NAJNOVIJE
Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje...
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju...
Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
Gastarbajterski barok u kukuruzu: Prazne kuće sagrađene iz inata
Energetska bezbednost potiskuje energetsku ideologiju
Šta bilansi Poštanske štedionice govore o njenoj stabilnosti?
AP: Velika rasprodaja akcija kompanija povezanih s veštačkom inteligencijom...
Nova vlast obećava da će zadržati ono što funkcioniše...
Kašnjenje po kreditima deset puta manje nego pre deset...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Do operacije kuka i kolena u Beču u samo tri klika

by bifadmin 23. октобар 2026.

Ugradnja veštačkog kuka i kolena spada među najčešće planirane hirurške zahvate. U Austriji se godišnje ugradi oko 40.000 veštačkih zglobova kuka i kolena. Bečko udruženje zdravstvenih ustanova (Wiener Gesundheitsverbund) i bečke klinike Vinzenz (Vinzenz Kliniken Wien) putem nove platforme za zakazivanje (op-termin.wien) omogućavaju stanovnicima Beča jednostavniji i brži pristup terminima za operacije. Tokom probne faze već je zakazano više od 245 operacija.

Stanovnici Beča koji već imaju uput specijaliste za ugradnju veštačkog kuka ili kolena od maja 2026. godine mogu jednostavno da pronađu odgovarajući termin za operaciju. Potrebno je da se prijave putem platforme op-termin.wien ili telefonske zdravstvene službe na broju 1450, učitaju svoj uput i odaberu šta im je važnije: što raniji termin ili operacija u klinici po sopstvenom izboru.

„Kada je reč o operaciji kuka ili kolena, pristup mora da bude jednostavan, transparentan i pravedan. Upravo to omogućavamo novom platformom za zakazivanje operacija. Na taj način olakšavamo put do lečenja i skraćujemo vreme čekanja na operacije“, izjavio je gradski odbornik za zdravstvo Peter Haker.

„Do sada je zakazano više od 245 operacija i više od 460 prvih konsultacija. One se po pravilu obavljaju u roku od 21 dana. Ako su pacijenti fleksibilni u pogledu izbora klinike, do termina mogu da dođu i znatno brže“, objašnjava Mihael Binder, medicinski direktor Bečkog udruženja zdravstvenih ustanova.

23. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

SOS Dečija sela Srbija već 21 godinu podržavaju decu, mlade i porodice u krizi

by bifadmin 23. октобар 2026.

Obeležavanje 21 godine našeg rada povod je da skrenemo pažnju na značaj porodice za razvoj i odrastanje deteta, a naročito na položaj dece, mladih i porodica u riziku, i na potrebu za blagovremenom, svima dostupnom i održivom podrškom, od strane svih aktera u zajednici.

Naše višedecenijsko iskustvo, od pružanja direktne brige deci bez roditeljskog staranja, preko programa podrške porodicama u krizi, samo je potvrdilo ispravnost naše vizije i misije – da svako dete treba da odrasta u bezbednom porodičnom okruženju, i da je važno na vreme reagovati na izazove, kako oni ne bi prerasli u trajne posledice i začarani krug ponavljanja istih negativnih iskustava i obrazaca, iz generacije u generaciju.

Naučili smo i da niko sam ne može otkloniti sve probleme, i zato aktivno radimo na unapređenju sistema podrške deci, mladima i porodicama u Srbiji, i zajedno sa partnerima, gradimo usluge koje odgovaraju njihovim stvarnim potrebama.

Naše iskustvo pokazuje da je najdelotvornija podrška ona koja stiže na vreme. Zato stalno ulažemo u preventivne programe podrške roditeljima, osnaživanja mladih i jačanja porodice, kako bi svako dete dobilo priliku da odrasta u sigurnom i podsticajnom okruženju.

U 2025. godini 4.874 dece i mladih bilo jе na domskom i hraniteljskom smeštaju, dok zvanični podaci o porodicama u riziku od izdvajanja dece ne postoje. Kada se u obzir uzmu činjenica da se deca smeštaju u alternativnu brigu kada je ozbiljno ugroženi njihov život i razvoj, kao i podatak da je prema poslednjem dostupnom izveštaju Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu, o radu centara za socijalni rad za 2022. godinu, čak 180.000 dece i mladih koristilo neku vrstu pomoći ili usluge socijalne zaštite, i da je stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti u Srbiji prošle godine iznosila 23,2%, odnosno da je skoro četvrtina stanovništva živela u uslovima siromaštva, ozbiljne materijalne uskraćenosti ili veoma niskog intenziteta rada, može se izvesti zaključak da je značajan broj ovih porodica i u riziku koji može dovesti do izdvajanja dece.

Činjenica da nisu dostupni noviji podaci otežava sagledavanje stvarnih potreba dece, mladih i porodica, kao i planiranje delotvornih mera podrške u sistemu socijalne zaštite.

Dodatno zabrinjava činjenica da usluge podrške porodici u riziku u Srbiji ne postoje ili su nedovoljno razvijene i neravnomerno dostupne, iako je potreba za njima velika.

Nisu definisani standardi za ove usluge, lokalne samouprave nemaju obavezu da ih obezbede svojim građanima, najčešće se finansiraju projektno, i nije obezbeđena njihova održivost i kontinuitet.

Jedno od osnovnih prava svakog deteta jeste da odrasta u porodici koja brine o njegovim potrebama i pruža mu sigurnost, ljubav i podršku. Istovremeno, roditelji se neretko suočavaju sa izazovima zbog kojih im je potrebna dodatna stručna, savetodavna ili materijalna podrška kako bi mogli adekvatno da odgovore na potrebe svoje dece. Zato su svima dostupni i održivi programi usmereni na jačanje porodice i prevenciju izdvajanja dece iz porodičnog okruženja od ključnog značaja za dobrobit dece i razvoj zajednice.

Prevencija i podrška koje donose rezultate

Kroz naš Program „Jačanje porodice“ usmeren na intenzivnu, terensku i sveobuhvatnu podršku roditeljima koji se suočavaju sa ozbiljnim krizama i poteškoćama u brizi o deci, u proteklih 14 godina, podržali smo više od 2.200 porodica u riziku, sa oko 9.000 članova, u devet lokalnih zajednica širom Srbije. Uspešnost našeg rada je 94.5%, što znači da je većina porodica unapredila svoje funkcionisanje i uspela da obezbedi minimalne uslove za bezbedno odrastanje svoje dece, i da su sposobne da samostalno funkcionišu po izlasku iz programa podrške.

Poseban vid podrške za trudnice i majke beba bez osnovnih uslova za život, usmeren na prevenciju napuštanja i izdvajanja dece na najranijem uzrastu, u protekle 3 godine omogućio je da 22 majke i 34 dece, prebrode poteškoće i ostanu zajedno.

U mreži naših hraniteljskih porodica u SOS Dečijem selu Kraljevo od 2005. do 2022. godine obezbedili smo sigurno i podsticajno okruženje za odrastanje 169 dece bez roditeljskog staranja iz cele Srbije. Mnogi od njih su sada samostalni, mladi ljudi, i sami roditelji, uspešno funkcionišu i integrisani su u svoje zajednice.

Kroz rad našeg Centra „Jaki mladi“ pružili smo podršku za više od 1.600 mladih iz osetljivih grupa kako bi se lakše osamostalili i uključili na tržište rada, a osnažili smo i sedam organizacija civilnog društva u Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Kruševcu, Zaječaru, Somboru i Požegi, koje rade sa mladima u riziku.

Dnevni boravak za decu i mlade sa problemima u ponašanju u Kraljevu, obezbedio je u poslednje tri godine stručnu podršku za 35 dece i mladih, kao i 39 roditelja. Kroz preventivne aktivnosti usmerene na sprečavanje vršnjačkog nasilja, do sada je obuhvaćeno više od 600 dece iz 16 škola.

Kroz naše programe hitne pomoći posle zemljotresa, velikih poplava i tokom migrantske krize, kao i naše redovne programe, u proteklih 21 godinu podržali smo više od 116.000 dece, mladih i odraslih osoba u riziku.

Aktivno zagovaramo za poboljšanje zakonodavnog okvira i sistemske podrške porodici i deci, i nastojimo da kroz različite obuke podignemo kompetencije profesionalaca u institucijama i organizacijama socijalne zaštite i obrazovanja. Razvili smo snažna partnerstva sa institucijama, organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom, jedinicama lokalne samouprave, poslovnim sektorom i medijima.

Članica smo Srpskog filantropskog foruma i radimo na unapređenju okvira i podsticajnih mera za dobročinstvo, doniranje, volonterski rad i socijalno preduzetništvo.

Kao humanitarna organizacija, koja se finansira iz donacija, naročito smo zahvalni građanima, kompanijama i drugim donatorima, koji svojom podrškom omogućavaju naš rad i veće šanse za bolji život ugroženoj deci i porodicama u Srbiji.

Uz njihovu podršku, nastavićemo da zagovaramo za razvoj i licenciranje usluga i veća ulaganja u prevenciju, kako bi svako dete i svaka porodica dobili podršku onda kada im je najpotrebnija. Pozivamo sve građane, kompanije, institucije i zajednice da daju svoj doprinos za lakši i bolji život ugrožene dece i porodica, u svom okruženju i Srbiji.

23. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Google posekao 400.000 stabala u Finskoj zbog data centra

by bifadmin 23. октобар 2026.
Američka kompanija Gugl (Google) našla se u središtu velikog skandala u Finskoj nakon što je bez neophodnih ekoloških dozvola posekla stotine hiljada stabala radi izgradnje objekata za veštačku inteligenciju, piše Gardijan.

Finski organi za licenciranje i nadzor naložili su da Google privremeno zaustavi radove u blizini mesta Muhos na severu zemlje, kao i na lokaciji Otanmaki, pošto pre krčenja terena nisu sprovedene obavezne procene uticaja na životnu sredinu.

Na parceli od 330 hektara u Muhosu posečeno je oko 250.000 stabala, dok ekolozi procenjuju da je u Otanmakiju posečeno još 150.000.

Ostalo samo blato i ostaci korenja

Nakon što su bageri skinuli čak i površinski sloj tla, na terenu su ostali samo blato, tragovi mehanizacije i ostaci korenja.

Ekolog Mari Anala iz Finskog udruženja za zaštitu prirode izjavila je za Gardijan da prizor deluje poražavajuće, dodajući da drvo, s obzirom na to da je posečeno nelegalno, ne može biti ni prodato drvnoj industriji.

Dodatnu zabrinutost izaziva i to što se zamućena voda sa gradilišta uliva u lokalne vodotokove koji napajaju reku Oulujoki.

„hladan tuš“ za vladu

Reč je o projektu izgradnje infrastrukture za veštačku inteligenciju vrednom 13 milijardi evra, što je najveća investicija te vrste u istoriji ove nordijske zemlje.

Finski premijer Peteri Orpo, koji je ranije privlačenje ovakvih ulaganja isticao kao vrhunski prioritet i najavljivao trajnu korist za državu, sada je situaciju u Muhosu nazvao hladnim tušem.

Direktor Gugla za Finsku Anti Jarvinen uputio je javno izvinjenje zbog krčenja šuma, uz tvrdnju da je kompanija postupala prema svom tadašnjem najboljem razumevanju zakona.

Predsednica upravnog odbora Udruženja za zaštitu prirode Hana Halmenpa navodi da je sistem u Finskoj u velikoj meri zasnovan na poverenju i da je zapanjena načinom na koji je Gugl postupio, ocenjujući to kao čistu aroganciju.

Sumnje u ekonomsku korist od data centara

Iako Finska sa 145 planiranih data centara privlači tehnološke kompanije zbog stabilnosti i hladne klime koja smanjuje troškove hlađenja, stručnjaci osporavaju stvarnu dobrobit ovakvih projekata.

Šef katedre za računarstvo na Univerzitetu u Helsinkiju Jusi Kangašarju naglašava da takvi centri donose mali broj radnih mesta i minimalne prihode od poreza, ističući da od njih praktično nema koristi niko osim samih operatera, jer strane kompanije opslužuju globalno tržište.

Predstavnici Gugla navode da u Finskoj posluju već 15 godina uz puno poštovanje standarda, kao i da su radove obustavili odmah po prijemu naloga nadležnih inspekcija.

Kompanija tvrdi da radi na zaštiti vodotokova i da planira sadnju drveća na 130 hektara u Muhosu, mada ekološki aktivisti ocenjuju da je taj obim pošumljavanja nedovoljan u odnosu na nivo uništenja.

Izvor: Nedeljnik
Foto: Pixabay
23. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Freedom House upozorava na pad slobode interneta u Srbiji

by bifadmin 23. октобар 2026.

Srbija je na listi slobode interneta dobila 66 od 100 poena, što je jedan poen manje nego prošle godine, a Freedom House ukazuje i na privođenja zbog objava na društvenim mrežama, napade na novinare i pokušaje gašenja naloga aktivista i medija.

Sloboda interneta u Srbiji nastavila je da opada, ocenjuje organizacija Freedom House u izveštaju Freedom on the Net 2026. Srbija je osvojila 66 od mogućih 100 poena i zadržala status „delimično slobodne“ zemlje, dok je godinu ranije imala 67 poena.

Pritisak na novinare i građane koji protestuju

U izveštaju se navodi da su vlasti tokom perioda obuhvaćenog analizom nastavljale pritisak na učesnike masovnih protesta pokrenutih nakon pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, u kojem je poginulo 16 ljudi.

Prema oceni Freedom Housea, korisnici društvenih mreža i novinari privođeni su zbog sadržaja povezanih s demonstracijama, odnosno izveštavanja o njima, kao i zbog objava koje su vlasti mogle da protumače kao kritiku.

Organizacija beleži i fizičko nasilje i uznemiravanje novinara na internetu i van njega, kao i korišćenje strateških tužbi protiv javnog učešća (SLAPP) kojima se mediji mogu izlagati pravnim i finansijskim pritiscima. Zabeleženi su i koordinisani pokušaji gašenja Instagram naloga aktivista, novinara i medijskih organizacija.

Kao još jedan problem izveštaj izdvaja promene u vlasništvu nad medijima. Telekom Srbija, kao državna kompanija, i akteri bliski vlastima nastavili su da preuzimaju medije, uključujući digitalne platforme.

Blokiranje sajtova za kockanje oborilo ocenu

Ukupna ocena Srbije smanjena je za jedan poen, sa 67 na 66, a konkretan razlog za taj pad u metodologiji izveštaja jeste blokiranje veb-sajtova za kockanje tokom perioda koji je analiziran. Taj podatak odnosi se na kategoriju ograničavanja sadržaja na internetu i ne znači da je organizacija sve druge navedene probleme ocenila kao nov razlog za smanjenje ukupnog rezultata.

U tri glavne oblasti koje Freedom House prati, Srbija je dobila 21 od 25 poena za prepreke pristupu internetu, 23 od 35 za ograničavanje sadržaja i 22 od 40 za kršenje prava korisnika. U odnosu na prethodni izveštaj, promena je zabeležena u drugoj kategoriji, u kojoj je ocena pala sa 24 na 23 poena.

Izveštaj, dakle, ne ukazuje samo na dostupnost interneta, već i na uslove u kojima građani mogu da objavljuju informacije, kritikuju vlast, organizuju se i učestvuju u javnom životu. Freedom House je dokumentovao i privođenja zbog aktivnosti na internetu, uznemiravanje novinara i pritiske na medije, dok se pokušaji gašenja naloga na društvenim mrežama navode kao dodatni oblik ugrožavanja digitalnog prostora.

Zbog svega navedenog, Srbija je i ove godine ostala u kategoriji „delimično slobodnih“ zemalja.

Izvor: Freedom House

Foto: lightsource, Depositphotos

23. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Turska fabrika „Kaizen“ u Smederevu odlazi u likvidaciju, oko 350 radnika ostaje bez posla

by bifadmin 23. октобар 2026.

Turska tekstilna fabrika „Kaizen“ u Smederevu zvanično je pokrenula postupak likvidacije, zbog čega će oko 350 radnika ostati bez posla, prenela je Radio-televizija Srbije (RTS).

Odluka o pokretanju likvidacije doneta je u sredu, a kao razlog za prestanak poslovanja u dokumentaciji je navedeno da dalji rad fabrike nije ekonomski opravdan.

Radnici su najpre upućeni na četvorodnevno plaćeno odsustvo, a potom su obavešteni da dođu u fabriku kako bi potpisali otkaze. Kako je za RTS potvrdio jedan od zaposlenih, na sastanku im je rečeno da će sve obaveze prema radnicima biti ispunjene u skladu sa zakonom i važećim propisima.

Prema dokumentaciji dostupnoj na sajtu Agencije za privredne registre (APR), kompanija raspolaže dovoljnim sredstvima za izmirenje svih svojih obaveza.

Fabrika „Kaizen“ poslovala je u Smederevu od aprila 2016. godine. Likvidacija označava kraj njenog poslovanja nakon više od deset godina rada u ovom gradu.

Foto: lacheev, Depositphotos

23. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Nvidia svrstala srpski Orion Telekom među vodeće svetske operatore koji grade ai infrastrukturu budućnosti

by bifadmin 22. октобар 2026.

Istorijski iskorak srpske tehnološke industrije: na prestižnoj konferenciji NVIDIA GTC u Berlinu, NVIDIA je zvanično predstavila Orion Telekom u društvu najvećih međunarodnih telekomunikacionih kompanija koje grade i proširuju infrastrukturu za novu eru veštačke inteligencije. Srpska kompanija sprovodi preuzete razvojne planove, širi AI kapacitete i pozicionira se kao strateški značajan infrastrukturni projekat u evropskom NVIDIA ekosistemu.

Srpska kompanija Orion Telekom našla se u zvaničnom saopštenju američkog tehnološkog giganta NVIDIA, objavljenom tokom jedne od najvažnijih svetskih konferencija posvećenih veštačkoj inteligenciji, NVIDIA GTC u Berlinu.

U objavi kojom NVIDIA predstavlja novu eru telekomunikacija i transformaciju postojećih mreža u globalno povezanu AI infrastrukturu, Orion Telekom naveden je među devet međunarodnih operatora koji grade ili proširuju infrastrukturu zasnovanu na tehnologiji kompanije NVIDIA.

Posebno je značajno to što je Orion svrstan među pet operatora koji proširuju postojeću AI infrastrukturu, rame uz rame sa kompanijama kao što su Deutsche Telekom, Fastweb + Vodafone, Cassava Technologies i Kazakhtelecom.

Ovo pozicioniranje predstavlja važan međunarodni iskorak za srpsku kompaniju, ali i snažan signal da Srbija postaje relevantna tačka na mapi razvoja evropske infrastrukture veštačke inteligencije.

Orion realizuje dogovoreno i otvara novu fazu AI razvoja

Za razliku od brojnih projekata koji su i dalje u fazi najava, Orion je već sproveo ključne korake svoje razvojne strategije: obezbedio je infrastrukturne pretpostavke za nove AI kapacitete i otvorio narednu fazu njihovog razvoja i proširenja.

Razvoj projekta Orion AI Factory u Srbiji, uz pripremu regionalne ekspanzije, pokazuje da kompanija ambiciozne planove pretvara u konkretnu infrastrukturu, dugoročna partnerstva i investicione projekte.

Upravo ta sposobnost realizacije, uz obezbeđene kapacitete i jasnu strategiju daljeg širenja, čini Orion strateški važnim infrastrukturnim projektom za razvoj NVIDIA ekosistema u Evropi. Zvanično uvrštavanje u globalnu objavu kompanije NVIDIA potvrđuje vidljivost Oriona među međunarodnim operatorima koji stvaraju novu generaciju AI infrastrukture.

Od srpskog telekomunikacionog operatora do regionalnog AI infrastrukturnog lidera

Orion Telekom prolazi kroz jednu od najznačajnijih transformacija u svojoj istoriji: od tradicionalnog telekomunikacionog poslovanja ka razvoju nove generacije digitalne infrastrukture, AI fabrika i platformi koje kompanijama i institucijama omogućavaju primenu napredne veštačke inteligencije.

U središtu ove strategije nalazi se razvoj Orion AI Factory infrastrukture u Srbiji, sa planiranom regionalnom ekspanzijom i ambicijom da jugoistočna Evropa dobije sopstvene kapacitete za razvoj, treniranje i primenu najnaprednijih AI modela.

Dugoročna vizija kompanije podrazumeva izgradnju povezane mreže AI infrastrukturnih kapaciteta širom jugoistočne Evrope, koja će region povezati sa globalnim tržištem veštačke inteligencije. Takva infrastruktura nije namenjena isključivo lokalnom tržištu: ona predstavlja osnovu za pružanje AI usluga međunarodnim tehnološkim kompanijama, velikim industrijskim sistemima, finansijskim institucijama i javnom sektoru.

Srbija dobija priliku da postane deo globalnog AI lanca vrednosti

U trenutku kada se najveće svetske ekonomije nadmeću u obezbeđivanju računarskih kapaciteta za veštačku inteligenciju, prisustvo jedne srpske kompanije u zvaničnoj objavi kompanije NVIDIA otvara novu perspektivu za domaću tehnološku industriju.

Umesto da Srbija bude samo korisnik AI tehnologija razvijenih u inostranstvu, Orionova strategija usmerena je na to da region postane mesto na kojem se gradi infrastruktura neophodna za funkcionisanje globalne AI ekonomije.

Objava na konferenciji NVIDIA GTC dodatno učvršćuje međunarodno pozicioniranje Oriona i predstavlja važnu referencu u razgovorima sa globalnim tehnološkim partnerima, investitorima i budućim korisnicima AI kapaciteta.

Ovo je mnogo više od tehnološke vesti. To je pokazatelj da kompanije iz Srbije mogu postati relevantni učesnici u izgradnji infrastrukture na kojoj će počivati buduća svetska ekonomija.

22. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

UniCredit Banka predstavila DealSync – prvu AI platformu za M&A na domaćem tržištu

by bifadmin 22. октобар 2026.

UniCredit Banka predstavila je DealSync, prvu AI platformu za spajanja i akvizicije (M&A) na tržištu Srbije. Platforma koristi veštačku inteligenciju i ekspertizu M&A stručnjaka kako bi domaćim kompanijama olakšala pronalaženje investitora, kupaca, prodavaca i strateških partnera.

Platforma je predstavljena u okviru inicijative UniCredit Banka za privredu Srbije, kroz koju Banka domaćim kompanijama pruža ne samo finansijsku podršku, već i savremena rešenja koja podstiču njihov rast, razvoj i konkurentnost.

DealSync predstavlja novi pristup spajanjima i akvizicijama za mala i srednja preduzeća, omogućavajući im pristup međunarodnoj mreži potencijalnih poslovnih partnera i profesionalnoj podršci tokom celog procesa transakcije.

DealSync kombinuje napredne AI alate sa znanjem i iskustvom UniCredit M&A stručnjaka kako bi identifikovao najrelevantnije potencijalne partnere za svaku transakciju. Platforma omogućava efikasno i poverljivo upravljanje procesom, od iskazivanja interesa i pametnog povezivanja učesnika, do uspostavljanja kontakta i razmene dokumentacije.

Filip Stikić, član Izvršnog odbora i direktor za Korporativno bankarstvo u UniCredit Banci, izjavio je: „Uvođenjem DealSync platforme na srpsko tržište potvrđujemo našu posvećenost pružanju inovativnih rešenja domaćoj privredi i izuzetne rezultate koje ostvarujemo na domaćem tržištu. Kao prva banka u Srbiji koja je predstavila ovakvku platformu, naši klijenti dobijaju pristup alatu koji otvara nove mogućnosti za razvoj kompanija, privlačenje investicija i realizaciju strateških poslovnih planova. Ovo je još jedan korak u okviru naše inicijative UniCredit Banka za privredu Srbije, kojom želimo da budemo dugoročan i pouzdan partner kompanijama u svim fazama njihovog rasta i transformacije”.

Posebna vrednost DealSync-a ogleda se u tome što M&A usluge čini dostupnijim malim i srednjim preduzećima, segmentu koji tradicionalno nije imao jednostavan pristup širokim mrežama investitora i potencijalnih kupaca. Kroz međunarodnu mrežu UniCredit Grupe i inovativan model rada, kompanije mogu da istraže mogućnosti za rast, privlačenje kapitala, strateška partnerstva, kao i prodaju ili sukcesiju poslovanja.

Spajajući ekspertizu UniCredit-a, naprednu tehnologiju I duboko razumevanje potreba kompanija, DealSync donosi novi pristup pronalaženju poslovnih I investicionih prilika na domaćem I međunarodnom tržištu.

Kroz kontinuiran dijalog sa privredom, UniCredit Banka nastavlja da razvija usluge koje odgovaraju na konkretne izazove kompanija i podržavaju njihov održiv rast i razvoj.

22. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Novčana pomoć pred izbore i budžetski račun koji ostaje

by bifadmin 22. октобар 2026.

Predstojeći vanredni parlamentarni izbori četvrti su izbori u nizu pred koje vlast deli novčanu pomoć građanima.

Prema pisanju BBC-ja na srpskom, novac je deljen i pred parlamentarne izbore 2020, predsedničke i parlamentarne izbore 2022, kao i godinu dana kasnije, pred parlamentarne i beogradske izbore.

Ministar finansija Siniša Mali, međutim, ističe da je pomoć isplaćivana i u godinama kada nije bilo izbora, poput 2021, kao i da su pojedine isplate 2016. i 2017. usledile nekoliko meseci nakon glasanja.

Najnoviju (predizbornu) tranšu pomoći Mali objasnio je viškom prihoda posle rebalansa budžeta, koji država zato „deli sa građanima“. Analiza Centra za visoke ekonomske studije (CEVES), međutim, pokazuje da se iza rebalansa ne krije samo veći prihod već i promena načina na koji država raspoređuje novac.

Rebalans menja budžetske prioritete

Naime, rebalansom je planirani budžetski deficit povećan sa tri na 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), odnosno sa oko 2,9 na 3,4 milijarde evra. Istovremeno, država računa na veće neporeske prihode, uključujući uplate dobiti i dividendi.

Prema analizi CEVES-a, ukupni budžetski rashodi i izdaci povećani su za oko 1,45 milijardi evra, odnosno 1,5 odsto BDP-a. Oko 1,2 milijarde evra dodatnog fiskalnog prostora usmereno je na transfere, subvencije i jednokratne mere. To je približno četiri petine ukupnog neto povećanja rashoda, dok su kapitalni rashodi povećani za oko 170 miliona evra. Važno je, pritom, da kategorija transfera, subvencija i jednokratnih mera obuhvata i druge izdatke, a ne samo neposrednu novčanu pomoć građanima.

CEVES ocenjuje da takva struktura budžeta ima pretežno distributivni i kratkoročno potrošački karakter, dok je razvojno-investicioni efekat slabiji. Drugim rečima, veći deo dodatnih sredstava usmeren je na transfere i tekuću potrošnju, a manje na ulaganja koja bi dugoročno mogla da povećaju proizvodne kapacitete i produktivnost privrede.

To ne znači da su jednokratne isplate same po sebi ekonomski neopravdane. One mogu biti značajna pomoć domaćinstvima koja teško podnose rast troškova života, posebno penzionerima i socijalno ugroženim građanima. Ključno pitanje je, međutim, da li su takve mere usmerene ka onima kojima je pomoć najpotrebnija, koliko su fiskalno održive i šta država zbog njih odlaže ili smanjuje na drugim rashodnim stavkama.

Takođe, budžetski račun podrazumeva i pitanje šta će država u narednim godinama moći da finansira, koliko će je koštati veći deficit i da li će zbog današnjih prioriteta biti manje prostora za ulaganja koja donose dugoročnu korist.

Izvor: BBC na srpskom, CEVES

Foto: RichardsDrawings, Pixabay

22. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Ponovo poskupela nafta na svetskim berzama

by bifadmin 22. октобар 2026.

Cene nafte porasle su zbog straha od širenja sukoba na Bliskom istoku i mogućeg obnavljanja američkih napada na Iran.

Fjučersi nafte Brent porasli su do 11 sati ujutru za 3,2%, na 112,30 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta West Texas Intermediate (WTI) poskupela na 99,94 dolara.

Ovo se desilo posle vesti da su američka i izraelska vojska izradile konkretne planove za obnavljanje napada na Iran nakon novembarskih izbora za Kongres u SAD. Prema pisanju Njujork tajmsa pripreme za operaciju koja bi bila „kratka, ali intenzivna“ već su u toku.

Sjedinjene Američke Države su, kako javljaju mediji, naredile zaposlenima u državnoj službi čije prisustvo nije neophodno, kao i članovima njihovih porodica, da napuste Saudijsku Arabiju. Razlog za to su, kako je portparol Stejt departmenta, objavio – sve učestaliji napadi Huta, koje podržava Iran, na civilne ciljeve.

Zašto nafta od 100 dolara više nije bauk

Ipak, iako geopolitičke tenzije prete da gurnu cenu preko psihološke granice, stručnjaci smatraju da globalna ekonomija danas lakše podnosi ove pritiske.

Poskupljenje nafte moglo bi biti manje ozbiljno nego u prethodnim decenijama, jer su potrošači danas manje izloženi energetskim šokovima, ocenjuje Dejvid Vagner, direktor i portfolio menadžer u kompaniji Aptus Capital Advisors.

„Nafta po ceni od 100 dolara po barelu danas ima sasvim drugačije značenje nego pre 20 ili 30 godina“, rekao je Vagner, ukazujući na to da su cene sirove nafte i dalje znatno ispod istorijskih maksimuma kada se prilagode inflaciji.

On je naveo podatke američke vlade prema kojima je benzin pre deset godina činio oko 5% raspoloživog dohotka prosečnog Amerikanca, dok je danas taj udeo približno upola manji. To, prema njegovim rečima, ukazuje da su domaćinstva sada u boljoj poziciji da podnesu visoke troškove energije.

Izvor: CNBC

Foto: Pixabay

22. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Preduzetnik u Srbiji: Stvara skoro trećinu nove vrednosti, a uzima tek svaki deseti dinar prometa

by bifadmin 22. октобар 2026.
U kojoj oblasti su preduzetnici u Srbiji najbrojniji, koliko ljudi zapošljavaju, a koliko zarađuju?

Kada bi se pravio foto-robot prosečnog preduzetnika u Srbiji, najveća je šansa da se bavi stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima.

I to u Beogradu ili njegovoj okolini. U tom slučaju, najverovatnije nema drugih zaposlenih. S obzirom na to da radi u prestonici, zajedno sa kolegama drugim preduzetnicima, stvara nešto manje od trećine bruto dodate vrednosti. Njemu, međutim, stiže tek svaki deseti dinar prometa, piše Forbes Srbija.

Ovo bi se moglo zaključiti iz podataka tek objavljene publikacije Republičkog zavoda za statistiku „Preduzetnici u Republici Srbiji“.

Statistika je 2024. sprovela redovnu reviziju obračuna bruto domaćeg proizvoda. I svih domena sistema nacionalnih računa u skladu sa Evrostatovim programom.

Kako objašnjavaju iz Zavoda, jedna od značajnih promena odnosi se na obračun bruto dodate vrednosti neinkorporisanih preduzeća, odnosno preduzetničkih radnji.

Preduzetnici obuhvaćeni anketom

U poslednjoj publikaciji su najvažniji makroekonomski indikatori za preduzetničke radnje za 2025. po novoj metodologiji.

„Prema novoj metodologiji, obračunom su obuhvaćeni samo oni preduzetnici koji su podneli završne račune Agenciji za privredne registre i paušalci za koje su od Poreske uprave dobijena rešenja o oporezivom dohotku. Kao i obračunatom porezu i socijalnim doprinosima. Sve ostale registrovane preduzetničke radnje, koje se nalaze u stanju „mirovanja“ ili privremene obustave delatnosti, prema novoj metodologiji isključene su iz obračuna i smatraju se neaktivnim. To je dovelo do značajnog smanjenja broja preduzetničkih radnji u poređenju sa obračunima pre velike revizije“, objašnjeno je u publikaciji.

Najviše je inovatora

Na osnovu raspoloživih podataka, obuhvaćeno je 267.560 preduzetnika koji su poslovali u toku 2025. godine u Srbiji. Od ukupnog broja preduzetnika, u Beogradskom regionu je 28,7%. U Vojvodini je 25,2%, u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 28,1%, a u regionu Južne i Istočne Srbije 17,9% preduzetnika.

Kada se posmatra u kojim sektorima posluje najviše preduzetnika, pobednik su stručne, naučne, inovacione i tehničke delatnosti. To je izabrana delatnost u slučaju 17,6%. Na drugom mestu je trgovina na veliko i trgovina na malo, popravka motornih vozila i motocikala – 15,9%. Prerađivačka industrija je osnovna delatnost u slučaju 13,3% preduzetnika. Građevinarstvom se bavi njih 11,1%, saobraćajem i skladištenje 8,3%, a informisanjem i komunikacijama 7,8%.

Ko zapošljava, a ko je „usamljeni strelac“

Preduzetnici u Republici Srbiji u 2025. godini zapošljavali su 253.723 radnika. Manje je radnika, nego registrovanih radnji. Najveća disproporcija je upravo u Beogradskom regionu. U njemu je registrovano skoro 77.000 radnji, a bilo je 53.398 radnika. To je 21% ukupnog broja zaposlenih.

U Vojvodini je 27,8%, u regionu Šumadije i Zapadne Srbije 30,0%. U Južnoj i Istočnoj Srbiji je svaki peti zaposleni.

Zanimljivo je da, iako su stručne delatnosti prve po broju radnji, po broju radnika su na samom začelju. Upošljavaju 6,5 odsto angažovanih radnika. Najviše radne snage je zapravo u trgovinama – 22,4 odsto. Petina radi u prerađivačkoj industriji. Ugostiteljstvo, smeštaj i ishrana, angažuje 16,2 odsto, a 13,2 odsto je u građevinarstvu.

Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku objašnjava da u intelektualnim uslugama, osnivač plaća doprinose samo za sebe. Retko angažuju druge.

„Ima dosta firmi u IT industriji koje, kada treba da zaposle 30 ljudi na nekom projektu, izaberu da angažuju preduzetnika. U suprotnom bi morale da osnuju HR službu. Jednostavnije je da angažuju konsultante koji imaju svoje agencije, uz tipske ugovore. I tako dok traje projekat. Trgovci i zanatlije moraju da angažuju dodatne ljude“, pojašnjava Rajić.

Gde su najveći prometi

Ni promet se ne poklapa sa brojem preduzetnika. Oni koji posluju u Beogradskom regionu ostvarili su 26% prihoda. U Vojvodini 24,8%. Najveći promet je u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji 30,8%, dok je u Južnoj i Istočnoj Srbiji 18,4% ukupnog obrta.

Nije iznenađenje da se najviše novca vrti u trgovinma – 31,6%. U prerađivačkoj industriji 16,9%, građevinarstvu 13,3%, a stručnim delatnostima 10 odsto. Manje novca prihoduju saobraćaj i skladištenje (6,8%) i usluge smeštaja i ishrane (6,1%).

Dodata vrednost

Konačno, njihov učinak po pitanju bruto dodate vrednosti najveći je u Beogradskom regionu. Oni učestvuju sa 31,5 odsto. Vojvodina sa 25,9%, Šumadija i Zapadna Srbija sa 26,4%. Udeo preduzetnika iz Južne i Istočne Srbije je 16,3 % ukupnog BDV-a.

I po tom pokazatelju, sektor najmanjih delova privrede polako raste. Ali i dalje zaostajemo za rezultataima njihovih kolega u EU.

„U EU, u glavnim gradovima, preduzetnici učestvuju i do 45 odsto u BDV-u. U manjim gradovima njihov udeo je između 30 i 35 odsto“, kaže Dragoljub Rajić. „I mi smo se propravili. Bili smo u većem zaostatku, ali se privreda transformisala. U nekim grdaovima nema firme koja zapošljava više od 200-300 ljudi. Povećao se udeo preduzetnika“.

On ukazuje i da je puno faktora koji ograničavaju njihovo poslovanje. Kao prepreke Rajić navodi troškove poslovanja. Rast minimalne zarade koja utiče i na njihovo opterećenje, bio je brži od rasta prihoda.

„Retko ko je imao bruto rast prihoda od 40 odsto za četiri godine, ali su osnovica i troškovi porasli. Opet svedočimo da ljudi rade u sivoj zoni. Operativni troškovi su skočili. Problem je i što godinama nije povećan cenzus od šest miliona dinara za prelazak na vođenje knjiga i osam miliona za ulazak u PDV sistem. Jer ti prelasci dodatno uvećavaju troškove poslovanje“, dodaje Rajić.

Udeo u bruto dodatoj vrednosti stručne delatnosti ponovo vraća u centar pažnje. Ova delatnost sa udelom od 18,1 odsto je najuspešnija.

Prerađivačka industrija čini 16,3%, a trgovina 15,9%. Građevinarstvo donosi 12,3%, informisanje i komunikacije – 8,2%. Saobraćaj i skladištenje i usluge smeštaja i ishrane su izjednačeni – 6,5%.

Izvor: Forbes
Foto: Pixabay
22. октобар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Minić: Strani investitori odlaze iz ekonomskih razloga, potrebno jačanje domaćeg privatnog sektora
  • Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
  • Lasta procenila akciju na 228,69 dinara i planira dokapitalizaciju od 350 miliona
  • Srbija zadržala 15 kompanija među 500 najvećih u regionu
  • Međunarodno poslovanje MOL Grupe doprinelo dobrim rezultatima u trećem kvartalu 2026. godine

Архиве

  • новембар 2026
  • октобар 2026
  • септембар 2026
  • август 2026
  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Увек омогућени
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
САЧУВАЈ И ПРИХВАТИ
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit