NAJNOVIJE
Eksperiment: Šta su beskućnici uradili sa 10.000 evra koju...
Predlog EU : Ograničavanje stranih investicija na 49% u...
Hoće li i kako banke odobravati kredite za nekretnine...
Da li je bolje koristiti svinjsku mast ili ulje...
Stav prosečnog srpskog preduzetnika prema ulaganju na berzi
Zašto je srebro poskupelo za godinu dana 270 odsto?
Mišković opet traži odštetu zbog neosnovanog hapšenja
Beč gradi najveći zatvoreni rezervoar pijaće vode na svetu
Evropsko tržište baterijskih sistema za skladištenje energije: U kojim...
Hapšenja privrednika u socijalističkoj Jugoslaviji: Družba je družba, a...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Davos 2026: „Duh dijaloga“ na tankom ledu

by bifadmin 19. јануар 2026.

Ono što je 1971. godine Klaus Švab započeo kao skroman ekonomski skup tokom više od pola veka izraslo je u najuticajniju globalnu platformu za susret političara i krupnog kapitala.

Sutra u švajcarskim Alpima počinje 56. godišnje okupljanje Svetskog ekonomskog foruma ali zvanična tema ovogodišnjeg skupa u Davosu – „Duh dijaloga“ – deluje gotovo sarkastično u trenutku kada se svet suočava sa najjačom polarizacijom u poslednjim decenijama.

Trampov povratak na „uživo iz davosa“

Centralna figura ovogodišnjeg foruma nesumnjivo je Donald Tramp, koji u Davos stiže sa najvećom američkom delegacijom u istoriji.

Kako ocenjuje britanski Gardijan, Tramp je proteklu godinu proveo rušeći svetski poredak, a sada u Švajcarsku dovodi ključne ljude svoje administracije, uključujući državnog sekretara Marka Rubija.

List ističe da je Tramp neposredno pred dolazak šokirao evropske lidere pretnjom kaznenim carinama saveznicima iz NATO, uključujući Veliku Britaniju, ukoliko ne podrže njegov kontroverzni plan za aneksiju Grenlanda.

Ipak, generalni sekretar Mark Rute u duhu gesla ovogodišnjeg skupa u Davosu poručuje da se „raduje susretu sa predsenikom SAD u Davosu“ i da su razgovarali o bezbednosnoj situaciji na Grenlandu i Arktiku.

CNBC skreće pažnju da je Tramp započeo 2026. godinu serijom poteza koji direktno izazivaju suverenitet država i savezništva koja su postojala decenijama.

Ovaj medij navodi da će se Trampovi putevi ukrstiti sa evropskim liderima u hodnicima Kongresnog centra baš u trenutku kada Brisel, Pariz i Kopenhagen oštro kritikuju njegove poslednje poteze.

Iako je forum zamišljen kao mesto dijaloga, CNBC upozorava da organizacija u svom izveštaju o rizicima navodi kako se pravila i institucije koje su dugo bile temelj stabilnosti sada nalaze pod opsadom.

Finansijski rat i nezavisnost banaka

Sukob se ne odvija samo na geopolitičkom, već i na finansijskom planu, što unosi dodatnu nervozu među učesnike.

CNBC prenosi da su centralni bankari širom sveta ogorčeni zbog istrage američkog Ministarstva pravde protiv predsednika Federalnih rezervi Džeroma Pauela.

Pauelove kolege, uključujući Kristin Lagard, predsednicu Evropske centralne banke i guvernera Banke Engleske, uputile zajedničko pismo podrške bez presedana.

Bivši šef Evropske centralne banke Žan-Klod Triše je za CNBC izjavio da tržišta ne shvataju pretnju dovoljno ozbiljno, nazvavši situaciju izuzetno ozbiljnom. Očekuje se da će odbrana nezavisnosti centralnih banaka biti jedna od gorućih tema u Davosu.

Kina kao glas dijaloga i saradnje?

Nasuprot američkoj nepredvidivosti i zapadnim previranjima, Peking pokušava da se pozicionira kao garant stabilnosti i otvorene trgovine.

China Daily ocenjuje da učešće kineskog vicepremijera He Lifenga nosi jasan i konstruktivan značaj u vreme kada se svetska ekonomija bori sa protekcionizmom.

Pozivajući se na zvanične podatke da je spoljna trgovina Kine u 2025. godini porasla za 3,8 odsto i dostigla rekordnih 45,47 biliona juana, ocenjuju i da „kineski nastup demonstrira posvećenost dijalogu i saradnji“.

List navodi da Kina zagovara komunikaciju umesto konfrontacije i multilateralizam umesto unilateralnih poteza, šaljući iz Davosa signal da otvorenost ostaje jedini održiv izbor za globalni rast.

Forum bez svog tvorca

Pored geopolitičkih tenzija, ovogodišnji skup obeležava i kraj jedne ere za samu organizaciju. Gardijan primećuje da je ovo prvi sastanak bez prisustva osnivača Klausa Švaba, koji se povukao nakon interne istrage, iako je oslobođen optužbi za materijalne zloupotrebe.

Teret vođenja organizacije kroz najkomplikovaniju geopolitičku situaciju od njenog osnivanja pao je na predsednika Bergea Brendea.

Kako piše magazin Tajm, Brende, bivši norveški šef diplomatije, pokušava da zadrži pragmatizam u odnosima sa Belom kućom, ističući da su „predsednik Tramp i njegovi saradnici veoma fokusirani na sklapanje poslova, a da biste sklopili posao, morate imati dijalog“.

Izvor: Nedeljnik
Foto: Pixabay
19. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako se zaštititi od dugova i štete ako podstanar pobegne?

by bifadmin 18. јануар 2026.
Iznajmljivanje nekretnina postalo je poslednjih godina vrlo unosan posao, a stanodavcima mnogi čak i zavide, jer “ne rade ništa, a svakog meseca im kaplje kirija”. Međutim, i u ovom biznisu, koji se čini veoma privlačnim i jednostavnim, ima mnogo situacija koje su veoma izazovne.

Iako se često govori o velikoj potražnji, odgovori stanodavaca, u anketi koju je sproveo portal 4zida, ukazuju na to da najveći izazov nije izdati stan, već ga izdati pouzdanom zakupcu bez neprijatnih iznenađenja.

Najviše glavobolje stanodavcima zadaju podstanari  koji pobegnu, a za sobom ostave dugove. Osim kašnjenja sa plaćanjem kirije i režija, stanodavci kao najveće probleme navode i oštećenje nameštaja i opreme, izlazak iz stana pre dogovorenog roka, prekomernu buku i pritužbe komšija i useljenje dodatnih osoba bez saglasnosti.

Predsednik Udruženja stanodavaca Srbije Dragan Cvijetićanin kaže da se u poslednje vreme sve češće dešava neprijatna situacija da podstanar bez najave odseli, a da iza sebe osim duga za kiriju ostavi i neplaćene račune i ruiniranu nekretninu.

On tvrdi da ugovor o zakupu stana u takvim situacijama ne znači mnogo, jer vlasnici svakako ne mogu da ostvare svoja prava.

„Ako se ide na privatnu tužbu, sam proces jako dugo traje. Prvi uslov je da znamo gde je taj zakupac otišao, a mi uglavnom to ne znamo. Podaci iz lične karte ne vrede, jer osoba promeni mesto boravka. Čak i kada sve dospe na sud i proces se završi pozitivno po vlasnika stana, najčešće se dešava da taj dug ipak ne može da se naplati, jer dužnik ili ne radi ili jednostavno nema sredstava“, navodi Cvijetićanin.

Profil “odbeglog podstanara”

On napominje da nema nikakvih pravila kada su u pitanju ovi nepredvidivi podstanari, jer se dešava da neki od njih redovno plaćaju nekoliko meseci, pa onda odu bez traga, ali i da odmah posle mesec dana, pokupe stvari i odu. Češće se, međutim, dešava da preko noći napuštaju stanove koje su zakupili kao nameštene, dok iz onih koji se iznajmljuju prazni ređe “beže”, jer je to logistički teže, zbog prevoza stvari i njihovog nameštaja, piše 4.zida.

Cvijetićanin kaže da više prijava stiže iz velikih gradova, dok se u manjim mestima retko dešava da se neko tako nekorektno ponaša, jer nema ni mnogo prostora za to, pošto se ljudi poznaju. “Odbegli podstanari” najčešće su, kaže, samci, a ređe parovi ili porodice.

„Manja je šteta ako samo ne plati zakupninu, ali ako mesec dana ili čak više meseci nije plaćao komunalne troškove, onda to sve ostaje stanodavcu da plati. U gubitku je i za kiriju i za račune, a najčešće i stan ostavljaju u ruiniranom stanju. Najčešći razlog za bežanje je kada se nešto u stanu, namerno ili slučajno uništi, kada je došlo do oštećenja ili nagomilanih troškova komunalnih usluga“, navodi Cvijetićanin.

On ukazuje da bi stanodaci bili najsigurniji kada bi uzimali depozit u visini tri kirije, kojim bi mogli da podmire sve potencijalne troškove u slučaju napuštanja nekrentine preko noći. Jasno je, kaže, da to danas nema ko da plati, a i da nije fer prema svima onima koji su korektni zakupci, piše 4.zida.

„Obično ljudi greše što depozit vežu za cenu kirije, a trebalo bi da ga vežu za cenu komunalnih troškova, da bi se osigurali od nesavesnih podstanara“, smatra Cvijetićanin.

Tržište zakupa: Od 200 do 660 evra, ali cena nije sve

Prema podacima sa portala 4zida, prosečna mesečna kirija za trenutno oglašene jednosobne stanove u Beogradu je oko 390 evra, dok su garsonjere oko 310 evra, a dvosobni stanovi se izdaju za oko 660 evra.

U Novom Sadu se najmanji stanovi iznajmljuju za oko 275 evra, dok najam jednosobnih košta kao garsonjera u Beogradu. U Kragujevcu je garsonjera oko 205 evra, a jednosoban stan oko 245 evra, dok je u Nišu mesečna kirija za garsonjeru oko 240, a za jednosoban stan oko 270 evra.

Iskustva iz ankete 4zida pokazuju da se dobro izdavanje ne svodi na sreću, već na dobru pripremu. Jasna komunikacija, realna očekivanja, dokumentovano stanje stana i precizan dogovor pre useljenja najčešće prave razliku između korektnog odnosa i problema. Za stanodavce to znači manje rizika, a za zakupce jasnija pravila i stabilniji odnos.

Cvijetićanin dodaje da nema detaljne evidencije koliko je ovih slučajeva, “odbeglih podstanara”, jer je nekim stanodavcima čak i neprijatno što su ispali naivni i izbegavaju o tome da pričaju.

„U takvim situacijama im je neretko tužba na poslednjem mestu, jer imaju troškove da stan dovedu u red, a ostali su bez stanarine i sa gomilom dugova, koje moraju da plate da ih ne bi jurili izvršitelji. Suđenje dugo traje, nemate sigurnost da ćete moći da naplatite. Imali smo više slučajeva da su stanodavci to uradili i onda na kraju izgubili vreme i novac, a nisu mogli da naplate dug, jer je osoba nezaposlena ili nema od čega da se naplati. Njih prosto bude sramota i smatraju da nisu smeli da dozvole da ih neko tako nasamari“, objašnjava.

Dodaje da se stanodavci nekad čak i teše, da je podstanar koji pobegne ipak “manje zlo” od onog koji ne želi da ode iz stana koji je iznajmio, a ne plaća ni kiriju, ni račune. To je tek posebna, i mučna, priča.

Izvor: 4Zida/N1

Foto: Pixabay
18. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kina uvela porez od 13 odsto na kontraceptivna sredstva – da poveća natalitet

by bifadmin 18. јануар 2026.

Kina je uvela porez od 13 odsto na prodaju kontraceptivnih sredstava, dok će službe za brigu o deci biti oslobođene poreza, u okviru nastojanja druge ekonomije sveta da poveća stopu nataliteta.

U okviru reforme poreskog sistema biće uklonjene mnoge poreske olakšice uvedene od 1994. godine, kada je Kina još primenjivala višedecenijsku politiku o jednom detetu, prenosi BBC.
Poreza na dodatu vrednost biće takođe oslobođene službe za brigu o starijima, kao i službe za organizovanje venčanja.
Suočen sa sve starijom populacijom i usporenim rastom ekonomije, Peking je nastojao da podstakne što više mladih na sklapanje braka i zasnivanje porodice, navodi BBC.
Zvanični podaci pokazuju da je broj stanovnika u Kini opao treću godinu za redom, pri čemu je u 2024. rođeno samo 9,54 miliona beba. To je samo polovina od broja beba rođenih pre jedne decenije, kada je Kina počela da ukida propise o tome koliko dece može da ima jedna porodica.
Porez na kontraceptivna sredstva izazvao je, međutim, zabrinutost zbog porasta broja neželjenih trudnoća i obolevanja od HIV virusa, navodi britanski javni servis.
Neki su istovremeno ukazali da je potrebno mnogo više od skupih prezervativa da se mladi ubede da imaju decu.
Kina je jedna od zemalja sa najvišim troškovima podizanja dece, pokazuje izveštaj Instituta za istraživanje populacije JuVa u Pekingu.
U studiji se dodaje da su ovi troškovi dodatno povećani usled visokih školarina i izazova roditeljstva sa kojima su suočene zaposlene žene.
Usporavanje ekonomskog rasta doprinelo je tome da se posebno mladi osećaju manje sigurno u vezi sa svojom budućnošću, navodi BBC.
Istovremeno, i zemlje na Zapadu, kao i one u regionu, poput Južne Koreje i Japana, takođe ulažu napore da povećaju stopu nataliteta, podseća britanski javni servis.
Izvor: Tanjug/021.rs
Foto: maurice98, Depositphotos
18. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Najsigurnije aviokompanije na svetu

by bifadmin 17. јануар 2026.

AirlineRatings.com, jedini globalni sajt specijalizovan za ocjenjivanje bezbednosti i kvaliteta avio-kompanija, objavio je rang-liste 25 najsigurnijih full-service i 25 najsigurnijih low-cost aviokompanija za 2026. godinu, među ukupno 320 prevoznika koje prati širom sveta.

Kako se pravi lista najsigurnijih aviokompanija

Petersen je objasnila da metodologija ostaje uglavnom ista iz godine u godinu, a obuhvata stopu incidenata prilagođenu ukupnom broju letova, starost flote, ozbiljne incidente, obuku pilota i međunarodne bezbednosne audite.

Novina za 2026. godinu je veći fokus na prevenciju turbulencija, jer su one i dalje glavni uzrok povreda tokom leta. U tom kontekstu, posebno se vrednuje učešće aviokompanija u programu IATA Turbulence Aware, kao i rezultati nezavisnih onboard bezbjednosnih audita. Transparentnost kompanija je, kako se navodi, presudan faktor.

Top 25 najsigurnijih full-service aviokompanija za 2026.

  1. Etihad
  2. Cathay Pacific
  3. Qantas
  4. Qatar Airways
  5. Emirates
  6. Air New Zealand
  7. Singapore Airlines
  8. EVA Air
  9. Virgin Australia
  10. Korean Air
  11. STARLUX
  12. Turkish Airlines
  13. Virgin Atlantic
  14. ANA
  15. Alaska Airlines
  16. TAP Air Portugal
  17. SAS
  18. British Airways
  19. Vietnam Airlines
  20. Iberia
  21. Lufthansa
  22. Air Canada
  23. Delta Air Lines
  24. American Airlines
  25. Fiji Airways

Petersen ističe da je ovo prvi put da jedna aviokompanija iz Zaliva zauzme prvo mesto.

„Etihad je do vrha stigao kombinacijom faktora: mladom flotom, naprednim rešenjima u pilotskoj kabini – posebno u upravljanju turbulencijama – istorijom bez fatalnih nesreća i najnižom stopom incidenata po letu na celoj listi.“

Posebno se izdvajaju i STARLUX i Fiji Airways, koje se prvi put pojavljuju na listi, dok se Singapore Airlines vraća među Top 25 nakon što je 2025. bila izostavljena zbog ozbiljnog incidenta povezanog s turbulencijama.

Top 25 najsigurnijih low-cost aviokompanija za 2026.

  1. HK Express
  2. Jetstar Airways
  3. Scoot
  4. flydubai*
  5. EasyJet Group
  6. Southwest
  7. airBaltic
  8. VietJet Air
  9. Wizz Air Group
  10. AirAsia Group
  11. TUI UK
  12. Vueling
  13. Norwegian
  14. JetBlue
  15. FlyNAS
  16. Cebu Pacific
  17. Jet2
  18. Ryanair (Ireland & UK)
  19. Spring Airlines China
  20. Transavia Group
  21. Eurowings Group
  22. Volaris
  23. WestJet Group
  24. GOL
  25. SKY Airline Chile

* flydubai se ubuduće tretira kao full-service aviokompanija i biće rangirana u toj kategoriji.

Govoreći o low-cost listi, Petersen naglašava da je Spring Airlines China prva kineska aviokompanija ikada uvrštena u rang-liste AirlineRatingsa, dok je airBaltic napravio snažan skok u Top 10. HK Express je drugo uzastopno osvojio prvo mjesto, zahvaljujući modernoj floti, izuzetno niskoj stopi incidenata i gotovo savršenom bezbednosnom auditu.

Koliko je avijacija danas generalno bezbedna?

Važna napomena iz izvještaja je da su sve aviokompanije na listi imale incidente u posljednje dvije godine – od udara repom pri sletanju do gašenja motora ili manjih požara u kabini. Ipak, stvarna stopa incidenata po letu kreće se između 0,002 i 0,09, što se smatra izuzetnim rezultatom za industriju.

Zaključak AirlineRatingsa je jasan: u savremenoj avijaciji, gdje su ozbiljni incidenti retki, bezbednost se više ne meri pojedinačnim događajima, već doslednošću, kulturom bezbjednosti, prilagodljivošću i kvalitetnim upravljanjem rizicima kroz milione letova godišnje.

Izvor: Investitor.me

Foto: Pixabay

17. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Jedna od najboljih godina u istoriji merenja kvaliteta vazduha u Beču

by bifadmin 17. јануар 2026.

Prva preliminarna analiza celokupne prethodne godine, koju je sprovela Bečka mreža za merenje kvaliteta vazduha, pokazuje da je kvalitet vazduha u Beču 2025. ponovo dostigao veoma visok nivo ostvaren poslednjih godina, i bio čak i bolji. Zakonski propisane granične vrednosti poštovane su 2025. godine na svim mernim stanicama.

„U poslednjih 15 godina postigli smo izuzetno mnogo u zaštiti vazduha zahvaljujući merama na nivou EU, države i lokalnom nivou. Kroz snažne mere zaštite klime i cilj da Beč do 2040. godine postane CO₂-neutralan, dodatno ćemo unaprediti kvalitet vazduha u gradu“, rekao je član Gradskog veća zadužen za klimatska pitanja Jirgen Černohorski.

Sveukupno gledano, 2025. godina bila je jedna od najboljih u istoriji merenja kvaliteta vazduha u Beču. Nakon što je prvo tromesečje 2025. bilo obeleženo nepovoljnim meteorološkim uslovima sa relativno višim vrednostima PM-čestica, veći deo godine doneo je bolji vazduh nego prethodna 2024. godina.

Ukupno je 2025. godine samo jednog dana zabeležena dnevna srednja vrednost iznad 50 mikrograma po kubnom metru, a na devet od trinaest mernih stanica za PM-čestice nije zabeležen nijedan dan iznad te vrednosti. U Austriji je dozvoljeno najviše 25 dana godišnje sa vrednostima iznad 50 µg/m³ kao dnevni prosek.

Još 2019. godine prvi put su na svim mernim stanicama poštovani EU granični nivoi za sve štetne materije u vazduhu. Pre 15 godina to je delovalo potpuno nedostižno. Prva godina pandemije korone (2020) dodatno je ubrzala opadajući trend, između ostalog zbog lokdauna koji su doveli do znatno manjeg obima saobraćaja. Tako su 2020. godine prvi put ispoštovani i svi austrijski granični nivoi, koji su delimično stroži od onih u EU. Narednih godina nastavljen je veoma dobar nivo.

Štetne materije su 2025. godine merene na 13 stanica u Beču u kategorijama PM10 i PM2,5. Izmerene vrednosti su znatno ispod graničnih nivoa. Godišnji prosek za PM10 na 12 stalnih mernih stanica kretao se u rasponu od 13 do 16 µg/m³ (granična vrednost: 40 µg/m³). Godine 2024. iznosio je od 13 do 17 µg/m³.

Štetna materija azot-dioksid (NO₂) merena je 2025. godine na 16 mernih stanica, kao i na posebnoj lokaciji Nojbaugirtel (Neubaugürtel), na jednom od najopterećenijih saobraćajnih delova Bečkog pojasa. Na gotovo svim mernim mestima zabeležene su najniže vrednosti NO₂ u istoriji merenja. Na svih 16 mernih stanica u Beču, kao i na posebnoj lokaciji Nojbaugirtel, izmerene vrednosti bile su ispod graničnih.

Beč sprovodi čitav niz mera za smanjenje opterećenja vazduha štetnim materijama. To uključuje širenje mreže javnog prevoza, godišnju kartu za gradski prevoz u visini od 365 evra, upravljanje parking prostorom, kontinuirani razvoj biciklističke infrastrukture, upotrebu vozila sa niskim emisijama štetnih gasova, podsticanje e-mobilnosti i razvoj grada prilagođenog pešacima. Takođe, termička sanacija stambenih zgrada, ekološki prihvatljiva gradilišta i proširenje korišćenja daljinskog grejanja predstavljaju aktivan doprinos kvalitetu vazduha.

Foto: Regina-Hugli

17. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Amerikanci se hvale cenom koju su postigli za venecuelansku naftu

by bifadmin 16. јануар 2026.

Priča o Venecueli ne prestaje da intrigira javnost, a kako i ne bi kada se SAD sada hvale da bolje prodaju naftu nego što je ta zemlja činila sama. A Venecuela u tome nije bila preterano uspešna upravo zato što joj je Amerika uvela sankcije.

Ali krenimo od početka. Naime, posle zarobljavanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, Amerikanci su počeli da prodaju venecuelansku naftu na svetskom tržištu, što nije jednostavno objasniti ali zapravo je stvar u tome da SAD radije poštuju svoje zakone nego međunarodno pravo.

Dakle, oni su u ovoj priči neka vrsta dominantnog i pretećeg posrednika. Navedeni posrednik je upravo počeo da se hvali da je u trgovanju naftom uspešniji nego onaj kome ta nafta pripada. Naime, američko ministarstvo energetike je objavilo da su SAD osigurale 30% veću cenu za venecuelansku sirovu naftu od one po kojoj je trgovano pre samo tri nedelje.

Tako su prodali prvi kontigent tuđe nafte za 500 miliona dolara i naravno odmah to objavili u medijima. Narednu tranšu trebalo bi da dobiju u količini između 30 miliona i 50 miliona barela i nju će takođe prodavati umesto Venecuele jer je to jedan od načina da latinoamerička zemlja zaobiđe američke sankcije. Da, one sankcije zbog kojih je imala problema sa prodajom nafte.

Ako vas je ovo zbunilo sačekajte tek da čujete obećanje američkih zvaničnika da će prihode od prodaje venecuelanske nafte kontrolisati samo oni jer to je jedini način da korist od prodaje imaju i Venecuela i Amerika. Iako Venceueli posrednik ne bi ni bio potreban da nema sankcija SAD.

Foto: Maksym Yemelyanov, Depositphotos

16. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Generacija koja ne pije skupo košta industriju alkohola

by bifadmin 16. јануар 2026.

U poslednje četiri godine pivare, vinske i destilerske kompanije u svetu izgubile su oko 830 milijardi dolara tržišne vrednosti.

To nije isto što i direktan pad prihoda, ali jeste jasna poruka tržišta: navike potrošača se menjaju brže nego što je alkoholna industrija očekivala – a Generacija Z je u centru tog preokreta.

Kako piše portal BizLife, ta generacija okrenuta je zdravom životu i generalno je manje poročna od svih ranijih generacija. Tako je na primer broj Amerikanaca koji kažu da konzumiraju alkohol pao na 54%, što je najniži nivo u Gallupovom praćenju. Taj pad predvode ljudi uzrasta 18-34 godina, među kojima manje od polovine konzumira alkohol, što ranije nije bio slučaj zato što su mladi najviše izlazili i provodili se.

Sličan signal stiže i iz Evrope. Reuters prenosi rezultate Circana istraživanja prema kojima 71% evropskih potrošača kaže da kupuje ili konzumira manje alkohola, dok je „gotovo svaki četvrti” u grupi 25-35 godina potpuno izbacio alkohol. U isto vreme, bezalkoholna pića već čine skoro 60% prodaje u evropskom tržištu pića vrednom 166 milijardi evra, uz rast bezalkoholnog segmenta i pad alkoholnog. Za industriju je to ozbiljan znak da je deo potražnje trajno prešao na alternative.

Zašto Gen Z usporava sa alkoholom?

Najčešće se pominju zdravlje i dugoročni rizici, ali i praktični razlozi: san, produktivnost i novac. Euromonitor, recimo, beleži da 53% onih koji povremeno piju aktivno pokušava da smanji unos alkohola, a kao motive navodi „da se osećaju zdravije”, izbegavanje dugoročnih rizika i štednju. Uz to, podaci NielsenIQ ukazuju da je među Gen Z (21+) i dalje značajan udeo onih koji nikada nisu probali alkohol (45%), što potvrđuje da deo generacije uopšte ne ulazi u klasičan „ritam” konzumacije.

Važno je, ipak, dodati nijansu: Gen Z nije monolitna „sober” generacija. IWSR u svojim analizama ukazuje da se interesovanje i ponašanje menjaju po tržištima i periodima, pa se u nekim zemljama beleži i ponovno „uključivanje” u kategoriju. To industriji, međutim, ne rešava ključni problem: čak i kada piju, mlađi češće biraju manje količine, više kvaliteta i više „situaciono” (npr. društveni događaji), umesto rutinske potrošnje.

Zato proizvođači alkoholnih pića ubrzano menjaju strategiju i počinju da proizvode bezalkoholna piva, vina i slično ili napitke sa nižim procentom alkohola.

Sve zajedno liči na jednu od najvećih demografskih promena potrošačkog ponašanja u skorijoj istoriji: ne radi se samo o tome da Gen Z „manje pije”, već da redefiniše šta znači izaći, proslaviti i „počastiti se”, a to je promena na koju se tržište alkohola tek privikava.

Izvor: BizLife

Foto: Yummymoon, Pixabay

16. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Studija pokazuje neiskorišćen solarni potencijal krovova u EU

by bifadmin 16. јануар 2026.
U Evropskoj uniji postoji ogroman neiskorišćen potencijal za proizvodnju električne energije fotonaponskim – solarnim panelima na krovovima, koji bi mogli da pokriju više od polovine potrošnje u gotovo svim zemaljama članicama, pokazuje nova studija.
Istraživači su na osnovu satelitskih snimaka analizirali veličinu i funkciju 271 milion objekata i procenili da je ukupna površina krovova oko 37.370 kvadratnih kilometara, piše agencija Beta.
Od toga je 10.000 kvadratnih kilometara pogodno za korišćenje solarne energije, sa potencijalnim kapacitetom od 2,3 teravata i proizvodnjom od 2.750 teravat-sati godišnje sa sadašnjom fotonaponskom tehnologijom.
Utvrđeno je da većina država EU, osim Kipra, Finske i Švedske, pomoću fotonaponskih panela na krovovima može da proizvede više od 50 odsto svoje potražnje za električnom energijom kolika je bila 2024.
Najveći potencijal postoji u Francuskoj i Nemačkoj, gde bi na taj način moglo da bude podmireno 80 odsto trenutne potrebe za energijom, navodi se u studiji objavljenoj ove sedmice u naučnom časopisu Nature, koju je sproveo Zajednički istraživački centar (JRC) Evropske komisije.
Grčka, Mađarska i Rumunija bi mogle da proizvode više energije nego što trenutno troše, prenosi EUObserver.
Na osnovu njihovih proračuna, gotovo sve države članice EU imaju potencijal da generišu po 40 gigavata solarne energije.
Ukupan kapacitet solarnih elektrana u EU je prošle godine bio 406 gigavata, a cilj Unije je da do 2030. godine ima najmanje 700 gigavata solarne energije.
Prema podacima Eurostata, solarna energija je u junu 2025. bila glavni izvor električne energije u EU, sa 22 odsto udela u ukupnoj proizvodnji struje.
Međutim, istraživači su istakli da su do danas na samo 10 odsto evropskih krovova instalirani solarni sistemi.
Prema njihovim procenama, čak bi i samo delimično korišćenje solarnog potencijala krovova moglo značajno da doprinese ispunjavanju zahteva politike obnovljivih izvora energije i cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Izvor: Beta
Foto: Hans, Pixabay
16. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nezavisna procena svrstala Kaspersky na vrh po transparentnosti i odgovornosti

by bifadmin 16. јануар 2026.
Kompanija Kaspersky je objavila novu belu knjigu pod nazivom „Zaštita povrh detekcije: Zašto poverenje i transparentnost odlučuju o budućnosti vaše sajber bezbednosti“, zasnovanu na nezavisnoj proceni transparentnosti i odgovornosti 14 vodećih dobavljača sajber bezbednosnih rešenja[1]. Među ocenjivanim dobavljačima, Kaspersky se izdvojio kao jedan od najtransparentnijih, dosledno prevazilazeći industrijske standarde u oblastima upravljanja podacima, poverenja u lanac snabdevanja i mogućnostima verifikacije od strane korisnika.

Nezavisna studija „Pregled transparentnosti i odgovornosti u sajber bezbednosti“, na kojoj se zasniva nova bela knjiga kompanije Kaspersky, naručena je od strane Privredne komore Tirola (WKO), a sproveli su je MCI | The Entrepreneurial School® i pravni stručnjaci, u saradnji sa organizacijom AV-Comparatives. Istraživanje je ocenjivalo dobavljače prema širokom spektru kriterijuma transparentnosti i odgovornosti. Nalazi su pokazali  da, iako je osnovna usklađenost sa propisima široko rasprostranjena, mnoge proverljive prakse koje grade poverenje i dalje ostaju retkost u industriji.

Od ukupno 14 ocenjenih dobavljača, Kaspersky je jedan od tri koji svojim korisnicima omogućavaju pristup centrima za transparentnost, u kojima se mogu nezavisno pregledati izvorni kod, prakse obrade podataka i procesi ažuriranja. Među njima, Kaspersky se izdvaja najširim obimom ponude u okviru Centara za transparentnost, koji uključuje i analizu pravila za detekciju pretnji, kao i verifikacionu proveru kojom se potvrđuje da se izgradnje softvera podudaraju sa javno objavljenim verzijama. U okviru svoje Globalne inicijative za transparentnost, Kaspersky je otvorio više od 10 ovakvih objekata širom sveta, nudeći različite modele revizije za korporativne i državne aktere.

Kaspersky se takođe nalazi među samo tri dobavljača koji obezbeđuju pristup Softverskom spisku materijala (Software Bill of Materials – SBOM), kao i među svega četiri kompanije koje redovno objavljuju izveštaje o transparentnosti u vezi sa zahtevima organa za sprovođenje zakona i državnih institucija. Ovi nalazi ukazuju na značajan jaz između deklarisanih obaveza i stvarne, praktične odgovornosti u okviru industrije.

 Foto: Pixabay

 

16. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Fondacija Studenica dodelila je 40 stipendija izuzetnim srpskim studentima za školsku 2025/2026 godinu

by bifadmin 16. јануар 2026.

Fondacija Studenica dodelila je 40 stipendija studentima koji su postigli zapažene akademske uspehe tokom prethodne godine, ističući se visokim prosekom ocena, nagradama na domaćim i međunarodnim takmičenjima i učešćem u kredibilnim stručnim i naučnim projektima.

Oni su nada i budućnost Srbije, i preko tri decenije dobijaju stipendije koje im pomažu da razviju svoje talente i usavrše znanje. To su najbolji među najboljima, a Fondacija Studenica im pruža podršku da ostvare svoje snove.

Svečano potpisivanje ugovora organizovano je u četvrtak, 15. januara u prostorijama Fondacije u Krunskoj ulici broj 89 u Beogradu.
U nastojanju da se osnaži ugled časne i izuzetno važne profesije učitelja i nastavnika, 14 stipendija dodeljeno je studentima koji su se opredelili za ta plemenita zanimanja.

Kao i ranijih godina, stipendije su dobili studenti iz svih delova Srbije uključujući Kosovo i Metohiju kao i mladi koji dolaze iz Republike Srpske.

Spisak dobitnika može se videti na sajtu Fondacije
https://sr.studenica.org/rezultati-konkursa-20252026.html

Među stipendistima su studenti sa društvenih, humanističkih, prirodno-matematičkih, biomedicinskih i tehničkih fakulteta, kao i sa umetničkih akademija.

Preko 550 prijava je ove godine stiglo na konkurs i bilo je izuzetno teško, među mnogo talentovanih, vrednih, ambicioznih i društveno angažovanih studenata koji imaju i izraženu potrebu za finansijskom pomoći, izabrati četrdeset. Zato je važno da se u prikupljanje sredstava za stipendijski fond uključi što više onih koji prepoznaju značaj ulaganja u obrazovanje, kao preduslov napretka društva u celini. Godišnja stipendija za tekuću akademsku godinu iznosi 200.000,00 dinara.

Fondaciju Studenica 1993. godine osnovala je srpska dijaspora u Americi na čelu sa Miroslavom Majklom Đorđevićem, njenim doživotnim predsednikom koji je smatrao da ulaganje u obrazovanje, nauku i školstvo osigurava budućnost i prosperitet srpskog naroda. Od svog osnivanja Fondacija je stipendirala preko dve hiljade mladih svih obrazovnih profila, od kojih su mnogi danas lideri naučnog, poslovnog, javnog i političkog života Srbije, regiona i sveta.

Foto: Studenica

16. јануар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Eksperiment: Šta su beskućnici uradili sa 10.000 evra koju su dobili od države
  • Predlog EU : Ograničavanje stranih investicija na 49% u strateškim sektorima
  • Hoće li i kako banke odobravati kredite za nekretnine upisane po „zakonu o legalizaciji“
  • Da li je bolje koristiti svinjsku mast ili ulje prilikom pripreme jela
  • Stav prosečnog srpskog preduzetnika prema ulaganju na berzi

Архиве

  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit