srbiji, korisnici već sada mogu da iskuse i do osam puta veće brzine u poređenju sa 4G mrežom — bez dodatne aktivacije ili promene tarife. Kako se pokrivenost bude širila iz meseca u mesec, sve veći broj korisnika uživaće u mreži spremnoj za budućnost, izgrađenoj da podrži sve – od besprekornog striminga do naprednih digitalnih servisa.

Čim korisnici vide 5G ikonicu na ekranima svojih telefona, to znači da su povezani na A1 Ultra 5G mrežu.

„Za A1 Srbija ovo je istorijski trenutak.“, rekla je Judit Albers, generalna direktorka A1 Srbija. „Povezanost je temelj digitalne ekonomije i poboljšanja kvaliteta svakodnevnog života. Uz A1 Ultra 5G i našu brzorastuću optičku mrežu, gradimo snažnu i pouzdanu infrastrukturu koja ima kapacitet da podrži sve buduće prilike za rast, i za naše korisnike i za Srbiju. Važno nam je da ljudi konkretno osete razliku – brže veze, pouzdaniji internet i jednostavniji, prijatniji digitalni život uz inovativne proizvode i usluge.“

Da bi korisnici odmah mogli da uživaju u Ultra 5G mreži, samo je potrebno da:

• Budu u zoni pokrivenosti A1 Ultra 5G mreže;

• Koriste pametni uređaj koji podržava 5G;

• Uključe 5G u podešavanjima telefona;

• Imaju USIM ili eSIM karticu (starije 3G SIM kartice nisu kompatibilne).

Zahvaljujući novim frekvencijama (700 MHz, 2600 MHz i 3500 MHz) i tzv. „non-standalone“ 5G tehnologiji (NSA), A1 Ultra 5G donosi odmah vidljiva poboljšanja u radu mreže:

• Znatno veće brzine preuzimanja podataka, do 1 Gigabita u sekundi;

• Bolji striming i gejming uz nižu latenciju;

• Stabilnije i pouzdanije performanse mreže, čak i u velikim gužvama.

„Da su brzina i pouzdanost mreže naš glavni prioritet, A1 Srbija već je dokazao kroz pet uzastopnih godina dobijanja Ookla sertifikata. Siguran sam da će razvoj naše Ultra 5G mreže dodatno učvrstiti tu posvećenost. 5G je ključan za sledeću deceniju digitalnog razvoja“, izjavio je Nenad Zeljković, Glavni direktor za tehnologiju A1 Srbija. „Saobraćaj u našoj mreži raste više od 40% godišnje, što jasno pokazuje da se mobilni internet koristi sve više i initezivnije. A1 Ultra 5G nam daje kapacitet i brzinu koju korisnici već danas očekuju, a istovremeno postavlja snažnu osnovu za tehnologije budućnosti kao što su IoT, automatizacija i napredni digitalni servisi.“

Svi koji još nisu korisnici A1 mreže, sada mogu potpuno besplatno i bez obaveza da isprobaju Ultra 5G:

• Jednostavnom onlajn aktivacijom, bez odlaska u prodavnicu;

• Mogu da testiraju brzinu, performanse i pokrivenost mreže;

• Uz jednostavan prelazak u A1 mrežu, ukoliko se za to odluče.

Za postojeće korisnike, A1 pokreće sezonske pogodnosti na odabranim tarifama, koje uključuju neograničeni mobilni internet i do 12 meseci.

Na samom početku, A1 Ultra 5G donosi unapređene performanse upravo tamo gde su korisnicima najpotrebnije – u gradskim centrima, poslovnim zonama i u najposećenijim turističkim destinacijama, poput Kopaonika, Zlatibora i Vrnjačke Banje. U prvoj fazi, Ultra 5G mreža dostupna je u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu, Pančevu, Čačku, Subotici, Kraljevu, Leskovcu, Šapcu, Kruševcu, Novom Pazaru, kao i u još desetak manjih gradova. Pokrivenost će nastaviti da se širi iz meseca u mesec.

Snaga A1 Srbija utemeljena je na stabilnosti A1 Grupe, koja je deo jedne od najvećih telekomunikacionih kompanija na svetu – América Móvil. Grupa nastavlja da značajno ulaže u Srbiji – pored do sada uloženih 1,5 milijardi evra, dodatnih 250–300 miliona evra investicija planirano je za strateški razvoj, uključujući ekspanziju fiksne i mobilne infrastrukture.

2. децембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Regenerativna poljoprivreda prepoznata u novoj Strategiji ruralnog razvoja koja će važiti do 2034.
  • Rapid aplikacija – jednostavno i transparentno rešenje za taksi vožnju kroz Beograd
  • Zabeleženo najlošije stanje klime otkada postoje merenja
  • “UK-Serbia Science and Innovation Fellowship” program okupio stručnjake iz celog srpskog ekosistema
  • Da li bi veštačka inteligencija mogla da postane komunalna usluga?

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit