NAJNOVIJE
Briselski san zimske noći: Kad porastem biću Amerika
Wikipedia uvodi restrikcije za članke pisane pomoću veštačke inteligencije
Priča o lažnom restoranu koji je postao broj 1...
U Srbiji udeo organske proizvodnje samo 0,83% u odnosu...
Koji su najpopularniji biznisi u Srbiji?
Do 31.marta dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025....
Ko najviše profitira od pomeranja kazaljki na satu?
Internet više nije ljudski, nadmašili ih botovi i AI
Vatikan: Katolicima se mogu presađivati životinjski organi
Prerana smrtnost u Srbiji
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Yettel objavio ESG izveštaj za 2024. godinu

by bifadmin 6. новембар 2025.

Kompanija Yettel objavila je svoj ESG izveštaj za 2024. godinu, koji predstavlja rezultate i inicijative u oblasti zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja. Izveštaj potvrđuje posvećenost kompanije održivom poslovanju i razvoju digitalnog društva u skladu sa ESG strategijom e&PPF Grupe.

Yettel je i ove godine prepoznat kao vodeći telekomunikacioni operator u Srbiji po odgovornom odnosu prema životnoj sredini, prema rezultatima istraživanja nezavisne agencije Kantar*. Kompanija UMLAUT** dodelila je Yettelu dva priznanja, za najbolji kvalitet mobilne mreže u Srbiji, deveti put zaredom, i za najbolji kućni internet, drugi put uzastopno.

ESG izveštaj ističe da je Yettel mobilna mreža 100% zelena, jer se u potpunosti snabdeva energijom iz obnovljivih izvora. Aktivnosti kompanije usmerene su na smanjenje potrošnje energije, uštedu goriva i efikasno upravljanje materijalima i otpadom.

U okviru programa reciklaže, koji traje od 2021. godine, Yettel je zajedno sa korisnicima reciklirao više od 1,4 miliona uređaja, odnosno više od 100 tona elektronskog otpada. Tokom 2024. godine, više od 140 hiljada korisnika prešlo je na e-račune, čime se uštedelo oko 1,76 miliona listova papira i 1,54 miliona koverata.

Kroz inicijativu Eco Bonus, u kojoj se u ime korisnika reciklira papirni i plastični otpad, do kraja godine uključeno je više od 13.500 korisnika, a prikupljeno je preko 725 tona plastike i 347 tona papira i kartona.

Osim ekoloških aktivnosti, Yettel kroz Yettel Fondaciju i partnerstvo sa UNICEF-om sprovodi programe edukacije o digitalnim veštinama i bezbednom korišćenju interneta.

„Svesni smo da digitalna povezanost donosi brojne mogućnosti, ali i izazove, naročito za decu i osetljive grupe. Zato već trinaest godina sprovodimo različite programe koji imaju za cilj da edukuju i osnaže korisnike svih generacija da bezbedno i odgovorno koriste digitalne tehnologije. Naš pristup održivosti temelji se na uverenju da je to put ka otpornijem društvu i uspešnijem poslovanju“, izjavila je Milica Begenišić, ESG menadžer Yettela.

6. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Baby Food Factory pokreće platformu „Zdrava ishrana od malih nogu“

by bifadmin 6. новембар 2025.

Baby Food Factory, članica Nelt Grupe i proizvođač brenda Nutrino, kao vodeća kompanija u proizvodnji zdrave hrane za sve generacije pokrenula je jedinstvenu društveno odgovornu inicijativu “Zdrava ishrana od malih nogu”, sa ciljem prevencije dečje gojaznosti i podizanja svesti o značaju pravilne ishrane u najranijem uzrastu .

Rana edukacija ključna za dugoročno zdravlje

Platforma je osmišljena kao odgovor na ozbiljne zdravstvene izazove današnjice, sa fokusom na edukaciju roditelja i stručnjaka, ali i stvaranje dugoročne promene kroz znanje, prevenciju i odgovornost. Naime, prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije, svako treće dete u Evropi ima višak kilograma ili je gojazno, a slična statistika je u Srbiji i regionu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku i instituta Batut, skoro 13% dece od 5 do 14 godina je gojazno, 16,6% ih je predgojazno, dok projekcije govore da će do 2030. godine više od 18% dece uzrasta od 5 do 19 godina imati problem sa gojaznošću.

Brend Nutrino za zdravije generacije dece

Studije pokazuju da se navike u ishrani formiraju do pete godine života, što čini ranu edukaciju ključnom za dugoročno zdravlje. Upravo zato, kroz ovu sveobuhvatnu CSR inicijativu, brend Nutrino prvi put u Srbiji povezuje struku i roditelje, kroz zajedničko delovanje ka zdravijem odrastanju budućih generacija, uz podršku Nelt Grupe. Tim povodom, danas su u Sava centru organizovana dva stručna panela – „Prevencija gojaznosti kod dece: značaj prvih 1000 dana“ i „Od prve kašice do zdravih navika: kako svi zajedno gradimo zdravu generaciju“, uz stručno predavanje „Javnozdravstvena perspektiva problema prekomerne telesne mase i gojaznosti“ dr Dragane Atanasijević, specijaliste socijalne medicine, MSc.

Podrška stručnjaka u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori kroz panele i okrugle stolove

Na prvom panelu, „Prevencija gojaznosti kod dece: značaj prvih 1000 dana“, dr Dušanka Novosel, prof. dr Aspazija Sofijanova i prim. dr Snežana Lešović, govorile su o ključnom značaju ranog razvoja, pravilne ishrane i podrške roditeljima u formiranju zdravih navika od najranijeg uzrasta.

Marina Bulut, izvršna direktorka Baby Food Factory, dr Ivan Milovanović, prof. dr Sniježana Hasanbegović i dr Dragana Atanasijević bili su učesnici drugog panela, „Od prve kašice do zdravih navika: kako svi zajedno gradimo zdravu generaciju“, na kome su razgovarali o saradnji stručnjaka, proizvođača i institucija u zajedničkom cilju – stvaranju zdravijih generacija i promeni zabrinjavajuće statistike dečje gojaznosti.

Izvršna direktorka kompanije BFF, Marina Bulut, naglasila je važnost zajedničkog delovanja: „Ovi brojevi su poziv na akciju. Kao lider na tržištu dečje hrane, Nutrino ima poziciju da bude pokretač pozitivnih promena u ishrani najmlađih i gradi temelje zdravih navika od najranijeg uzrasta. Prevencija dečje gojaznosti mora postati zajednički prioritet, ne samo roditelja i zdravstvenih radnika, već i svih društveno odgovornih kompanija. Verujemo da znanje, podrška i pravovremena edukacija mogu da naprave stvarnu razliku u životima dece i ovom inicijativom započinjemo novo poglavlje naše misije – da pokrenemo uvođenje zdravih navika, povežemo nauku i zajednicu, i doprinesemo budućnosti u kojoj svako dete raste zdravo, snažno i srećno.“

Nutrino kao saveznik u odrastanju zdrave generacije

Nutrino CSR inicijativa “Zdrava ishrana od malih nogu” je iskorak ka zdravijem društvu i dugoročnoj promeni, koja prevazilazi granice tržišne komunikacije i oslanja se na poverenje, znanje i stvarnu podršku zajednici. Kao pionir ovakvog pristupa, kompanija Baby Food Factory i brend Nutrino postavljaju nove standarde društveno odgovornog delovanja, jasno stavljajući zdravlje dece kroz sistemsku i kontinuiranu edukaciju u prvi plan.

 

6. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Zatvorena još jedna fabrika na jugoistoku Srbije

by bifadmin 6. новембар 2025.

Posle zatvaranja pogona Kentaura i SolPro u Vranju, na jugoistoku zemlje nastavljena je „sezona“ gašenja fabrika.

Poslednja u nizu je jedna od dve slovenačke firme koje imaju fabrike u Babušnici, kompanija Firecat protection koja proizvodi zaštitnu odeću. Kako javlja eKapija, ona je prekinula proizvodnju zbog, kako kažu, brzog rasta troškova proizvodnje.

Firecat je organak u Babušnici otvorio pre nepune dve godine, ali nisu uspeli da opstanu, ne samo zbog rasta troškova proizvodnje već i zbog smanjenja narudžbina.

Zatvaranjem ove fabrike 30 radnika ostalo je bez posla a prema rečima rukovodstva svima su isplaćene otpremnine.

Da podsetimo, posle zatvaranja Kentaura više od 250 radnika izgubilo je posao, a kada je SolPro stavio ključ u bravu još 80 zaposlenih je ostalo bez posla.

Foto: Muhammad Zaqy al fattah, Unsplash

6. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Niste ni introvert ni ekstrovert, možda ste otrovert?

by bifadmin 6. новембар 2025.

Psihijatar Rami Kaminski je ovog leta objavio knjigu (The Gift of Not Belonging, Dar nepripadanja) koja je u svet psihologije uvela nov termin. Radi se o ličnosti otroverta, osobi koja se u svakoj grupi oseća kao autsajder. Kaminski je psihijatar sa višegodišnjim iskustvom u radu sa ljudima na viskom pozicijama, anksioznim poremećajima, bolestima zavisnosti, poremećajima raspoloženja.

Otrovert je po rečima Kaminskog, svako ko je kao dete izbegavao školske klubove i letnje kampove, ko je mrzeo žurke, ali obožava da provede vreme nasamo s bliskim prijateljem.

„Da li vam timski rad izaziva nelagodu, a istovremeno najviše cvetate kada radite samostalno? Da li se često borite s osećajem da nigde ne pripadate? Ako je odgovor „da“, verovatno ste otrovert“ piše Kaminski.

Otrovert

Otrovert se lako priključuje grupama. Za razliku od introverta, nije neko ko je stidljiv niti je povučen, niti se lako iscrpljuje od bliskih razgovora jedan na jedan. Ipak, u većim grupama osećaj se nelagodno, otuđeno i usamljeno.

Za razliku od onih koji su isključeni ili marginalizovani, otroverti su često prihvaćeni, pa čak i popularni. Ali i pored toga, nikada se istinski ne osećaju kao da pripadaju.

U kulturi koja visoko vrednuje pripadnost, mnogi otroverti su proveli život osećajući se neshvaćeno. Ipak, kako tvrdi psihijatar Rami Kaminski, suprotno onome što nas društvo uči, pripadnost nije uslov za bogat, ispunjen život. Naprotiv, može biti prepreka.

Kada nemate potrebu da se poistovećujete s određenom grupom, vaše samopouzdanje ne zavisi od odobravanja članova grupe. Možete da gradite duboke, iskrene odnose sa pojedincima, bez obaveze da sledite pravila koja grupa nameće ili da brinete o onome što je grupi važno.

Najbolje od svega — ne poznajete nijedan drugi način mišljenja ili postojanja osim onog koji dolazi iz vas samih.

Otrovert ne pripada

Kaminski ukratko objašnjava druge dve prihvaćene opcije potekle od Junga.

Introvert je osoba koja se iscrpljuje u kontaktu s drugima i energiju crpi iznutra.

Ekstrovert crpi energiju od drugih.

Otrovert, međutim, nije definisan odnosom prema drugima. „Otroverti su oni koji ne osećaju obavezu da spajaju svoj identitet s identitetima drugih ljudi,“ objašnjava Kaminski za New Scientist. Oni nisu ni stidljivi ni asocijalni. Jednostavno ne osećaju potrebu da svoj identitet vezuju za grupe, pokrete ili etikete.

To su, kako Kaminski kaže, „antipridruživači“, ljudi koji ne osećaju euforiju zbog pripadanja timu ili kolektivu. Onima koji imaju izraženiju socijalnu prirodu to može zvučati tužno: zar nije usamljeno uvek biti sa strane, posmatrati spolja? Ali otroverti koji prihvataju sebe (i koji izbegnu društveni pritisak da se uklope) ne pate zbog svoje samodovoljnosti. Naprotiv, ona ih osnažuje.

„Kada ne pripadate nijednoj grupi, ne podležete njenim nepisanim pravilima niti njenom uticaju. To donosi dve važne osobine: originalnost i emocionalnu nezavisnost. Biti izvan košnice znači moći misliti i stvarati slobodno, bez pritiska kolektivnog mišljenja,“ piše Kaminski.

Prednosti otroverta

Otroverti se jednostavno ne pridružuju. To nije u njihovoj prirodi. Oni izbegavaju organizovane religije, politička plemena i pokrete koji zahtevaju lojalnost, jer ne razumeju logiku žrtvovanja jedinstvenog uma zarad pripadnosti košnici.

Kaminski tvrdi da su umetnica Frida Kalo i kao naučnik Albert Ajnštajn verovatno bili otroverti. „Otroverti često postaju izuzetni lideri, upečatljivi govornici, samostalni mislioci i kreativni genijalci“ pišu psiholozi kao podršku Kaminskom.

Ipak, iako joj novi pojam deluje osnažujuće i mnogima će doneti olakšanje u potrebi da sebe svrstaju u neku od kategorija, postoje razlozi za oprez. Jer, paradoksalno je tražiti utehu u društveno konstruisanoj etiketi koja opisuje ljude koji odbacuju društveno konstruisane etikete. Osim toga, iako ne voli grupe, priznaje da duboko ceni intimne oblike pripadanja – porodicu i prijateljstva, jedno je od upozorenja psihologa.

Najveći problem ipak leži u tome što svaka etiketa ličnosti, uključujući i ovu, može biti ograničavajuća iluzija.

„Ako sebe ograničite krutim tipom ličnosti, rizikujete da se zatvorite unutar granica te etikete i da je koristite kao izgovor za sopstveno ponašanje“ još jedno je upozorenje.

Ne ograničavajte se etiketom

Još 1940-ih psiholog Bertram Forer dokazao je da ljudi gotovo uvek vide sebe u rezultatima testova ličnosti. Ako test kaže nešto opšte, poput „često sumnjate da ste uradili pravu stvar“, većina će to doživeti kao tačno. Taj fenomen, poznat kao Barnumov efekat, objašnjava zašto horoskopi često deluju uverljivo.

Ako vam pojam otrovert pomaže da se bolje razumete i iskoristite svoje prednosti, slobodno ga dodajte u svoj rečnik. Ako alat funkcioniše, koristite ga.

„Ali ne zaboravite: prijatan osećaj prepoznavanja koji dobijamo od etiketa često nas zaslepljuje pred činjenicom koliko su te etikete zapravo neprecizne. I još važnije – lako mogu postati izgovor da izbegnete lični rast.

Sada kada znate za taj termin, možda možete da se prepoznate kao otrovert. Ali i dalje imate obaveze – kao profesionalac, građanin i član zajednice. Ako to znači da morate da preživite poneki dosadan sastanak ili javni događaj, možda je vreme da prevaziđete svoj komfor i etikete i jednostavno učestvujete“ dobar je savet Kaminskog i istomišljenika.

Izvor: Bonitet.com

Foto: Pixabay

6. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Koliko je Rumuniji i Bugarskoj porastao BDP otkad su se učlanile u EU?

by bifadmin 6. новембар 2025.

U periodu od 2004. do 2024. godine prosečni BDP po glavi stanovnika u EU rastao za 88%, a u 13 novih članica znatno brže.

Kako piše portal Capital.ba, rekorderi tog rasta su bile Rumunija sa 558% i Bugarska sa 500%. U Rumuniji je BDP po glavi stanovnika porastao sa 2.820 na 18.560 evra, a u Bugarskoj sa 2.710 na 16.260 evra.

Međutim, one nisu jedine. Baltik je takođe briljirao – Litvanija je zabeležila rast od 405%, Letonija 336%, a Estonija 305%.

Kupovna moć se udvostručila

Mereno prema standardu kupovne moći (PPS), koji pokazuje koliko se robe i usluga može kupiti za isti iznos u svakoj zemlji, nove članice EU napravile su ogroman iskorak.

U 2004. godini Rumunija i Bugarska imale su najniže indekse – svega 35 bodova (65% ispod EU proseka). Dve decenije kasnije, Rumunija je gotovo udvostručila svoj skor na 78, a Bugarska na 66.

Sličan napredak zabeležen je u Litvaniji (sa 50 na 88), Letoniji (sa 45 na 71), Poljskoj (sa 52 na 79) i Estoniji (sa 56 na 79).

U zemljama poput Slovenije i Češke rast je bio umereniji, ali stabilan – sa 87 na 91, odnosno sa 81 na 91 indeksnih poena.

Izvor: Capital.ba

Foto: Markus Winkler, Unsplash

6. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Lutrija na kojoj srećni pobednik dobija – grobno mesto

by bifadmin 6. новембар 2025.

Grad Pariz na lutriji nudi svojim stanovnicima priliku da osvoje grobno mesto pored poznatih umetnika, od Džima Morisona do Oskara Vajlda.

Per Lašez i Monmartr su pariska groblja koja predstavljaju svojevrsnu turističku destinaciju i daju posetiocima priliku da obiđu grobove koji nalikuju na umetnička dela.

Međutim, kako piše Bizlife, troškovi održavanja ovih grobnih mesta odgovornost su porodice, a ne grada, što dovodi do raspadanja mnogobrojnih spomenika. Grad se nada da će novom inicijativom pomoći u očuvanju groblja.

Naime, Pariz je pokrenuo lutriju za svoje stanovnike na kojem nudi deset grobnih mesta kojima je potrebna restauracija. Izabrani učesnici će imati mogućnost da kupe grobno mesto u ovim prestižnim grobljima u zamenu za renoviranje grobova ili grobnih mesta. Za obnovu spomenika potrebno je izdvojiti četiri hiljade evra i neophodno je srediti spomenik u periodu od šest meseci, a dizajn mora odgovarati originalnom. Pored novca za restauraciju, potrebno je i iznajmiti grobno mesto, a sveukupan trošak da bi neki Parižanin bio sahranjen na poznatom groblju iznosi 18 hiljada evra.

Izvor: Bizlife

Foto: Alexis Baydoun, Unsplash

6. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaIZDVAJAMOVesti

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru

by bifadmin 6. новембар 2025.

Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku.

Za banke, osiguravajuća društva i finansijske platforme, digitalna transformacija više nije samo strateška prednost, već neophodnost za ostvarivanje značajnog rasta, unapređenje korisničkog iskustva i povećanje operativne agilnosti. Ipak, ova evolucija pretvara okruženje u složeno bojno polje, gde se sajber pretnje razvijaju istom brzinom kao i tehnologija. Jedan pogrešan korak može dovesti do ozbiljnih posledica.

Prema izveštaju Kaspersky IT Security Economics 2024, bankarski, finansijski i osiguravajući sektor (BFSI) u proseku troši oko 1,2 miliona dolara godišnje na sajber bezbednost. Iako ta cifra deluje velika, ona je zanemarljiva u poređenju sa prosečnim troškom ozbiljnog bezbednosnog incidenta — oko 3,2 miliona dolara, što je 2,7 puta više od godišnjeg budžeta za bezbednost. To jasno pokazuje da je digitalizacija neizbežna, a nedovoljna bezbednost direktno povećava rizik od postajanja sledećim „velikim slučajem proboja“.

Da bi uspele — i očuvale dugoročni rast — finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na sveobuhvatnu, stratešku sajber otpornost.

Digitalni trendovi koji oblikuju finansije — i rizici koje kriju

Finansijski sektor se kreće ka bezgranično povezanom digitalnom ekosistemu, koji pokreću API-ji, cloud platforme i AI tehnologije. Obećanje: brži procesi, personalizovano korisničko iskustvo i beskonačna skalabilnost. Rizik: digitalno okruženje koje hakeri vide kao „bogatu trpezu“ ranjivosti.

U nastavku je pet trendova koji preoblikuju pravila — svaki sa svojom potencijalno opasnom stranom:

1. Otvoreni bankarski API-ji – Vizija inovacija usmerenih na klijenta ima i mračnu stranu. Svaki API je istovremeno prilika i potencijalna ulazna tačka za napadače. U pogledu bezbednosti i usklađenosti, kompromis nije dozvoljen.

2. Bankarstvo kao usluga (BaaS) omogućava brzu implementaciju bankarskih funkcija pomoću unapred izgrađene infrastrukture. Ipak, zajednički rizik je realna pretnja: proboj u sistemu jednog partnera može se preliti kroz ceo ekosistem, ugrožavajući stabilnost i poverenje.

3. Ugrađene finansije (Embedded Finance) – Plaćanja i pozajmice integrisane direktno u aplikacije za maloprodaju, dostavu i druge usluge. Iako korisnicima deluju neprimetno i praktično, ovi kanali se nalaze van tradicionalnih granica bezbednosti. Njihova zaštita zahteva proaktivan pristup koji uključuje kontinuirani nadzor i sveobuhvatne end-to-end mere zaštite.

4. Migracija u cloud omogućava brže skaliranje, ali uvodi rizike poput pogrešnih konfiguracija, nejasnih odgovornosti i povećane izloženosti. Više od 25% lidera BFSI sektora sada svrstava prelazak na cloud među najveće bezbednosne izazove, što naglašava potrebu za robusnim strategijama zaštite u oblaku.

5. Veštačka inteligencija (AI) već se koristi u oko 75% finansijskih institucija, dok dodatnih 10% planira implementaciju uskoro. AI unapređuje efikasnost, analitiku i procene rizika. Međutim, on takođe donosi nove pretnje — manipulisane modele, sintetičke prevare i AI-generisane fišing napade — koji zamagljuju granicu između legitimne i zlonamerne aktivnosti.

Dok inovacije podstiču rast, one istovremeno povećavaju ranjivosti. U savremenoj digitalnoj ekonomiji, napredak i bezbednost moraju ići ruku pod ruku.

Širenje pejzaža pretnji

Surova realnost glasi: svaka nova usluga donosi dodatne ranjivosti. Svaka inovacija širi površinu napada. Više se ne postavlja pitanje da li će organizacija biti meta, već kada. Kada incident nastupi, brza reakcija, efikasna detekcija i hitan oporavak postaju prioritet broj jedan.

Podaci su zabrinjavajući:

• Ransomware je dominirao 2024. godine, čineći 42% svih incidenata u finansijskom sektoru.

• Fišing je bio zastupljen u gotovo svakoj četvrtoj pretnji, a 24% napada ciljalo je direktno bankarske klijente.

• Ljudska greška uzrokovala je više od 25% bezbednosnih propusta, često zbog svesnog kršenja politika.

• Infostealer malveri su sveprisutni — jedna od četrnaest infekcija rezultuje krađom podataka o platnim karticama.

Iza svakodnevnih incidenata kriju se napredne postojane pretnje (APT) — organizovane, finansirane i istrajne grupe. Grupe poput Carbanak izvode globalne kampanje vredne milijarde dolara, koristeći „zero-day“ ranjivosti i slabosti u lancu snabdevanja. Ovo nisu amateri, već profesionalci koji ciljaju maksimalnu štetu.

Čak i najpouzdaniji alati mogu postati slabost. Tokom 2024. godine, „zero-day“ ranjivost u najkorišćenijem internet pregledaču na svetu postala je ulazna tačka za ciljane napade, dok su kompromitovani lanci snabdevanja omogućili tihu infiltraciju kroz softverska ažuriranja u industriji.

Posledice su opipljive i skupe. Prošle godine, BFSI organizacije su činile 18% svih prijavljenih bezbednosnih incidenata — više od bilo kog drugog sektora. Rezultati variraju od prekida korisničkih servisa do napada koji ostaju neotkriveni nedeljama, narušavajući poverenje i reputaciju.

Za lidere u BFSI sektoru ovo predstavlja paradoks: tehnološki napredak donosi rast, ali istovremeno povećava izloženost. Održati opstanak znači razviti adaptivne, integrisane i otporne sisteme sposobne da se brane istim tempom kojim se tehnologija razvija.

Ka otpornijoj budućnosti: strateška sajberbezbednost u finansijama

Sama inovacija nije dovoljna — otpornost je ključna. Finansijske organizacije moraju usvojiti sveobuhvatnu, ekosistemsku strategiju sajberbezbednosti koja omogućava timovima da se nose sa svakom pretnjom, bilo poznatom ili skrivenom.

Korak 1: Sveobuhvatna priprema i revizija. Počnite detaljnom procenom cele infrastrukture. Pregledajte postojeće procese, identifikujte ranjivosti i uklonite slabosti pre nego što ih napadači iskoriste. Iako interno osoblje može voditi ovaj proces, angažovanje eksternih stručnjaka pruža svežu perspektivu i pomaže u otkrivanju skrivenih rizika.

Korak 2: Primena naprednih tehnologija. Opremajte bezbednosne timove integrisanim platformama koje omogućavaju praćenje i kontrolu svih vektora napada. Brza detekcija i pravovremeni odgovor su ključni za sveobuhvatnu zaštitu.

Korak 3: Kontinuirano učenje i obaveštajni pristup. Kako se pretnje neprestano razvijaju, održavanje ažurnog znanja o sajber pejzažu je presudno. Koristite napredne threat intelligence i analitiku kako biste proaktivno prilagođavali bezbednosnu strategiju. Takođe, razvijajte „ljudski firewall“ putem redovnih programa obuke, koji osposobljavaju zaposlene da prepoznaju fišing, poštuju politike i deluju kao prva linija odbrane.

Integracijom napredne tehnologije, kontinuirane edukacije i pouzdanih partnerstava, organizacije mogu uspostaviti otpornu i tolerantnu infrastrukturu koja minimizuje finansijske rizike, obezbeđuje regulatornu usklađenost i garantuje kontinuitet poslovanja.

6. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Mastercard istraživanje otkriva: čak 80% građana Srbije planira da do kraja godine ispuni bar jedno iskustvo sa svoje liste želja

by bifadmin 5. новембар 2025.

Novo Mastercard istraživanje pokazuje da čak 80% građana Srbije i dalje želi da do kraja godine ostvari bar jedno iskustvo sa svoje „bucket liste“, dok 62% planira da ih ostvari više. Generacija Z prednjači u ovoj trci sa vremenom – čak 87% ispitanika iz ove starosne grupe odlučno je da do kraja godine pretvori svoje planove u stvarnost, nadmašujući milenijalce (79%) i generaciju X (78%).

Istraživanje, koje je obuhvatilo više od 20.000 ispitanika širom Evrope uključujući i iz Srbije, pokazuje da nešto više od polovine građana Srbije (53%) i dalje ima između 7 i više od 20 dana neiskorišćenog godišnjeg odmora, pri čemu većina (19%) raspolaže sa 7 do 10 dana. Među zemljama u kojima građani imaju najviše preostalih dana odmora (7-20+) izdvajaju se Kipar (69%), Švajcarska (56%) i Bugarska (55%).

Iako su mnogi svoje ciljeve postavili još početkom godine, značajan broj građana Srbije nije uspeo da ih ostvari zbog ograničenog vremena i resursa. Kao glavni razlozi navode se potreba za dodatnim vremenom kako bi uštedeli ili isplanirali budžet (40%), čekanje „pravog trenutka“ (13%) i teškoće u pronalaženju slobodnog vremena pored poslovnih i porodičnih obaveza (10%).

Mnogi ispitanici ističu da žele da svoja iskustva sa liste želja dožive u društvu porodice i prijatelja. Ova težnja da posebni trenuci budu zajednički i ne iznenađuje, imajući u vidu da je prethodno Mastercard istraživanje pokazalo kako 88% građana Srbije planira da ove godine više vremena posveti porodičnim iskustvima, dok 44% smatra da zajednička iskustva donose veće zadovoljstvo.

Povodom objave istraživanja, Jelena Sretenović, direktorka kompanije Mastercard za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ukazala je na sledeće: „Najnovije Mastercard istraživanje potvrđuje ono što svakodnevno primećujemo u Srbiji – potrošači sve više vrednuju autentična i nezaboravna iskustva u odnosu na materijalna dobra.

U vremenu kada su zajednički trenuci sa porodicom i prijateljima najvredniji, trudimo se da inspirišemo ljude da ulažu u ono što ih ispunjava i povezuje. Platforma Priceless je naš odgovor na rastuću potrebu za autentičnim doživljajima, jer verujemo da su najlepši trenuci upravo oni koje živimo, delimo i pamtimo. Pokrenuli smo niz jedinstvenih lokalnih iskustava – od kulinarskih tura sa vrhunskim beogradskim šefovima zajedno sa “JRE-Jeunes Restaurateurs” partnerima, preko arhitektonskih tura posvećenih brutalizmu, do ekskluzivne posete Mandarina Choco Lab-u i radionice poslastičarstva. Ova iskustva ne samo da promovišu bogatstvo srpske kulture i kreativnosti, već omogućavaju korisnicima naših kartica da stvore uspomene koje traju čitav život”.

Ohrabrujuće je da značajan broj građana Srbije ostaje optimističan – 82% veruje da će uspeti da ostvare ili su već na dobrom putu da ostvare sve ciljeve sa svoje liste želja do kraja godine. Još 43% ispitanika ističe da to i dalje žele, ali nisu sigurni da li će uspeti. Nivo optimizma u Srbiji (82%) viši je nego u mnogim evropskim zemljama, poput Švedske (72%), Španije (71%) i Francuske (71%).

Kako istraživanje pokazuje, 2025. godina mogla bi biti godina „bucket liste“, budući da građani Srbije sve više doživljavaju ostvarenje životnih iskustava kao najbolju vrstu ulaganja. Većina ispitanika (75%) smatra da je novac uložen u iskustva „uvek ili uglavnom vredan toga“. Kako bi osigurali da ta iskustva zaista postanu stvarnost, mnogi svesno prilagođavaju svoje budžete i donose promišljene izbore: 37% troši manje na odeću, 38% na luksuzne proizvode, 34% na tehnologiju i gedžete, a 31% na uređenje doma.

Beatrice Cornacchia, izvršna potpredsednica za marketing i komunikacije za EEMEA region (Evropa, Azija Pacifik, Bliski istok i Afrika) u kompaniji Mastercard, izjavila je: „Kako se 2025. godina bliži kraju, građani Srbije odlučni su da maksimalno iskoriste njene poslednje mesece – gotovo polovina njih i dalje ima do 20 dana neiskorišćenog godišnjeg odmora i želi da ostvari dugo priželjkivana iskustva. Ova godina zaista je bila u znaku “bucket liste”, jer sve više ljudi daje prednost iskustvima koja zaista imaju vrednost. U kompaniji Mastercard nastojimo da ljudima omogućimo da svaki trenutak iskoriste najbolje – bilo da uživaju u praznicima kod kuće ili u inostranstvu, ili prisustvuju nezaboravnom događaju. Građani Srbije još uvek imaju vremena da svoje planove pretvore u stvarnost ove godine”.

Zanimljivo je da su putovanje na novu, dugo željenu destinaciju (38%), obilazak znamenitih lokacija (11%) i poseta poznatim gradovima (10%) među najčešćim iskustvima koja građani Srbije i dalje žele da dožive do kraja godine.

Kompanija Mastercard se za ovu priliku udružila sa ekspertom za putovanja i iskustva, Elaine Poon, koja je istakla: „Krajem godine volim da se osvrnem na svoje ciljeve i tražim iskustva koja me inspirišu i pune energijom. Divno je videti koliko su putovanja i dalje popularna u ovom periodu. Svaki slobodan trenutak nastojim da pretvorim u nezaboravno iskustvo – bilo da jurim poslednje zrake sunca na obali, uranjam u novu kulturu ili pronalazim mir u skrivenom planinskom kutku. Za stvaranje takvih uspomena nema boljeg trenutka nego sada“.

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

McDonald’s Srbija lansira FRIENDS obrok

by bifadmin 5. новембар 2025.

Otkrijte novi, FRIENDS obrok koji će biti ograničen vremenski period u ponudi McDonald’s restorana u Srbiji, a koji uključuje Monica’s Marinara sos, kolekcionarske figure inspirisane serijom i ekskluzivne ponude u aplikaciji

Baš kao i vaš omiljeni FRIENDS lik, vaša McDonald’s porudžbina govori mnogo o vama. Bilo da pregovarate ko će dobiti poslednji McNugget ili ne želite da delite pomfrit – svi imamo svoj način da uživamo u obroku.

Sada fanovi mogu da uživaju u novom, limitiranom FRIENDS obroku koji McDonald’s lansira u saradnji sa kompanijom Warner Bros. Discovery Global Consumer Products (WBDGCP), uz jedan od šest ekskluzivnih, kultnih kolekcionarskih likova. Počev od 03.novembra, gosti mogu da izaberu veliki BigMac obrok, ili Chicken McNuggetrs 6 obrok uz koji se dobija limitirano izdanje Monica’s marinara sosa. Ova ponuda je dostupna samo u određenim McDonald’s restoranima u Srbiji uz McDonald’s aplikaciju.

Da li ćete dobiti Rejčel? Moniku? Fibi? Rosa? Čendlera? Džoija? Posetite McDonald’s i sakupite celu ekipu

„U McDonald’su oduvek verujemo u moć zajedničkih trenutaka – a postoji li bolji način da to proslavimo nego uz FRIENDS? Ovo epohalno partnerstvo spaja dve ikone pop kulture koje oduvek predstavljaju povezanost, utehu i radost,“ rekla je Desanka Landauer, direktorka marketinga u McDonald’su u Srbiji. „FRIENDS obrok donosi novi način da se fanovi i McDonald’sa i serije povežu – bilo da je to uz pomfrit ili na kauču, ujedinjuje nas jednostavna magija trenutka.“

Ekskluzivne kolekcionarske figure inspirisane likovima

Svaka figura spaja jednog od FRIENDS likova sa njegovim najupečatljivijim trenucima – Rosa sa njegovim ljubimcem Marcelom, Rejčel dok poslužuje kafu na poslu, Moniku u ulozi šefa kuhinje, Fibi sa gitarom, kao i Čendlera i Džoija sa njihovim omiljenim dvojcem – piletom i pačetom.

FRIENDS obrok – veliki BigMac obrok ili Chicken McNuggets 6 obrok i Monikin marinara sos

Fanovi mogu da izaberu veliki BigMac obrok ili Chicken McNuggets 6 obrok uz koji se dobija Monica’s marinara sos od ukusnog italijanskog paradajz sosa pripremljenog od paradajza, belog luka, luka i začinskog bilja. Uz ovaj jedinstveni sos, vaši Chicken McNuggets ne mogu biti ukusniji.

McDonald’s aplikacija

Okupite prijatelje i svratite u McDonald’s koji učestvuje u promociji od 3.novembra da sakupite sve svoje omiljene FRIENDS likove – dok traju zalihe.

Obratite pažnju na dodatna FRIENDS iznenađenja koja vas očekuju u aplikaciji kao što su – ceger, čarape i privesci za ključeve. A u narednim nedeljama vas očekuju i šolje inspirisane FRIENDS serijom.

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusEkonomija

Koliko bolovanja u javnom sektoru koštaju državu?

by bifadmin 5. новембар 2025.

Nadležne institucije nemaju izdvojene podatke o broju bolovanja u javnom sektoru, iako je sa 700.000 zaposlenih država najveći poslodavac u Srbiji. U sindikatima procenjuju da je zloupotreba bolovanja češća u javnom sektoru nego kod privatnika, kod kojih vlada mnogo veći strah od otkaza, pa ljudi i bolesni dolaze na posao. Analitičari smatraju da precizni podaci o bolovanjima i njihovim uzrocima ne odgovaraju ni vlastima, ni onim privrednicima koji se ne mogu pohvaliti uslovima rada.

Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu najavila je da će od naredne godine firme, a od 2027. i preduzetnici koji imaju zaposlene radnike, kroz sistem eBolovanje biti povezani sa Ministarstvom zdravlja i Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje (RFZO), što će uštedeti dosta papirnog administriranja i šetanja zdravstvene dokumentacije.

Privrednici koji su prisustvovali prezentaciji ove usluge u Privrednoj komori Srbije (PKS), tvrdili su da „zloupotreba bolovanja predstavlјa ozbilјan problem za poslodavce i državu, jer ugrožava postojeće investicije i otežava nova ulaganja“ i zatražili da država to reši pre uvođenja sistema eBolovanje.

Anketa koju je PKS sprovela među 133 kompanije pokazala je da se bolovanja najčešće koriste u januaru i julu. Najviše su se žalili poslodavci u metalskoj i elektroindustriji, tekstilnoj, bilјno-prehrambenoj, šumarstvu i komunalnim službama, dakle u onim sektorima u kojima su uslovi rada najteži a plate najniže. Konkretnih podataka o broju radnika koji u tim granama odlaze na bolovanja i zbog čega – nema.

Jednačina sa više nepoznatih

Nije poznato ni koliko je radnicima isplaćeno kao nadoknada na teret poslodavca za bolovanja do 30 dana, dok je za period preko tog vremena izdatak RFZO-a iznosio u prošloj godini 36,96 milijardi dinara. Prema podacima objavljenim tokom prezentacije sistema eBolovanje, od ukupno 2,4 miliona formalno zaposlenih, godišnje na bolovanje odlazi između 110.000 i 150.000 radnika, koji u proseku sa posla odsustvuju između 11 i 13 dana, odnosno ukupno 1,4 do 1,7 miliona dana.

Nasuprot poslodavcima i nadležnima u republičkoj vladi koji sumnjaju u epidemiju lažnih bolovanja, podaci Eurostata daju bitno drugačiju sliku. Eurostat je na osnovu baza nacionalnih statistika, objavio da su u 2022. zemlje sa najvećim udelom zaposlenih koji odsustvuju sa posla bile Francuska (14,9%), Finska (14,8%), Švedska (14,7%), Danska (13,6%), Estonija (13,2%) i Holandija (12,4%). Srbija sa procentom od 5,9% zaposlenih koji su koristili bolovanje, spada u pet zemalja u kojima radnici najmanje koriste to pravo. Iza nas su Poljska (5,8%), Grčka (4,9%), Bugarska (2,9%) i Rumunija (2,5%).

Jedan od problema u vezi bolovanja u Srbiji je i taj što nema razdvojenih podataka za privatni i javni sektor. Nadležne institucije i ministarstva nemaju odgovor na pitanja B&F-a o procentu korisnika tog prava u javnom sektoru, koliko je to u odnosu na ukupan broj zaposlenih, te u kojim službama, institucijama i javnim preduzećima ima najmanje bolovanja.

Kabinet premijera, Ministarstvo finansija i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave ignorisali su pitanja B&F-a, dok su nas iz Ministarstva za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku, iz Batuta, te Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja i Republičkog zavoda za statistiku uputili na RFZO. U tom Fondu su rekli da klasifikaciju osiguranika ne vode prema statusu poslodavca.

Od provere nema vajde

Zoran Ristić, viši savetnik za ekonomska i socijalna pitanja UGS „Nezavisnost“ podseća da je Srbija druga na listi evropskih zemalja po dužini radnog vremena (41,3 sata nedeljno). On potvrđuje da nadležne institucije nemaju izdvojene podatke o otvorenim bolovanjima u javnom sektoru, iako je sa 700.000 zaposlenih država najveći poslodavac i trebalo bi da je interesuje koliko njenih zaposlenih odsustvuje sa radnog mesta i zbog čega.

„Iako zvaničnih podataka nema, iz iskustva i razgovora sa kolegama na terenu, tvrdim da se bolovanja procentualno više koriste u javnom sektoru. U privatnom sektoru postoji mnogo veći strah od posledica odsustvovanja sa posla, dok se u javnim službama zaposleni mnogo češće odlučuju za bolovanje čak i kada imaju lakše tegobe. Ukoliko među zaposlenima u privatnim firmama i ima onih koji zloupotrebljavaju to pravo, njihov je broj verovatno jednak onima koji zbog straha od posledica, bolesni dolaze na posao. Takođe, na bolovanje nerado odlaze i radnici po ugovoru, oni na određeno vreme ili na privremenim poslovima, jer je retkost da im se nakon takvog odsustva produži angažovanje”, kaže Ristić za B&F.

On ističe da se i u javnim službama neretko proveravaju otvorena bolovanja, formiraju se komisije ukoliko poslodavac posumnja da su doznake neopravdano izdate. U takvim slučajevima, zaposleni mora da se odazove pozivu za proveru, ali ne mora komisiju da pusti u kuću, pa to i ne daje neke rezultate.

„Ako poslodavac u privatnom sektoru zbog učestalih bolovanja podeli otkaze, to jeste nezakonito, ali zbog dugog trajanja sudskih procesa radnici ne pokreću sporove. To je signal i za one koji ostaju u firmi kakve su posledice odsustvovanja. U javnom sektoru, razlozi za otkaz gde se bolovanje koristi kao izgovor, obično je politički ili problematičan lični odnos sa rukovodiocima”, tvrdi Ristić.

Kome ne odgovara pravo stanje na tržištu rada?

Nedostatak podataka i istraživanja o ovoj temi glavni je problem koji sprečava da se preduzmu mere ukoliko se ozbiljno sumnja u zloupotrebu prava na bolovanje, ili da se koriguje proces rada ukoliko je uzrok obolevanja. Profesor na FEFA fakultetu, Goran Radosavljević smatra da je u privatnom sektoru kontrola stroža, vrši se direktno i indirektno uz stvarni rizik od gubitka posla.

„Čitava Evropa ima sličan zdravstveni sistem koji podrazumeva da će vam lekari vrlo lako dati bolovanje od 15 ili 30 dana, što može da se koristi opravdano i neopravdano. Ako je odsustvo duže, ide se na komisiju. Mislim da bi centralizacija i digitalizacija, uz zaštitu privatnih podataka, smanjila neopravdana korišćenja bolovanja, ali bez egzaktnih podataka o tome možemo samo da pričamo. Jedan od razloga što privatni sektor ima manju toleranciju je to što mu je profit osnovni cilj, dok su u javnom sektoru drugi prioriteti”, ocenjuje Radosavljević.

Analitičari, inače, tvrde da nedostatak podataka ide na ruku interesnim grupama kojima ne odgovara da se razgoliti pravo stanje na tržištu rada. Jer, ako brojevi pokažu to što se pretpostavlja – da država kao najveći poslodavac preko mere toleriše odsustvovanje zaposlenih u zamenu za njihov glas na izborima – postaviće se pitanje efikasnosti javnog sektora, a to ne odgovara vlastima i službenicima koji profitiraju na državnim jaslama ne mešajući se u svoj posao.

Ali, za preciznim podacima ne vape ni svi privrednici, zato što bi im to možda izbilo iz ruku „adut“ o zloupotrebi prava na odsustvovanje i otvorilo bi se pitanje uslova rada, koji su jedan od češćih uzroka bolovanja.

Pošta rekorder u Hrvatskoj po bolovanjima

Većina evropskih zemalja ima razdvojene podatke za privatni i javni sektor. Tako statistika u Hrvatskoj kaže da je u 2024. godini prosečni radnik u privatnom sektoru imao 11 dana bolovanja na teret poslodavca i zdravstvenog fonda, dok zaposleni u državnim službama u proseku imaju 21,8 dana bolovanja. Najčešće bolovanja koriste radnici državnih preduzeća, a rekorderi su zaposleni u Hrvatskoj pošti, gde su radnici u proseku bolovali 28,6 dana.

Mirjana Stevanović

Biznis & finansije 238, oktobar 2025. 

Foto: PourquoiPas, Pixabay

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Briselski san zimske noći: Kad porastem biću Amerika
  • Od administracije do strategije: kako AI menja ulogu HR-a
  • Wikipedia uvodi restrikcije za članke pisane pomoću veštačke inteligencije
  • Lidl podržao inicijativu „Sat za našu planetu“
  • Standardizacija rada kao osnova za inovacije i unapređenja

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit