NAJNOVIJE
Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio...
Može li digitalni juan ugroziti dolar?
Kućni ljubimci iz Srbije lakše će putovati u EU
Svaki dinar uložen u obnovu zemljišta stvara u proseku...
Kako je Meksiko uspeo da smanji kriminal?
Striming prvi put prestigao televiziju: Menja li se zauvek...
NALED: U pripremi novi novi poreski propisi
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

MOL Serbia i ABS i ove godine zajedno za bezbednost najmlađih

by bifadmin 9. јун 2026.

Kompanija MOL Serbia u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja (ABS) i ove godine nastavlja realizaciju projekta „Igra je za decu, dečiji život nije igra“, sa ciljem unapređenja bezbednosti dece u saobraćaju kroz edukaciju roditelja o pravilnom korišćenju i postavljanju dečijih auto-sedišta.

Tokom ovogodišnje kampanje, sertifikovani treneri Agencije za bezbednost saobraćaja organizovaće 20 edukativnih radionica na MOL servisnim stanicama širom Srbije, gde će roditelji imati priliku da dobiju besplatne savete, provere ispravnost postavljanja auto-sedišta i nauče kako pravilno da vežu dete tokom vožnje.

Rezultati prethodnih ciklusa projekta potvrđuju značaj kontinuirane edukacije. Tokom prošlogodišnjih aktivnosti na 20 MOL servisnih stanica pregledano je više od 250 dečijih auto-sedišta, pri čemu čak 62 odsto nije bilo pravilno postavljeno, dok skoro 50 odsto dece nije bilo pravilno vezano u sedištima. Istovremeno, procene pokazuju da oko 90 odsto roditelja pravi bar jednu grešku – ili pri postavljanju auto-sedišta ili pri vezivanju deteta, što dodatno ukazuje na potrebu za edukacijom i stručnom podrškom roditeljima.

„Ne postoji važniji putnik od deteta. Upravo zato kroz projekat ‘Igra je za decu, dečiji život nije igra’ nastavljamo da roditeljima pružamo stručne savete i praktično znanje za pravilnu upotrebu dečijih auto-sedišta. Verujemo da jedna prava informacija može napraviti razliku u kritičnom trenutku. Partnerstvo sa Agencijom za bezbednost saobraćaja omogućava nam da zajednički doprinosimo stvaranju bezbednijeg okruženja za najmlađe učesnike u saobraćaju“, izjavila je Biljana Mališić Jut, direktorka Maloprodaje MOL Serbia.

Pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Veljko Ćurčić istakao je da kada govorimo o bezbednosti dece u saobraćaju, ne smemo da zanemarimo činjenicu da najveći broj dece koja strada u saobraćaju upravo strada u svojstvu putnika u automobilu, što nas podseća da bezbednost deteta najčešće zavisi od odluka koje donose odrasli.

„Svaki roditelj ili staratelj koji seda za volan ujedno preuzima i najveću odgovornost – da svoje dete preveze bezbedno. Dečije auto-sedište nije dodatna oprema, već sredstvo koje u slučaju saobraćajne nezgode može da spase život deteta. Ipak, istraživanja pokazuju da veliki broj roditelja i dalje pravi greške prilikom postavljanja i korišćenja auto-sedišta, često nesvesni rizika kojima izlažu svoju decu. Upravo zato želimo da budemo tamo gde su građani, da razgovaramo sa njima, odgovorimo na sva pitanja i pomognemo im da svoju decu prevoze na najbezbedniji mogući način.

Pred nama je letnja sezona, period kada se stotine kilometara prelaze porodičnim automobilima. Želimo da svaka porodica bezbedno stigne na svoje odredište i da se bezbedno vrati kući. Nijedan put nije toliko kratak da bi dete bilo bezbedno bez auto-sedišta, niti je ijedna žurba važnija od života deteta.

Zahvaljujemo kompaniji MOL Srbija na partnerstvu i društveno odgovornom pristupu. Samo zajedničkim delovanjem institucija i samih roditelja možemo ostvariti našu Viziju nula – viziju da od 2030. godine nijedno dete ne izgubi život u saobraćajnim nezgodama, jer je bezbednost dece zajednička odgovornost svih nas“, izjavio je Ćurčić.

Projekat „Igra je za decu, dečiji život nije igra“ realizuje se već osam godinama kao deo društveno odgovornih aktivnosti kompanije MOL Serbia i usmeren je na podizanje svesti o pravilnoj upotrebi dečijih auto-sedišta. Kroz direktan rad sa roditeljima i stručne savete na terenu, projekat doprinosi stvaranju bezbednijih uslova za putovanja najmlađih, uz zajednički cilj da nijedno dete ne izgubi život u saobraćaju zbog nepravilne upotrebe zaštitnih sistema.

Pored edukativnog dela, kampanja uključuje i interaktivne aktivnosti za posetioce. Svi vozači koji na odabranim MOL Serbia servisnim stanicama provere da li je dečije auto-sedište pravilno postavljeno i učestvuju u kratkoj proveri znanja, imaju priliku da dobiju poklone. Agencija za bezbednost saobraćaja dodeljuje dečije auto-sedište (kategorije 9–36 kg), a MOL Serbia karticu za gorivo u iznosu od 6.000,00 RSD. Za učestvovanje je potrebno popuniti flajer sa tačnim odgovorima i ubaciti ga u predviđenu kutiju, nakon čega će sa svake lokacije biti izvučena po dva dobitnika, jedan koji dobija dečije auto-sedište i drugi koji dobija MOL karticu. Na ovaj način kampanja ne samo da podiže svest o važnosti pravilne upotrebe dečijih sedišta, već i omogućava praktičnu primenu znanja u svakodnevnom životu.

MOL Serbia i Agencija za bezbednost saobraćaja nastavljaju da zajedničkim aktivnostima grade kulturu odgovornog ponašanja u saobraćaju, jer svako dete zaslužuje da bude bezbedno na svakom putovanju.

Foto: MOL

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Kako su se Viktorijanci borili protiv sagorevanja na poslu?

by bifadmin 9. јун 2026.

Iako se sagorevanje na poslu (burnout) smatra posledicom modernog načina života, za njega se znalo i u 19. veku, a tadašnji britanski lekari su ga „lečili“ preporučujući pacijentima odmor u Francuskoj.

Viktorijanski lekar Č. H. F. Raut (C.H.F. Routh) objavio je 1873. godine knjigu „O prekomernom radu i prevremenom mentalnom propadanju: njegovo lečenje“, koja je do 1888. doživela četiri izdanja. Ovo je pokazatelj da je za sagorevanje na poslu još u 19. veku postojalo veliko interesovanje.

Iako je Rautova terminologija nešto drugačija od današnje, jasno je da on piše o problemu prekovremenog rada koji ostavlja posledice po zdravlje zaposlenih. O tim posledicama je postojala svest i na drugoj strani Atlantika. Primera radi, u Americi je neurolog Džordž Bird otkrio neurasteniju, poremećaj povezan sa iscrpljenošću nervnog sistema.

Ono što je povezuje tadašnje Amerikance i Britance, ali i današnje zaposlene sa sindromom sagorevanja, je činjenica da se posledice prekovremenog rada uglavnom povezuju sa intelektualnim zanimanjima i srednjom klasom, dok su fizički radnici često van fokusa, iako je njihov radni dan u 19. veku u Britaniji trajao između 12 i 16 sati. Međutim, izgleda da je postojao neki konsenzus da je mnogo teže belim okovratnicima i da oni treba da dobiju medicinsku pomoć za oporavak od teškog rada.

Kako se nekada lečio burnout?

Za osobe koje su patile od posledica prekomernog rada glavni “lek“ u 19. veku bio je odlazak u lečilišta po mogućstvu u Evropi. Nekoliko ljudi je kumovalo ovom trendu.

Prvi je škotski izdavač Vilijam Čembers koji je 1870. opisao sopstveni zdravstveni slom izazvan preopterećenošću i oporavak u gradu Mentonu na francuskoj rivijeri. Oduševljeno je pisao o blagoj klimi, plavom nebu i prirodnim lepotama tog mesta, upozoravajući da previše ljudi prerano umire jer su previše intenzivno bili posvećeni svojim profesijama.

Slavi Mentona doprineo je i lekar Džejms Henri Benet, autor više knjiga o lekovitosti mediteranske klime. On je bio jedan od vodećih zagovornika tada popularne medicinske klimatologije – uverenja da se mnoge bolesti, uključujući i tuberkulozu, mogu izlečiti ili bar zaustaviti boravkom u odgovarajućoj klimi. Ova ideja bila je delom odgovor na zagađen vazduh industrijskih gradova. Smatralo se da čist vazduh, sunce i priroda Mediterana imaju snažno lekovito dejstvo.

Benetov pristup bio je gotovo revolucionaran: pacijenti nisu više morali da leže zatvoreni u zagušljivim sobama, već su podsticani da borave napolju, šetaju, upijaju sunčevu svetlost i uživaju u prirodi. Lekovi nisu bili u prvom planu. Čak su i stariji i nemoćni svakodnevno izvođeni na osunčana mesta kako bi promena okruženja osvežila njihov um i poboljšala raspoloženje.

„Legitimna dokolica“

Osobama koje su patile zbog prekomernog rada Benet je preporučivao najmanje tri uzastopne zime provedene u lečilištima. To je bilo daleko od kratkih spa-boravaka ili savremenih vikend-programa za opuštanje. Umesto toga, promovisao je ideju „legitimne dokolice“ – života oslobođenog žurbe i stresa, u kojem bi vredni profesionalci vodili miran i kontemplativan život, odmarajući se na suncu i vraćajući snagu kroz kontakt s prirodom.

Pošto je objavio knjigu „Zima i proleće na obalama Mediterana“ u kojoj pozitivno piše o Mentonu, francuski gradić je postao veoma popularna destinacija za obolele od tuberkuloze ali i pacijenata sa drugim zdravstvenim problemima. Do kraja 19. veka turizam je postao jedna od glavnih privrednih grana ovog grada, koji je bio naročito omiljen među britanskom i ruskom aristokratijom. Posetila ga je čak i kraljica Viktorija sa sinom Leopoldom.

Ali, ono što je mnogo važnije od priče o tome kako je mali grad na granici Italije i Francuske postao turistička meka je poruka koju su tada poslali viktorijanski lekari – da umesto konstantne žurbe i života pod pritiskom svakome povremeno treba odmor i boravak u prirodi.

Izvor: The Conversation

Foto: Slim Mars, Unsplash

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Dan zelene nabavke u kompanijama Coca-Cola HBC Srbija i Bambi: Partnerstvo sa dobavljačima za održivije lance vrednosti

by bifadmin 9. јун 2026.

Otpornost lanaca snabdevanja danas sve više zavisi od kvalitetne saradnje između kupaca i dobavljača, razmene podataka, digitalne povezanosti i zajedničkih ciljeva usmerenih ka rešenjima koja postiču održivost. Upravo je ova tema bila u fokusu zajedničkog Dana zelene nabavke kompanija Coca-Cola HBC Srbija i Bambi, koji je okupio više od 150 predstavnika dobavljača, partnera i stručnjaka radi razmene iskustava i unapređivanja lanaca vrednosti.

Pod sloganom „Od obaveze do konkretnog uticaja“ (From Commitment to Impact), događaj je po prvi put održan u zajedničkom formatu dveju kompanija koje u Srbiji posluju kao deo Coca-Cola HBC Grupe. U odnosu na prethodne godine, Dan zelene nabavke okupio je najveći broj učesnika do sada, potvrđujući rast značaja tema odgovornog upravljanja resursima među poslovnim partnerima.

Jedna od centralnih tema ovogodišnjeg događaja bila je regenerativna poljoprivreda. O ovoj temi razgovarali su Marcin Kucinski iz kompanije Barry Callebaut, Jelena Matić iz kompanije ADM Serbia i Georgia Kagkalou iz kompanije Coca-Cola HBC, uz moderaciju Jovane Važić iz kompanije Bambi. Tokom panela istaknuto je da klimatske promene, degradacija zemljišta i rastući zahtevi tržišta menjaju način upravljanja nabavkom i poslovnim rizicima. Zaključak učesnika bio je da regenerativni pristup poljoprivredi doprinosi očuvanju dostupnosti sirovina, sigurnosti snabdevanja i dugoročnoj stabilnosti poslovanja.

Kao potvrda da održivost nastaje kroz konkretne poslovne odluke i saradnju duž celog lanca vrednosti, dodeljena su i specijalna priznanja kompanijama Sekopak, RVM, DTS, Moto-Plast, Lindström i ITN Group.

Posebna pažnja posvećena je i uspešnim praksama dekarbonizacije u lancu snabdevanja, od programa zamene plastike i ultra-performansnih streč folija, do prelaska na električni i pogon u logistici. Jedan od primera predstavila je kompanija Moto-Plast, koja je kroz unapređenje sekundarne ambalaže za proizvode kompanije Coca-Cola HBC, ostvarila značajno smanjenje upotrebe plastike.

„Tokom prethodne godine uspeli smo da ostvarimo smanjenje debljine termo-folije za 20 odsto, kao i streč folije za 35 odsto, čime smo značajno smanjili ukupnu masu proizvedenog materijala. Verujemo da upravo ovakvi merljivi koraci pokazuju kako inovacije i saradnja u lancu snabdevanja mogu da doprinesu ostvarivanju zajedničkih ciljeva održivosti”, istakla je Darjana Milošević iz kompanije Moto-Plast.

Dobavljači imaju ključnu ulogu u smanjenju indirektnih emisija CO₂ (Scope 3). Prema poslednjim podacima Izveštaja o održivom poslovanju ovih kompanija, one čine više od 90 odsto ukupnog ugljeničnog otiska u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija, dok kod kompanije Bambi obuhvataju 86 odsto ukupnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Upravo zato partnerstva zasnovana na transparentnosti, inovacijama i zajedničkoj odgovornosti postaju jedan od najvažnijih preduslova za izgradnju otpornijih lanaca vrednosti.

„Uloga nabavke danas prevazilazi pregovaranje o cenama i upravljanje tenderima. U uslovima sve većih izazova u lancima snabdevanja, ključnu vrednost donose partneri koji posluju transparentno, primenjuju ESG principe i spremni su da zajedno sa nama rade na unapređenju održivosti. Upravo zato nastavljamo da gradimo snažan i otporan lanac vrednosti sa dobavljačima, što potvrđuje i činjenica da je 83 odsto naše nabavke realizovano uz podršku domaćih partnera. Njihova spremnost da zajedno radimo na održivijem lancu vrednosti vidljiva je iz godine u godinu, a Dan zelene nabavke jedan je od najboljih primera takve saradnje“, izjavio je Boško Šarac, menadžer nabavke u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija.

„Ovo nije klasičan događaj posvećen temi nabavke. U fokusu nisu rezultati, brojke i tenderi, već kako održivost izgleda u praksi,  sa svim izazovima, kompromisima i poslovnim pritiscima sa kojima se svakodnevno suočavamo. Poslednjih godina naučili smo da nijedna kompanija velike izazove ne može da reši sama. Pravo partnerstvo podrazumeva zajedničko učenje, razmenu iskustava i pronalaženje najboljih rešenja. Upravo zato ovaj događaj okuplja stručnjake i kompanije kako bi kroz primere dobre prakse pokazali kako održivost stvara vrednost i iz finansijske perspektive“, istakao je Filip Milošević, menadžer direktne nabavke, u kompaniji Bambi.

Zajednička poruka ovogodišnjeg Dana zelene nabavke bila je da dugoročna otpornost lanaca snabdevanja zavisi od saradnje, razmene znanja i spremnosti svih učesnika lanca vrednosti da zajednički rade na održivim rešenjima koja istovremeno doprinose i poslovnim rezultatima.

Foto: Mankimedia

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Zašto antivirus više nije dovoljan da vas zaštiti od savremenih sajber pretnji

by bifadmin 9. јун 2026.

Toliko smo navikli na svakodnevno korišćenje informacionih tehnologija u poslovnom i privatnom životu da često verujemo kako smo stekli dovoljno iskustva da na vreme prepoznamo pretnje po sajber bezbednost. Realnost je drugačija: ljudska greška, klik na sumnjiv link, otvaranje zaraženog priloga, korišćenje iste lozinke na više mesta, pristup poslovnim sistemima preko nezaštićenih uređaja, i dalje se navodi kao vodeći uzrok narušavanja sajber bezbednosti, a sa pojavom veštačke inteligencije ova ranjivost je dramatično uvećana.

 

Era AI napada: brže, masovnije, uverljivije

 

Najnoviji izveštaji vodećih svetskih kompanija za sajber bezbednost daju zabrinjavajuću sliku. Prema CrowdStrike Global Threat Report 2026, broj napada izvedenih uz pomoć veštačke inteligencije porastao je za 89 odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok je najbrže zabeleženo vreme od inicijalnog upada do bočnog kretanja kroz mrežu palo na svega 27 sekundi. Kompanije i institucije u Srbiji ozbiljno shvataju ove opasnosti, što potvrđuje podatak da će ulaganja u sajber bezbednost ove godine biti uvećana za 250 odsto u odnosu na prethodnu.

Prema statistikama bezbednosno – operativnog centra kompanije PULSEC u proteklih pet godina broj bezbednosnih incidenata je značajno porastao. Stručnjaci upozoravaju da napadi danas nisu samo učestaliji, već i znatno sofisticiraniji zahvaljujući upotrebi veštačke inteligencije i automatizovanih alata koji omogućavaju brže izviđanje meta, kreiranje uverljivih fišing kampanja i lakše probijanje bezbednosnih sistema.

„U poslednjih godinu dana beležimo značajan porast AI-generisanih fišing i socijalni inženjering napada. Napadači danas koriste veštačku inteligenciju za kreiranje izuzetno uverljivih mejlova, lažnih identiteta i automatizovanih kampanja koje je sve teže razlikovati od legitimne komunikacije. Najveći bezbednosni izazovi jesu upravo veštačka inteligencija, ransomware-as-a-service platforme i potpuna automatizacija napada. Sve to stavlja ogroman pritisak na odbranu, koja danas mora biti znatno brža, pametnija i automatizovanija nego ranije“.

 

Kako kompanije mogu postati  otpornije

 

Svesne činjenice da klasičan antivirus i firewall odavno nisu dovoljna zaštita, jer su projektovani da prepoznaju poznate pretnje, a ne ponašanje napadača koji koristi legitimne kredencijale i AI alate, kompanije se kod nas više ne pitaju da li treba ulagati u sajber bezbednost, već kako to ulaganje da bude inteligentno i održivo. Ovo se posebno odnosi na mala i srednja preduzeća, koja čine oko 50 posto svih meta sajber napada u svetu, a najčešće imaju ograničene IT resurse i niži nivo zaštite.

Stručnjaci bezbednosno – operativnog centra kompanije PULSEC navode da globalne statistike pokazuju da je između 57 i 83 % velikih korporacija bilo meta sajber napada, pri čemu procenat u najvećim kompanijama dostiže čak 83 % Kada je reč o SMB sektoru, procenat je nešto niži i iznosi oko 34 % za organizacije sa više od 25 zaposlenih, odnosno 27 % za organizacije sa manje od 25 zaposlenih. Stručnjaci iz PULSEC-a  upozoravaju da niže brojke kod manjih kompanija ne znače nužno i manji rizik, već često ukazuju na slabije kapacitete za detekciju i prijavljivanje incidenata.

„Većina ljudi sajber napad zamišlja kao nešto trenutno. Kliknete na pogrešan link i odmah vidite poruku da su vam podaci zaključani. U stvarnosti, to je samo poslednji čin predstave. Najveći problem je što napadač obično nedeljama, a često i mesecima, neprimećeno šeta po mreži kompanije pre nego što iko bilo šta primeti. Pre dve godine, u proseku je provodio 70 dana skriven u sistemu pre nego što bi pokrenuo ransomware, danas mu, zahvaljujući veštačkoj inteligenciji koja automatizuje svaki korak, treba svega četiri do pet dana.“

„A kada se napadač koristi ukradenom lozinkom i prijavljuje kao legitiman zaposleni, prosečno prođe gotovo punu godinu, tačnije 292 dana, pre nego što neko to uopšte primeti. Sve to vreme se neopaženo iznose podaci, kopiraju ugovori, čitaju mejlovi. Klasičan antivirus to jednostavno ne može da vidi. On je projektovan da prepozna poznate viruse, a ne nekoga ko je već unutar mreže i ponaša se kao zaposleni. Tu počinje naš posao: da non-stop posmatramo šta se zaista dešava u mreži klijenta i prepoznamo obrasce ponašanja koji ne deluju normalno, pre nego što bude kasno“, upozoravaju iz PULSEC-a.

Da bi se efikasno zaštitile, organizacije moraju da usvoje sveobuhvatan pristup koji podrazumeva neprekidan bezbednosni nadzor 24/7, Zero Trust princip provere svakog zahteva za pristup, detekciju anomalija u realnom vremenu i precizne procese reagovanja na incidente. Upravo zato je globalni trend jasan: kompanije sve češće odlučuju da bezbednosne operacije povere specijalizovanim partnerima kroz Managed Detection and Response (MDR) servise i eksterne SOC centre.

Naravno, tehnologija sama po sebi više nije dovoljna ukoliko zaposleni nisu adekvatno obučeni da prepoznaju savremene pretnje. Edukacija zaposlenih danas predstavlja jedan od najvažnijih elemenata sajber odbrane, podjednako važan kao i sama tehnologija.

Foto: PULSEC, Stefan Preradović

 

 

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Srbija ima preko pet miliona korisnika mobilnog i elektronskog bankarstva

by bifadmin 9. јун 2026.

U Srbiji je u prvom kvartalu 2026. preko pet miliona ljudi koristilo mobilno i elektronsko bankarstvo a porastao je i broj mobilnih transakcija.

Kako je izvestila Narodna banka Srbije pozivajući se na podatke pružalaca platnih usluga, mobilno bankarstvo je u navedenom periodu koristilo 5.337.237 građana što je rast od 10,3% u odnosu na isti period lane. Istovremeno je broj registrovanih korisnika elektronskog bankarstva dostigao 5.061.586, što je povećanje od 5,7% u poređenju s prvim tromesečjem 2025. godine.

Kada je reč o upotrebi instrumenata digitalnog bankarstva, u prva tri meseca ove godine putem mobilnog i elektronskog bankarstva u Srbiji izvršeno je ukupno 69,8 miliona plaćanja, što predstavlja rast od 12,7% u odnosu na isti period prošle godine. Najznačajniji doprinos ovom porastu došao je od mobilnog bankarstva, koje je zabeležilo čak 28,1% više transakcija nego u prvom tromesečju 2025. godine – sa 30,7 na 39,4 miliona plaćanja. S druge strane, korisnici su smanjili upotrebu elektronskog bankarstva za 2,5%, sa 31,2 na 30,4 miliona izvršenih plaćanja.

Izvor: NBS

Foto: bssmadeit, Pixabay

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kako je ritual pripreme kafe kod kuće postao novi trend

by bifadmin 9. јун 2026.

Ubrzan tempo života nameće nova pravila, ali neke navike ostaju iste – samo tražimo načine da ih učinimo lepšim i jednostavnijim. Poslednjih godina i priprema kafe kod kuće dobila je novu dimenziju. Naši domovi su postali prava mala utočišta u kojima svesno kreiramo momente za uživanje. Volimo da se pohvalimo svojim kutkom u kuhinji ili dnevnoj sobi gde ponosno izlažemo omiljene šoljice i pažljivo odabrane teglice s kafom.

Ni ljubitelji domaće kafe više ne moraju da se odriču omiljene šoljice zbog nedostatka vremena. Vođena željom da omiljeni ritual učini jednostavnijim, Grand kafa je omogućila pripremu domaće kafe na klik, uz autentičan ukus i prepoznatljiv užitak. U saradnji sa Bekom,  predstavila je aparat koji spaja savremenu tehnologiju i ritual u kojem svakodnevno uživamo.

Beko aparat za pripremu domaće kafe osmišljen je sa idejom da zadrži sve ono što volimo kod tradicionalne pripreme, ali da sam proces maksimalno pojednostavi. Njegova najveća prednost ogleda se u tome što su i ukus i miris omiljene Grand kafe identični onima iz klasične džezve, a napitak se priprema bukvalno jednim pritiskom na dugme. Dok se kafa sama sprema, dobijamo nekoliko dragocenih minuta za sebe – taman da završimo skincare rutinu, nahranimo ljubimca ili se spremimo za trening pre nego što uzmemo toplu šoljicu.

Uz aparat stiže i posebna merica kao orijentaciona mera za jednu šoljicu omiljene kafe. Aparat sam kontroliše vreme kuvanja kako bi se postigao savršen ukus i s lakoćom pravi onu prepoznatljivu, bogatu penu koja je zaštitni znak svake prave domaće kafe. Zahvaljujući pametnoj anti-spill tehnologiji, nema ni brige da će kafa iskipeti.

Elegantna džezva koja dolazi u sklopu aparata omogućava vam da jednim kuvanjem pripremite do tri šoljice, što ga čini savršenim domaćinom kada vam u goste svrate prijatelji ili porodica.

Pored svih pametnih funkcija, ovaj aparat izgleda sjajno i lako postaje glavna zvezda svakog kućnog kutka za kafu. Prefinjen dizajn ne zauzima mnogo mesta na radnoj površini (nepunih 24 cm visine), a vizuelno se savršeno „instagramično“ uklapa u svaku modernu ili klasičnu kuhinju.

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Marsh nastavlja globalni rast i jača prisustvo u Srbiji

by bifadmin 9. јун 2026.

Kompanija Marsh ostvarila je rast prihoda od 10 odsto na globalnom nivou u 2025. godini, uz nastavak investicija u razvoj talenata, veštačku inteligenciju, inovacije u tehnologiji i unapređenje usluga za klijente širom sveta.

Godinu za nama je ova američka kompanija obeležila značajnim iskorakom u svom razvoju i objedinjavanjem poslovanja pod jedinstvenim globalnim brendom Marsh. Novi identitet dodatno povezuje ekspertizu u oblasti rizika i osiguranja (Marsh), reosiguranja (Guy Carpenter), ljudi i  investicija (Mercer) i menadžment konsaltinga (Oliver Wyman), i na taj način omogućava klijentima jednostavniji pristup znanju i resursima globalne mreže.

Paralelno sa ovom transformacijom, kompanija je ostvarila rekordne finansijske rezultate sa ukupnim prihodom od 27 milijardi dolara na svetskom nivou i rastom od 10 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prihodi od poslova upravljanja rizicima i osiguranja dostigli su 14,4 milijardi dolara, što je rast od 15% u odnosu na prethodnu godinu i učvrstili vodeću poziciju.

Marsh je lider i na srpskom tržištu posrednika u osiguranju. Prethodnu godinu je završio sa prihodima od 783,5 miliona dinara (6,7 mil evra) i rastom od 11%.

U Srbiji, gde posluje više od dve decenije, Marsh neprestano unapređuje svoje usluge posredovanja u oblasti osiguranja imovine, sajber rizika, odgovornosti menadžmenta, energetike, finansijskih linija osiguranja, benefita i wellbeing programa za zaposlene, i kao i drugih kompleksnih poslovnih rizika. Takođe, u saradnji sa svojim partnerima razvija i inovativne affinity programe osiguranja, osmišljene kao dodatna vrednost za krajnje korisnike. Na taj način osiguranje postaje sastavni deo proizvoda i usluga koje kompanje nude tržištu.

Kontinuirani rast prihoda prati i rast broja kompanija koje se u svom izboru adekvatnih osiguranja oslanjaju na profesionalnu podršku brokera u osiguranju, znajući da broker pruža podršku klijentu tokom celog ciklusa osiguranja i najvažnije prilikom nastanka štete.

Sa tradicijom dugom više od jednog i po veka, Marsh danas posluje u više od 130 zemalja i okuplja oko 97.000 zaposlenih. Dodatnu potvrdu snage i prepoznatljivosti brenda predstavlja i višegodišnje partnerstvo sa Formulom 1, koje povezuje vrednosti koje su zajedničke obema organizacijama – preciznost, težnja ka izvrsnosti, brzinu donošenja odluka, tehnološke inovacije, timski rad i upravljanje rizicima na najvišem nivou.

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Dominiraju rizici u vezi sa prirodom, tehnologijom i društvenim polarizacijama

by bifadmin 9. јун 2026.

Živimo u eri međusobno povezanih rizika, te globalni šokovi postaju i domaći rizici kroz mrežu isprepletanih kanala, a dominiraju rizici u vezi sa prirodom – vremenske katastrofe i klimatske promene, tehnologijom – dezinformacije i sajber napadi, i društvenim polarizacijama – zaključak je konferencije „Rizici novog doba i održivost: Hod po tankom ledu“ u organizaciji BeRiskProtected platforme koja je okupila 32 govornika i 200 učesnika 4. juna u hotelu Hilton u Beogradu.

„Ove godine se u Srbiji očekuje inflacija od 3,3 odsto, a naredne godine 4,4 odsto. Rast bruto domaćeg proizvoda bi ove godine trebalo da bude dva odsto, a naredne i 4,5 odsto. Klimatske promene postaju sve značajniji faktor za inflaciju jer ekstremne temperature i vremenske nepogode utiču na poljoprivrednu proizvodnju i cene hrane“, rekao je Željko Jović, viceguverner Narodne banke Srbije na otvaranju konferencije „Rizici novog doba i održivost: Hod po tankom ledu“ u organizaciji BeRiskProtected platforme.

Jović je istakao da postoje „slepe tačke modela rasta“ odnosno da postoje šokovi poput ekoloških koje modeli ne predviđaju sve dok se ne ostvare. Osim toga, digitalizacija ima dva lica – lice prilika, ali i lice pretnji u vidu sajber napada, zloupotreba podataka, operativne zavisnosti i rizika povezanih sa veštačkom inteligencijom.

„Rizici se ne smanjuju, oni menjaju oblik. Šokovi ispituju otpornost sistema, slepe tačke modela prikrivaju rizike, a digitalizacija ih ubrzava. Otpornost se gradi u periodu stablnosti kroz: formiranje rezervi, testiranje otpornosti i razvoj svesti o rizicima“, naglasio je Željko Jović, viceguverner NBS i dodao da NBS raspolaže deviznim rezervama od 28,5 milijardi evra.

U Adria regionu najveći rizici koji brinu poslovne lidere su: ekonomsko usporavanje, inflacija, nedostatak talenata/radne snage, dezinformacije i zaduživanje, rekao je Nemanja Petrović, Co-CEO kompanije Marsh Srbija, najvećeg globalnog konsultanta za upravljanje rizicima i posrednika u osiguranju.

„Ljudi ipak žele više na svakom frontu. Iako im je prioritet zdravlje, odnosno da se osećaju normalno, sigurno i zaštićeno, kažu da se zapravo osećaju lošije. Prioriteti ljudi su se značajno promenili u poslednjih pet godina. Na primer, dvostruko više ljudi želi da pohađa više treninga i da se razvija na poslu u odnosu na 2021, a samo 27 odsto oseća da su njihove veštine iskorišćene. To dovodi do „tihog neangažovanja“, što znači da ostaju u firmi, ali gube veru u ono što rade. Takođe, 75 odsto zaposlenih kaže da bi više vremena provedenog sa liderima poboljšalo njihovo radno iskustvo, a jedan od četiri zaposlena nikako ne bi volelo da ima AI menadžera“, rekao je Petrović na osnovu podataka iz brojnih istraživanja grupe kompanija koje čine Marsh zajednicu.

Ipak, 97 odsto rukovodilaca vidi AI kao stratešku priliku ali samo 35 odsto misli da njihova kompanija ima jasnu stratešku AI viziju, dok je taj procenat kod zaposlenih još manji – svega pet odsto, dodao je Petrović.

On je istakao da Gen Z koristi tri puta više AI od generacije Boomera, a zanimljivo je i da je 55 osto pripadnika te generacije odluku o investiranju donelo zahvaljujući društvenim mrežama.

Na panelu o finansijskim rizicima panelisti su istakli da kreditna aktivnost privrede raste i da je u prvom kvartalu taj rast iznosio 12 odsto te da kompanije mogu da koriste derivate i opcije kako bi se zaštitile od nepovoljnih promena kursa, kamatnih stopa ili cena sirovina.

Na konferenciji se govorilo o rizicima koje izazivaju ekstremni vremenski događaji, o uticaju globalnih rizika na lance snabdevanja, o rizicima povezanim sa proizvodima i hranom, ESG principima kao alatom za upravljanje rizicima, sajber i AI rizicima, reputacionom riziku i rizicima u vezi sa zaposlenima odnosno menadžerskom stresu i mentalnom zdravlju.

Među učesnicima su, osim Narodne banke Srbije, bili Marsh Srbija, Milenijum osiguranje, Udruženje banaka Srbije, Eclectica Capital, UniCredit banka, Generali osiguranje, WWF Adria, Deloitte Central Europe, NALED, Wiener Stӓdtische osiguranje, Karanović & Partners, UNDP, Perutnina Ptuj, Međunarodna organizacija rada, DDOR osiguranje, A1, Helvetas Srbija/ACT projekat, Egzakta, ERSTE banka Srbija, Comtrade System Integration, Brrm, Milić Legal <office&hub>, Triglav osiguranje, ODM Collections, AikBank, Strawberry Energy, HR Xcel, klimatolog Vladimir Đurđević, satiričar i komunikolog Vojislav Žanetić kao i ekpertkinje Katarina Bošković i Olivera Zdravković.

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Veća kamata u bankama na dozvoljen minus u odnosu na nedozvoljen

by bifadmin 9. јун 2026.

Dozvoljeni minus, odnosno odobreno prekoračenje po tekućem računu poznato kao najskuplji bankarski proizvod, skuplji je čak i od – nedozvoljenog minusa.

Podaci Narodne banke Srbije (NBS) s kraja aprila ove godine pokazuju da je prosek kamate dozvoljenog minusa u 17 poslovnih banaka u Srbiji 17,49 odsto, dok je prosečna cena nedozvoljenog prekoračenja po tekućem računu u istim tim bankama 15,87 odsto,  piše Biznis.rs.

Šta je nedozvoljeni minus?

Za razliku od dozvoljenog minusa, bankarskog proizvoda koji je korisniku na korišćenje odobrila banka u kojoj ima tekući račun, nedozvoljeni minus je zaduženje koje nastaje kada se sa računa potroši novac kojeg klijent uopšte nema.

Najčešće nastaje prekoračenjem limita ugovorenog dozvoljenog minusa, ali i u nekim drugim slučajevima u kojima treba izvršiti naplatu, a na računu klijenta nema više sredstava.

„Nedozvoljeni minus nije proizvod i klijent ne može da koristi sredstva koja nema da nešto plati. Najčešće se dešava da banka naplati održavanje ili skine ratu kredita, pa klijent tako ‘ode u nedozvoljeni minus’ i na to je propisana kamata po zakonu koja je svuda ista“, kazali su u jednoj poslovnoj banci za Biznis.rs.

Propisana zatezna kamata po zakonu iznosi – referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije plus osam odsto, što je u ovom momentu 13,75 odsto.

Nelogičnost na tržištu

Nedozvoljeni minus osim angažovanja sredstava banke za koje ne postoji garancija obično znači i dodatne troškove, pa banke u ovom slučaju zaračunavaju i dodatne administrativne naknade za opomene ili praćenje nepodmirenih dugovanja, kao i za blokadu kartica.

Kada se ti troškovi saberu sa zakonskom zateznom kamatom dobijamo u proseku kamatu na nedozvoljeno korišćenje sredstava banaka u Srbiji od skoro 16 odsto.

„Evidentno je da je kamata u koju su uračunati svi ovi troškovi niža od one koje banke naplaćuju na dozvoljeni minus, odnosno unapred odobreni kredit sa čijim su se korišćenjem saglasile i za koji imaju obezbeđenje, što u najmanju ruku deluje nelogično“, zaključuje Biznis.rs u analizi.

Izvor: Biznis.rs

Foto: Pixabay

9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Novi EES sistem mogao bi da smanji broj turista u Evropi

by bifadmin 9. јун 2026.
Produžena kašnjenja na granicama povezana sa uvođenjem novog evropskog sistema EES mogla bi da ugroze do 41 milion posetilaca i 45,4 milijarde dolara potrošnje posetilaca sa četiri najvažnija evropska tržišta.
To je upozorio Svetski savet za putovanja i turizam (WTTC).

Analiza, zasnovana na anketi sprovedenoj među više od 2.500 putnika iz Velike Britanije, Sjedinjenih Država, Kanade i Australije, pokazala je da ako se putnici suočavaju sa redovnim čekanjem na granici od tri do četiri sata pri ulasku u šengenski prostor, oko jedne trećine bi imalo mnogo manje šanse da putuje u Šengen ili bi odlučilo da ga uopšte ne poseti.

Primena ovih nalaza na prognoze posetilaca za 2026. godinu sugeriše da bi do 41 milion dolazaka i 45,4 milijarde dolara potrošnje mogli biti ugroženi ukoliko značajna kašnjenja postanu stalna karakteristika iskustva putnika, prenosi WTTC.

Putnici uglavnom podržavaju jače, modernije granične kontrole, ali njihova spremnost da posete Evropu naglo opada kada se suoče sa mogućnošću dugih i nepredvidivih redova čekanja.

Među ispitanicima, 39 odsto putnika iz Velike Britanije je reklo da bi mnogo manje verovatno putovali sa scenarijem kašnjenja od tri sata ili više, zatim 33 odsto putnika iz Sjedinjenih Država i Kanade i 27 odsto iz Australije.

Predsednica i izvršna direktorka WTTC Glorija Gevara ukazuje da je uvođenje EES važan korak napred u modernizaciji evropskih granica i jačanju bezbednosti, a putnici podržavaju digitalne i biometrijske granične sisteme i razumeju dugoročne koristi koje oni mogu da donesu.

Izazov sada nije da li EES treba da se nastavi, već kako vlade, granične vlasti i sektor putovanja i turizma rade zajedno kako bi osigurali da implementacija bude što lakša, dodala je ona.

Istraživanje pokazuje da 65 odsto ispitanika podržava sistem pošto su saznali za njega, a samo šest odsto je veoma negativno prema upotrebi biometrijskih graničnih kontrola.

Izvor: Fonet
Foto: Pixabay
9. јун 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta vam telo poručuje ako zaspite čim legnete?
  • Najskuplji stan prodat u Beogradu za 2.100.000 evra
  • Srpski preduzetnici u Beču: Negde između
  • Moguća pojava super El Ninja koji bi ozbiljno ugrozio ribolov
  • Tri Maserati modela u novom izdanju: Grecale, GranTurismo i GranCabrio 

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit