NAJNOVIJE
Zašto pametni ljudi ponekad govore besmislice?
Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja...
Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto
Drastično pale cene zlata i srebra zbog straha od...
Naši poljoprivrednici za setvu sve više koriste uvozna semena
Najbolje avio-kompanije na svetu za 2026: Qatar Airways ponovo...
Produžena licenca za rad NIS-u do 17. aprila
Osim cene nafte, sukob na Bliskom Istoku podigao i...
Gde se u Srbiji najčešće dešavaju saobraćajne nesreće?
Kapital iz Azije i sa Bliskog istoka traži prilike...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvo

Zašto srednjoškolci postavljaju hotele za pčele širom Srbije?

by bifadmin 10. март 2026.

Oko 75 odsto hrane u Srbiji zavisi od oprašivača koji prenose polen s cveta na cvet i time omogućavaju razmnožavanje biljaka.

Upravo iz tog razloga kompanija Nestle realizuje projekat “Zajedno pčelama na dar” u kom će učenici pet poljoprivrednih škola u Srbiji – iz Futoga, Vršca, Požege, Kraljeva i Vranja – tokom marta i aprila postavljati hotele za oprašivače i saditi polinatorske trake pored školskih poljoprivrednih parcela.

Hoteli za oprašivače su skloništa, odnosno kuće za divlje solitarne pčele, a polinatorske trake su cvetni pojasevi koji služe kao staništa i izvor hrane za oprašivače, korisne insekte i ptice, a poboljšavaju i biodiverzitet, štite od erozije i direktno utiču na bolju oprašenost useva i veće prinose. U jesenjem delu pomenutog projekta posađeno je 200 stabala medonosnog drveća – gloga, divlje trešnje i šljive – duž školskih poljoprivrednih parcela.

Na pitanje zašto se sve ovo radi odgovor je vrlo jednostavan – da bi se očuvale solitarne divlje pčele čiji broj svuda u svetu pada. Uzroka za taj pad je više. Do njega dovode nestanak livada i cvetnih površina, betoniranje i širenje gradova, upotreba opasnih pesticida u poljoprivredi, klimatske promene zbog kojih biljke cvetaju ranije ili kasnije a pčele izlaze iz perioda zimovanja i počinju da traže hranu u pogrešno vreme itd.

Otkud interesovanje za solitarne pčele?

Solitarne divlje pčele, kako im i ime kaže, ne žive u zajednici odnosno u košnicama, već su individualci. One nemaju maticu i radilice, i ne proizvode med. Svaka od njih je plodna za sebe i sama gradi gnezdo u tlu, na drvetu ili u pukotinama.

U oprašivanju svih biljaka na planeti solitarne divlje pčele učestvuju sa 35% i 50%. Veoma su efikasne u ovom poslu jer nemaju „korpe“ za polen te im on u većoj količini ispada na cvetove, ali i zato što češće prelaze sa jedne biljke na drugu i aktivnije su na nižim temperaturama nego medonosne pčele.

Zato će one sada u blizini pet srednjih škola u Srbiji imati sigurno stanište u kom će odlagati jaja, gnezditi se i prezimljavati. Usput će učenici srednjih škola moći da ih posmatraju i uče o njima.

Izvor: Dnevnik.rs

Foto: kaeferknipser, Pixabay

10. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
PromoVesti

Kako da i vi postanete jedan od  „supermena održivosti“

by bifadmin 10. март 2026.

Peta edicije „Moć održivog poslovanja“ u izdanju BeRiskProtected platforme donosi sveobuhvatan pregled najvažnijih tema iz oblasti održivosti, ESG principa poslovanja i zaštite životne sredine. U ovom izdanju, renomirani stručnjaci i praktičari iz različitih oblasti analiziraju ključne trendove koji oblikuju savremeno poslovanje, uključujući i sve značajniju povezanost ESG standarda i razvoja veštačke inteligencije.

U publikaciji se analiziraju najveći rizici za poslovanje u narednoj deceniji, kao i načini na koje finansijski sektor, investitori i kompanije mogu da ubrzaju prelazak ka održivijem modelu razvoja.

Poseban deo edicije posvećen je „supermenima održivosti“ – kompanijama koje se izdvajaju kao lideri u primeni ESG principa poslovanja i razvoju održivih poslovnih praksi. Njihovi primeri pokazuju kako odgovorno poslovanje može istovremeno doprineti zaštiti životne sredine, društvenom razvoju i dugoročnoj poslovnoj uspešnosti.

Analizirajući gde se Srbija nalazi u ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja, stručnjaci ukazuju na to da obnovljivi izvori energije učestvuju sa oko 29 odsto u bruto finalnoj potrošnji energije, ali da značajan deo proizvodnje električne energije i dalje dolazi iz termoelektrana na ugalj, te je energetska efikasnost i dalje jedan od ključnih izazova održive tranzicije u našoj zemlji.

Publikacija ukazuje i na širi društveni i poslovni kontekst održivosti: istraživanja pokazuju da je oko 80 odsto putnika spremno da plati najmanje 10 odsto više za održiva putovanja, što potvrđuje da potrošači sve više očekuju odgovornije poslovanje kompanija.

Na globalnom nivou, održivost sve više ulazi u poslovne strategije – oko dve trećine izvršnih direktora povećalo je ulaganja u održivost, čime ESG standardi postaju važan faktor konkurentnosti i investicionih odluka.

Cilj edicije „Moć održivog poslovanja“ je da informiše o najnovijim trendovima u održivosti, kao i o zakonskim obavezama za kompanije, ali i da podstakne dalji razvoj održivih praksi u poslovnoj zajednici i pruži inspiraciju kompanijama koje žele da ESG principe integrišu u svoje strategije i svakodnevno poslovanje.

PROČITAJTE EDICIJU.

10. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Stotine novih proizvoda i jača lokalna ponuda – od lokalno proizvedenog do poznatih brendova uz novi, „zeleni“ imidž

by bifadmin 10. март 2026.

Wolt Market započinje novo poglavlje razvoja i ulazi u fazu rebrendinga, unapređujući svoj identitet kako bi jasnije istakao ono što već jeste – digitalni supermarket iz komšiluka. Cilj je jasan: da Wolt Market postane prvo mesto na koje kupci dolaze kada planiraju kompletnu nedeljnu kupovinu. Uz proširenje asortimana, jaču lokalnu selekciju i unapređenu vrednost za kupce, Wolt Market dodatno gradi iskustvo online kupovine kao u supermarketu, dok funkcioniše kao online koncept,  porudžbine se obavljaju isključivo putem aplikacije, a proizvodi se pakuju u Wolt Market distributivnim centrima.

„Wolt Market redefiniše svoj identitet kako bi jasnije istakao svoju ulogu digitalnog supermarketa iz kraja. Novi komunikacioni pravac gradi topliji, komšijski ton brenda, sa naglaskom na autentičnost, pristupačnost i poverenje. Želimo da kupcima ponudimo izbor, kvalitet i pouzdanost koji očekuju od velike nedeljne kupovine – uz jednostavno poručivanje i brzu dostavu,“, navodi Kristijan Popović, regionalni direktor Wolt Marketa za Centralnu Evropu.

Wolt Market značajno proširuje asortiman selekciju stotinama novih proizvoda, od lokalno proizvedenih artikala i unikatnih specijaliteta do povoljnijih alternativa i poznatih brendova, kako bi korisnici na jednom mestu mogli da obave celu kupovinu za domaćinstvo. Jačanje lokalne ponude posebno je važan deo strategije, jer Wolt Market želi da bude digitalna podrška lokalnim proizvođačima i da kupcima približi kvalitetne proizvode iz njihove zajednice. Lokalni segment u Srbiji je već snažno razvijen, a u narednom periodu dodatno ga širimo – uz još veći izbor domaćih brendova i proizvoda iz različitih krajeva zemlje, kao i sezonske novitete. Temelji za ovaj pristup postavljeni su i ranije u Srbiji, kroz saradnju sa malim i srednjim biznisima i lokalnim proizvođačima, čiji su proizvodi uvedeni na platformu i približeni novim kupcima.

Istovremeno, kupci mogu da računaju na nove ponude koje kupovinu čine pristupačnijom, uključujući besplatnu dostavu iznad određenog iznosa korpe, kao i posebne akcije sa dodatnim uštedama. Uz dnevne akcije i redovno uvođenje noviteta u ponudu, korisnici će lakše planirati kupovinu i otkrivati nove proizvode. Fokus ostaje na pouzdanosti i kvalitetu: da proizvodi stignu sveži, uredno spakovani i na vreme, uz jednostavno i transparentno iskustvo poručivanja. Poseban akcenat u ovoj fazi je na svežoj hrani i kategorijama koje čine osnovu nedeljne kupovine.

Wolt Market ovom promenom dodatno učvršćuje svoju poziciju pouzdanog online supermarketa – mesta na kojem korisnici mogu da završe kompletnu kupovinu za domaćinstvo kroz aplikaciju, uz širi izbor, kvalitet i svežinu bez kompromisa. Upravo taj spoj – više svežeg, više lokalnog i više svakodnevnih ušteda – čini novi „zeleni“ identitet vidljivim u praksi.

Foto: Wolt

10. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija u januaru imala veću međugodišnju inflaciju od proseka Evropske unije

by bifadmin 10. март 2026.

Od 27 zemalja članica EU, veću međugodišnju inflaciju od Srbije u januaru je imalo sedam zemalja, objavljeno je u najnovijem izdanju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Međugodišnja inflacija je u januaru, prema konceptu harmonizovanog indeksa potrošačkih cena, koji se primenjuje u EU, u Srbiji iznosila 2,7 odsto, u EU 2,0 odsto a u evrozoni 1,7 odsto.

U evrozoni, kao i na nivou cele EU, međugodišnja inflacija je u januaru 2026. smanjena za 0,3 procentna poena u odnosu na decembar 2025. godine.

Posmatrano po pojedinačnim zemljama, međugodišnja inflacija je povećana u januaru u svega tri zemlje i to Kipar, Slovačka i Nemačka a u 23 zemlje je zabeleženo smanjenje međugodišnje inflacije.

Razlike u međugodišnjem rastu cena u januaru 2026. između Srbije i EU i evrozone su izražene kod svih grupa proizvoda.

Tako je u januaru u Srbiji zabeležen znatno manji međugodišnji rast cena hrane od 0,8 odsto u poređenju sa Evropskom unijom, gde je hrana poskupela za 3,1 odsto.

S druge strane, u Srbiji je registrovan međugodišnji rast cena energije od 2,5 odsto, dok je u EU zabeleženo smanjenje cena energije za 2,9 odsto.

U Srbiji je, takođe, zabeležen veći rast cena neenergetskih industrijskih proizvoda i usluga.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay
10. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Kako su rangirani gradovi u Srbiji po kvalitetu života?

by bifadmin 10. март 2026.
Trebalo bi polako da pakujemo stvari i tražimo stan ili kuću u Somboru. Tamo su najkvalitetniji uslovi za život u Srbiji. Ako nema mesta na zapadu Bačke, opcija su i Šabac ili Pirot, drugi i treći najbolji gradovi u našoj zemlji.

S druge strane, možda bi trebalo izbegavati Vranje, Novi Pazar i Zaječar koji su na začelju, piš

e Forbes.

To su pokazali preliminarni rezultati istraživanja percepcije građana koji će biti upotrebljeni za izradu Indeksa najboljih gradova Srbije (Best City Index). Na izradi ovog rangiranja radi Ekonomski fakultet u Nišu, uz podršku projekta UR Wise koji finansira Evropska unija.

Sombor prvi u većini kategorija

Građani su gradove ocenjivali kroz 10 dimenzija/kategorija odnosno 54 indikatora.

Sombor je bio prvoplasirani u osam od 10, a i u preostale dve kategorije je bio drugi. Reklo bi se, ubedljiv rezultat. Kako su građani obuhvaćeni ispitivanjem ocenjivali samo svoje prebivalište, može se zaključiti da su Somborci najponosniji na svoju zajednicu i u njoj vide bolje šanse za napredak nego Zaječarci.

Posmatranih 10 kategorija, rangirali su prema svojem viđenju njihovog značaja za kvalitet života. Građanima su prioritet bezbednost i zdravstvena zaštita. Sledi obrazovanje i ljudski kapital, a na trećem mestu spremnost na usvajanje digitalnih tehnologija. Na začelju, ali ne mnogo manje važno su ekonomija i tržište rada gde su između ostalog ocenjivali mogućnost da nađu posao. Takođe i zaštita životne spremine, kao i javne usluge u lokalnoj samoupravi.

Beograd podbacio

Iako bi se očekivalo da glavni i najveći grad bude visoko rangiran, Beograd je prilično podbacio. Našao se tek na sredini tabele – 14. mesto. Profesorke Ekonomskog fakulteta Jelena Stanković i Vesna Janković Milić, koje vode izradu indeksa, objašnjavaju da na percepciju građana utiče i očekivanje građana te je moguće da stanovnici Beograda ne očekuju mnogo od svog grada.

Ističu da je reč o subjektivnoj percepciji i takva bi i trebalo da bude. Kada budu pridodati i rezultati istraživanja stavova privrede, sigurno je da će se raspored gradova na finalnoj listi menjati, istakle su profesorke na predstavljanju u Poslovnom klubu Privrednik.

Kako su najavile profesorke, sledeći korak biće sprovođenje istraživanja među privrednicima, kao i dalje unapređenje metodologije kako bi se dobio kompletni indeks. Autori će kategorijama koje su ocenjivali građani metodološki dodeliti određenu „težinu“ kako bi se dobila što objektivnija lista. Krajnji cilj je da se izradom ovakvog rangiranja pomogne donosiocima odluka u lokalnim samoupravama da kroz bolje javne politike unaprede uslove života.

Građani su, kako je objašnjeno odgovarali odnosno birali između unapred definisanih izjava o svom gradu. Broj ispitanika je odabran proporcionalno veličini svakog grada. Takođe su bili unapred upoznati s kojim ciljem se sprovodi istraživanje.

Rangiranje po dimenzijama

 

Izvor: Forbes

Foto: Dudlajzov, Depositphotos

 

10. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Pančevačka rafinerija je mehanički „pojela“ većinu planiranog rasta BDP-a

by bifadmin 10. март 2026.

Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije u januaru 2026. godine međugodišnje je uvećan za oko 1,3 odsto, navodi se u danas objavljenom izdanju „Makroekonomske analize i trendovi“ i procenjuje da je kriza oko Naftne industrije Srbije (NIS) „pojela“ rast koji je u januaru ove godine mogao premašiti tri odsto.

U novembarskom broju MAT bilo je ukazano na sve izraženije rizike u prerađivačkom sektoru, kao i produbljivanje međugodišnjeg pada zbog problema u proizvodnji NIS Rafinerije.

„Ispostaviće se da je u novembru proizvodnja ovde međugodišnje redukovana za 3,7 odsto, u decembru za 8,3 odsto, dok je u januaru 2026. godine međugodišnji pad još izraženiji – 12,4 odsto“, dodaje se u publikaciji MAT, koju objavljuje Privredna komora Srbije.

Ohrabruje vest da je pismom o namerama dogovoreno da MOL grupa preuzme 56,15 odsto udela NIS i da je potpisala Osnove obavezujućeg sporazuma sa OFAC. Ipak, treba sačekati kraj marta i trenutak konačne realizacije te transakcije, navodi se u analizi.
U publikaciji se dodaje da je realni BDP u januaru uvećan za 1,3 odsto, a da je industrija održala prošlogodišnji nivo realne aktivnosti, rast BDP u januaru 2026. godine bi verovatno premašio tri odsto.

Rafinerija pojela rast

Otežana proizvodnja pančevačke rafinerije je mehanički „pojela“ većinu planiranog rasta, navodi MAT, koji podseća da je krajem prošle godine dostignuta i dugoročno ciljana prosečna neto zarada od 1.000 evra.

Međugodišnja inflacija u januaru 2026. godine dodatno je usporila i iznosila je 2,4 odsto, a od 27 zemalja članica Evropske unije, veću međugodišnju inflaciju nego Srbija imalo je sedam zemalja.

Analizirajući situaciju na Bliskom istoku i cene nafte, u MAT se navodi da se cena fjučersa Brent nafte u ponedeljak ujutro, 9. marta kretala oko 107 dolara po barelu, dok je dan pre izbijanja sukoba bila na 72 dolara.

Podsećanja radi, tokom napada Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran od 13. do 24. juna 2025. godine cena Brent nafte je porasla sa oko 65 dolara na oko 80 dolara, a posle prekida sukoba, cene su se ubrzo vratile na niži nivo kada je tržište steklo poverenje da je malo verovatno da će stvarno doći do prekida u snabdevanju naftom.
Procene analitičara Goldman Saksa su da bi u zavisnosti od obima zatvaranja Ormuškog moreuza na mesec dana, cena nafte mogla da poraste u rasponu od jedan do 15 dolara po barelu.

Porast cene od 15 dolara bi se odnosio na situaciju da se moreuz u potpunosti zatvori na mesec dana, a da se pri tome ne obezbede kompenzacioni mehanizmi.

Ukoliko bi zatvaranje bilo duže od mesec dana, cena nafte bi verovatno premašila 100 dolara po barelu, a ta cena bi sprečila da zalihe padnu na „kritično nizak nivo“, koji je definisan na nivou od oko 2,6 miliona barela, što je bio najniži nivo komercijalnih zaliha nafte tokom 2022. godine, prenosi MAT.

Izvor: Danas
Foto: Pixabay
10. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mart u znaku kasko osiguranja – do 35% popusta u DDOR-u

by bifadmin 9. март 2026.

Mesec mart u DDOR-u posvećen je kasko osiguranju, uz posebne pogodnosti za vlasnike vozila. U susret DDOR BG Car Show 09 (18–24. mart), čiji je generalni sponzor, DDOR osiguranje dodatno naglašava značaj sveobuhvatne zaštite vozila u periodu pojačane aktivnosti na tržištu automobila.

Ovom kampanjom želimo da omogućimo klijentima pouzdanu i sveobuhvatnu zaštitu, kako bi mogli da izaberu rešenje koje im pruža maksimalnu sigurnost, bez dodatnog i neplaniranog finansijskog opterećenja.

Do 35% popusta na kasko osiguranje

Tokom marta odobrava se popust do 35% na kasko osiguranje za:

  • sva nova vozila,
  • vozila koja u poslednje dve godine nisu bila osigurana u DDOR-u.

Pogodnost važi za polise zaključene do 31. marta 2026. godine.

Sveobuhvatna zaštita vozila

Kasko osiguranje pokriva štete na sopstvenom vozilu nastale usled saobraćajnih nezgoda, krađe, požara, eksplozije, elementarnih nepogoda, pada predmeta, vandalizma i drugih iznenadnih i nepredviđenih događaja.

Klijentima su na raspolaganju različiti obimi pokrića, mogućnost ugovaranja dodatnih rizika, kao i fleksibilni modeli plaćanja premije, čime se rizik od neplaniranih troškova značajno smanjuje.

Posebna pogodnost povodom 8. marta

Povodom Međunarodnog dana žena, svim osobama ženskog pola koje do kraja marta zaključe kasko osiguranje za novo vozilo ili vozilo koje u poslednje dve godine nije bilo osigurano u DDOR-u, omogućeno je da polisu „Pomoć na putu“ (paket Standard) ugovore po ceni od 1 RSD.

Za dodatne informacije o uslovima osiguranja i aktuelnim pogodnostima, zainteresovani mogu kontaktirati Korisnički centar na besplatan broj 0800 303 301, poslati upit putem online forme ili posetiti najbližu poslovnicu DDOR osiguranja.

9. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

DIDS 2026 donosi novo istraživanje o domenima: kako firme u Srbiji grade svoje internet prisustvo

by bifadmin 9. март 2026.

Internet domeni odavno više nisu samo tehnički detalj veb-sajta. Oni sve češće postaju deo strategije brenda i važan element poverenja na internetu. Upravo na tu promenu ukazuju i rezultati novog istraživanja o korišćenju internet domena u domaćim kompanijama, koje će biti predstavljeno na konferenciji Dan internet domena Srbije DIDS 2026, koja se održava 17. marta u Domu omladine Beograda.

Analiza obuhvata više od 300 kompanija u Srbiji koje imaju dva ili više registrovanih domena, što pruža detaljniji uvid u način na koji firme upravljaju svojim domenskim portfolijom. Podaci pokazuju da se .rs najčešće koristi kao primarni domen kompanije, što potvrđuje njegovu važnu ulogu u izgradnji prepoznatljivosti, poverenja korisnika i digitalnog identiteta brenda.

Istraživanje otkriva i nekoliko zanimljivih trendova u načinu korišćenja domena. Više od polovine kompanija sa više domena ima tačno dva registrovana domena, dok se domen u praksi najčešće koristi kao centralna tačka digitalnog poslovanja, istovremeno za veb-sajt i korporativnu elektronsku poštu. Sa druge strane, 23% kompanija ima bar jedan domen koji trenutno nije aktivan, najčešće zato što je rezervisan za buduće projekte, razvoj novih usluga ili zaštitu brenda na internetu.

Istraživanje pokazuje i da čak 82% kompanija iz uzorka posluje pretežno na tržištu Srbije, ali podaci ukazuju i na to da kompanije domen sve češće posmatraju kao deo šire strategije upravljanja svojim digitalnim prisustvom i brendom, a ne samo kao tehnički element internet infrastrukture.

Upravo ova pitanja biće u fokusu panel diskusije „Pametno poslovanje, pametniji domeni: Sledeći talas digitalnih brendova“, koja će biti deo programa DIDS 2026.

Panel će otvoriti širu diskusiju o tome kako su domeni evoluirali od tehničkog elementa internet infrastrukture do strateške imovine brenda. Učesnici će govoriti o ulozi domena u izgradnji poverenja, tržišnoj kredibilnosti i pravnoj zaštiti brenda, ali i o tome kako nove tehnologije, uključujući pretragu vođenu veštačkom inteligencijom i automatizovano donošenje digitalnih odluka, menjaju način na koji se domeni pronalaze, procenjuju i koriste.

Diskusiju moderira Dušan Simić, direktor marketinga kompanije Mercury.AI i stručnjak za brend strategiju sa više od 15 godina iskustva u marketingu, razvoju brenda i strateškim komunikacijama.

Na panelu učestvuju dr Dušan Popović, profesor prava intelektualne svojine, prava konkurencije i internet prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu i predsednik Komisije za rešavanje sporova u vezi sa imenima domena u Srbiji, zatim Kristijan Hansen, viši konsultant u kompaniji Punktum dk A/S i stručnjak za razvoj i bezbednost danskog nacionalnog domena .dk, kao i Čaba Bodor, generalni direktor nacionalnog domena Mađarske .hu i dugogodišnji profesionalac u oblasti digitalnog identiteta i domenske infrastrukture.

Konferenciju organizuje Fondacija „Registar nacionalnog internet domena Srbije“, a ovogodišnje izdanje DIDS-a održava se pod sloganom „Novi horizonti“ i posvećeno je budućnosti internet prostora, razvoju digitalnog identiteta i strateškoj ulozi domena u savremenom poslovanju.

DIDS već godinama okuplja stručnjake iz oblasti interneta, tehnologije, marketinga i prava, otvarajući teme koje oblikuju digitalno poslovanje i onlajn prisustvo kompanija.

Zbog velikog interesovanja i ograničenog broja mesta, organizatori preporučuju pravovremenu registraciju putem zvaničnog sajta konferencije. Za sve koji neće biti u mogućnosti da prisustvuju događaju u Domu omladine, biće obezbeđen i prenos putem RNIDS-ovog Jutjub kanala.

9. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Zašto su javna akcionarska društva neomiljena u Srbiji: Nepodobna za manipulacije

by bifadmin 9. март 2026.

Brojne prednosti javnih akcionarskih društava ne odgovaraju političkim strukturama u Srbiji i zato ona već godinama gube značaj na domaćem tržištu kapitala i predstavljaju čak i nepoželjan oblik organizovanja preduzeća. To potvrđuje i aktuelan primer promene pravnog statusa javnih preduzeća. Pošta, Putevi Srbije i Srbijašume su postali društva sa ograničenom odgovornošću, uprkos tome što su ova javna preduzeća ispunjavala sve uslove da pređu u akcionarska društva. Zaposleni u ovim kompanijama će najverovatnije definitivno izgubiti pravo na besplatne akcije, jer akcija ovih preduzeća nikada neće ni biti.

Akcionarska društva podrazumevaju udruživanje kapitala manjeg ili većeg broja akcionara, pri čemu u razvoju tržišta kapitala poseban značaj imaju javna akcionarska društva. U odnosu na druge forme organizovanja preduzeća, javna akcionarska društva odlikuje veći broj vlasnika (akcionara), lakša prodaja kapitala, veća transparentnost u poslovanju i kvalitetnije izveštavanje.

Međutim, navedene prednosti ovih društava ne odgovaraju političkim strukturama u Srbiji. Zato ona već godinama gube značaj na domaćem tržištu kapitala i predstavljaju čak i nepoželjan oblik organizovanja preduzeća. Podsetimo da je u Srbiji od Drugog svetskog rata do danas realizovana samo jedna inicijalna javna ponuda akcija (IPO), za razliku od sveta gde su ovakve transakcije veoma česte.

Primera radi, s ciljem da smanje zavisnosti od uvoza američkih čipova iz oblasti veštačke inteligencije, kineski regulatori aktivno podržavaju inicijalne javne ponude preduzeća iz ove oblasti.

Najveće i najuspešnije kompanije u svetu upravo su organizovane kao javna akcionarska društva, što podrazumeva da se njihovim akcijama javno trguje na berzama. Kolika je njihova tržišna vrednost može se videti iz primera da vrednost BDP-a Srbije predstavlja svega oko 2% tržišne vrednosti kompanije NVIDIA, trenutno najvrednije korporacije na američkom tržištu akcija. Drugim rečima, vrednost BDP-a Srbije se može posmatrati kao dnevna promena vrednosti ove kompanije.

Promet akcijama neprimetan u odnosu na BDP Srbije

Veliki broj naučnih istraživanja ukazuje na međusobnu povezanost ostvarenih stopa ekonomskog rasta i kretanja berzanskih indikatora, što ilustruju i podaci o odnosu godišnjeg prometa akcijama i BDP-a vodećih ekonomija u svetu. Svetska banka navodi da godišnji promet akcijama u svetu iznosi 119% BDP-a, u zemljama OECD-a 111,5%, a u državama članicama EU 44%.

Šta pokazuju podaci za Srbiju? Na najkvalitetnijem segmentu tržišta Beogradske berze (Prime Listing) nalazi se samo pet kompanija, pri čemu se akcijama NIS-a ne trguje duže od godinu dana. Tokom 2025. godine na berzi je ostvaren promet akcijama od 13,2 miliona evra, što predstavlja samo oko 0,01% BDP-a Srbije.

Poređenja radi, na Atinskoj berzi sa kojom Beogradska berza trenutno nastoji da razvije saradnju, godišnji promet akcijama dostiže vrednost od oko 12,2% BDP-a Grčke, dok je dnevni promet akcijama za preko 20 puta veći od godišnjeg na Beogradskoj berzi. Obeshrabruje i činjenica da Beogradska berza nije uključena u zajedničku platformu koju radi integrisanja tržišta od sredine 2025. razvija osam zemalja u regionu – Slovenija, Hrvatska, Poljska, Slovačka, Rumunija, Bugarska, Mađarska i Severna Makedonija. Izostanak Beogradske berze iz ovog projekta dodatno ukazuje da naša država nema jasnu orijentaciju u razvoju domaćeg tržišta kapitala.

Šta nam govore podaci iz Centralnog registra?

Na to upućuje i odnos zaključenih transakcija na Beogradskoj berzi i na OTC tržištu u Centralnom registru. Naime, pored transakcija zaključenih na Beogradskoj berzi, u sistemu Centralnog registra se saldiraju transakcije zaključene na OTC tržištu. OTC tržište je vanberzansko tržište za trgovanje finansijskim instrumentima koje ne mora da ima organizatora tržišta, već prodavci i kupci direktno pregovaraju.

Najveća vrednost saldiranih transakcija na OTC tržištu odnosi se na repo kupovinu i prodaju blagajničkih zapisa Narodne banke Srbije (NBS). Transakcije zaključene na OTC tržištu čine čak oko 99% vrednosti ukupno saldiranih transakcija kod Centralnog registra, dok transakcije zaključene preko Beogradske berze imaju učešće manje od 1%.

Imajući u vidu slabu razvijenost Beogradske berze i njen potencijal za razvoj, Svetska banka je 2023. godine odobrila program podrške razvoju tržišta kapitala u Srbiji u vrednosti od 30 miliona dolara. Međutim, značajan deo ovih sredstava namenjen je razvoju korporativnih obveznica. Uz podršku ovog programa realizovano je nekoliko emisija korporativnih obveznica, uz nezaobilazno učešće društvenih i državnih preduzeća kao emitenata.

Uporno izbegavanje berze

U međuvremenu, oko 4,8 miliona građana Srbije (malih akcionara) koji imaju udeo u vlasništvu Telekoma i EPS-a, slušaju već duže od 15 godina najave o izlasku ovih preduzeća na berzu.

Kada je reč o Telekomu, ne postoji nijedan racionalan razlog zašto se ovo akcionarsko društvo ne nalazi na listingu Beogradske berze. Podsetimo da je jedna od prvih privatizacija na svetu bila javna prodaja akcija kompanije British Telecom 1984. godine, a Telekom Srbije ni 40 godina nakon ove privatizacije nije izvršio javnu ponudu akcija.

Činjenica da se ova kompanija za vreme pandemije korona virusa zadužila u iznosu od 23,5 milijarde dinara (200 milion evra), te da je prilikom dospeća ovog duga Telekom bio primoran na novo zaduživanje u istom iznosu ali po veoma nepovoljnijim uslovima, upućuje da je pravi razlog za njegov izostanak sa berze u tome što javna preduzeća i dalje služe za ostvarivanje kratkoročnih političkih interesa.

Što se tiče EPS-a, izlazak ove javne kompanije na berzu je još manje verovatan nego u slučaju Telekoma. Na to pre svega upućuje pitanje zašto je prilikom prelaska EPS-a u formu akcionarskog društva u vlasničku strukturu ove kompanije upisana samo država, ali ne i građani koji zbirno imaju pravo na 15% akcija u ovom preduzeću? Takođe, nejasno je zašto se ova kompanija na sajtu Centralnog registra ne nalazi u odeljku „Statistika vlasništva AD čije su akcije dodeljene u skladu sa Zakonom o pravu na besplatne akcije”?

Možda je odgovor na ova pitanja dao predsednik Srbije, koji je bio izričit u svojoj oceni da građani ne bi trebalo da imaju pravo na besplatne akcije, iako je ono u slučaju NIS-a, Aerodroma, Telekoma, EPS-a i Akcionarskog fonda još uvek zagarantovano Zakonom o pravu na besplatne akcije i novčanu naknadu koju građani ostvaruju u postupku privatizacije.

Obespravljeni zaposleni

Odnos kreatora ekonomske politike prema razvoju tržišta kapitala ilustruje i način na koji su javna preduzeća čiji je osnivač država promenila svoj pravni status. Mada je prilikom definisanja kriterijuma bilo naglašeno da će samo javna preduzeća koja ne ispunjavaju kriterijume za akcionarska društva (AD) promeniti pravnu formu u društva sa ograničenom odgovornošću (DOO), Pošta, Putevi Srbije i Srbijašume su postali društva sa ograničenom odgovornošću, uprkos tome što su ova preduzeća ispunjavala sve uslove da pređu u akcionarska društva.

Ovim potezom je bez sumnje opet naneta velika šteta razvoju akcionarstva i tržištu akcija. Pored toga, zaposleni u ovim kompanijama će najverovatnije definitivno izgubiti pravo na besplatne akcije, jer akcija ovih preduzeća nikada neće ni biti.

Aktuelna vlast je još Zakonom o privatizaciji iz 2014. godine ukinula mogućnost građanima i zaposlenima u preduzećima sa državnim kapitalom da dobiju akcije ovih preduzeća kada bude došlo do njihove privatizacije, a 2024. je izbrisan član 30. Zakona o pravu na besplatne akcije koji je to omogućavao.

Dragan Stojković, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Kragujevcu

Biznis i finansije 242, februar 2026. 

Foto: dannyuser40, Depositphotos

9. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Rezultati OTP Grupe za 2025. godinu: Ostvarena rekordna dobit i snažan rast

by bifadmin 9. март 2026.

OTP Grupa u 2025. godini ostvarila je izuzetne rezultate, podržane snažnim učinkom osnovnih bankarskih poslova i disciplinovanim izvršenjem. Dobit ove bankarske grupacije nakon oporezivanja dostigla je 1.146 milijardi forinti, odnosno 2.88 milijardi evra, što predstavlja ROE od 21.6%. Cena akcija dostigla je novi rekord tokom godine. Kapitalna pozicija OTP Grupe ostala je snažna, uz stopu osnovnog kapitala (Common Equity Tier 1 – CET1) od 18,1%. Godišnja neto dobit porasla je za 7%, pre svega, zahvaljujući rastu operativnog profita od 10%, a strane članice Grupe učestvovale su sa 71% u ukupnoj neto dobiti. OTP je isplatila rekordne dividende i nastavila sa otkupom akcija, a novi generalni direktor, Peter Čanji (Péter Csányi), imenovan 2025. godine potvrdio je prethodno definisane strateške pravce.

Rast konsolidovanih kredita sa urednom otplatom (Faza 1+2), prilagođen deviznim kursevima, iznosio je 15% (u odnosu na 9% u 2024. godini), što je znatno nadmašilo rezultate regionalnih konkurenata, dok je konsolidovani rast depozita iznosio 11%, gotovo dvostruko više u odnosu na uporedivi pokazatelj uspešnih evropskih bankarskih grupa.

Profit pre oporezivanja za celu godinu povećan je za 8% u odnosu na prethodnu godinu, podstaknut porastom operativnog profita za 10%. Ukupni prihodi su porasli za 11% u odnosu na prethodnu godinu u forintama, i za 12% organski i prilagođeno deviznom kursu (bez efekta prodaje rumunskog entiteta u 2024. godini). U okviru osnovnih bankarskih prihoda, neto prihod od kamata povećan je za 9% u odnosu na prethodnu godinu (10% organski i prilagođeno deviznom kursu), što je pre svega rezultat povećanog obima poslovanja. Neto kamatna marža poboljšana je za 7 baznih poena na 4,34%.

Neto naknade i provizije porasle su za 11% u 2025. godini, podržane većim obimom poslovanja i transakcionim aktivnostima. Ovo je delimično neutralizovano povećanjem mađarskih poreskih stopa na finansijske transakcije od avgusta 2024. i uvođenjem novog nameta za konverziju deviznog kursa od oktobra 2024. godine.

Operativni troškovi porasli su za 14% organski i prilagođeno deviznom kursu. Troškovi zaposlenih i amortizacija su rasli dvocifrenom stopom pod uticajem inflacije zarada koja obično premašuje indeks potrošačkih cena, povećanja prosečnog broja zaposlenih za 1% i veće amortizacije vezane za IT kapitalne izdatke.

Kreditni kvalitet je ostao stabilan. Odnos Faze 3 iznosio je 3,5% krajem decembra 2025. (stabilno u odnosu na prethodni kvartal; -0,2 p.p. u odnosu na prethodnu godinu), dok je pokrivenost Faze 3 ostala stabilna na 61,8%.  Odnos Faze 2 se značajno poboljšao tokom godine, jer je u mnogim zemljama vidljivo opao.

Potrošački krediti su porasli za 18%, a hipotekarni krediti za 19%, uz valutno prilagođavanje. Rast hipotekarnih kredita ubrzan je u četvrtom kvartalu, podržan mađarskim programom subvencionisanih stambenih kredita Home Start, pokrenutim u septembru 2025. godine. Krediti privredi sa urednom otplatom povećani su za 12% u 2025.

Konsolidovani depoziti su porasli za 11% prilagođeno deviznom kursu u 2025. godini, pre svega zahvaljujući depozitima stanovništva (+14% u odnosu na prethodnu godinu). Neto odnos kredita i depozita Grupe iznosio je 77% krajem decembra 2025. godine.

Krajem 2025. godine, pokazatelj konsolidovanog osnovnog akcijskog kapitala Tier 1 (CET1) prema MSFI i prudencijalnim opsegom konsolidacije iznosio je 18,1% (što predstavlja smanjenje od 0,9 pp u odnosu na kraj 2024. godine.) u odsustvu AT1 instrumenata, CET1 racio bio je jednak raciju osnovnog akcijskog kapitala. Konsolidovana adekvatnog kapitala (CAR) iznosila je 19.7% na kraju godine.

Alokacija kapitala i dalje je bila usmerena na podršku profitabilnom organskom rastu, dok je Grupa nastavila da procenjuje prilike za akvizicije koje stvaraju vrednost.  Rukovodstvo ne očekuje značajne promene poslovnog okruženja u 2026. godini, s obzirom na kontinuiranu geopolitičku neizvesnost.

U 2026. godini, rast organskih kredita prilagođenih deviznom kursu bi mogao dostići nivo sličan onom iz 2025. godine (15%), dok bi neto kamatna marža mogla biti blizu nivoa iz prethodne godine (4,34%). Odnos troškova i prihoda bi mogao biti nešto viši od nivoa iz 2025. godine (41,7%), dok će profil rizika i stopa troškova kreditnog rizika verovatno ostati na nivou koji je sličan onom iz prethodne godine. Zbog očekivanog pada zaduženosti, povraćaj kapitala (ROE) bi mogao pasti ispod nivoa iz 2025. godine (21,6%).

9. март 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Zašto pametni ljudi ponekad govore besmislice?
  • Ćureće meso se često jede, ali ne i jaja – zašto?
  • Demografija je ogledalo društva, a ne obrnuto
  • Drastično pale cene zlata i srebra zbog straha od inflacije
  • Naši poljoprivrednici za setvu sve više koriste uvozna semena

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit