NAJNOVIJE
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Prosečna neto zarada u aprilu 121.805 dinara, medijalna 94.585
Beograd u vrhu Evrope po troškovima stanovanja u odnosu...
Ilon Mask nema više status bilionera
Od 1. jula nove tarife za državne takse
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
B&F PlusPolitika i društvo

Briselski san zimske noći: Kad porastem biću Amerika

by bifadmin 30. март 2026.

Iznenadna želja EU da se potpuno osamostali od SAD, vojno, ekonomski i tehnološki, ima samo jednu manu – nema puno veze sa realnošću. Kako bi to slikovito objasnio Donald Tramp, „sve karte su u mojim rukama“, od energije, naoružanja, finansijskog sistema, društvenih mreža, operativnih sistema za računare i mobitele, serverskih kapaciteta, do praktično čitavog interneta.

EU je početkom januara zahvatila patriotska groznica, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio da će SAD preuzeti Grenland, milom ili silom. Za EU to je bila kap koja je prelila čašu.

Evropljanima se od ranije nije baš dopadala ni ideja da će rat u Ukrajini biti završen američko-ruskim dogovorom, o čijim generalnim odredbama će Evropljani biti upoznati naknadno, ako i kada Donald ugrabi slobodnog vremena između dvije partije golfa.

Još manje im se dopadala ideja da će oni uvoziti američku robu bez carine, dok će SAD naplaćivati carinu i određivati kvote za robe iz EU po svom nahođenju.

Ali, sve su ovo nekako ćutke progutali, sve dok na red nije došao Grenland. Evropski mediji su se iznenada našli preplavljeni zahtjevima brojnih komentatora i ponekog političara, svi uglavnom iz Zapadne Evrope, koji su pozivali da se Americi konačno pokažu zubi i dokaže da Evropljani nisu američki vazali već globalna supersila, ako ne jača od SAD, onda barem u istoj ravni.

Ne može to tako sa nama

Prijedlozi za kažnjavanje Amerikanaca kretali su se od uvođenja posebnih nameta na američke IT kompanije, stvaranja EU vojske naoružane i vlastitim atomskim arsenalom, hitne ekonomske i vojne okupacije Grenlanda da bi se spriječila njegova ekonomska i vojna okupacija od strane SAD, pa do zatvaranja američkih baza u EU i protjerivanja američkih vojnika sa svetog evropskog tla.

U prvi mah bilo je teško odrediti da li se tu radi o satiričnim tekstovima, ili autori ozbiljno vjeruju da bi članice EU bile u stanju da efektivno objave rat SAD. Scene gdje bi njemački i italijanski vojnici na juriš zauzimali američke baze i protjerivali razoružane američke vojnike preko Atlantika, ne bi prošle ni u trećerazrednim filmovima naučne fantastike.

Realno, šansa da dođe do oružanog sukoba i narodno-oslobodilačkog rata EU protiv SAD, jednostavno ne postoji. Amerika neće bombardovati EU, američke trupe neće pod okriljem noći izvoditi napade na lidere EU u Parizu, Berlinu, Rimu, i neće biti „Evropske oluje“. Ne zato što SAD strahuje od moćne evropske armade, već jednostavno što za tim nema nikakve potrebe.

Čak iako bi se EU usudila otvoreno suprotstaviti SAD, uključujući i spremnost na vojni sukob, SAD bi mogle baciti EU na koljena bez ispaljenog metka, sa par komandi otkucanih na kompjuterskoj tastaturi. I time bi sve bilo završeno.

Kina i Rusija imaju alternative, EU nema

SAD ima Facebook, Instagram, X, Google, Bing, Gmail, Outlook,Youtube, TikTok, Microsoft, Office, Amazon, Apple, Oracle, Zoom, Signal, WhatsUp, Paypal, Stripe, Visa, Mastercard.

Kina ima svoje verzije u vidu WeChat, Weibo, Harmony OS, Taobao, Temu, Aliexpress, Baidu, Bilibili, WeChat Pay, Union Pay. Rusija ima svoje alternative u formi VK, Telegrama, Yandex-a, Rutube, Mir platne kartice.

A EU? EU nema ništa. Nema evropskog Facebooka, Instagrama ili X-a. Nema globalne web pretraživače, nema email provajdere koji imaju kapacitete da daju besplatan email milijardama građana. Nema svoj Youtube, nema svoj operativni sistem za računare i mobitele. Nema serverske farme, koje od milja nazivamo „cloud“. Nema svoj WhatsUp, Signal ili Viber.

Ukratko, EU ekonomija i funkcionisanje čitave zajednice u potpunosti zavise od šačice američkih kompanija, za koje, iako posluju globalno, prvenstveno važe zakoni SAD, čak i kada se direktno kose sa zakonima zemalja gdje ove kompanije posluju.

U potrazi za uštedama i želji da se u potpunosti informatizuju, u EU državni i paradržavni organi, od porezne uprave, zdravstvenog osiguranja, vojske, policije i ostalih ministarstava, svoju kompletnu dokumentaciju i podatke prebacili su u „cloud“. Ista je situacija i sa bankama, osiguravajućim društvima, energetskim i svim drugim velikim kompanijama.

Većina tih „oblaka“ je u vlasništvu američkih kompanija, Amazona, Google-a, Microsofta, i sasvim je nebitno da li se oni fizički nalaze u Evropi ili negdje drugo. Američki sudovi su davno presudili da bez obzira gdje su fizički smješteni serveri američkih kompanija, oni su pod jurisdikcijom američkih zakona.

Davno su stručnjaci iz IT-a upozoravali da je „cloud“ ništa drugo nego tuđi kompjuter, te da bez čuvanja domaćih podataka na vlastitim serverima nema ni nezavisnosti, ni sigurnosti. Na ova upozorenja niko se nije obazirao, jer „cloud“ zvuči tako „cool“.

Ako se Donald naljuti…

Izvršna naredba američkog predsjednika tako bi bila dovoljna da Amazon, Microsoft, Google i sve ostale američke kompanije, blokiraju pristup EU institucijama, građanima i njihovim podacima na američkim serverima. I time moderna država prestaje da funkcioniše i pretvara se u anarhiju u roku od 48 sati.

Ove prijetnje postaju svjesni i u EU, ali kratkoročnog rješenja nema. Evropske kompanije imaju tek jednu trećinu od ukupnih trenutnih kapaciteta servera u Evropi, tako da jednostavno nema mjesta da se svi podaci presele iz američkog u EU „cloud“, čak i kada bi Evropljani iznenada odlučili da to urade. Teoretski, EU bi mogla možda da se preseli na kineski „cloud“, ili da zamoli Ruse da vide imaju li oni viška slobodnog prostora na svojim serverima, mada je ova opcija malo vjerovatna.

Milioni građana u EU koriste Gmail ili Outlook, kao svoj primarni i često jedini email, koji je istovremeno i njihov glavni identifikacijski mehanizam koji im omogućuje pristup bankarskom računu, zdravstvenom osiguranju, poreznoj upravi, ukratko svim ključnim funkcijama za svakodnevni život. Blokiranjem pristupa njihovom emailu kod američkih kompanija, istih onih kompanija kod kojih su pohranjeni i svi podaci države, i obični smrtnici praktično preko noći gube sve, novac, lijekove, dokaze o izmirenim obavezama, uspomene.

Društvene mreže, takođe su američke. X, Facebook, Instagram, odnedavno i TikTok, postali su i dominantan kanal za komunikaciju političara i državnih institucija sa građanima, jer su tradicionalni mediji na putu da podijele sudbinu dinosaurusa. Tako bez društvenih mreža nastupa i informacijsko zamračenje i širenje panike je garantovano.

Čitava EU u američkom „oblaku“

Ne treba posebno ni pominjati da su Visa i Mastercard takođe američke kompanije koje nemaju pandana u EU i da bez njih, praktično, nastupa finansijski kolaps. Šlag na torti je Office365, koji Microsoft tako uspješno nameće korisnicima. Za razliku od „starinskog“ MS Office, gdje su i softver i dokumenta sretno koegzistirali na vašem računaru, Office365 preselio je i njih u „oblak“, iako većina korisnika nije toga svjesna.

Blokiranjem Office365, i male i srednje firme, koje su se oduprle trendu zvaničnog prebacivanja poslovanja u „oblak“, takođe bi krahirale jer su i ne znajući, i oni svoje poslovanje i podatke ipak preselili na servere kojima gazduje Microsoft.

U poređenju sa informatičkom apokalipsom EU, uzrokovanom jednostavnim američkim pritiskom na dugme, nuklearna zima i ne izgleda tako strašno. Lideri EU sada na brzinu pokušavaju da nađu alternative, od francuske aplikacije Visio koju bi država da nametne dekretom kao zamjenu za Zoom i Google Meet, pa do njemačkih pokušaja da sklepaju na brzinu alternativu za MS Office, prepakujući postojeće open source aplikacije, kao što su LibreOffice i Nextcloud i plasirajući to kao novi domaći proizvod.

Ali, sve ovo je premalo i prekasno. Moguće je napraviti evropsku alternativu američkoj IT dominaciji, što pokazuju primjeri Kine i Rusije, ali za to treba vremena, novca, jasna vizija i politička volja. EU bi možda mogla nekako naći pare, ali uprkos bombastičnim govorima njenih lidera i dalje im nedostaje stvarna politička volja, jasnu viziju nikada nisu ni imali a i vremena je sve manje.

Dražen Simić

Biznis i finansije 243, mart 2026.

Ilustracija: Gemini

30. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Od administracije do strategije: kako AI menja ulogu HR-a

by bifadmin 30. март 2026.

U 2026. godini funkcija HR-a je kompleksnija nego ikad pre. Očekuje se da istovremeno rešava nedostatak talenata, razvija veštine zaposlenih, odgovori na rastuća očekivanja radne snage i pritom optimizuje troškove rada. U takvom okruženju veštačka inteligencija i automatizacija postale su ključni alat za promenu uloge HR-a omogućavajući da njegov uticaj na poslovanje postane vidljiviji i merljiviji i da HR izađe iz okvira administracije i preuzme stratešku ulogu. Ali, kako ta transformacija izgleda u praksi?

Generativni AI u HR-u ulazi u organizacije često i pre nego što one definišu strategiju, dok mnogi HR lideri već eksperimentišu ili planiraju implementaciju agentic AI-ja. Ipak, u praksi, većina timova i dalje koristi AI samo parcijalno, najčešće u regrutaciji, komunikaciji ili kao self-service, a takav fragmentisan pristup ne donosi pravu transformaciju. Ona počinje tek kad AI postane sastavni deo šire HR arhitekture kroz ERP, HRIS i workflow automatizaciju.

Kako objašnjava Snježana Pivaš, direktorka R&D sektora u M&I Systems Group – kompaniji koja se preko 35 godina razvija u tehnologiji i IT-u i koja danas donosi duboku ekspertizu u implementaciji AI-ja – ključno je razlikovati tehnološke trendove od rešenja koja zaista rešavaju problem u njegovom korenu:

Od zapošljavanja do obračuna plata

Kompanija M&I Systems Group u okviru platforme Beyond 360 ima i modul Beyond Workforce koji HR timovima pruža uvid u stanje celog tima u realnom vremenu, od evaluacija, preko isplata, do troškova. Rutinske administrativne zadatke sistem automatizuje, dok zaposleni sami mogu da ažuriraju podatke i preuzimaju platne liste, sve u skladu sa zakonskim regulativama i bez kašnjenja.
„HR profesionalci su danas u raskoraku između onog što se od njih očekuje i vremena koje mogu posvetiti strateškom radu. Nijedan drugi sektor ne oseća taj jaz toliko jasno. Zato implementacija AI-ja ne počinje od tehnologije, već od razumevanja kako HR tim zaista funkcioniše: gde se troši vreme, koji upiti se ponavljaju, gde nastaju zastoji… Samim tim, ERP više ne treba da bude samo sistem evidencije. Mora da razume poslovanje i aktivno učestvuje u procesu odlučivanja. Sa tom vizijom smo u M&I Systems Group razvili ERP Beyond 360, sa AI slojem Beyond AI, ugrađenim u podatke, procese, dokumente i tokove rada. Kao AI-native ERP, platforma danas pokriva sve ključne procese – od finansija, preko nabavke i proizvodnje, do HR-a. Jer, kad se AI implementira sistemski, raskorak u HR-u se zatvara, a tim dobija prostor da se fokusira na strategiju umesto na repetitivne administrativne zadatke.“

AI agenti predstavljaju narednu faza u implementaciji AI-ja. Kako objašnjava Snježana, za razliku od običnih chatbotova koji samo odgovaraju na pitanja,  AI agenti donose značajnu vrednost za poslovanje jer su to autonomni sistemi sposobni da planiraju, prave logičke izbore unutar okvira koji su im zadati i izvršavaju zadatke uz minimalan ljudski nadzor: „AI agenti koje smo u okviru našeg Beyond AI razvili u M&I Systems Group poznaju celokupan kontekst organizacije: politike, procedure, radne instrukcije, podatke o zaposlenima, hijerarhiju, rokove. Kad zaposleni postavi pitanje, ne pretražuju bazu gotovih odgovora, već čitaju podatke u realnom vremenu, razumeju ko pita i u kom kontekstu i daju personalizovan odgovor usklađen sa pravilima organizacije. Ključni iskorak: AI agent ne samo da informiše, već i izvršava. Na primer, kad zaposleni želi da zakaže godišnji odmor, agent proverava dostupnost, šalje zahtev na odobrenje i obaveštava relevantne ljude, i to sve u jednom razgovoru. Ali, i u ovom slučaju AI agent živi unutar ERP-a i nije samo zaseban alat“.

Uvođenjem AI u organizaciju, prave promene i rezultati ne nastaju preko noći, reč je o procesu. Kako ističe Bojana Zamurović, Head of Growth & Marketing u M&I Systems Group: „Jedna od najčešćih zabluda je da je AI prvenstveno tehnološki projekat. U praksi, AI transformacija je mnogo više organizaciona nego tehnološka promena. Kompanije često počinju od pitanja koji AI alat da uvedemo, umesto od pitanja kako naš posao zapravo funkcioniše i gde nastaje najveća vrednost. Prvo stabilizujete osnovu, zatim automatizujete rutine. Tad agentski sistemi preuzimaju ponavljajuće i manuelne radne zadatke i jasne procese sa strukturiranim podacima. Na primer, AI agenti M&I Systems Group-a sprovode onboarding proces, odgovaraju na pitanja zaposlenih, generišu dokumente, administriraju godišnje odmore, daju HR analitiku i prediktivne uvide kao podršku odlučivanju zasnovanom na podacima. Ali, to ne znači da AI odlučuje umesto HR-a. Naprotiv, njegova uloga je da smanji operativno opterećenje i omogući HR-u da se više bavi onim što jeste njegova prava vrednost: organizacionim dizajnom, razvojem lidera, workforce planning-om, planiranjem i razvojem veština i kompetencija zaposlenih i kvalitetnijim odlukama o ljudima. To je suština promene, AI ne čini HR strateškim sam po sebi, već mu vraća kapacitet da strateški radi“ , objašnjava Bojana.

Ipak, izazovi u implementaciji AI-ja postoje, a ključni su bezbednost i pristrasnost. Postoji i strah da li će AI dati pouzdan odgovor ili doći do takozvanih „halucinacija“ koje nastaju kad AI sistemi imaju otvorene izvore podataka bez jasno postavljenih granica. Ovo su realni i opravdani izazovi i strahovi, kaže Snježana i objašnjava da kvalitetna tehnološka rešenja uzimaju ove potencijalne nedostatke u obzir:

„Naš Beyond AI, ne pretražuje internet i ne pogađa odgovore. Radi isključivo sa podacima, dokumentima i pravilima koja postoje unutar sistema. Zaposleni ima uvid samo u ono što mu je i inače dostupno kad ručno pretražuje ERP, samo brže i preglednije. Nema pristupa tuđim podacima, probijanja hijerarhije, niti izuzetaka. A kad je reč o pristrasnosti, pitanje nije da li je ovo osobina AI-ja, već da li su podaci na kojim radi čisti, relevantni i kompletni. Zaštita podataka je imperativ, za nas ona je uslov bez kog AI nema mesto u poslovnom okruženju“.

Treba biti svestan i da u određenim HR procesima primena tehnologija nije preporučljiva ili zahteva veliki oprez i nivo odgovornosti. Bojana ističe da su to situacije koje traže empatiju, emocionalnu inteligenciju, pravni oprez i duboko razumevanje konteksta:

„U organizacionim promenama ili, na primer, kompleksnim evaluacijama performansi, AI može da posluži kao podrška u analizi informacija, ali ne kao sudija. Evropski regulatorni okvir upravo ide u tom smeru: visoko-rizični sistemi traže ljudski nadzor, transparentnost i dokumentovanu odgovornost. Evropski AI Act jasno tretira određene AI sisteme u zapošljavanju kao visokorizične, a Evropska komisija i EEOC već godinama upozoravaju na potrebu za kvalitetom podataka, ljudskim nadzorom i zaštitom od diskriminatornog uticaja primene AI i alata za automatizaciju procesa. I to je, po mom mišljenju, ispravan pravac.  AI nije tu da vodi teške razgovore, rešava konflikte i gradi poverenje. Kriterijumi, transparentnost, prepoznavanje bihevioralnih obrazaca, kontekst podataka zabeleženih u sistemu i finalna odluka su odgovornost ljudi“.

A merenje rezultata implementacije AI-ja u HR-u? Važno je naglasiti da većina firmi još nema savršeno čistu atribuciju rezultata „AI je doneo tačno X procenata“. Obično ne postoji samo „jedna velika brojka“ što znači da se ROI ne meri jedino smanjenjem troškova. Naprotiv, u praksi se vrlo jasno vide pomaci u brzini, kvalitetu procesa, smanjenju administrativnog opterećenja HR-a i boljoj predvidivosti. Ovo je već realna poslovna vrednost, jer najveći ROI dolazi tamo gde su procesi strukturirani, podaci dostupni, a odluke jasno definisane.

Za kompanije koje žele da HR funkciju pomere od administracije ka strategiji, pitanje više nije da li koristiti AI, već kako ga sistematski integrisati u poslovne procese. Kompleksnost funkcije HR-a danas otvorila je prostor za primenu AI-ja u ovom sektoru, ali još važnije: otvorila je potrebu za njim. Zato M&I Systems Group organizuje webinar „AI u HR operacijama: 4 procesa gde kompanije već ostvaruju merljiv ROI“ gde će Bojana Zamurović i Snježana Pivaš otkriti koji HR procesi najčešće usporavaju operacije i gde automatizacija i AI donose najbrži poslovni efekat. Ne propustite priliku da se putem linka prijavite za ovaj besplatni webinar koji će se održati 31. marta od 10h.

Autor fotografije:  Dušan Manojlović

30. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Wikipedia uvodi restrikcije za članke pisane pomoću veštačke inteligencije

by bifadmin 30. март 2026.

Urednici Wikipedije na engleskom jeziku su 20. marta doneli odluku o zabrani sadržaja koji su pisani pretežno zahvaljujući velikim jezičkim modelima (LLM). Za odluku je glasalo 40 urednika a protiv nje dvoje.

Najveća onlajn enciklopedija za englesko govorno područje ubuduće neće sadržati tekstove koje je pisala ili prepravljala veštačka inteligencija. Ipak, njena upotreba se dozvoljava u dva slučaja – ako se AI alati koriste za osnovnu lekturu teksta pod uslovom da alat ne dodaje novi sadržaj, i ako se AI koristi kao pomoć pri prevođenju neengleskih unosa na engleski samo ako autor dovoljno dobro poznaje izvorni jezik kako bi mogao da proveri prevod.

Ukoliko neko prekrši navedena pravila njegov članak će biti obrisan. Ipak, ovde treba imati u vidu da nova pravila predviđaju mogućnost da neki autori članaka prirodno proizvode tekst koji liči na tekstove koje piše veštačka inteligencija pa se stil pisanja neće smatrati glavnim razlogom za uklanjanje nekog članka. Zato će se gledati istorija dosadašnjeg postupanja autora teksta, kao i sadržaj članka.

Šta je problem sa korišćenjem AI?

Urednici sajta Wikipedia navode da su se u proteklom periodu suočavali sa velikim brojem administrativnih prijava povezanih sa LLM-ovima na platformi.

Problem je eskalirao kada je Wikimedia Foundation, neprofitna organizacija koja stoji iza sajta Wikipedia, počela na vrhu članaka da nudi sažetke pisane pomoću veštačke inteligencije. Autori članaka su tvrdili da nekada te kratke forme promašuju suštinu, kao i da u nekim slučajevima nisu tačne. Zbog njihovih kritika ova funkcija je izbačena.

Međutim, AI se koristila i za generisanje čitavih članaka koji su takođe prijavljivani. Broj prijava je toliko porastao da urednici više nisu imali vremena da se bave ostalim poslovima. Zato je Ilyas Lebleu, urednik koji na platformi koristi ime Chaotic Enby, podneo predlog za zabranu tekstova pisanih pomoću veštačke inteligencije. Tako je pokrenut WikiProject AI Cleanup čiji cilj je identifikacija i ispravljanje sadržaja generisanog veštačkom inteligencijom na platformi. Na osnovu njega osmišljena su nove smernice.

Prema portalu The Verge, i Wikimedia Foundation i zajednica urednika ranije su se uzdržavali od potpune zabrane veštačke inteligencije, delom zato što se sajt već oslanja na određene automatizovane sisteme i zato što su alati uz pomoć veštačke inteligencije smatrani potencijalno korisnim za urednike u budućnosti.

Međutim, ispostavilo se da se za pisanje tačnih tekstova ne smemo oslanjati samo na veštačku inteligenciju iz prostog razloga što je ona programirana da nalazi odgovore koji su joj prvi u ponudi, što može značiti da ih je povukla sa sajtova koji su dobro optimizovani ali to ne znači nužno da su odgovori koji se nalaze na njima tačni.

Izvor: The Verge

Foto: AndrewLozovyi, Depositphotos

30. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Lidl podržao inicijativu „Sat za našu planetu“

by bifadmin 30. март 2026.

Kompanija Lidl Srbija se i ove godine pridružila globalnoj inicijativi „Sat za našu planetu“, simboličnim gašenjem rasvete na svojim objektima u periodu od 20:30 do 21:30 časova. Isključivanjem fasadne rasvete i pilona na prodavnicama u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Subotici, kao i na logističkim centrima i upravnoj zgradi, Lidl je ukazao na važnost odgovorne potrošnje energije.

Jedan sat u mraku – jasna poruka za svetliju budućnost

Globalna ekološka inicijativa „Sat za našu planetu“ tradicionalno krajem marta ujedinjuje milione ljudi, gradove i kompanije širom sveta u zajedničkom cilju – očuvanju prirode kroz jedan sat simboličnog mraka. Kao aktivan deo ove inicijative, kompanija Lidl Srbija je sinoć, od 20:30 do 21:30 časova, isključila fasadnu rasvetu, logotipe i pilone na logističkim centrima i prodavnicama u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i Subotici.

Učešće u ovoj inicijativi simbolični je potez kojim kompanija ukazuje na širu strategiju usmerenu ka zaštiti klime. Da održivo poslovanje za Lidl nije samo simbolika, najbolje pokazuje i podatak da je prelaskom na zelenu energiju kroz potpisivanje ZelEPS aneksa, kompanija drastično smanjila emisije gasova sa efektom staklene bašte – sa 20.417,12 tCO2e u 2019. godini na svega 37,64 tCO2e u 2024. godini.

Gotovo milion ušteđenih kilovata

Pored prelaska na obnovljive izvore energije, Lidl Srbija svakodnevno primenjuje niz mera za unapređenje energetske efikasnosti u svim segmentima poslovanja. Svi tehnički sistemi u objektima: od HVAC sistema (grejanje, ventilacija i klimatizacija) i osvetljenja, pa do rashladnih vitrina i kancelarijske opreme – oslanjaju se na najsavremenije uređaje najvišeg energetskog razreda (A i viši). Iako je električna energija primarni resurs, u logističkim centrima se za podno grejanje pažljivo dozira i prirodni gas, i to u sinergiji sa sistemima koji ponovo koriste otpadnu toplotu iz industrijskog hlađenja. Da u održivom poslovanju svaki detalj pravi razliku, najbolje pokazuje podatak da je samo dimovanjem, odnosno optimizacijom rasvete u prodajnom prostoru, tokom 2023. godine napravljena ušteda od 971.344 kWh struje.

Poseban fokus kompanije usmeren je na sopstvenu proizvodnju električne energije. Od juna 2024. godine, u Logističkom centru u Lapovu u punom operativnom radu je solarna elektrana snage 999 kWp, a tokom iste godine izgrađene su još četiri solarne elektrane na krovovima prodavnica čije se puštanje u rad očekuje u narednom periodu.

 

Dugoročni cilj: Neto nulta emisija do 2050. godine

 

Kao deo Schwarz Group, Lidl Srbija aktivno učestvuje u ostvarivanju ambicioznih klimatskih ciljeva. Nakon podnošenja Net-Zero obaveze inicijativi Science Based Targets 2024. godine, potvrđeni su i kratkoročni ciljevi za 2025. godinu. Plan kompanije je da do 2030. godine smanji operativne emisije gasova sa efektom staklene bašte za 70%, sa krajnjim ciljem dostizanja neto nulte emisije najkasnije do 2050. godine.

Učešćem u inicijativi “Sat za našu planetu”, Lidl Srbija još jednom potvrđuje svoju posvećenost održivom poslovanju i aktivnom doprinosu borbi protiv klimatskih promena.

Foto: Lidl

30. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Standardizacija rada kao osnova za inovacije i unapređenja

by bifadmin 30. март 2026.
Na osnovu iskustva rada sa više od 100 kompanija iz zemlje i regiona, iz kompanije Tecor Consulting ističu da organizacije koje imaju jasno definisane standarde rada i nedvosmislene procedure znatno brže razvijaju svoje sisteme kroz inovacije i kontinuirana unapređenja. Nasuprot tome, kompanije koje se oslanjaju isključivo na individualno iskustvo zaposlenih i standardizaciju doživljavaju kao ograničenje kreativnosti, često stagniraju tokom dužeg vremenskog perioda.

Jedna od čestih zabluda jeste da standardizovan rad podrazumeva mehaničko, „robotsko“ ponavljanje bez prostora za razvoj. Međutim, realnost je suprotna. Upravo dosledno obavljanje procesa na isti način omogućava lakše uočavanje grešaka, rasipanja i rizika, ali i prepoznavanje pozitivnih aspekata rada. Kada se ti elementi identifikuju, otvara se prostor za njihovo unapređenje, nakon čega se novi, poboljšani način rada ponovo standardizuje. Na taj način nastaje ciklus stalnog razvoja.

Primer funkcionisanja (iz svakodnevnog života)

Ova logika može se objasniti jednostavnim primerom iz svakodnevnog života. Ako se vožnja automobila posmatra kao proces, a put kao uslovi u kojima se proces odvija, jasno je da loš put – pun rupa, bez signalizacije i zaštitnih ograda – usporava kretanje i povećava rizike. Unapređenjem puta kroz asfaltiranje, obeležavanje traka i postavljanje zaštite, vožnja postaje brža, bezbednija i efikasnija. Istovremeno, otkrivaju se novi aspekti za poboljšanje, što vodi ka daljim unapređenjima.

Isti princip važi i u poslovnim sistemima. Kada svi zaposleni rade po istim standardima, lakše je identifikovati probleme i otkloniti ih. Svako unapređenje postaje novi standard, čime se proces kontinuirano razvija.

Standardizacija podrazumeva definisanje najboljih poznatih metoda za izvršavanje zadataka, jasno dokumentovane procedure, ujednačene načine rada i precizno određene odgovornosti. Time se smanjuje varijabilnost, povećava kvalitet proizvoda ili usluga, kao i efikasnost poslovanja.

Transparentnost kao ključ

Jedna od ključnih prednosti standardizacije jeste transparentnost. Jasno definisani procesi omogućavaju lakše prepoznavanje problema, uskih grla i nepotrebnih aktivnosti. Upravo ta vidljivost predstavlja osnovu za inovacije, koje ne nastaju u haotičnom okruženju, već u sistemima gde postoji jasno razumevanje postojećeg stanja.

Važno je naglasiti da standard nije „zakucan“ način rada, već trenutno najbolje rešenje koje se neprestano menja i unapređuje. Standardi ne treba da budu rigidni, već živi dokumenti koji se kontinuirano preispituju. Organizacije koje uspešno povezuju standardizaciju i inovacije podstiču zaposlene da aktivno učestvuju u unapređenju procesa, čime grade dinamičan i održiv sistem razvoja.

Standard ne mora nužno biti opsežna pisana procedura. On može biti i jasno obeleženo mesto, definisan alat ili bilo koji element koji zaposlenima pokazuje kako se određeni zadatak obavlja. U suštini, standard predstavlja i organizacionu kulturu koja podstiče svakog zaposlenog da predlaže unapređenja i aktivno doprinosi razvoju kompanije.

Tekst priredio: Nikola Marjanović, Tecor Consulting

30. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Priča o lažnom restoranu koji je postao broj 1 u Londonu

by bifadmin 30. март 2026.
Godine 2017, britanski novinar i marketinški eksperimentator Oobah Butler odlučio je da proveri koliko je sistem ocenjivanja na Tripadvisor zaista pouzdan. Butler je ranije radio kao freelancer koji je pisao lažne pozitivne recenzije za restorane, pa je iz prve ruke video koliko platforma može biti ranjiva.

Jednog dana mu je sinula ideja: šta ako napravi potpuno izmišljen restoran i pokuša da ga dovede na vrh TripAdvisora? Tako je nastao projekat koji će kasnije postati viralna priča u svetu marketinga i digitalnog biznisa.

Nastanak restorana koji ne postoji

Butler je izmislio restoran pod nazivom “The Shed at Dulwich”. Adresa je bila – šupa u njegovom dvorištu u Londonu. Naravno, restoran nije postojao, ali je Butler napravio sve što je potrebno da izgleda uverljivo: profesionalnu stranicu na TripAdvisoru, broj telefona (na koji je on odgovarao) i fotografije hrane.

Najzanimljiviji deo bio je upravo vizuelni sadržaj. Fotografije “jela” zapravo su bile napravljene od pena za brijanje, sunđera, deterdženta i drugih kućnih predmeta – ali snimljene tako da izgledaju kao vrhunska gastronomija.

Strategija lažnih recenzija

Ključ uspeha bio je u sistematskom pristupu. Butler je zamolio prijatelje da ostavljaju entuzijastične recenzije o iskustvu u restoranu koji niko nikada nije posetio. Svaka recenzija bila je pažljivo napisana: opis ambijenta, preporuka specifičnih jela i naglašavanje ekskluzivnosti. Ubrzo su počele da pristižu i organske recenzije ljudi koji su verovali da restoran postoji. Efekat društvenog dokazivanja odradio je svoje.

Od anonimnosti do prvog mesta u Londonu

Nekoliko meseci kasnije dogodilo se nešto neverovatno. “The Shed at Dulwich” je počeo da se penje na rang listi restorana u Londonu na Tripadvisor.

Najpre top 1000.
Zatim top 100.
A onda – prvo mesto među više od 18.000 restorana u Londonu.

Ljudi su počeli da zovu kako bi rezervisali sto, iako restoran nikada nije bio otvoren. Butler je tvrdio da je restoran “potpuno rezervisan mesecima unapred”.

Kada je priča postala dovoljno velika, Butler je odlučio da otkrije eksperiment. Za potrebe reportaže koju je objavio magazin Vice Media, na jednu noć je zapravo otvorio “restoran” u svojoj šupi i poslužio gostima jednostavnu hranu iz supermarketa. Ipak, čak i tada, gosti su tvrdili da je iskustvo – fantastično.

Ova priča brzo je postala globalni primer koliko su online reputacija, recenzije i algoritmi ranjivi na manipulaciju. Eksperiment Oobah Butler pokazao je da percepcija često stvara realnost – posebno u digitalnoj ekonomiji.

Izvor: Sveonovcu
Foto: Pixabay
30. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

U Srbiji udeo organske proizvodnje samo 0,83% u odnosu na ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište

by bifadmin 30. март 2026.
U pitanju je jedan od najmanjih udela u Evropi, i u Srbiji organska proizvodnja je uglavnom ograničena na voćarstvo i povrtarstvo
Po poslednjim dostupnim podacima koje nudi Eurostat, Srbija se nalazi na samom začelju Evrope kada je u pitanju udeo organske proizvodnje u poljoprivredi.

Naime, u Srbiji je udeo organske proizvodnje u odnosu na ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište samo 0,83%.

U konkretnim brojkama: poslednji poljoprivredni popis, koji je sproveden 2023. godine, pokazao je da je ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara.

Od toga, pokazuje Eurostat, organska proizvodnja vrši se, po poslednjim dostupnim podacima, na samo 27.550 hektara.

Po udelu organske proizvodnje, Srbija se nalazi na začelju Evrope, zajedno sa Turskom, Maltom, Severnom Makedonijom i Albanijom.

Ali u drugim zemljama kako regiona, tako i Evrope, udeo organske proizvodnje je daleko veći – a u zemljama kao što je Italija gotovo dostiže i 20%.

Kako je svojevremeno za Klimu101 pisala dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, organska proizvodnja u Srbiji postoji već više od 25 godina.

„Međutim, ovaj sistem i pravac je prisutan na veoma malim površinama zbog brojnih pravila i zakonskih obaveza koje proizvođači moraju da ispunjavaju”, objasnila je dr Vujić, „i uglavnom se odnosi na proizvodnju povrća i voća, i izuzetno malo je prisutan u ratarskoj proizvodnji”.

Poslednjih godina, sve više stručnjaka ali i poljoprivrednika u Srbiji okreće se i tzv. regenerativnoj poljoprivredi, koja umesto izbegavanja sintetičkih đubriva, pesticida i aditiva, u prvi plan stavlja prakse za očuvanje kvaliteta zemljišta.

Ali ovi „pravci” u savremenoj poljoprivredi nisu po prirodi sukobljeni, već samo na različite načine pristupaju problemu održivosti.

A ukoliko želimo da dugoročno sačuvamo kvalitet i zdravlje našeg zemljišta, ali i šire naše okoline, moramo se u većoj meri okrenuti održivim poljoprivrednim praksama.

Izvor: Klima101

Foto: Pixabay

30. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koji su najpopularniji biznisi u Srbiji?

by bifadmin 30. март 2026.
Lista delatnosti za koje se odlučuje najveći broj privrednih društava i preduzetnika u Srbiji godinama je gotovo nepromenjena. Ipak, podaci ukazuju na zanimljiv fenomen – oblasti u kojima se otvara najviše firmi istovremeno su i one u kojima se najčešće beleže neuspesi.
Analiza tržišne dinamike pokazuje razliku u fokusu između klasičnih privrednih društava (DOO) i preduzetnika, mada obe grupe gravitiraju ka uslužnim delatnostima.

 

Kada je reč o novoosnovanim privrednim društvima, na vrhu liste popularnosti dominiraju trgovina i teška industrija, ali i savremene tehnologije. Najveći broj društava registruje se za sledeće delatnosti:

Nespecijalizovana trgovina na veliko

Izgradnja stambenih i nestambenih zgrada
Računarsko programiranje i IT konsultantske aktivnosti
Konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem
Pored ovih, primetan je i značajan broj novih firmi u sektorima drumskog prevoza tereta, iznajmljivanja nekretnina, inženjerskih delatnosti, kao i sve popularnije trgovine na malo putem pošte ili interneta.

Preduzetnici verni zanatu i uslugama

S druge strane, preduzetnici se češće oslanjaju na zanatske i lične usluge. Iako je lista delatnosti slična onoj kod privrednih društava, redosled prioriteta je drugačiji. Među preduzetnicima su najpopularniji:

Frizerski i kozmetički saloni
Održavanje i popravka motornih vozila
Specijalizovani građevinski radovi (poput postavljanja podnih i zidnih obloga)
Dizajnerske delatnosti
Ideje za posao od kuće

U današnjem digitalnom svetu, u kome nam tehnologija pruža veću fleksibilnost u tome kako i gde radimo, mala kućna preduzeća dolaze u različitim oblicima.

Kreiranje aplikacija

Ako imate ideju za aplikaciju za pametne telefone koja život čini jednostavnijim ili ugodnijim, postati kreator ili programer aplikacija može biti idealno zanimanje.

Da biste započeli ovaj posao, verovatno ćete morati da obezbedite sredstva za razvoj aplikacije. Kao kreator aplikacija, možete da zaradite novac putem oglasa, kupovina u aplikaciji ili putem marketinga kada vaša aplikacija bude objavljena.

Copywriter

Copywriteri su vešti i ubedljivi pisci koji pišu marketinške promocije i reklamne kampanje. Iako možete da steknete diplomu iz biznisa i marketinga da biste postali Copywriter, mnogi autori tekstova pohađali su onlajn-kurseve i postali vešti u pisanju.

Ulaganje u poljoprivredu

Ulaganje u proizvodnju kamilice na hektaru iznosi 700 evra, heljde hiljadu, žalfije 1.200, a belog sleza 1.300 evra. U proizvodnju bosiljka na hektaru potrebno je uložiti 1.100 evra, a višerodnih malina na 100 kvadratnih metara oko 1.500 evra.

Plastenička proizvodnja povrća bi se mogla pokrenuti sa 2.000 evra.

Izvor: Blic Biznis
Foto: Pixabay
30. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Do 31.marta dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025. godinu

by bifadmin 29. март 2026.

Zakonski rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025. godinu ističe 31. marta

Agencija za privredne registre obaveštava pravna lica i preduzetnike koji poslovne knjige vode po sistemu dvojnog knjigovodstva, a koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj da u utorak, 31. marta 2026. godine, ističe zakonski rok za dostavljanje redovnih godišnjih finansijskih izveštaja za 2025. godinu.

Кao i prethodnih godina, Agencija će i ove godine organizovati dežurstva zaposlenih u utorak do 20:00 časova, odnosno za pitanja u vezi sa pristupom sistemu i potpisivanja do ponoći.

29. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Ko najviše profitira od pomeranja kazaljki na satu?

by bifadmin 28. март 2026.
Ove godine ćemo pomeriti sat unapred za jedan sat u noći sa subote, 28. na nedelju, 29. marta. Dva puta godišnje, ritual pomeranja kazaljki na satu pokreće lavinu rasprava o smislu letnjeg računanja vremena
Iako je izvorna ideja, nastala tokom Prvog svetskog rata, bila plemenita i pragmatična – ušteda energenata poput uglja produženjem dnevnog svetla – danas je taj argument gotovo potpuno izgubio na značaju. Savremene analize pokazuju da su uštede na rasveti zanemarljive ili ih potpuno poništava povećana potrošnja klima uređaja tokom dužih i toplijih večeri.

Prava istina o upornosti ove prakse leži negde drugde, u bilansima i izveštajima o dobiti moćnih privrednih sektora kojima dodatni sat sunca donosi ogroman profit. Dok se većina građana bori sa poremećenim bioritmom i posledicama izgubljenog sata sna, neki zadovoljno trljaju ruke.

Ko najviše profitira od pomeranja sata?

Glavni pokretači modernog letnjeg računanja vremena su trgovina i ugostiteljstvo. Privredne komore i maloprodajni lanci su među najglasnijim zagovornicima ove prakse iz vrlo jednostavnog razloga: ljudi su skloniji trošenju novca kada je napolju dnevno svetlo. Dodatni sat sunca nakon radnog vremena podstiče potrošače da na povratku kući svrate u prodavnice, obave kupovinu ili se spontano odluče za posetu restoranu ili kafiću.
 Za ugostitelje, posebno one sa baštama, duži dan znači dužu sezonu i znatno veći promet. Turistička industrija takođe ima koristi, jer posetioci duže ostaju napolju, obilaze znamenitosti i troše više novca na dodatnu ponudu, čime se direktno podstiče lokalna privreda.
Ništa manje ne profitira ni industrija slobodnog vremena i rekreacije. Duže večeri su idealne za sportske aktivnosti na otvorenom, što direktno utiče na rast prihoda u ovom sektoru. Jedan od najupečatljivijih primera je industrija golfa, koja samo u Sjedinjenim Američkim Državama zahvaljujući letnjem računanju vremena ostvaruje dodatne prihode procenjene na 200 do 300 miliona dolara godišnje, jer dodatni sat svetla omogućava igračima još jednu rundu posle posla. Sličan trend beleže i prodavci sportske opreme, roštilja, baštenskog nameštaja i opreme za kampovanje, jer ljudi više vremena provode u parkovima, dvorištima i prirodi.

Paradoks

Paradoksalno, praksa uvedena radi uštede energije danas često dovodi do povećane potrošnje goriva, jer građani češće koriste automobile za večernje izlete, sportske aktivnosti ili kupovinu.

Prednost letnjeg računanja vremena

Ipak, bilo bi nepravedno reći da od letnjeg računanja vremena nema nikakve opšte koristi. Jedan od ključnih argumenata u prilog pomeranju sata jeste poboljšanje javne bezbednosti. Statistike pokazuju da se u periodu letnjeg računanja vremena smanjuje broj saobraćajnih nesreća, posebno onih u kojima stradaju pešaci i biciklisti. Razlog je bolja vidljivost u popodnevnim satima kada je saobraćaj najgušći.

Takođe, istraživanja su pokazala da duži period dnevnog svetla deluje kao sredstvo odvraćanja od kriminala; stopa uličnih pljački i napada opada jer kriminalci radije deluju pod okriljem mraka. U tom smislu, društvo u celini ostvaruje određenu vrstu neekonomskog profita.

Lobiji koji su oblikovali kalendar

Koliko su komercijalni interesi jaki, najbolje pokazuje istorija lobiranja u SAD-u. Tokom osamdesetih godina prošlog veka, formirana je velika koalicija kompanija, uključujući lance brze hrane i proizvođače roštilja, koja je uspešno lobirala za produženje letnjeg računanja vremena.

Vrhunac je dostignut kada je industrija slatkiša uspela da progura odlaganje pomeranja sata do prve nedelje u novembru. Cilj je bio da deca za Noć veštica (Halloween) imaju dodatni sat dnevnog svetla za skupljanje slatkiša, što je direktno dovelo do povećanja prodaje slatkiša i kostima. Ovaj primer jasno pokazuje kako su interesi jedne industrije uspeli da preoblikuju nacionalni kalendar i utiču na živote miliona ljudi.

Cena dužeg dana

Međutim, profit koji ostvaruju pojedini sektori dolazi uz visoku cenu koju plaća celo društvo, pre svega kroz zdravstvene posledice. Nagla promena remeti ljudski cirkadijalni ritam, što dovodi do gubitka sna, umora i pada produktivnosti. Ekonomska analiza iz 2024. procenila je da ukupni godišnji trošak letnjeg računanja vremena u SAD-u iznosi oko 672 miliona dolara, uglavnom zbog zdravstvenih komplikacija i nesreća. Istraživanja su zabeležila porast rizika od srčanog udara za deset odsto u danima neposredno nakon prolećnog pomeranja sata, kao i veći broj moždanih udara i povreda na radu.
Ponedeljak nakon “krađe” jednog sata sna poznat je kao “pospani ponedeljak”, dan obeležen padom koncentracije i porastom “cyberloafinga” – gubljenja vremena na internetu tokom radnog vremena. Tako, dok trgovci i ugostitelji sabiraju dobit, zdravstveni sistem i poslodavci snose troškove poremećenog sna nacije. Rasprava o ukidanju ove prakse sve je glasnija, a odluka će zavisiti od toga da li će prevagnuti komercijalni interesi ili briga za javno zdravlje i dobrobit.

Izvor: Poslovni dnevnik

Foto: Bif
28. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj
  • OTP Grupa među vodećim svetskim kompanijama
  • Dreame istraživanje: Raste interesovanje za pametne tehnologije za čišćenje
  • Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
  • Klimatska politika ulazi u novu fazu

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit