NAJNOVIJE
Briselski san zimske noći: Kad porastem biću Amerika
Wikipedia uvodi restrikcije za članke pisane pomoću veštačke inteligencije
Priča o lažnom restoranu koji je postao broj 1...
U Srbiji udeo organske proizvodnje samo 0,83% u odnosu...
Koji su najpopularniji biznisi u Srbiji?
Do 31.marta dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025....
Ko najviše profitira od pomeranja kazaljki na satu?
Internet više nije ljudski, nadmašili ih botovi i AI
Vatikan: Katolicima se mogu presađivati životinjski organi
Prerana smrtnost u Srbiji
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
IT i nauka

I IBM otpušta hiljade zaposlenih

by bifadmin 5. новембар 2025.

Posle Amazona, i IBM je najavio masovna otpuštanja koja bi trebalo da sprovede u četvrtom kvartalu 2025. godine.

Kako piše u saopštenju američke kompanije, IBM će otpustiti na hiljade radnika ali će to predstavljati “nizak jednocifren procenat“ njene ukupne radne snage budući da je krajem 2024. godine imala oko 270.000 zaposlenih širom sveta.

„Strategija zapošljavanja IBM-a zasniva se na tome da imamo prave ljude sa pravim veštinama za poslove koje naši klijenti zahtevaju“, rekao je tom prilikom portparol kompanije.

IBM se ovom odlukom pridružio rastućem broju kompanija koje smanjuju broj zaposlenih podstaknute promenama u poslovnim strategijama i većim oslanjanjem na AI alate.

Da podsetimo, pre neki dan Amazon je najavio otpuštanje oko 14.000 zaposlenih, kao i Meta čiji se odsek za veštačku inteligenciju smanjuje za oko 600 radnih mesta.

Foto: AndrewLozovyi, Depositphotos

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Galenika donirala sredstva opštoj bolnici u Vrbasu i ženskom centru ,,Milica’’

by bifadmin 5. новембар 2025.

Kompanija Galenika donirala je sredstva u iznosu od ukupno deset hiljada evra, u dinarskoj protivvrednosti, Opštoj bolnici u Vrbasu i Ženskom centru ,,Milica’’. Cilj donacije je unapređenje uslova lečenja onkoloških pacijenata u Opštoj bolnici u Vrbasu, kao i podrška projektu ,,Onkološko-socijalni navigacioni sistem’’ koji sprovodi Ženski centar ,,Milica’’ i koji se odnosi na razvoj nacionalne mreže centara za pružanje iskustvene podrške obolelima od raka dojke i ginekoloških karcinoma.

Tokom oktobra, Galenika je šestu godinu zaredom, realizovala društveno-odgovornu kampanju ,,Pantenol Roze oktobar’’ posvećenu podizanju svesti o važnosti prevencije, rane dijagnostike i redovnih samopregleda, istovremeno izdvajajući sredstva od prodaje Pantenol proizvoda. Ovogodišnji slogan kampanje “Skini kamen sa srca, obavi pregled grudi” preneo je snažnu poruku ženama da se oslobode straha od pregleda i naprave konkretan korak u prevenciji.

,,Smatramo da su edukacija i informisanje od ključnog značaja na putu do boljih rezultata u borbi protiv karcinoma dojke. Širenje svesti je od ključnog značaja. Ponosni smo što smo i ovog oktobra posvetili posebnu pažnju borbi protiv raka dojke. Zahvalni smo svima koji su se odazvali Galenikinom pozivu i podržali akciju, jer zajedno doprinosimo podizanju svesti o važnosti prevencije i redovnih pregleda, ali i pomažemo unapređenju uslova lečenja“, izjavio je Nenad Burazor, direktor za prodaju i marketing u kompaniji Galenika.

„Opšta bolnica u Vrbasu obavlja zdravstvene delatnosti za region koji broji približno 220.000 stanovnika. U okviru Onkološke ambulante naše ustanove, vrše se pregledi onkoloških pacijenata i upućuju se na potrebnu dijagnostiku, dok se putem dnevne Onkološke bolnice pruža stručna pomoć u domenu hemioterapije, hormonske i biološke terapije, transfuzije krvi i terapije bisfosfonatima. Želim da se zahvalim kompaniji Galenika na donaciji, jer će nam omogućiti da nabavimo medicinsku opremu koja će dodatno doprineti poboljšanju uslova lečenja onkoloških pacijenata“, izjavila je direktorka Opšte bolnice u Vrbasu dr Cveta Roganović.

,,Ispred Ženskog centra ,,Milica’’ želim da se zahvalim kompaniji Galenika na donaciji za potrebe daljeg razvoja i širenja mreže centara za iskustvenu podršku ženama obolelima od raka dojke i ginekoloških karcinoma. Galenika je pre tri godine bila među prvim donatorima koji su podržali formiranje prvog centra za iskustvenu pomoć u Beogradu, a sada nastavlja da nam pruža podršku da ovakav tip centara implementiramo na nacionalnom nivou. Ovo će ženama širom Srbije omogućiti jednaku dostupnost tačnim informacijama i podršku u prevazilaženju izazova sa kojima se pacijentkinje i njihove porodice susreću.’’, izjavila je Emilija Vuković, podpredsednica Ženskog centra ,,Milica’’.

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Gde se najviše osnivalo, a gdje najviše zatvaralo firmi u EU?

by bifadmin 5. новембар 2025.

U Evropskoj uniji tokom 2023. osnovano je više preduzeća nego što ih je ugašeno – što ukazuje na otpornost evropske privrede i oporavak nakon pandemije.

Prema podacima Eurostata, EU je prošle godine imala više od 33 miliona aktivnih preduzeća, od čega je 3,5 miliona novootvorenih, dok je 2,8 miliona ugašeno. To znači da je stopa “rađanja” biznisa iznosila 10,5%, a stopa gašenja 8,5% – što pokazuje da se evropsko poslovno tkivo i dalje širi uprkos izazovima.

Gde se najviše osnivalo, a gdje najviše zatvaralo?

Najveću stopu otvaranja preduzeća imala je Litvanija (19,6%), a slede Malta, Portugal, Estonija i Francuska, sa stopama iznad 14%.

S druge strane, najniže stope registrovane su u Austriji, Danskoj, Italiji, Švedskoj, Belgiji, Nemačkoj i Grčkoj, gdje je manje od 9% novih biznisa nastalo prošle godine.

Kada je reč o zatvaranju firmi, situacija je još šarenija: najniža stopa gašenja zabeležena je u Mađarskoj (2,6%), dok je najviša u Estoniji – čak 27,5%. Iznad 15% bile su i Irska, Bugarska i Litvanija, dok su se Grčka, Holandija, Austrija i Hrvatska našle među zemljama s najmanje ugašenih firmi.

Razlika između “rođenja” i “smrti” biznisa

Profesorica ekonomije Jun Du sa Aston Business Schoola objašnjava da je razlika između stope osnivanja i gašenja firmi ključan pokazatelj ekonomske vitalnosti, jer otkriva koliko se ekonomije uspešno obnavljaju kroz tzv. kreativnu destrukciju.

U 8 od 31 analizirane zemlje više je biznisa ugašeno nego otvoreno – najviše u Estoniji, gdje je negativna razlika iznosila 13,2 procentna poena.

Negativan bilans zabeležen je i u Bugarskoj (-5,8 p.p.) i Irskoj (-4,8 p.p.).

Nasuprot tome, Malta je imala najveći pozitivan jaz – 10,5 procentnih poena, što znači da se 2,5 puta više biznisa otvorilo nego zatvorilo.

Pozitivnu razliku beleže i Hrvatska, Mađarska, Latvija, Norveška, Portugal, Rumunija i Grčka.

Francuska najživlja, Njemačka jedina među “velikima” u minusu

Po broju firmi, Francuska je imala najveći pozitivan bilans – 164.420 više otvorenih nego ugašenih preduzeća, dok je Poljska zabeležila najveći negativni (26.732 više ugašenih).

Od četiri najveće ekonomije EU, Nemačka je jedina imala negativan rezultat.

Šta stoji iza razlika?

Prema analizi Eurochambresa, podaci Eurostata za 2023. odražavaju period obležen posledicama rata u Ukrajini, energetskom krizom i ukidanjem postpandemijske podrške.

Ipak, pozitivan bilans u mnogim zemljama pokazuje izuzetnu otpornost evropskih malih i srednjih preduzeća, zahvaljujući ciljanim javnim programima i boljem pristupu finansijama.

Šta razlikuje uspešne ekonomije?

Zemlje s pozitivnim bilansom, poput Malte i Portugala, imaju dinamične ekonomske strukture, fleksibilna tržišta rada i jednostavne procedure za registraciju firmi.

Takođe, u njima funkcionišu aktivne privredne komore, efikasni stečajni okviri i snažni mehanizmi podrške startapima – što sve doprinosi manjoj “smrtnosti” mladih preduzeća.

Evropa ostaje kontinent sa izuzetno dinamičnim preduzetničkim okruženjem. Iako se mnoge firme gase, broj novih i dalje premašuje broj ugašenih, što potvrđuje da evropska privreda, uprkos krizama, nastavlja da se regeneriše kroz talas novih ideja i inovacija.

Izvor: Euronews Business/Investitor

Foto: Pixabay

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Trenutni dug na ime državnih obveznica iznosi 1,039 biliona dinara

by bifadmin 5. новембар 2025.

Uprava za javni dug najavila je novu aukciju državnih obveznica za 25. novembar, na kojoj će investitorima biti ponuđeno 10 milijardi dinara u desetoipogodišnjim hartijama od vrednosti.

Ovim se nastavlja zaduživanje države na domaćem tržištu.

Dug na ime državnih obveznica je, inače, na dan 30. septembra premašio bilion dinara, stoji u Kvartalnom izveštaju Uprave za javni dug. To znači da trenutno iznosi 1,039 biliona dinara ili 8,86 milijardi evra.

Nastavak zaduživanja na domaćem tržištu

Predstojeća aukcija predstavlja reotvaranje emisije dugoročnih obveznica koje su prvi put puštene na tržište u januaru ove godine.

Vlada Srbije je tada donela odluku o emisiji u ukupnom iznosu od 120 milijardi dinara. Kako se navodi u toj odluci, Republika Srbija „emituje dugoročne državne hartije od vrednosti, radi finansiranja budžetskog deficita, refinansiranja dospelih obaveza po osnovu javnog duga i finansiranja investicionih i programskih projekata“.

Kuponska stopa za ove obveznice, koja predstavlja fiksnu kamatu za investitore, iznosi 5,25 odsto godišnje.

Stabilizacija tražnje nakon oscilacija

Novembarsка aukcija dolazi nakon promenljivog interesovanja investitora tokom godine.

Dok je aukcija u septembru bila uspešna, sa prodatih skoro 11 milijardi dinara obveznica uz povoljnu stopu prinosa od 5,10 odsto, situacija je bila drugačija u martu.

Tada je zabeleženo značajno smanjeno interesovanje, kada je realizovano tek nešto više od trećine ponuđene emisije, o čemu je pisao „Nedeljnik“.

Profesor Nikola Stakić je tada ocenio da su društveno-političke okolnosti uticale na rezultate.

„Lošiji procenat realizacije i manji broj učesnika govori o pojačanoj percepciji rizika“, ukazao je Stakić, napominjući da je posebno primetan pad tražnje iz bankarskog sektora, koji je tradicionalno najveći kupac državnih hartija.

Izvor: Nedeljnik

Foto: Pixabay

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Javni dug na kraju septembra 43 odsto bruto domaćeg proizvoda

by bifadmin 5. новембар 2025.

Javni dug Srbije na kraju septembra ove godine bio je 38,11 milijardi evra, odnosno 43 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je danas Ministarstvo finansija.

Na kraju avgusta je javni dug iznosio 38,24 milijarde evra, što je 43,1 odsto BDP.

Javni dug Srbije je na kraju 2024. bio oko 38,9 milijardi evra, ili 46,7 odsto BDP.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

5. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Jedanaesta RSNOG konferencija – 13. novembra u Jugoslovenskoj kinoteci

by bifadmin 4. новембар 2025.

Jedanaesto izdanje konferencije Grupe mrežnih operatora Srbije – RSNOG, biće održano 13. novembra 2025. u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu, Uzun Mirkova 1. Kao i svake godine, konferencija će okupiti vodeće stručnjake iz industrije telekomunikacija i informacionih tehnologija, koji će podeliti najnovija saznanja i iskustva iz oblasti mrežnih tehnologija, sajber bezbednosti, interneta stvari (IoT) i veštačke inteligencije.

Celodnevni program donosi niz veoma zanimljivih izlaganja i razgovora, koji će pokazati koliko je mrežna infrastruktura u Srbiji napredovala – od pametnih brojila do satelitskog interneta nove generacije, od DNS bezbednosti do primene veštačke inteligencije u telekom sektoru.

Konferenciju otvara Strahinja Kustudić iz Nordeusa, koji će nas provesti kroz 15 godina razvoja mrežne infrastrukture ove kompanije – od prvih bare-metal servera do napredne cloud platforme koja danas podržava milione korisnika širom sveta.

Sledi izlaganje prof. dr Dejana Vukobratovića sa FTN-a u Novom Sadu o integraciji IoT i AI tehnologija kroz istraživačko-razvojne projekte, kao i predavanje Katarine Stefanović iz Telekoma Srbija o konvergenciji mobilnih i satelitskih mreža nove generacije.

Ulrih Viser iz organizacije koja upravlja globalnim DNS sistemom – ICANN, predstaviće novi RDAP protokol, naslednik WHOIS-a, dok će Jelena Ćosić iz RIPE NCC najaviti konferenciju RIPE SEE 14 koja će naredne godine biti održana u Beogradu.

Predstavnici A1 Srbija, Nevena Dugandžija i Aleksa Miljković, govoriće o tome kako se AI uvodi u svakodnevni rad zaposlenih i kakvi su izazovi u razvoju sopstvenih AI rešenja.

Đorđe Hirš iz Yettela pokazaće kako se AI i obrada prirodnog jezika na srpskom koriste za bolje razumevanje potreba korisnika.

Dragan Ilić iz Palo Alto Networks govoriće o najnovijim trendovima u DNS bezbednosti, dok će Viktor Varga iz Unicom Telecoma pričati o ranoj detekciji pretnji i upravljanju napadnom površinom.

Jovan Vujasinović iz VF Holdinga pokazaće kako saradnja nauke i industrije vodi ka zelenoj tranziciji kroz pametna brojila, IoT sisteme i optimizaciju potrošnje energije.

Sledi Cybersec razgovor sa Markom Elazarom iz Nova Defense o evoluciji sajber pretnji, a potom i inspirativna IoT sesija Srđana Krča iz firme DunavNet, koji će podeliti izazove i anegdote sa terena pod naslovom „Od plug-and-play do climb-and-pray“.

Stevan Vučić iz kompanije UN1QUELY govoriće o najčešćim ranjivostima u savremenim informacionim sistemima i načinima njihovog rešavanja.

Sledi Telco razgovor sa Sašom Dimitrijoskim, predsednikom borda Makedonskog Telekoma, o tržištu telekomunikacija u regionu, tehnološkim trendovima kojima se operatori prilagođavaju i onome što nas čeka u budućnosti.

Dejan Dramićanin iz Bitgeara predstaviće primere velikih LPWAN IoT sistema koji se razvijaju u Srbiji, dok će Jan Žorž, međunarodni IPv6 ekspert, zatvoriti tehnički deo konferencije predavanjem o racionalnom korišćenju IPv6 resursa, optimizaciji korisničkog iskustva i drugim najboljim praksama u primeni IPv6.

Konferenciju tradicionalno završava nagradni kviz, koji će ove godine voditi Slobodan Marković iz UNDP.

Jedanaestu RSNOG konferenciju organizuje Grupa mrežnih operatora Srbije, uz pokroviteljstvo fondacije RNIDS, kompanija Unicom Telecom i SOX. Podršku pružaju i sponzori: Pulsec powered by Telekom Srbija, Yettel, A1, Palo Alto Networks, RIPE NCC i Data Cloud Technology. Prijatelji konferencije su: Unlimited.rs, ICANN, Orion Telekom, Beenet i Zelendata centar.

Prisustvo konferenciji je besplatno, ali je registracija obavezna.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Stiže eOtpremnica: Nova zakonska obaveza menja način praćenja robe, jeste li spremni?

by bifadmin 4. новембар 2025.

Srbija je pre dve godine uvela Sistem elektronskih faktura (SEF) čime su papirne fakture, ručno vođenje evidencije i dugački procesi postali prošlost. Zakon koji reguliše digitalno fakturisanje se kontinuirano dopunjuje i razvija, a uskoro na snagu stupa nova zakonska obaveza na ovom putu: eOtpremnica/Prijemnica. Šta to znači u praksi, ko će biti obavezan da je koristi i, najvažnije, da li su kompanije spremne na promenu?

Elektronska otpremnica, tj. eOtpremnica/Prijemnica, predstavlja zakonski definisanu elektronsku ispravu koja prati kretanje dobara. Reč je o evoluciji tradicionalne „račun otpremnice“, sad u potpuno digitalnom obliku koji omogućava praćenje robe u realnom vremenu. Šalje se, prima i čuva isključivo putem digitalnog sistema čime se omogućava potpuna automatizacija i verodostojno praćenje podataka.

Preciznije, eOtpremnica je elektronski dokument koji prati robu, a ePrijemnica je dokument o kvalitativnom i kvantitativnom prihvatanju dobara kojim primalac potvrđuje njen prijem. Oba sistema su integralni deo novog digitalnog lanca obrade isporuka.

Ko je u obavezi da primenjuje zakon o eOtpremnicama i kad on stupa na snagu?

Obavezu slanja elektronske otpremnice imaju subjekti privatnog i javnog sektora po osnovu svakog kretanja dobara nad kojim imaju pravo raspolaganja, kao i operater prevoza po osnovu kretanja dobara nalogodavca.

Zakon propisuje fazno uvođenje sistema. Tako će, već od 1. januara 2026. godine, eOtpremnice morati da šalju i primaju subjekti javnog sektora, kao i subjekti privatnog sektora koji prometuju akcizne proizvode. Dodatno, prevoznici će biti u obavezi da predstavljaju eOtpremnice prilikom inspekcijskog nadzora.

Druga faza stupiće na snagu 1. oktobra 2027. godine, a odnosi se na privatni sektor (bez obzira na vrstu robe ili PDV status) koji će imati obavezu da međusobno razmenjuje eOtpremnice, uključujući slanje i prijem.

Iako je cilj ovog sistema da ubrza procese, učini ih sigurnijim i lakšim za poslovanje, kompanije koje nisu spremne za promenu mogu da se suoče sa dodatnom administracijom, kašnjenjem u procesima i rizikom od nepravilnosti. Sasvim prirodno, otvara se pitanje:

„Kako zadržati potpunu usklađenost bez dodatne složenosti u sistemu?“

Upravo s ciljem da odgovori na ovo pitanje kompanijama koje posluju u okviru SAP sistema, kompanija M&I Systems Co, članica Seyfor Grupe, kreirala je pre više od dve godine sopstveno SAP eFaktura rešenje koje omogućava punu usklađenost, bez dodatnog manuelnog rada i izlaska iz SAP-a, a već je implementirano u više od 20 kompanija u Srbiji.

Kako objašnjava Jasmina Patačko, Head of Department SAP Solutions and Services u M&I Systems Group, brzina prilagođavanje je ključna u svakom poslovnom okruženju.

„Većina kompanija, od trenutka kada je zakon o digitalizaciji fakturisanja stupio na snagu, koristi neki način povezivanja sa SEF portalom. Zakonodavni okviri se i dalje razvijaju. Kompanije moraju brzo da se adaptiraju, ali i da balansiraju između zahteva sistema, manuelnog unosa podataka i kontrole informacija iz različitih baza. Ovo neretko označava dodatnu složenost zbog naglih promena regulativa i ulaganje više resursa u administraciju“, kaže Patačko i dodaje:

„Ali, to ne mora da bude tako. Naime, SAP eFaktura podržava zahteve lokalnog zakonodavstva i istovremeno omogućava maksimalno automatizovanu i pojednostavljenu razmenu dokumentacije između dva sistema: SAP ERP-a i SEF-a. Donosi funkcionalnost i vizuelnu prilagođenost korisnicima, pa je izuzetno jednostavan za upotrebu. I, što je izuzetno važno kad je reč o novim zakonskim obavezama, sa svakom izmenom i dopunom zakona i novom funkcionalnošću na SEF portalu, M&I usklađuje i nadograđuje rešenje pravovremeno“.

Kontinuirane promene u digitalnom poslovanju zahtevaju partnere koji razumeju tehnologiju, ali i način na koji se ona primenjuje u stvarnim poslovnim procesima. Upravo ovo izdvaja M&I kao SAP partnera. Specijalno priznanje Best PLT Partner koje je ova kompanija osvojila na ovogodišnjoj dodeli SAP ECA Top 20 Partners Awards, to potvrđuje.

Reč je o nagradi koja se dodeljuje partnerima sa izuzetnim rezultatima u okviru Partner-Led Territory segmenta, kroz razvoj tržišta, jačanje cloud portfolija i isporuku rešenja visoke vrednosti za klijente. Time je M&I svrstan među vodeće SAP partnere u Centralnoj i Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji, što je potvrda globalne relevantnosti i poverenja. Snaga M&I SAP tima posebno dolazi do izražaja u projektima visoke kompleksnosti, od sveobuhvatne transformacije i standardizacije poslovnih procesa, do implementacije složenih SAP S4HANA projekata na privatnom cloud-u.

„Ova nagrada za nas je potvrda stručnosti i posvećenosti našeg SAP tima, ali i podsticaj da nastavimo da gradimo napredna rešenja koja pojednostavljuju poslovanje naših klijenata. Isti pristup – razumevanje potreba korisnika, lokalna usklađenost, inovativnost i stalno unapređivanje funkcionalnosti – vodimo i u razvoju novih rešenja koja će podržati, između ostalog, i primenu eOtpremnica, kao i dalju digitalizaciju procesa“, zaključuje Patačko.

 

 

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Yettel i SBB: Široka ponuda ICT usluga za poslovne korisnike

by bifadmin 4. новембар 2025.

Od sada, poslovni korisnici kompanija Yettel i SBB, pored tradicionalnih telekomunikacionih usluga, imaju na raspolaganju i novih deset ICT usluga.

Ponuda biznis aplikacija, cloud usluga, servisa za zaštitu mreže, uređaja i podataka, kao i usluge za upravljanje IT sistemima omogućavaju korisnicima da kombinuju pouzdanost mreže, sigurnost i fleksibilnost bez potrebe da sami ulažu u kompleksna rešenja. Tako manje firme, ali i veće kompanije mogu da se fokusiraju na svoj posao, dok se Yettel i SBB zajednički brinu o bezbednosti i stabilnosti njihove mrežne infrastrukture.

„Želimo da poslovnim korisnicima ponudimo objedinjena telekomunikaciona i ICT rešenja, na jednostavan način i uz punu podršku u svakoj fazi saradnje sa nama. Zasnovana su na najmodernijim tehnologijama, bez kompromisa po pitanju performansi i jednostavnosti korišćenja. Ova paleta usluga je prvi korak, a tokom 2026, lansiraćemo još nekoliko ICT proizvoda“, izjavio je Saša Mijatović, direktor za ICT rešenja u Yettelu.

Ono što ovu kompaniju izdvaja na tržištu je tim inženjera koji pruža personalizovanu korisničku podršku i tu je da u svakom trenutku pronađe adekvatno rešenje za sve kompanije i manje firme koje posluju u Srbiji.

Razvoj ICT usluga zasnovan je na stabilnoj i pouzdanoj Yettel mobilnoj mreži i kombinovanoj podršci u infrastrukturi i servisima koju pružaju CETIN i SBB.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i nauka

Svetlosnom terapijom protiv kancerogenih ćelija

by bifadmin 4. новембар 2025.

Tim naučnika sa Univerziteta u Teksasu i Univerziteta u Portu je kombinujući LED tehnologiju i nanomaterijale razvio terapiju za rak.

U borbi protiv raka, jedno od ključnih istraživačkih polja jeste potraga za bezbednim alternativama hemoterapiji i radioterapiji. Jer, navedeni tretmani napadaju i ćelije raka i zdrave ćelije, izlažući pacijente ozbiljnim neželjenim efektima.

Iz tog razloga je tim pomenutih naučnika razvio materijale sposobne da efikasno i bezbedno pretvore blisko-infracrveno svetlo (NIR) u toplotu koja se može precizno usmeriti protiv ćelija raka, ne oštećujući zdrave ćelije. Njihov materijal su nano-pahuljice od kalaj-oksida (SnOx), dakle mikroskopske čestice debljine manje od 20 nanometara. Ovde treba imati u vidu da je jedan nanometar milijarditi deo metra.

Šta je fototermalna terapija?

Nalazi njihovog istraživanja, objavljeni u časopisu ACS Nano, daju novu nadu u razvoju fototermalnih terapija, što je naziv za tretmane zasnovane na svetlosti.

Fototermalna terapija je inače neinvazivna procedura koja zagreva ćelije raka kako bi ih uništila. Funkcioniše tako što se u ćelije raka ubace materijali koji apsorbuju svetlost i pretvaraju je u toplotu – u ovom slučaju SnOx nano-pahuljice – koje se mogu dizajnirati tako da se nakupljaju upravo u tumorskom tkivu. Zatim se to tkivo ozrači svetlošću talasne dužine koja daje materijalima potrebnu energiju da proizvedu toplotu koja uništava ćelije raka, a da pri tom ne ošteti zdravo tkivo.

Istraživači smatraju da bi njihove SnOx nano-pahuljice mogle poboljšati ove vrste tretmana jer nude veću termalnu efikasnost, biokompatibilnost i pristupačnost u odnosu na druge materijale koji se koriste u sličnim procesima.

Ohrabrujući rezultati

Kako bi procenili termalnu efikasnost novog materijala, naučnici su razvili sopstveni sistem zasnovan na blisko-infracrvenim LED diodama (NIR-LED), koje emituju svetlost talasne dužine od 810 nanometara — što je bezbedno za biološka tkiva. Za razliku od tradicionalnih laserskih sistema, NIR-LED svetlo pruža ujednačenije i stabilnije osvetljenje, smanjuje rizik od pregrevanja i zahteva minimalna ulaganja.

Ceo eksperimentalni sistem, sposoban da istovremeno ozrači do 24 uzorka, koštao je oko 530 dolara, što ga čini pristupačnim i svestranim alatom za biomedicinska istraživanja.

Rezultati ozračivanja SnOx-tretiranih ćelija raka NIR svetlošću bili su ohrabrujući. Univerzitet u Teksasu je objavio da je već nakon 30 minuta izlaganja ovaj metod uništio do 92% ćelija raka kože i 50% ćelija kolorektalnog karcinoma. Sve to postignuto je bez ikakvog štetnog dejstva na zdrave ćelije kože, što potvrđuje bezbednost i selektivnost ovog pristupa.

Naravno, potrebno je sprovesti još bioloških i kliničkih studija kako bi se dobilo više informacija o ovom sistemu.

Izvor: Wired

Foto: National Cancer Institute, Unsplash

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

EIB Global i Erste Banka Srbija udružuju snage kako bi podstakli socijalnu inkluziju

by bifadmin 4. новембар 2025.

Na danas održanoj svečanosti u Beogradu Evropska investiciona banka (EIB Global) i Erste Bank a.d. Novi Sad potpisale su sporazume o zajmu vrednom 10 miliona evra i bespovratnim sredstvima u iznosu od 1,3 miliona evra usmerenim na podsticanje inkluzivnog rasta i zapošljavanja, sa naglaskom na stručno usavršavanje osetljivih društvenih grupa širom Srbije.

Zahvaljujući inovativnom modelu za podsticaj društveno odgovornih praksi, Erste Banka će obezbediti finansiranje malim i srednjim preduzećima (MSP), kao i srednje kapitalizovanim preduzećima koja se obavežu da obezbede stalno zaposlenje, profesionalno usavršavanje i prilike za rukovodeće pozicije licima koja se često suočavaju sa preprekama u zapošljavanju, kao što su žene, mladi i osobe sa invaliditetom. Kompanije koje ostvare takve socijalne ciljeve moći će da dobiju finansijske podsticaje iz bespovratnih sredstava u okviru EIB Inicijative za ekonomsku otpornost. EIB Global će pružiti i tehničku pomoć malim preduzećima za razvoj i sprovođenje projekata i inkluzivnih praksi sa velikim društvenim uticajem kako bi se obezbedili merljivi i dugoročni rezultati.

Robert de Grot, potpredsednik EIB zadužen za aktivnosti Banke na Zapadnom Balkanu, naveo je: „Ovo novo partnerstvo sa Erste Bankom dokaz je naše zajedničke i sve veće posvećenosti socijalnoj inkluziji. Povezivanjem bespovratnih podsticajnih sredstava sa jasnim ciljevima, podstiču se rodna ravnopravnost, zapošljavanje mladih i nova radna mesta za ljude iz osetljivih društvenih grupa. Ova inicijativa će ojačati konkurentnost MSP, povećati ekonomsku otpornost i podsticati žensko preduzetništvo, stvarajući više jednakih mogućnosti za sve.”

Predsednica izvršnog odbora Erste Banke Srbija, Jasna Terzić, izjavila je: „Mi u Erste Banci smatramo da je održivi rast moguć jedino ako je inkluzivan – kada stvara prilike za napredak svih članova društva. Kroz ovo partnerstvo sa Evropskom investicionom bankom preduzimamo značajan korak u pružanju podrške preduzećima sa kojima delimo zajedničku posvećenost društvenom uticaju i jednakim mogućnostima. Pružanjem pomoći preduzećima da ulažu u ljude, naročito one koji se suočavaju sa preprekama pri zapošljavanju, ne samo da podstičemo stručno usavršavanje i inkluziju već i jačamo otpornost i konkurentnost srpske privrede kao celine.”

Ovo je treći podsticajni zajam sa društvenim uticajem u portfoliju EIB Global za Zapadni Balkan, koji je Banci 2023. godine doneo prestižnu nagradu Uxolo za njen inovativni pristup finansiranju MSP sa dugoročnim društvenim uticajem.

O EIB Global

Evropska investiciona banka (EIB) je institucija za dugoročno kreditiranje Evropske unije, u vlasništvu država članica EU. Ona finansira investicije koje doprinose ostvarivanju ciljeva politike EU.

EIB Global je specijalizovani ogranak Grupacije EIB posvećen povećanju uticaja međunarodnih partnerstava i finansiranju razvoja i ključni partner za strategiju „Globalni izlaz”. Nastojimo da do kraja 2027. godine podržimo investicije vredne 100 milijardi evra – oko trećine ukupnog cilja ove inicijative EU. U okviru Tima Evropa, EIB Global neguje snažna, fokusirana partnerstva, zajedno sa partnerskim razvojnim institucijama i civilnim društvom. Preko svojih kancelarija širom sveta, EIB Global približava Grupaciju EIB ljudima, preduzećima i institucijama. Fotografije sedišta EIB za upotrebu u medijima dostupne su ovde.

O Erste Banci Srbija

Erste Bank a.d. Novi Sad nastala je pre gotovo dve decenije, preuzimanjem Novosadske banke, najstarije finansijske institucije u zemlji, koja je osnovana 1864. godine kao Novosadska štedionica. Članica je Erste Grupe, vodeće kompanije za pružanje finansijskih usluga u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Erste Banka u Srbiji ima 88 filijala, četiri komercijalna centra i preko 1.350 zaposlenih koji opslužuju gotovo pola miliona klijenata. Banka težište stavlja na poslovanje sa stanovništvom, lokalnim zajednicama i malim i srednjim preduzećima, kao i sa velikim korporativnim klijentima. U skladu sa svojom strateškom opredeljenošću da doprinese održivoj budućnosti za svoje klijente, zaposlene i zajednicu, lider je na tržištu u finansiranju projekata obnovljivih izvora energije.

O Fondu Inicijative za ekonomsku otpornost

Fond Inicijative za ekonomsku otpornost, iz kojeg se dodeljuju ova bespovratna sredstva, osnovala je EIB 2017. godine, radi usmeravanja sredstava donatora na projekte sa velikim uticajem u južnom susedstvu i na Zapadnom Balkanu kako bi pomogla u suočavanju sa izazovima koje predstavljaju prinudno raseljavanje i migracije. Donatori fonda su Bugarska, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Litvanija, Slovačka, Slovenija, Poljska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

O EIB Global u Srbiji i na Zapadnom Balkanu

EIB aktivno deluje u Srbiji od 1977. godine, obezbeđujući finansijska sredstva za ključne infrastrukturne projekte, kao i za mala i srednja preduzeća (MSP), industriju, uslužni sektor i lokalne samouprave. Od početka svog rada u zemlji, omogućila je investiranje preko 7,8 milijardi evra u MSP i revitalizaciju saobraćajne, obrazovne, zdravstvene i komunalne infrastrukture. EIB je jedan od vodećih međunarodnih finansijera na Zapadnom Balkanu.

4. новембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Briselski san zimske noći: Kad porastem biću Amerika
  • Od administracije do strategije: kako AI menja ulogu HR-a
  • Wikipedia uvodi restrikcije za članke pisane pomoću veštačke inteligencije
  • Lidl podržao inicijativu „Sat za našu planetu“
  • Standardizacija rada kao osnova za inovacije i unapređenja

Архиве

  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit