NAJNOVIJE
Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za...
Alternativnim investicionim fondovima uvode se nova pravila za poslovanje
Japanski astronomi pokrenuli organizaciju posvećenu potrazi za vanzemljskim životom
EPS je najveći pojedinačni akcionar Politike
Da li je za poslovni sajt bolje da bude...
Vrednost nekretnina obara rekorde
Velika smena kapitala: Kako investiraju milenijalci
Grčka suspenduje EES sistem od 1. juna do 30....
EU uvodi limit na keš kupovine, ograničenje do 10.000...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada

by bifadmin 23. април 2026.
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%. Validni korisnički nalozi (valid accounts) čine 25,4%. Ovi uvidi potiču iz najnovijeg globalnog izveštaja kompanije Kaspersky Security Services.

Izveštaj „Anatomija sajber sveta“ predstavlja detaljnu globalnu analizu zasnovanu na podacima o incidentima prikupljenim tokom 2025. godine iz servisa Kaspersky Managed Detection and Response (MDR), Kaspersky Incident Response, Kaspersky Compromise Assessment i Kaspersky SOC Consulting. Izveštaj ističe najčešće taktike, tehnike i alate napadača, kao i specifičnosti detektovanih incidenata i njihovu raspodelu po regionima i industrijama.

Prema podacima iz Kaspersky Incident Response, tri vodeća inicijalna vektora napada ostala su relativno stabilna tokom poslednjih sedam godina i nisu se značajno promenila. Validni nalozi i eksploatacije ranjivosti u javno dostupnim aplikacijama dosledno predstavljaju najčešće ulazne tačke. Treće mesto se povremeno menjalo: zlonamerne imejl poruke, nekada čest inicijalni vektor, zamenili su poverljivi odnosi, koji su se prvi put pojavili 2021. godine i ušli u TOP-3 tokom 2023. godine. Do 2025. godine raspodela glavnih vektora izgledala je ovako:

Ovi vektori napada često su međusobno povezani unutar istog lanca napada. Na primer, organizacije kompromitovane putem poverljivih odnosa često su prethodno kompromitovane eksploatacijom ranjivosti u javno dostupnim aplikacijama. Nedavni slučajevi pokazuju da napadači ciljaju pružaoce usluga ili IT integratore kako bi zatim pristupili njihovim klijentima. Problem dodatno otežava činjenica da mnogi manji pružaoci usluga nemaju adekvatnu ekspertizu i resurse u oblasti sajber bezbednosti. Kako oni često upravljaju računovodstvenim softverom ili veb-sajtovima, kompromitacija takvih kompanija može dovesti do kompromitacije sistema njihovih klijenata putem zloupotrebe daljinskog pristupa.
Kada se analiziraju istraženi napadi prema trajanju i uticaju, podaci pokazuju da je većina (50,9%) bila brze prirode (rapid attacks), obično kraća od jednog dana, i najčešće je rezultirala enkripcijom fajlova. Značajan deo (33%) činili su dugotrajni napadi, sa prosečnim trajanjem od 108 sati, tokom kojih su napadači, pored enkripcije podataka, instalirali mehanizme postojanosti, kompromitovali Active Directory i izazvali curenje podataka. Preostalih 16,1% pokazalo je hibridni obrazac (hybrid pattern): u početku su delovali kao brzi napadi, ali su uključivali značajno kašnjenje između inicijalne kompromitacije i naknadnih zlonamernih aktivnosti, produžavajući ukupno trajanje na gotovo 19 dana.
Foto: sdecoret, Depositphotos
23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nestlé objavio finansijske rezultate za prvi kvartal 2026: nastavak rasta u većini zona i kategorija

by bifadmin 23. април 2026.

Kompanija Nestlé, vodeća svetska kompanija u industriji hrane i pića, objavila je finansijske rezultate za prvi kvartal 2026. godine:

·       Organski rast iznosio je 3,5 odsto, uz realan unutrašnji rast (RIG) od 1,2 odsto i rast cena od 2,3 odsto.

·       RIG je bio pozitivan u svim zonama i svim kategorijama, izuzev formule za odojčad u okviru kategorije dečije hrane.

·       Po kategorijama, rast je predvodila kategorija kafe. RIG je takođe ojačao u kategoriji hrane i grickalica, predvođen konditorskim proizvodima.

·       Ukupan efekat povlačenja formule za odojčad bio je oko –90 bps na organski rast i realan unutrašnji rast u prvom kvartalu 2026. Dostupnost proizvoda je vraćena na normalan nivo.

·       Nakon dobrog prvog kvartala, ali imajući u vidu povećanu geopolitičku neizvesnost i makroekonomske rizike, prognoze za 2026. godinu ostaju nepromenjene, uz očekivani organski rast u rasponu od 3 do 4 odsto i ubrzanje realnog unutrašnjeg rasta u odnosu na 2025. Očekuje se da slobodan novčani tok premaši 9 milijardi švajcarskih franaka.

Povodom ovih rezultata, Philipp Navratil, izvršni direktor kompanije Nestlé, izjavio je:

„Rezultati u prvom kvartalu pokazuju da naša strategija rasta zasnovana na realnom unutrašnjem rastu daje rezultate. Ostvarili smo snažne rezultate u većini zona i kategorija, posebno u kategorijama kafe, hrane i grickalica. Rast na tržištima u razvoju se posebno ističe, dok su Evropa i SAD pokazale stabilnost u izazovnom okruženju. Nastavljamo sa realizacijom strategije kako bismo dodatno ojačali Nestlé.“

Nestlé Srbija

Prvi kvartal 2026. godine u Srbiji obeležio je snažan dvocifren rast, uz doprinos gotovo svih kategorija, posebno kafe, konditorskog asortimana i hrane za kućne ljubimce.

„U ovu godinu krenuli smo snažno, sigurni u naše planove i prognoze, što je dovelo do toga da u prvom kvartalu zabeležimo jak dvocifreni rast. Ponosna sam na svoj tim, a ovim rezultatima doprinele su gotovo sve naše kategorije, predvođene kafom, konditorskim asortimanom, kao i hranom za kućne ljubimce. Kao i uvek, pažljivo smo pratili potrebe naših potrošača, a inovativni proizvodi koje smo uveli u portfolio, poput C Air Fryer i KitKat Formula 1, naišli su na odlične reakcije i potražnju u trgovinskim lancima.

U prvoj četvrtini godine ostvarili smo i druge važne ciljeve. Nastavili smo kampanju Zajedno pčelama na dar, sproveli sadnju medonosnog drveća i postavili prve hotele za oprašivače u poljoprivrednim školama širom Srbije. Juniorskom fudbalskom klubu iz Vranjske Banje donirali smo novu sportsku opremu, a kroz donacije od oko 20 tona Nestlé proizvoda ostali smo posvećeni podršci zajednici i ugroženim grupama u zemlji i regionu. Posebno nas raduje priznanje Crvenog krsta Vojvodine za dugogodišnju saradnju i podršku najugroženijima.

Ovo je ujedno i godina u kojoj naš školski program Zdravo rastimo obeležava 15 godina postojanja, a do sada je kroz edukaciju prošlo više od 350.000 dece iz osnovnih škola širom Srbije“, izjavila je Marjana Davidović, generalna direktorka kompanije Nestlé za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.

Prodaja na nivou Grupe

U prvom kvartalu, ukupna prodaja iznosila je 21,3 milijarde švajcarskih franaka, što predstavlja pad od 5,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kretanja deviznih kurseva imala su negativan uticaj od 9,3 odsto.

Na nivou Grupe, sve zone i globalne poslovne jedinice ostvarile su pozitivan organski rast i realan unutrašnji rast. Po kategorijama, najviše je doprinela kafa, uz organski rast od 9,3 odsto.

Gledano po kanalima, organski rast maloprodaje iznosio je 3,5 odsto, dok je out-of-home kanal porastao za 3,9 odsto. Prodaja putem e-trgovine zabeležila je organski rast za 15,4 odsto i sada čini 21,5 odsto ukupne prodaje Grupe

Zona Evropa

Rast u Zoni Evropa zabeležen je na svim tržištima, a predvođen je kategorijama kafe i hrane za kućne ljubimce. Rezultati su ostvareni zahvaljujući prioritetizaciji resursa, povećanoj marketinškoj podršci i disciplinovanoj realizaciji, uz istovremeni nastavak transformacije poslovanja. Organski rast iznosio je 3,9 odsto, uz realni unutrašnji rast (RIG) od 1,1 odsto i rast cena od 2,8 odsto.

Prognoza za 2026. godinu

Na osnovu ostvarenih rezultata u prvom kvartalu, ali uzimajući u obzir i povećanu geopolitičku neizvesnost i makroekonomske izazove, Nestlé zadržava smernice za 2026. godinu. Očekuje se organski rast u rasponu od 3 do 4 odsto, uz ubrzanje realnog unutrašnjeg rasta u odnosu na prethodnu godinu. Očekuje se da slobodni novčani tok premaši 9 milijardi švajcarskih franaka.

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kaumy SEE pokreće distribuciju budućnosti: Inovativna platforma koja postavlja nove standarde u FMCG sektoru regiona

by bifadmin 23. април 2026.

U beogradskom Sava Centru održana je Kaumy SEE Sales konferencija „Distribucija koja pomera granice“. Na događaj je zvanično predstavljana kompanija Kaumy SEE, inovativna platforma koja postavlja nove standarde u trgovini i distribuciji, označavajući prekretnicu u načinu na koji se brendovi distribuiraju i pozicioniraju na tržištu Srbije.

Kaumy SEE je distributivna platforma sa sedištem u Zrenjaninu, nastala kao rezultat strateškog partnerstva domaćeg lidera hemijske industrije, kompanije Beohemija, i globalnog logističkog giganta JUSDA Europe. Kao članica CE Industries grupacije, kompanija integriše decenijsko poznavanje lokalnog tržišta sa najsavremenijim tehnološkim rešenjima za automatizaciju i upravljanje lancima snabdevanja. Kaumy SEE nije samo distributer – to je pouzdan partner koji povezuje proizvođače, maloprodajne lance i krajnje tržište kroz jasno definisane procese, pouzdanu logistiku i profesionalnu komunikaciju. Kompanija upravlja distribucijom brendova Duel, Spin, Selection i Pompa.

Strateški značaj ovog modela potvrdio je Roman Kratochvil, CE Industries Business partner i CEO Beohemija, ističući da je novi distributivni model deo šire transformacije Beohemije: „Uvođenje kompanije Kaumy SEE kao distributivne platforme omogućava nam bolju koordinaciju, jasniju podelu odgovornosti i optimizaciju celokupnog lanca vrednosti. Ova platforma, podržana logističkom snagom kompanije JUSDA Europe, osigurava da naša modernizacija proizvodnje u Zrenjaninu bude praćena podjednako savremenim pristupom tržištu. Za naše partnere to znači sigurnost – dobijaju sistem koji je snažniji i moderniji, ali sa ljudima kojima već godinama veruju.“

Ivan Janićijević, CEO Kaumy SEE, koji je na tu funkciju prešao sa pozicije komercijalnog direktora Beohemije, naglasio je da pripadnost obe kompanije CE Industries grupaciji osigurava visok nivo usklađenosti ciljeva i standarda: „Naš zadatak je da obezbedimo stabilnu, efikasnu i predvidivu dostupnost brendova Beohemije, uz dodatni fokus na razvoj kanala prodaje i jačanje odnosa sa ključnim partnerima. Kaumy SEE ima ulogu distributivne platforme koja objedinjuje znanje o lokalnim tržištima i snažnu operativnu infrastrukturu, omogućavajući potpunu pouzdanost puta proizvoda od fabrike do korpe potrošača.“

Na svečanom otvaranju konferencije, zvanicama su se takođe obratili i Jan Bondy, Nj.E. Ambasador Republike Češke, Dragan Stevanović, sekretar Privredne komore Srbije (PKS) i Petr Škoda, CEO JUSDA Europe. Konferencija je bila prilika i za uvid u nove investicije u automatizaciju, kao i diskusiju o uticaju platforme na stabilnost lanaca snabdevanja i modernizaciju retail sektora u Srbiji i šire.

Autor fotografija  Milan Petković

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Aman unapređuje poslovanje posle akvizicije DIS-a i jača maloprodajnu mrežu

by bifadmin 23. април 2026.

Domaći trgovinski lanac Aman iz Beograda nedavno je akvizicijom kompanije PTP DIS iz Krnjeva, postao vlasnik brenda DIS. Sinergija Aman-a i DIS-a doneće spoj najboljih praksi obe kompanije, dok DIS produžava da posluje kao zaseban brend, uz dodatno jačanje identiteta.

Aman nastavlja sa unapređenjem poslovanja, ulaganjima i modernizacijom maloprodajnih objekata oba brenda, koji su poznati kao pouzdano mesto kupovine. Kontinuitet brige o kupcima ostaje jedan od ključnih prioriteta. Akvizicija neće uticati na rast cena proizvoda, dok bi sinergija Aman-a i DIS-a mogla da omogući dodatne benefite i povoljnije uslove za kupce.

U sektoru trgovine ulaganja su sastavni deo svakodnevnog poslovanja, i Aman će i ubuduće pažljivo pratiti tržišne prilike i nastaviti da donosi odluke koje doprinose dugoročnom rastu i razvoju, sa ciljem da svojim kupcima ostane prvi izbor u kupovini i postane još bolji „Dobar komšija“.

„Od osnivanja, Aman posluje vođen idejom da bude ,,Dobar komšija“ i pouzdan oslonac potrošačima u svakodnevnoj kupovini. Kroz kontinuirano unapređenje poslovanja i devet uspešnih akvizicija, već više od 30 godina gradimo poseban odnos i poverenje sa kupcima širom Srbije, i postajemo sve bliži svakom komšiji. Akvizicija kompanije DIS predstavlja prirodan nastavak takve strategije i verujemo da ćemo sa ovim poslovnim potezom značajno unaprediti oba brenda. Kupci Aman-a i DIS-a će i dalje odlaziti u DIS kao i do sada, jer nećemo menjati logotip brenda koji je stekao poverenje“, ističe Sara Khalil, direktor marketinga kompanije Aman doo.

Posebna vrednost udruživanja poslovanja dva domaća trgovinska lanca ogleda se u ukrštanju različitih poslovnih kultura, koje donosi brojne koristi kroz objedinjavanje znanja, iskustva i najboljih poslovnih praksi, uz dalje jačanje poverenja kupaca. Sinergija različitih organizacionih pristupa omogućiće novu efikasnost i kvalitet u korist potrošača, zaposlenih, kao i partnera.

„Period koji je za nama obeležen je specifičnim tržišnim okolnostima, uključujući regulatorna ograničenja koja su uticala na čitav sektor trgovine. Uprkos tome, Aman dosledno sledi dugoročnu strategiju razvoja i ostajemo posvećeni svojim kupcima i široj društvenoj zajednici, a zaposleni su ključ uspeha naše kompanije“, zaključuje Khalil.

Foto: Aman

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Kako uspešno primeniti veštačku inteligenciju u kompaniji

by bifadmin 23. април 2026.

Da li je veštačka inteligencija podrška u poslovanju, ili pretnja koja će mnoge radnike ostaviti bez posla? Pravi odgovor leži u razumevanju ove tehnologije, tvrdi Maja Bilić iz kompanije Gugl Klaud. Ona je na ovogodišnjem DIDS-u detaljno objasnila šta su koraci za uspešnu primenu AI u kompaniji, koji će ohrabriti zaposlene da im veštačka inteligencija nije neprijatelj već saveznik.

Ljudi širom sveta već godinama besplatno koriste različite AI alate, među kojima najveće interesovanje privlače četbotovi. Oni se zasnivaju na velikim jezičkim modelima (LLM), koji na zahtev ljudi pretražuju internet i nude im odgovore na razna pitanja.

„U suštini, to su mašine koje uče od ljudi i zato bi trebalo da veštačku inteligenciju koristimo odgovorno”, istakla je Maja Bilić na panelu „Upotreba veštačke inteligencije u svakodnevici – hajp ili realnost”. Bilić obavlja funkciju višeg produkt menadžera u kompaniji Gugl Klaud, koja se bavi razvojem programerskih alata, pre svega za upotrebu generativne veštačke inteligencije.

„Generativna veštačka inteligencija se ne koristi samo u programiranju. Upotrebljavaju je mnogi – od mog oca kada traži savet kako da skuva neko jelo, do astrofizičara kada utvrđuju oblike nebeskih tela. Koriste je i oni koji toga nisu svesni, na primer vozači kojima Gugl mape traže najbolje rute”, navodi Bilić.

Ona, međutim, ukazuje da uprkos masovnoj upotrebi veštačke inteligencije, razvoj ove tehnologije je još uvek u ranoj fazi. Otuda i strah ljudi da će ih veštačka inteligencija zameniti, iako je njena stvarna uloga da pomogne čoveku u bržem obavljanju određenih poslova. Ali, da bi ova tehnologija ispunila svoju svrhu, moramo pravilno da je koristimo.

Četbot ne može da čita misli šta korisnik želi

„Veliki jezički modeli su po svojoj prirodi nedeterministički, što znači da vam neće davati iste odgovore na isto pitanje”, objašnjava Bilić. Ona dodaje da čak neće dati ni zadovoljavajući odgovor ako pitanje nije dobro formulisano, odnosno ako četbotu nije dat dobar „prompt“. Prema njenom iskustvu, najčešći problemi u komunikaciji sa AI se javljaju jer ljudi misle da im četbotovi mogu čitati misli, što pokazuje i sledeći primer.

„Zamislite da je veštačka inteligencija vaš ljudski asistent i da želite da ga pošaljete po kafu. Možete mu reći samo to da vam donese ovaj napitak, ili precizirati da želite espreso iz konkretne kafeterije, sa vrlo malo mleka i pola kašičice šećera. U oba slučaja ćete dobiti kafu, ali u potonjem će to biti ona kafa koju ste zaista želeli“, navodi Bilić.

U slučaju AI, najbolju „kafu“ dobićete ako ispoštujete ceo postupak „promptovanja“. To znači da četbotu morate jasno da kažete šta konkretno želite od njega, dakle morate precizno formulisati svoje pitanje. Zatim mu treba objasniti kontekst, odnosno zašto ste mu postavili baš to pitanje.

Takođe, bilo bi poželjno da ga postavite u određenu ulogu, na primer da mu kažete da napiše vest kao novinar ili diplomski rad kao student ekonomije. Pored toga, bitno je da četbot zna kojoj publici se obraća, kao i u kojem formatu – u kratkom ili dugačkom tekstu, kroz teze, tabele ili neki drugi oblik.

„Kada se obraćamo Guglu, dovoljno je samo da nabacamo ključne reči, međutim AI ne radi tako, ona mora dobiti vrlo jasan zadatak”, naglašava Bilić.

Ljude odbija ono što ne razumeju

Osim da brže stignemo do mora, pomenuta tehnologija nam može pomoći i da svoje radne zadatke obavljamo pametnije, ali samo ukoliko imamo volju da je koristimo.

„To je trenutno najveći izazov u primeni veštačke inteligencije. Međutim, tako je bilo i kada su se pojavljivale druge tehnologije koje danas svakodnevno koristimo. Ljudi osećaju strah od inovacija, ali i stid jer ih ne razumeju dovoljno. Zato su im one odbojne. Ali, zaista nije teško steći osnovna znanja o veštačkoj inteligenciji, jer sve što vas zanima o funkcionisanju ove tehnologije možete da pitate i nju samu”, kaže Bilić za B&F.

Ona dodaje da nije moguće znati sve o veštačkoj inteligenciji, neke novine u razvoju AI promaknu čak i stručnjacima koji se njome bave. Zato je za uspešnu primenu u poslovanju najvažnije imati realna očekivanja. Ona se odnose i na veštačku inteligenciju i na zaposlene, kao i na sposobnost preduzeća da promeni svoju poslovnu kulturu postepeno i na način koji kod zaposlenih neće izazvati osećaj da im se AI nameće.

Bilić savetuje poslodavcima da ukoliko se odluče na takav korak, prvo odberu nekoliko zaposlenih koji su tehnološki entuzijasti, ali i osobe od poverenja u kompaniji. Njima treba omogućiti korišćenje raznih AI alata i dovoljno vremena da sa njima eksperimentišu. Nakon toga, oni mogu da izveste ostale kolege o svojim iskustvima sa upotrebom nove tehnologije.

Ljudi su spremniji da koriste ovakve alate kada im se na jednostavan način objasni koliko AI može da im skrati vreme koje inače provode na ponavljajućim i dosadnim poslovima.

„Tada treba započeti sa skaliranjem, ali neophodno je imati u vidu da zaposleni ne mogu ceo dan da se bave ispitivanjem nove tehnologije, jer moraju da obavljaju svoje redovne poslove. Dakle, u celom ovom procesu potrebno je zadržati i osobine koje nas čine ljudima, kao što je razumevanje“, ukazuje Bilić.

Da li je opravdan strah od gubitka poslova?

Pre nekoliko decenija, kada su ljudi počinjali da koriste internet, pisac Vilijam Gibson je rekao da je „budućnost već ovde, samo je neujednačeno raspoređena“. Ovo važi i danas, kada je reč o upotrebi veštačke inteligencije. Iako većina ljudi ima računare i pametne telefone, neki uporno odbijaju da koriste AI i tako sami sebe dovode u situaciju da gube konkurentnost na tržištu rada.

„Dešavalo se da čak i neke moje kolege u Guglu nisu želele da koriste AI alate. Vremenom su počele da uviđaju njihove prednosti i postepeno su ih prihvatili. Samo je bilo potrebno da veštačkoj inteligenciji pruže šansu“, komentariše Bilić.

U nekim slučajevima, zaposleni odbijaju da koriste veštačku inteligenciju jer se pribojavaju da će njihovi nadređeni pomisliti kako nisu sposobni da sami uspešno obave posao, pa čak namerno prave greške u kucanju kako bi dokazali da je dokument koji su poslali „isključivo njihovih ruku delo“, navodi neke od primera Bilić.

Ipak, najveći strah koji kod ljudi izaziva upotreba veštačke inteligencije je onaj da će ih AI ostaviti bez posla. Naša sagovornica smatra da su takve zebnje preterane. U realnosti, AI bi mogla od većine ljudi da preuzme deo radnih zadataka, ali ne i da „otme“ njihova radna mesta, odnosno njihov osnovni posao.

„Primera radi, ako ste frizer koji ima sopstveni salon, do sada ste pored šišanja i farbanja morali da se bavite i knjigovodstvom, marketingom i drugim poslovima, ili da za njih angažujete stručnjake. Međutim, danas AI može da vam smanji utrošak vremena i sredstava za ove aktivnosti i da vam ostavi više vremena za razmišljanje o razvoju vaše osnovne delatnosti“, tvrdi Bilić.

Podaci istraživačke kuće Alice Labs pokazuju da je dobar deo privrede svestan ovih mogućnosti. Prošle godine, skoro petina firmi u EU upotrebljavala je AI u svom poslovanju, što je veliki skok u odnosu na 2024. kada je veštačku inteligenciju koristilo tek nešto više od 6% preduzeća. Istraživanje je pokazalo da veću primenu veštačke inteligencije najviše koči to što zaposleni nemaju dovoljno znanja kako da je koriste.

Bilić je uverena da se ta prepreka može prevazići. „Kada sam završavala fakultet, obučavala sam najstarije građane kako da koriste kompjuter i iznenadila me je njihova radoznalost i spremnost da uče. To izdvaja ljudsku vrstu u odnosu na sva ostala bića na planeti. Verujem da ćemo zahvaljujući tim osobinama savladati i pravilno korišćenje veštačke inteligencije”, ne sumnja Bilić.

Marija Dukić

Biznis i finansije 244, april 2026.

Foto: Miloš Nikodijević

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Završni dan EU nedelje mogućnosti – mladi su prioritet

by bifadmin 23. април 2026.

Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva poručila je u Novom Pazaru, četvrtog dana EU nedelje mogućnosti, da za EU mladi predstavljaju prioritet i obećanje, te da je zbog toga izgrađen čitav sistem podrške zasnovan na uverenju da mladi zaslužuju alate, mobilnost i samopouzdanje da oblikuju sopstvenu budućnost.

Poslednji dan četvorodnevne kampanje posvećen je mladima, obrazovanju i sportu, a Halačeva je ocenila da je sasvim prikladno da se programi podrške namenjeni tim oblastima predstave u regionu gde živi jedna od najmlađih i najdinamičnijih populacija u zemlji.

“Programi kao što su Erasmus+, Evropski korpus solidarnosti, Regionalna kancelarija za saradnju mladih, Program CERV, Garancija za mlade, sve su to prilike koje mogu promeniti život. Obrazovanje je temelj na kome se sve zasniva. Ulaganja EU u obrazovanje, od škola i stručnog obrazovanja do univerzitetskih razmena, zajedničkih master programa i stipendija koje nude države članice EU, odražavaju duboko uverenje da znanje nema granice i svaki mladi čovek u Srbiji, bez obzira gde živi, zaslužuje pristup najboljim mogućnostima koje EU nudi”, poručila je Halačeva.

Dodala je da EU nije samo najveći donator u Srbiji, trgovinski partner i izvor stranih investicija, već i najposvećeniji partner što, kako je rekla, EU nedelja mogućnosti i dokazuje.

“Svaki fond, svaki program i svaka inicijativa koju predstavljamo ove nedelje postoji zato što EU vidi Srbiju kao buduću članicu. Budućnost Srbije je na mladima, u vašoj radoznalosti, hrabrosti i spremnosti da se povežete sa Evropom i svetom. Vi ne samo da ste korisnici EU podrške, već i graditelji snažnije, šire i dinamičnije Evropske unije. Vaš uspeh je i naš uspeh”, istakla je zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji.

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac rekao je da je održavanje EU nedelje mogućnosti u ovom gradu od velikog značaja, pre svega za mlade.

“Siguran sam da će mladi iskoristiti priliku da tokom sesija i razgovora sa učesnicima dobiju informacije o projektima, kako lično da se usavršavaju i steknu iskustvo i znanje za lični napredovanje i napredak naše zajednice. Obrazovanje je najbitnije za svakog pojedinca i lokalnu zajednicu, jer je obrazovanje osnovni preduslov za kontinuirani napredak i razvoj zajednice”, kazao je Biševac.

Dodao je da je Novi Pazar prepoznat i po sportu i osvajanju medalja na brojnim takmičenjima.

Tokom četvrtog dana EU nedelje mogućnosti zainteresovani će moći da se upoznaju sa širokom ponudom programa – od mogućnosti za studente i učenike, civilno društvo, do progama podrške za sport.

Kao jednu od glavnih govornica dana učesnici su imali priliku da čuju Loru Milutinović, istoričarku umetnosti, menadžerku Obrazovnog programa u Wikimediji Srbije, koja je, kroz konkretne primere, govorila o svom razvojnom putu oblikovanom međunarodnim obrazovanjem, od studija u Finskoj do iskustva u Francuskoj.

Učesnicima će biti dostupne i networking i speed dating zone, u kojima će moći direktno da pričaju sa predstavnicima programa i da postave pitanja koja se direktno tiču njihove pojedinačne ideje ili projekta.

EU nedelja mogućnosti dokaz je više da EU podrška omogućava organizacijama iz Srbije međunarodno povezivanje, jačanje lokalnog dijaloga i stvaranje prostora u kojem građani aktivno oblikuju društvo.

Pored Novog Pazara, EU nedelja mogućnosti održana je i u Beogradu (20. april – Biznis i inovacije i 21. aprila – Kultura i civilno društvo) i Kragujevcu (22. april – Lokalni razvoj i zelena tranzicija).

EU nedelja mogućnosti po prvi put je organizovana 2023. godine, i u dosadašnja dva izdanja privukla je na hiljade građana, preduzetnika, kulturnih radnika i brojnih drugih, koji su saznali sve ono što ih zanima na putu do moguće EU podrške ili uopšteno prilika koje pružaju Unija i države članice. Evropska unija je najveći donator, trgovinski partner i izvor stranih direktnih investicija u Republici Srbiji.

Više informacija o kampanji možete pronaći OVDE.

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Negativne cene struje stižu u Srbiju: Ko profitira, a ko plaća raču

by bifadmin 23. април 2026.
Iza naizgled paradoksalnog koncepta krije se složena realnost savremenih energetskih tržišta – prevelika ponuda električne energije iz obnovljivih izvora u određenim satima dana stvara pritisak koji gura cene ispod nule, primoravajući proizvođače da bukvalno plaćaju za to da neko preuzme njihovu struju. Za Srbiju, koja je van Evropske unije ali snažno integrisana u njena tržišta, uvođenje ovog mehanizma nije samo tehničko prilagođavanje već korak koji menja ekonomsku logiku čitavog energetskog sektora, piđe portal BizSrbija.

„Uvođenje negativnih cena, generalno, donosi sa sobom i pobednike i gubitnike. Na strani dobitnika nalaze se pre svega oni industrijski potrošači koji mogu fleksibilno da povećaju potrošnju u trenucima kada cene padnu ispod nule i koji će, doslovno, biti plaćeni za korišćenje električne energije. Na strani gubitnika, barem kratkoročno, nalaze se proizvođači iz obnovljivih izvora koji nemaju ugovor sa Elektroprivredom Srbije i koji se mogu naći u situaciji da ne samo da ne zarađuju, nego i da plaćaju penale na balansnom tržištu. Između ta dva pola proteže se čitav niz regulatornih, fiskalnih i strateških izazova – od načina na koji se tretira PDV na negativne cene, do budućnosti CBAM mehanizma i srpskog energetskog sektora u celini“, kaže Dejan Stojčevski, tehnički direktor SEEPEX, srpske berze struje.

Šta su negativne cene i zašto su dugo čekane?

Negativne cene električne energije nisu nova pojava na globalnom tržištu. U Nemačkoj, Danskoj, Belgiji i drugim zapadnoevropskim državama one se povremeno javljaju godinama, posebno tokom sunčanih ili vetrovitih vikenda kada solarne i vetroelektrane generišu više struje nego što mreža može da apsorbuje ili prenese. Mehanizam funkcioniše jednostavno: kada ponuda drastično prevazilazi potražnju, a elektrane ne mogu brzo da smanje proizvodnju, cena pada – najpre na nulu, a zatim i ispod nje.

U Srbiji se ovaj korak dugo čekao, ali nije dolazio bez razloga za odlaganje. Regulatorni okvir morao je da bude uspostavljen pre nego što bi se negativne cene mogle legalno primeniti. Ključni izazov bio je fiskalne prirode – kako tretirati negativnu cenu sa stanovišta PDV-a?

„Odgovor koji su nadležne institucije ponudile jeste da se negativna cena ne tretira kao prodaja robe – električna energija kao roba tada ima vrednost nula – već kao usluga koja se pruža onom ko preuzima energiju. Na tu uslugu se plaća PDV, a obavezu snose isključivo srpske kompanije, dok strane firme rešavaju to pitanje u skladu sa propisima zemlje u kojoj im je sedište“, objašnjava Stojčevski.

Podatak koji daje kontekst celoj situaciji jeste struktura učesnika na srpskoj berzi: od pedesetak kompanija koje trguju, svega desetak je srpskog porekla, dok je preostalih četrdesetak strane firme. To znači da mehanizam PDV-a na negativne cene, u svom punom obliku, pogađa relativno mali broj domaćih aktera, dok strane kompanije primenjuju sopstvene nacionalne propise.

Efekti negativnih cena su već tu

Srbija nije čekala formalno uvođenje negativnih cena da bi se suočila s njihovim efektima – samo što su se ti efekti manifestovali na nešto drugačiji način. Dok je na Zapadu cena padala ispod nule, na srpskom tržištu je bila ograničena na nulu kao donju granicu. Rezultat je bio sličan pritisak, ali bez adekvatnog ventila.

„Evo, sad zadnja tri dana imamo nulte cene, negde od 11 do 4 popodne. Znači, konstantno. Dok je na zapadu negativna cena“, kaže naš sagovornik, opisujući situaciju neposredno pred uvođenje novog mehanizma.

Ovaj detalj nije beznačajan. Kada su u okolnim evropskim državama cene padala ispod nule, tamošnji akteri su pokušavali da prodaju višak energije na srpsko tržište. Srpski sistem, međutim, nije im mogao da pruži odgovarajući odgovor – cena je bila zarobljena na nuli, a sistem je primenjivao proratno smanjenje svih ponuđenih količina. Proizvođači koji nisu mogli ni da isporuče energiju po nultoj ceni, ni da je skladište, ni da je brzo isključe iz mreže, završavali su na balansnom tržištu, plaćajući penale.

„Ne mogu da prodaju, ne mogu da plasiraju robu, moraju da plate penal. To ćemo, nadam se, da izbegnemo uvođenjem negativne cene, gde će malo i da se smanji pritisak sa strane, jer ako i tamo negativna cena, i ovde nemaju potrebe, jednostavno da prebacuju tu električnu energiju kod nas“, objašnjava naš sagovornik.

Uvođenje negativnih cena, dakle, nije samo domaća regulatorna odluka – to je i odgovor na pritiske koji dolaze izvana, sa integrisanog regionalnog tržišta električne energije.

Ko dobija, ko gubi?

Za industrijske potrošače koji imaju sposobnost da fleksibilno prilagođavaju svoju potrošnju, negativne cene predstavljaju direktnu finansijsku korist. U satima kada cena padne ispod nule, takav potrošač ne samo da dobija struju besplatno, nego i prima novac za svaki potrošeni kilovat. To može biti značajno za energetski intenzivne industrije – metalopreradu, hemijsku industriju, cementare – koje mogu pomeriti deo svog opterećenja na period negativnih cena.

Međutim, ovde treba biti pažljiv. Negativne cene ne javljaju se predvidljivo – one su rezultat tržišnih fluktuacija, vremenskih uslova, sezonskih varijacija. Kompanija koja želi da iskoristi ove prilike mora imati odgovarajuće znanje, prateće sisteme praćenja tržišta i operativnu fleksibilnost da brzo reaguje.

Praktično, trebalo bi da budu trgovac strujom a to nije neka realna opcija u Srbiji, pa iz SEEPEX-a onim kompanijama koje žele da stvarno imaju manje račune za električnu energiju preporučuju nešto drugo.

Kompanije koje nemaju veze sa energetskim sektorom, a koje su na dugoročnim ugovorima, tako neće biti dotaknute negativnim cenama. Dok tržišna cena osciluje od negativnih vrednosti do više hiljada evra po megavat-satu, one plaćaju ono što piše u ugovoru – ništa više, ništa manje.

„Ko žele da ide na tržište, mora da ima adekvatno znanje i da se igra sa ovakvim cenama, kad je jeftinije, kad je skuplje. Moja preporuka je nešto drugo – određeni stepen energetske samodovoljnosti. Da kompanije jednostavno sami malo ulažu, što u panele solarne, što u baterije. Kao da imaju svoju neku malu proizvodnju, da smanje zavisnost od spoljašnjih faktora“, objašnjava Stojčevski.

Za kompanije koje nemaju takvu fleksibilnost (mada je takvih zapravo malo) a imaju predvidljive potrebe za energijom, preporuka je drugačija: dugoročni ugovori po fiksnoj ceni. Kada im cena odgovara, trebaju da zaključe ugovor na što duži period i da se ne bave volatilnošću tržišta.

Paradoks zelene energije

Najteže od svega proći će oni koji su, ironično, zaslužni za nastanak negativnih cena – proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora (koji nastupaju samostalno na tržištu, bez ugovora sa EPS-om).

Solarni i vetroelektrani ne mogu lako da „ugase“ svoju proizvodnju kada vetrovito ili sunčano vreme generiše više energije nego što tržište može da apsorbuje. U satima negativnih cena, oni moraju ili da plate da neko preuzme njihovu struju, ili da se suočavaju s penalima na balansnom tržištu. Oba scenarija su finansijski nepovoljna. Neko ko je investirao u zelenu energiju, sa ambicijom da zarađuje od njene prodaje, može se naći u situaciji da gubitak postaje strukturni deo njegovog poslovnog modela.

„Najgore je iskreno za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora. Što znači, oni trebaju da daju električnu energiju, još da plate za to, što je ovako malo neobično. Ali, nažalost, to se desilo sa velikom integracijom obnovljivih izvora – ne u Srbiji, nego u Evropi“, kaže naš sagovornik.

Ovde leži suštinska protivrečnost energetske tranzicije: što više zelene energije ulazi u sistem, to su češće epizode negativnih cena, i to je teže poslovanje za same zelene energetičare koji nisu zaštićeni dugoročnim ugovorima.

EPS ima svoje adute, ali…

Elektroprivreda Srbije ima jednu prednost koju privatni proizvođači iz obnovljivih izvora nemaju – diverzifikovan proizvodni miks.

„EPS, ipak, može malo drugačije. On, ipak, može svoj proizvodni miks da miksuje, malo da smanji proizvodnju, zadrži vodu, smanji iz terma, i koriste tu električnu energiju. Tako da je to pozitivna strana“, objašnjava naš sagovornik.

Ipak, i za EPS postoje granice. U periodima izuzetno dobre hidrološke situacije – a april i maj su tradicionalno meseci viška vode i visoke hidroproizvodnje – prostor za prilagođavanje se sužava. Kada i rezervoari budu puni i solarna energija bude na svom dnevnom maksimumu, čak ni EPS ne može lako da izbegne pritisak na cene.

Tu za EPS postoji u drugo važno strateško pitanje. Industrija u Srbiji već godinama plaća cenu blisku evropskoj, s razlikom od svega par evra. Domaćinstva pak plaćaju višestruko nižu, administrativno regulisanu tarifu. Taj raskorak nije samo finansijski – on je i strateški problem, jer sprečava razvoj punokrvnog maloprodajnog tržišta, EPS-u uskraćuje sredstva za investicije, a srpskim domaćinstvima šalje pogrešan signal o stvarnoj vrednosti električne energije.

„Po mene, ako ćemo tržišnu cenu, ako hoćemo da se dovedemo u red, moramo da plaćamo punu cenu. Naravno, socijalne kategorije treba da se prepoznaju, treba da se dotiraju, da se nađe neki drugi način kako njima da se smanji cena električne energije. A po mene, svi ostali moraju da plaćaju punu cenu električne energije, ako hoćemo da elektroprivreda Srbije jednostavno se prilagodi ovim novim uslovima, i ako želimo tu zelenu tranziciju“, ističe sagovornik.

Ova reforma nije samo ekonomski neophodna – ona je preduslov za ozbiljnu energetsku tranziciju. Bez nje, EPS ostaje u finansijskom kleštima koje mu onemogućavaju izgradnju novih kapaciteta, modernizaciju starih i praćenje tempa koji zelena tranzicija zahteva.

„EPS je, objektivno, u velikom problemu. Niti imamo dovoljno para, nama je zasnovana većina proizvodnja na termoelektranama, odakle naći pare za nove elektrane, za vraćanje u funkciju postojećih, otvaranje novih, i to sve treba da završimo do 2050. godine“, naglašava sagovornik.

Rok za zatvaranje termoelektrana do 2050. godine zvuči daleko, ali u energetici nije. Izgradnja jedne hidroelektrane traje i dvadeset do trideset godina. To znači da se danas moraju donositi odluke o projektima koji će biti završeni sredinom ovog veka. A bez jasne strategije, bez finansijskih resursa i bez tržišnih signala koji bi usmeravali investicije – te odluke se ne donose.

Važnije od „cena u minusu“ – Šta ćemo sa CBAM?

Možda najvažnija strukturna promena koja je od ove godine zahvatila srpsko tržište električne energije nije vezana za negativne cene, nego za uvođenje CBAM mehanizma – Carbon Border Adjustment Mechanism, odnosno poreza na ugljenik pri uvozu iz zemalja van Evropske unije.

Do kraja prošle godine, cena električne energije u Srbiji bila je gotovo identična evropskoj – razlika je iznosila svega jedan evro po megavat-satu. Uvođenjem CBAM-a, ta razlika je naglo porasla na čak 40 evra.

Srpski izvoznici električne energije u EU sada se suočavaju sa taksom koja iznosi oko 70 evra po megavat-satu na osnovu trenutnog tehnološkog koeficijenta koji uzima u obzir celokupni ugljenični otisak srpske elektroenergetike.

„Ono što je problematično, to što taj tranzit nije rešen. Došlo je do drastičnog pada tranzita na granicama iz EU prema nama. I to je nama dovelo malo do problematične situacije čak i na Berzi, pošto nemamo dovoljnu ponudu“, ističe sagovornik.

Dobra vest jeste da se srpski koeficijent verovatno neće zadržati na sadašnjem nivou. Umesto „čistog“ ugljeničnog faktora 1.014 – koji bi značio plaćanje pune cene CO2 od oko 80 evra po megavat-satu – predviđa se primena realnog proizvodnog miksa koji Srbija ima.

„To je prepoznato u EU, pošto ipak mi nismo 100% crni, iz termoelektrana, nego će se uzeti proizvodni miks i onda je negde 0.66, što znači da ćemo plaćati negde 50–55 evra. Neće biti 80, negde 50–55 evra. Što opet, iskreno, i dalje ostaje veliki problem“, konstatuje sagovornik.

Posledice CBAM-a za srpsko tržište su višestruke. Tranzit električne energije kroz Srbiju – koji je do nedavno bio vitalna arterija regionalnog energetskog sistema – drastično je opao, jer kompanije ne žele da plaćaju taksu dvaput (pri ulasku i pri izlasku iz EU). To je direktno uticalo na likvidnost srpske berze, gde se povremeno javljaju cenovne anomalije koje odražavaju nedostatak ponude više nego stvarno stanje na tržištu.

„To nam se desilo par puta da je, recimo, cena u okolnim zemljama ide po 120 evra, kod nas se desi cena 0. Što nema rezona. Naravno, treba malo tržište i da se privikne na ove nove uslove“, navodi sagovornik.

Ako se otvori izvoz, ostajemo bez zelene struje?

CBAM je zamišljen kao mehanizam koji štiti evropski ugljenični prostor od uvoza „prljavih“ proizvoda, uključujući i struju iz zemalja koje ne primenjuju EU sistem emisijskog trgovanja. Međutim, njegova implementacija ima neočekivane posledice koje mogu delovati kontraproduktivno čak i iz perspektive klimatskih ciljeva.

Ako i kada bude precizno definisan tretman zelene energije u okviru CBAM-a – što bi srpskim solarnim i vetroelektranama omogućilo izvoz bez plaćanja ugljeničnog poreza – tržišna logika diktira da će se sva zelena energija izvesti gde su cene više.

Za Srbiju to znači da bi zelena energija bukvalno „odlazila“ iz domaćeg sistema, paradoksalno ostavljajući domaće potrošače zavisne od termoelektrana.

„Dolazi malo do paradoksalne situacije. Ako se to uvede, celokupna zelena energija, naravno koja nije sad pod ugovorom sa EPS-om, će da se izveze. Jer će da dobiju mnogo veću cenu nego što je ovde. Tako da malo taj CBAM onda gubi smisao“, upozorava sagovornik.

Ovo nije tek teorijska spekulacija – to je logična posledica tržišnih podsticaja. Rešenje ovog paradoksa ne postoji na nivou jedne zemlje; ono zahteva koordinisanu regulativu na evropskom nivou.

Volatilnost kao nova normalnost: Lekcije pet godina nereda

Niko ko prati energetsko tržište u poslednjih pet godina ne može da ostane ravnodušan pred dramatičnim cenama koje su svedočili. Pre kovid pandemije, prosečna cena električne energije u regionu kretala se oko 50–55 evra po megavat-satu, i ta vrednost je bila stabilna godinama.

Zatim je stigao kovid, zamrla je industrija, srušena je potrošnja, i cene su potonule. Potom je usledio oporavak, najavila se energetska kriza 2021–2022. godine, eskalirala je u punom intenzitetu posle ruske invazije na Ukrajinu, i cene su otišle u nebo – u pojedinim trenucima premašujući i 1.000 evra po megavat-satu na spot tržištu.

„Apsolutno ne možete ovde da se oslonite na neki duži vremenski period od neku stabilnu cenu. Recimo, tamo do pred kovid, cena je bila 50–55 evra u proseku i to 5–6 godina. I odjednom se sve to promenilo“, kaže naš sagovornik.

Ova volatilnost nije anomalija – ona je odraz strukturnih promena na globalnom energetskom tržištu. Geopolitički sukobi, klimatske promene koje menjaju obrasce padavina i vetrovitosti, ubrzana integracija obnovljivih izvora, usporavajuća potražnja za fosilnim gorivima – sve to zajedno čini predviđanje cena električne energije izuzetno teškim zadatkom.

Za preduzeća, ovo znači da strategija pasivnog čekanja i kupovine energije „kad zatreba“ nosi sve veće rizike. Dugoročni ugovori, sopstveni kapaciteti za proizvodnju energije (solarni paneli, baterijska skladišta), fleksibilnost u planiranju potrošnje – to su alati koji postaju ne luksuz, već neophodnost za ozbiljnog industrijskog igrača.

Srbija prva van EU sa negativnim cenama

U kontekstu regiona van Evropske unije, Srbija je pionir u uvođenju negativnih cena. Države Zapadnog Balkana koje aspiriraju ka evropskim integracijama moraće, pre ili kasnije, da prate isti put.

„U regionu smo prvi koji ćemo imati negativne cene. Kad govorimo o regionu, van Evropske unije. Evropska unija već ima“, napominje sagovornik.

To što Srbija prednjači nosi i odgovornost – ali i prilike. Srpska berza električne energije, kao prva u regionu sa ovim mehanizmom, može da postane referentno tržište za susedne države, privlačeći likvidnost i učesnike koji žele iskustvo s negativnim cenama pre nego što ih i njihove države matice uvedu.

Istovremeno, primena negativnih cena predstavlja i ispunjenje dela uslova za priključivanje srpskog tržišta jedinstvenom evropskom tržištu električne energije. Uniformizacija uslova – isti mehanizmi, iste procedure, isti regulatorni okviri – preduslov je za takvu integraciju.

„Ono što je veoma bitno, da bi ostale zemlje, uključujući i Srbiju, da bi se priključile tom jedinstvenom evropskom tržištu, da bi mogli da se spojimo sa drugim tržištima, mi smo dužni da primenimo takođe tu negativnu cenu, što znači mi, jednostavno, ispunjavamo da bude isti, jednostavno, uslovi“, ističe sagovornik.

Dugoročno, srpsko tržište električne energije stoji pred neizbežnom konvergencijom s evropskim. To će doneti i pozitivne i negativne efekte: veću likvidnost i bolju alokaciju resursa s jedne strane, ali i izloženost evropskim cenovnim šokovima s druge. Ključ uspeha leži u tome koliko dobro budu pripremljeni domaći akteri – kompanije, EPS, regulatori i kreatori politike.

Srbija ne može da bira da li će biti deo ovog tržišta. Može da bira jedino koliko će biti dobro pripremljena za ono što dolazi.

Izvor: BizSrbija
Foto: Pixabay
23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Pozivamo vas da budete deo budućnosti koja ispiriše

by bifadmin 23. април 2026.

Sa željom da pruži podršku fizčkim licima i organizacijama koje čine nešto dobro za svoju zajednicu, dm drogerie markt Srbija pokrenuo je inicijativu „Budućnost koja inspiriše“. Kako postati deo ove inicijative i na koji način ona može da potpomogne razvoj humantarnih projekata i ideja, objašnjava Aneta Pavlović, koordinatorka za CSR, PR i korporativne komunikacije u kompaniji dm Srbija.

Šta predstavlja inicijativa „Budućnost koja inspiriše“ i koja je glavna misija ovog projekta?

„Budućnost koja inspiriše“ je inicijativa kojom želimo da damo prostor i podršku projektima koji već danas menjaju zajednicu nabolje i oblikuju zajedničku budućnost. Verujemo da velike promene često počinju od malih, iskrenih koraka, kada pojedinci prepoznaju potrebe oko sebe i odluče da reaguju.

Naša misija je da takve inicijative prepoznamo i dodatno osnažimo, ali i da inspirišemo druge da se pokrenu. Jer kada vidimo konkretne primere dobrih dela, mnogo lakše ćemo poverovati da i sami možemo da doprinesemo promeni.

Ko sve može da se prijavi na konkurs i postoje li razlike u uslovima konkurisanja, kao i u visini novčane podrške, u zavisnosti od toga da li su kandidati fizička lica ili organizacije?

Konkurs je otvoren i za organizacije i za pojedince, jer verujemo da promene dolaze sa svih strana, i iz formalnih inicijativa, ali i iz ličnog angažovanja svih aktera.

Organizacije, udruženja i institucije mogu da prijave svoje projekte na platformi dm-buducnostkojainspirise.rs. Projekti koji budu odabrani dobijaju finansijsku podršku za svoj razvoj.

S druge strane, pojedinci mogu da prijave lično angažovanje kao što su volontiranje, pomaganje zajednici ili iniciranje dobrih promena u okruženju. Njihov doprinos je pre svega inspirativan, jer baš ti primeri pokazuju da svako od nas može da napravi promenu na bolje. Za lično angažovanje nije predviđena novčana podrška.

Konkurs je namenjen projektima iz raznih oblasti ljudskog delovanja. Koje su to oblasti?

U fokusu su projekti koji na neki način doprinose zajednici i podstiču ljude da se uključe dajući svoj doprinos. Posebno su nam važne inicijative koje povezuju, jačaju osećaj zajedništva i bliskosti, kao i one koje se zalažu za ravnopravnost, integraciju i inkluziju. Važno mesto imaju i projekti koji se bave zaštitom životne sredine i podstiču odgovorniji odnos prema prirodi, kao i sve one inicijative koje konkretnim aktivnostima donose promene u svakodnevnom životu zajednice.

Koji je rok za prijavu na konkurs, kada će biti poznati dobitnici donacija i na osnovu kojih kriterijuma će oni biti birani?

Prijave su otvorene do 31. jula 2026. godine i svi projekti koji ispunjavaju kriterijume biće postepeno predstavljani na našoj platformi, kako bi i šira javnost mogla da ih upozna, dok ćemo dobitnike donacija proglasiti u septembru 2026. godine. Odluka će biti doneta glasovima stručnog žirija, a procenjivaće se pre svega koliko je projekat relevantan za zajednicu, da li ima potencijal da uključi različite aktere i pokrene promene, kao i koliko je održiv i inspirativan.

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Zabava

Prevaranti na lažnoj putarini zaradili 700.000 evra

by bifadmin 23. април 2026.

Godinu i po dana vozači su plaćali lažnu putarinu na naplatnim stanicama koje su bile imitacija pravih. Iako zvuči kao nešto što je moglo da se desi u Srbiji, ova vest je zapravo iz Indije.

Naime, u saveznoj državi Gudžarat prevaranti su uspeli da zarade oko 700.000 evra naplaćujući ilegalnu putarinu. To im je pošlo za rukom zahvaljujući lažnoj infrastrukturi koja je savršeno imitirala prave naplatne stanice na pravom auto-putu.

Kako piše B92, prevara je išla dalje od “scenskih rekvizita” infrastrukture. Prevaranti su opravdavali postojanje naplatne stanice tvrdeći da će prihodi od putarine biti namenjeni izgradnji hramova u obližnjem mestu. To je bio argument koji je, u lokalnom kontekstu, dodatno pojačao verodostojnost operacije i mesecima sprečavao sumnje.

Prevara je na kraju otkrivena zato što je zvanični auto-put, udaljen samo nekoliko kilometara, zabeležio neobično nizak saobraćaj. To je, naravno, privuklo pažnju koncesionara. Vlasti su počele da istražuju ovu anomaliju i analiza satelitskih snimaka otkrila je u blizini postojanje neodobrene infrastrukture koja je preusmeravala veliki deo saobraćaja.

Pošto je ovo prijavljeno, indijska policija je uhapsila vlasnike zemljišta i upravnike ilegalne naplatne stanice. Oni su optuženi da su organizovali i vodili jednu od najvećih prevara povezanih sa saobraćajem poslednjih godina.

Izvor: B92

Foto: Tomwieden, Pixabay

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Šta Srbija čita danas: knjige o ličnom razvoju, emocijama i klasici na vrhu liste

by bifadmin 23. април 2026.

Iako se često čuje da se danas čita manje nego ranije, podaci pokazuju drugačiji trend,  interesovanje za knjige poslednjih godina ponovo raste, posebno među mlađim generacijama koje sve češće pronalaze vreme za čitanje kao oblik odmora i brige o sebi. Danas, 23. aprila, kada se obeležava Svetski dan knjige, dodatno se ističe značaj čitanja u savremenom društvu, a istraživanja pokazuju da interesovanje za knjige poslednjih godina ne opada.

Možda je upravo zato danas lakše nego ikada da se vratimo čitanju. Knjige više nisu nešto što planiramo unapred, one su tu, na dohvat ruke, spremne za trenutak kada odlučimo da zastanemo. Dovoljno je da pomislimo na naslov koji nam se već neko vreme vrti po glavi i da ga sebi priuštimo, bez posebnog plana, bez izlaska, bez žurbe.

To potvrđuju i podaci sa Wolta, koji otkrivaju šta korisnici u Srbiji zaista naručuju kada biraju knjige. Na samom vrhu su naslovi iz oblasti ličnog razvoja i mentalnog zdravlja, što jasno govori o potrebi da se napravi distanca od svakodnevice i uspostavi bolji odnos sa sobom. Knjige poput „Sebi duguješ sve“ ili „Atomske navike“ nisu tu slučajno, one odgovaraju na pitanje kako živeti sporije, svesnije i sa više kontrole nad sopstvenim vremenom .

Odmah uz njih dolazi i snažan talas savremene beletristike, naslovi koji se čitaju zbog emocije, prepoznavanja i onog osećaja da nismo sami u onome što proživljavamo. „Sve što znam o ljubavi“, „Normalni ljudi“ ili „Sedam muževa Evelin Hjugo“ nisu samo popularni, već i bliski, pitki i dovoljno snažni da ostanu sa nama i nakon poslednje stranice .

Zanimljivo je da, uprkos novim trendovima, klasici i domaći autori i dalje imaju stabilno mesto među najčitanijima. Knjige poput „Na Drini ćuprija“ ili „Majstor i Margarita“, kao i „Semper idem“, kao najporučivanije delo na Woltu, pokazuju da potreba za dubljim, sporijim čitanjem ne nestaje, naprotiv, ona se samo drugačije uklapa u savremeni ritam. Na istoj listi pojavljuju se i knjige za decu, što pokazuje da se navika čitanja često gradi i u porodičnom okruženju, kroz naslove koji se poklanjaju, dele i čitaju zajedno.

Još jedan zanimljiv uvid iz Wolt podataka jeste da se među najtraženijim naslovima nalaze i domaći i regionalni autori, ali i velika međunarodna imena, što govori o prirodnom spoju lokalne književnosti i globalnih bestselera.

Bez obzira na žanr, zajedničko svim ovim izborima jeste to što čitanje sve više postaje oblik lične brige. Nekoliko stranica dnevno često je dovoljno da se uspori ritam, razbistri misao i vrati osećaj mira koji nam u svakodnevici lako izmakne. Možda je zato pravi trenutak da se setimo naslova koji nas već neko vreme čeka i počnemo prvo poglavlje.

A danas, više nego ikada, sve to može da bude jednostavno, jer najčitaniji naslovi mogu da stignu pravo na kućnu adresu putem Wolta, zajedno sa svim što taj trenutak čini potpunim, bez potrebe da izlazimo i prekidamo trenutak koji je rezervisan samo za nas.

Foto: Wolt

23. април 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Rekordna godina za reciklažu: više od 900 hiljada limenki prikupljeno u Srbiji inicijativom „Svaka limenka se računa“
  • Rekordni finansijski rezultati za UniCredit u prvom kvartalu 2026.
  • Kompanija Visa imenovala Sergija Martinčuka za višeg potpredsednika i regionalnog menadžera za 17 tržišta
  • Ljudski genom kao roba: Vlasništvo nad biološkim identitetom
  • Uspeh farmaceutske industrije je ujedno i veliki rizik za nju

Архиве

  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit