NAJNOVIJE
Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički...
Ko najviše a ko najmanje zarađuje u Srbiji?
Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje...
Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih...
Porez na robote: Da nam živi, živi rad!
Zašto Evropa teško podnosi aktuelni toplotni talas?
Hocim novi vlasnik građevinske firme Rapid
Građani preko ePlati već mogu da plate takse online,...
Holandija uvodi porez na šećer
Na gradilištu BYD-ove fabrike u Mađarskoj poginuo još jedan...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Uspešno završen „201:GO!“ – Mladi talenti napravili inovativna sajber rešenja

by bifadmin 23. фебруар 2026.

Pod sloganom „Od inovativne ideje do programa akceleracije“ završen je prvi „201:Go!Hackathon“, koji organizuje HUB201 u prostorijama Kuće eUprave u okviru Cyber District-a, a uz podršku Kancelarije za IT i kompanije PULSEC. Prototype-driven hakaton koji je okupio rekordan broj stručnjaka i mladih talenata sa ciljem rešavanja konkretnih izazova iz realnog sektora, centar je inovacija u oblasti sajber bezbednosti.

Prvo mesto, u ozbiljnoj konkurenciji od 52 tima, osvojila je ekipa “Koncepti”, tri studenta četvrte godine Elektrotehničkog fakulteta. Oni su razvili prototip ekstenzije za internet pregledač koji detektuje “fišing” poruke na srpskom jeziku i funkcioniše sa različitim provajderima elektronske pošte.

Dušan Novaković, jedan od predstavnika pobedničke ekipe rekao je da je ovo prvi put da učestvuju na ovakvom takmičenju, ali da se čitavom timu svidelo jer se očekivalo da učesnici i smisle ideju, i razviju je dovoljno da pokažu tehničku spremnost da zamisao razviju do komercijalnog proizvoda u budućnosti.

„Verujem da će naša ekipa nastaviti sa razvojem proizvoda čiju smo demo verziju predstavili večeras. Još ćemo timski to da razmotrimo, i sa mentorom, ali svidela nam se organizacija, svidelo nam se kako su nas usmeravali, mentorisali i verujem da je ovo najbolje mesto za izradu nečega takvog, tako da verujemo da će biti neka saradnja“, rekao je Novaković.

Drugo mesto pripalo je timu „Pecaroši“, dok su treće mesto podelili timovi „Sarma“ i „Prohunters“.

Iskustvo kao vetar u leđa mladim talentima

Učesnici su se fokusirali na ključne tehnološke i bezbednosne trendove koji mogu da oblikuju digitalni prostor u narednom periodu, pretvarajući teorijske koncepte u opipljive alate za zaštitu podataka. Ovaj format takmičenja još jednom je potvrdio da je povezivanje inovativnih rešenja sa stvarnim potrebama industrije jedini put ka stabilnom i sigurnom digitalnom okruženju.

„Kao direktor kompanije PULSEC, koja već godinama zauzima lidersku poziciju u oblasti sajber bezbednosti, posebno sam ponosan što smo bili deo prvog sajber hackathon-a održanog u Kući eUprave. Činjenica da se na događaj prijavilo čak 50 timova, a da je 12 najboljih ušlo u finale, govori o snazi i zrelosti domaće bezbednosne zajednice. Ono što je mene, kao člana žirija finalnog dana, posebno ohrabrilo jeste nivo razumevanja savremenih pretnji, praktična primenljivost predloženih rešenja i sposobnost timova da u vrlo kratkom roku razviju konkretne i operativne koncepte”, rekao je Igor Pinter, direktor kompanije PULSEC.

Rad timova u Cyber District-u pokazao je visok nivo stručnosti i spremnosti da se odgovori na najsavremenije digitalne pretnje. Najuspešniji timovi su, pored vrednih nagrada, osigurali i direktan plasman u Hub201 program akceleracije. Na ovaj način, Hub201 i kompanija PULSEC preuzimaju ulogu mentora i investitora koji će ove prototipove dalje razvijati u gotove tržišne proizvode, stvarajući ambijent za profesionalno ostvarenje mladih talenata u Srbiji.

HUB 201 je nacionalni i regionalni centar za sajber bezbednost koji povezuje industriju, startape, javni sektor i akademiju. Kao takav, on nastavlja da bude vodeća platforma za saradnju i razvoj novih rešenja koja štite digitalnu budućnost čitave zajednice.

Kompanija PULSEC, kao iskusni senior i regionalni lider u oblasti sajber bezbednosti, pruža stručnu i stratešku potporu celom takmičenju. Specijalizovana za napredna bezbednosna rešenja, sistemsku integraciju i usluge bezbednosno – operativnog centra (SOC) uz 24/7 monitoring, kompanija PULSEC je svojim autoritetom osigurala da razvijeni prototipovi odgovaraju najvišim industrijskim standardima, potvrđujući svoju ulogu ključnog stuba u zaštiti regionalnog digitalnog prostora.

Autor fotografije Aleksandar Miletić, Kaktus Media

23. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Posle akvarijuma, na Ušće stiže i balon

by bifadmin 23. фебруар 2026.

Odbornici Skupštine grada Beograda razmatraće na sednici zakazanoj za 27. februar predlog odluke kojom se uređuju uslovi za postavljanje i uklanjanje vezanog balona na prostoru parka Ušće, saznaje Nedeljnik.

Ova inicijativa pokrenuta je na predlog preduzeća EXPO 2027 d.o.o. Beograd, a prema navodima iz Urbanističkog projekta za park „Ušće“, u okviru parka je „definisana zona za postavljanje privremenog sadržaja atrakcije u vidu balona za panoramsko razgledanje Beograda“.

Lokacija je predviđena u središnjem delu parka u bloku 15, severno od Brankovog mosta i naspram Tržnog centra Ušće.

Tehnički parametri za „vezani balon“

Prema tekstu predloga odluke, u koju je Nedeljnik imao uvid, vezani balon predstavlja „privremeni objekat koji se sastoji od aerostata punjenog helijumom, noseće gondole, ankernog sistema (vitlo, sajla, ankeri), tehničkog bloka i tehničkog platoa“.

Urbanistički projekat predviđa da se kretanje balona obavlja isključivo „vertikalno do visine od 150 m“, dok korpa za posetioce ima kapacitet od 30 osoba pored pilota.

Za nesmetan rad čitavog sistema predviđen je „kružni obuhvat prečnika 60 metara“, unutar kojeg će se nalaziti platforma za sletanje i privezni blokovi za sidrenje.

Odluka dozvoljava da se u okviru ove zone formiraju i dodatni objekti montažno-demontažnog tipa, što uključuje suvenirnicu i prodaju karata maksimalne površine od 15 kvadratnih metara, kao i „kafe restoran sa toaletom“ čija površina ne može prelaziti 25 kvadratnih metara.

Kako balon svojom visinom značajno premašuje okolni teren, propisano je da investitor mora pribaviti saglasnost Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije radi obezbeđivanja sigurnosti vazdušnog saobraćaja.

Zaštita prirode i rokovi

Poseban deo odluke i urbanističkog projekta posvećen je očuvanju ekosistema parka, pa se tako izričito naglašava da „nije dozvoljeno uklanjanje postojećih zrelih odnegovanih stabala u zoni panoramskog balona“.

Ukoliko se, međutim,  na prostoru nađu mlađe i zdrave sadnice, one moraju biti presađene u okviru istog parka ili na obližnje zelene površine.

Investitoru se odobrenje za postavljanje izdaje sa rokom važenja do 10 godina, uz mogućnost produženja, uz klauzulu da se nakon uklanjanja atrakcije „lokacija mora vratiti u prvobitno stanje“.

Gradske službe zaključuju da će postavljanje ovog balona, kao deo šireg plana za manifestaciju EXPO 2027, omogućiti „efikasniju promociju kulturnih, turističkih i drugih sadržaja od značaja za građane Beograda“.

Građani već protestuju zbog gradnje na Ušću

Grupa građana je početkom ove nedelje blokirala Bulevar Nikole Tesle na Novom Beogradu u znak protesta zbog izgradnje akvarijuma u delu parka Ušće, a najavljena su i nova okupljanja.

Građani su se okupili na poziv zborova Zemuna i Novog Beograda, nakon što je prethodne noći, uz asistenciju policije, ograđen deo parka u kom je planirana izgradnja akvarijuma.

Pojedini građani oborili su delove metalne ograde i cepali plakate sa vizualizacijama budućeg akvarijuma.

Na Ušću se, osim akvarijuma, planira i izgradnja Prirodnjačkog muzeja kao i Muzeja XXI veka, o čemu smo detaljno pisali.

Izvor: Nedeljnik
Foto: Pixabay

23. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Potrebno rešiti pravni status više od 50.000 državnih nepokretnosti

by bifadmin 23. фебруар 2026.

Više od 50.000 nepokretnosti koje su u vlasništvu države i dalje imaju nerešen pravni status, a njihovo evidentiranje u skladu sa Zakonom o javnoj imovini omogućilo bi značajne budžetske prihode kroz prodaju, zakup i naplatu poreza na imovinu, kao i pokretanje novih investicionih projekata širom zemlje, pokazuje nova analiza NALED-a o upisu javne svojine u katastar nepokretnosti.

Najveći problem predstavlja oko 16.000 objekata koji su i dalje upisani kao društvena svojina, iako taj oblik vlasništva više ne postoji prema važećem Zakonu. Pored toga, za još oko 30.000 nepokretnosti, od kojih su 60% poslovni prostori, potrebno je izvršiti dodatnu proveru svih evidentiranih posebnih delova u pogledu ispunjenosti uslova za upis javne svojine u skladu sa Zakonom o javnoj svojini, imajući u vidu da su rokovi za uvođenje nepokretnosti u režim javne svojine koje koriste ili kojima upravljaju lokalne samouprave, javna preduzeća ili drugi organi, istekli još 2021. godine.

Zaključak Analize je da bi prvi korak bio da se upisi imovine u vlasništvu države pravno usklade sa kategorijama koje su prepoznate Zakonom o javnoj svojini, nakon čega je potrebno napraviti popis svih nepokretnosti i odlučiti šta će se prodavati, šta izdavati, a šta ostaje u vlasništvu države.

– Nastavljamo sa radom koji smo, uz podršku Vlade Švedske, započeli 2023. kroz projekat „Efikasnije javne nabavke i dobro upravljanje za veću konkurentnost“. Tada smo pripremili predlog sveobuhvatne reforme upravljanja i raspolaganja nepokretnostima uključujući i one koje su u javnoj svojini, a preporuke iz te studije dale su i prve rezultate. Među njima su ukidanje konverzije, koje je otvorilo prostor za investicije vredne stotine miliona evra, kao i omogućavanje upisa prava svojine na nepokretnostima izgrađenim bez odgovarajuće dozvole, za koji je podneto oko 2,5 miliona prijava – rekao je direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije NALED-a Dušan Vasiljević na zajedničkoj sednici Saveza za imovinu i investicije i Kluba gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem.

Navodi se i da je državno zemljište jedan od najznačajnijih razvojnih resursa. U državnoj svojini sa upisanim korisnicima evidentirano je oko 1,95 miliona katastarskih parcela površine preko 15,6 milijardi kvadratnih metara, a struktura zemljišta razlikuje po regionima – u Beogradu dominira građevinsko, u Vojvodini poljoprivredno, dok u Južnoj i Istočnoj Srbiji, kao i u Šumadiji i Zapadnoj Srbiji, preovlađuje šumsko.

Posebno se izdvaja fond od preko 5.000 parcela građevinskog zemljišta u susvojini, ukupne površine oko 51,5 miliona kvadratnih metara, koji predstavlja prioritet za aktivno upravljanje i privlačenje investicija.

NALED je u svojim preporukama predložio i tzv. konvalidaciju kao deo specijalnog mehanizma za usklađivanje podataka iz katastra nepokretnosti i faktičkog stanja. Poslednjim izmenama Zakona o državnom premeru i katastru uvedena je takozvana ciljana konvalidacija za određeni broj slučajeva u kojima građani mogu da ostvare upis prava svojine na nepokretnostima u situacijama u kojima to do sada nije bilo moguće u skladu sa važećim propisima.

– Ciljana konvalidacija predstavlja olakšan upis u katastar korišćenjem starih isprava čiji su formalni nedostaci do sada sprečavali upis na legalnim nepokretnostima. Građani i privreda mogu da podnesu dokumentaciju za upis putem portala konvalidacija.rgz.gov.rs  bez dodatnih troškova. Tek kada dobiju obaveštenje da je upis po dostavljenim ispravama moguć, može se pokrenuti postupak za upis prava u katastru. Do sada je podneto oko 4.400 prijava, a očekujemo da će broj nastaviti da raste, jer ne postoji vremensko ograničenje za podnošenje zahteva – izjavio je Miloš Bjelanović, pomoćnik direktora Republičkog Geodetskog zavoda u Sektoru za pravne poslove.

Na sednici je prisutne pozdravio i predsednik NALED-ovog Kluba gradova i opština sa povoljnim poslovnim okruženjem, gradonačelnik Šapca Aleksandar Pajić.

– BFC Klub je i tokom 2025. ostao snažna platforma za dijalog i pokretač sistemskih unapređenja u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja.  Pokazali smo da je zajedničkim radom moguće sistemsko rešenje problema, poput pokretanja inicijative za faktičku eksproprijaciju u cilju smanjenja finansijskih rizika i jače pravne sigurnosti lokalnih samouprava. Paralelno smo radili na digitalizaciji, jačanju kapaciteta za energetsku tranziciju i unapređenju regulatornog okvira – izjavio je Pajić.

Preporuke NALED-a odnose se i na pravičnije oporezivanje imovine, optimizovanje postupka komasacije poljoprivrednog zemljišta i racionalnije sprovođenje eksproprijacije. Sve ove preporuke tiču se nepokretnosti čija se ukupna vrednost meri stotinama miliona ili milijardama evra, zbog čega je razvojni potencijal rešavanja njihovog pravnog statusa ogroman.

Foto: Naled

23. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Nestašica dizela i avio-goriva menja globalnu trgovinu jer postaje skuplja i rizičnija

by bifadmin 23. фебруар 2026.
Globalna trgovina, koja je decenijama rasla brže od svetske ekonomije, nakon 2008. godine ulazi u fazu stagnacije – a sada je suočena sa novim strukturnim pritiskom. Ograničenja u snabdevanju dizelom i avio-gorivom, ključnim energentima međunarodnog transporta, menjaju energetsku i ekonomsku arhitekturu svijeta. Kako se menja struktura naftne proizvodnje, zašto dizel postaje usko grlo globalizacije i da li ulazimo u eru regionalizacije ekonomije – pitanja su koja će obeležiti narednu deceniju.

Nakon višedecenijskog rasta, udio međunarodne trgovine u globalnom BDP-u stagnira još od finansijske krize 2008. godine. Sada se pojavljuje dublji problem: ograničenja u snabdevanju dizelom i avio-gorivom prete da taj udeo dodatno smanje.

Reč je o energentima koji su kičma savremene globalizacije. Bez dovoljno dizela i mlaznog goriva nema jeftinog transporta robe preko okeana, nema brzog kretanja ljudi, nema fleksibilnih lanaca snabdevanja.

Poruka je jasna: globalna ekonomija ulazi u fazu prilagođavanja – sa manje dugolinijske trgovine i više regionalne proizvodnje.

Ekonomija kao energetski sistem, a ne samo tržišni model

Autori koji posmatraju ekonomiju kroz prizmu fizike podsećaju da je globalni sistem zapravo „dizipativna struktura“ – organizam koji opstaje samo dok ima dovoljno energije odgovarajuće vrste.

Kao što ljudsko telo ne može funkcionisati bez adekvatne hrane, tako ni ekonomija ne može opstati bez stabilnog i dostupnog snabdevanja energijom. Ako energija postane skuplja, rjeđa ili logistički složenija, sistem se mora smanjiti ili reorganizovati.

Upravo to se danas dešava.

Zašto su dizel i avio-gorivo presudni?

Dizel i avio-gorivo imaju nekoliko ključnih karakteristika: visoka energetska gustina, lako skladištenje, kompatibilnost sa postojećom infrastrukturom te  relativno niska cena u odnosu na alternativna rešenja.

Ali dizel nije važan samo za međunarodnu trgovinu. On pokreće poljoprivredne mašine, kamionski transport hrane i robe, građevinske mašine ali i izgradnju puteva, mostova, fabrika i elektrana. Drugim rečima, dizel je temelj realne ekonomije.

Cenovni paradoks: Zašto dizel ne može trajno da poskupi

Kada cena dizela poraste, raste i cijena hrane. A visoke cene hrane su politički eksplozivne. Zato cene nafte, uključujući dizel i avio-gorivo, često osciliraju – bez dugoročnog stabilnog rasta koji bi podstakao ozbiljna nova ulaganja.

Problem dodatno komplikuje struktura same nafte.

Dizel i avio-gorivo uglavnom se dobijaju iz tzv. „teške“ nafte, čija je eksploatacija skuplja i tehnički zahtjevnija. Takva nafta se teže transportuje, sadrži više sumpora i zahteva dodatnu preradu

Rafinerije zato plaćaju nižu cenu za tešku naftu u odnosu na „light sweet“ varijante poput Brent ili WTI. Posljedica? Slaba profitabilnost i manjak investicija u nova teška nalazišta.

Šta kažu podaci o potrošnji?

Na agregatnom nivou, globalna potrošnja nafte izgleda stabilno ili blago rastuće. Međutim, po glavi stanovnika – stagnira ili pada.

Još važnije: struktura proizvodnje se menja. Od 2008. snažno raste proizvodnja tzv. „lake“ škriljačke nafte, naročito u SAD-u. Ta nafta daje više benzina i lakih derivata, ali relativno manje dizela i avio-goriva.

Dakle, formalno imamo naftu – ali ne u pravom energetskom miksu.

Godina 2008. kao prelomna tačka

Zanimljivo je da je period snažnog rasta globalne trgovine (1995–2008), pod okriljem Svetske trgovinske organizacije (WTO) i klimatskih politika poput Kyoto protokola, koincidirao sa rastom per capita potrošnje dizela. Nakon 2008. dolazi do stagnacije dizela po stanovniku – i istovremeno do stagnacije međunarodne trgovine.

Zemlje koje raspolažu velikim rezervama teške nafte – poput Venecuele, Rusije i Kanade – suočavaju se sa niskom profitabilnošću i nestabilnim prihodima.

Niska cena teške nafte znači niže poreze, slabije budžete i veću političku nestabilnost. Energetska struktura tako postaje bezbednosno pitanje.

Igra muzičkih stolica

Svetski ekonomski poredak danas podsjeća na igru muzičkih stolica: kako energenata za globalnu mobilnost ima manje, tako će deo ekonomskih aktera ispasti iz igre. To znači bankrote pojedinih kompanija, restrukturiranje lanaca snabdevanja, rast carina i protekcionizma i snažnije regionalne blokove

Nije slučajno što aktuelne politike Donalda Trampa, sa naglaskom na carine i reindustrijalizaciju, dobijaju novu logiku u kontekstu energetskih ograničenja. Čak i uz političku promjenu u Vašingtonu, strukturni problem ostaje.

Ostale energetske i resursne pukotine

Pored dizela i avio-goriva, globalni sistem suočava se i sa nedostatkom pitke vode u mnogim regionima, ograničenim zalihama kritičnih minerala (uz dominantnu ulogu Kine u lancima snabdijevanja) te izazovima u širenju nuklearne energije zbog sporog povećanja proizvodnje uranijuma.

Čak i razvoj veštačke inteligencije ostaje energetski ograničen – bez ogromnih količina pouzdane i jeftine energije nema masovne primene.

Šta to znači za male ekonomije?

Za zemlje poput Crne Gore poruka je jasna: regionalna proizvodnja i kraći lanci snabdijevanja postaju važniji, energetska sigurnost dobija prioritet nad čistom tržišnom efikasnošću a saobraćaj i logistika biće osetljiviji na poremećaje

Globalizacija ne nestaje, ali postaje skuplja i rizičnija. U narednim godinama možemo očekivati više konflikata oko resursa, više protekcionizma i dublje regionalne blokove. Ekonomija će se prilagođavati – ali ne bez troškova.

Izvor: Investitor.me
Foto: Pixabay
23. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Novi brojevi

B&F242: Energetika i društveni interes – Drži vodu dok majstori odu

by bifadmin 23. фебруар 2026.

Agonija oko Naftne industrije Srbije (NIS) jasno je pokazala da u srpskoj energetici svoj interes imaju velike sile, domaći političari i sa njima povezane uže interesne grupe, a potom firme koje od njih zavise. Jedino je nejasno gde se u ovoj delatnosti, u kojoj odluke koje se danas donose proizvode posledice za niz budućih generacija, zaturio interes građana Srbije?
Umesto da pita strance za naše mišljenje, država treba da angažuje domaću pamet i podstiče lokalnu industriju u energetskoj tranziciji. Neophodno je da naša zemlja zadrži vlasništvo nad ključnom energetskom infrastrukturom i nad najvažnijim preduzećima u ovoj oblasti, te da ih organizuje i uskladi na način koji će obezbediti da ona rade za dobrobit građana Srbije, a ne užih interesnih grupa, istakli su učesnici skupa „Društveni interesi i preporučeni koraci u polju energetike“, koji je organizovala Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU).

Periskop

6. ŠTA JE KRAJNJI CILJ NASILNIČKE SPOLJNE POLITIKE SAD: Um caruje, snaga mijenja granice
U svakom ludilu ima sistema, pa prijetnje Panami, Venecueli, Grenlandu, Iranu, Kanadi, ipak nisu samo nasumični akti ćudljivog i narcisoidnog američkog predsjednika, već dio šireg plana, čiji su krajnji cilj Kina i Arktik.

8. DA LI ĆE UN PRISILNO OTIĆI U PENZIJU: Razjedinjene nacije
Oko 99% današnjeg čovečanstva rođeno je posle nastanka Ujedinjenih nacija, koje su ušle u ovu godinu sa dramatično osakaćenim budžetom i na ivici bankrota, za šta su najodgovornije ekonomski najuticajnije zemlje, pre svih SAD i Kina. Ukoliko UN postanu kolateralna šteta u prepucavanju najmoćnijih država, to će biti još jedna tragična potvrda da smo se prepustili sramotnoj ravnodušnosti, upozorava veliki broj stručnjaka i javnih ličnosti.

10. POSLEDICE ENERGETSKOG KOLAPSA U UKRAJINI: Nema svetla na kraju tunela
Gradovi u Ukrajini se sve više prazne, jer uslovi života u njima postaju nepodnošljivi zbog nedostatka struje, grejanja i uništene kanalizacije. Ruski napadi na energetsku infrastrukturu izazvali su humanitarnu katastrofu i zavili u crno ukrajinsku privredu. Najviše su pogođena preduzeća u teškoj industriji, koja čini kičmu ukrajinske ekonomije, ali velike posledice trpe i poljoprivreda, industrija građevinskih materijala i prodavnice hrane.

Biznis

14. PROBLEMI SA TRANSPORTOM SRPSKE ROBE U ŠENGEN ZONU: Prevoznici traže, a privrednici „skrštenih ruku“ čekaju rešenje
Firme u Srbiji više muči veliki pad izvoza, nego prepreke za redovno snabdevanje poslovnih partnera u EU i očekuju da probleme sa transportom koje je izazvao novi sistem evidencije boravka u Šengen zoni (EES) – reše prevoznici. Oni, međutim, tvrde da privrednici nisu svesni sa kakvim teškoćama će se suočiti, što su nagovestile štete kada su vozači kamiona blokirali granične prelaze sa zemljama EU.

16. TEKSTILNO PREDUZEĆE JASIMPEX: Mala porodična firma koja oblači krupniju gospodu
„Naši proizvodi zahtevaju specifično znanje o krojevima i materijalima, koje masovni proizvođači često zanemaruju“, kaže Jasna Tripković, izvršna direktorka tekstilnog preduzeća Jasimpex, koje je postalo prepoznatljivo po proizvodnji konfekcije za one koji nose veće brojeve i distribuciji tekstila za svečane toalete. Ova porodična firma iz Subotice sa 37 zaposlenih proizvodi oko 5.000 artikala mesečno, svoje proizvode plasira širom Srbije, na tržišta regiona i Evropske unije, a prošle godine je ostvarila promet od 1,2 miliona evra.

18. POSLOVANJE ROSATOMA SVE NEIZVESNIJE: Saveznik – najveći konkurent
Aleksej Lihačov, generalni direktor ruskog atomskog giganta Rosatom nedavno je izjavio da su spremni da realizuju bilo koji nuklearni projekat u Srbiji. Iako je ova ruska državna kompanija do sada prilično uspešno odolevala zapadnim sankcijama, analitičari procenjuju da njegova pozicija na međunarodnom tržištu postaje sve neizvesnija. Na to utiče više faktora, ali najveću pretnju Rosatomu predstavlja trenutno najvažniji saveznik Rusije – Kina.

Finansije

22. ZAŠTO SU JAVNA AKCIONARSKA DRUŠTVA NEOMILJENA U SRBIJI: Nepodobna za manipulacije
Brojne prednosti javnih akcionarskih društava ne odgovaraju političkim strukturama u Srbiji i zato ona već godinama gube značaj na domaćem tržištu kapitala i predstavljaju čak i nepoželjan oblik organizovanja preduzeća. To potvrđuje i aktuelan primer promene pravnog statusa javnih preduzeća. Pošta, Putevi Srbije i Srbijašume su postali društva sa ograničenom odgovornošću, uprkos tome što su ova javna preduzeća ispunjavala sve uslove da pređu u akcionarska društva. Zaposleni u ovim kompanijama će najverovatnije definitivno izgubiti pravo na besplatne akcije, jer akcija ovih preduzeća nikada neće ni biti.

24. NELOGIČNOSTI U IZDAVANJU FISKALNIH RAČUNA Zašto jednostavno, kad može komplikovano?
Najnovije odlaganje uvođenja fiskalnih kasa na pijačne tezge aktuelizovalo je rasprave o efektima takve mere na male prodavce. Međutim, manje se govori o problemima sa izdavanjem fiskalnih računa koje imaju poslodavci van sektora maloprodaje i koji samo povremeno vrše transakcije sa fizičkim licima.

26. FINANSIJSKA PISMENOST U SRBIJI: I danas postoje Jezde i Dafine
Finansijski nepismeni pojedinci su idealne žrtve za prevare, a rizik da neko ostane bez celokupne ušteđevine višestruko se povećao sa digitalnim tehnologijama. Iskustva finansijskih stručnjaka u Srbiji i regionu pokazuju da i mladi, iako su digitalno potkovani, uveliko nasedaju na prevare jer nemaju dovoljno finansijskog znanja. Šta više, čak i većina studenata ekonomije ne zna koliko iznosi prosečan račun za struju ili vodu, pa čak ni koliko košta prosečan odlazak u prodavnicu, jer o tome počinju da brinu tek kada se osamostale od roditelja.

Temat: Energetika i društveni interes

31. ENERGETSKI SUVERENITET SRBIJE: Strance pitamo za naše mišljenje
Trenutna situacija u domaćoj energetici je u potpunoj suprotnosti sa najvažnijim društvenim interesima – od toga da država vodi energetsku politiku tako što pita strance za naše mišljenje, do nesnosnog zagađenja koje „obećava“ da će uveliko smanjiti pritisak na penzioni fond. Energetski sektor je podeljen na način koji pogoduje pojedinačnim interesima, što je dovelo do toga da ključna preduzeća u ovoj oblasti ne rade u istom cilju, već se međusobno sukobljavaju.

34. SPECIFIČNOSTI ENERGETIKE: Jedna pogrešna odluka može koštati cele generacije
Energetika ima veliki i dugoročan uticaj na stanovništvo, životnu sredinu, privredu i državu i zato odluke koje se sada donose o pravcima energetske tranzicije proizvešće posledice za niz budućih generacija u Srbiji. Međutim, malo ljudi je svesno ovakvog uticaja energetike na budućnost celog društva, jer je to oblast koja je izuzetno složena.

36. EKONOMSKA CENA PARTIJSKOG UPRAVLJANJA ENERGETIKOM: Socijalizacija troškova, privatizacija prihoda
Činjenica da je RTB Bor prodat kineskoj kompaniji Ziđin za 350 miliona dolara, a da je prenos utakmica Premijer lige u Srbiji plaćen 600 miliona evra za godinu dana, samo je jedan u nizu primera kako se rasipaju energetski resursi radi minimiziranja kratkoročnih političkih troškova i maksimiziranja dobiti za partijsku oligarhiju. Ako se što pre ne postigne društveni dogovor i ne krene u energetske reforme, ovaj sektor će u narednoj deceniji postati teret koji vuče celu privredu na dno, upozorava ekonomista Ognjen Radonjić.

38. ZAŠTO JE TOPLOTNA ENERGIJA JAVNI INTERES: Budućnost grejanja
Svaki kilovat-čas toplote proizveden uz manje gubitke rasterećuje elektroenergetsku mrežu, smanjuje potrebu za uvozom energenata i direktno doprinosi boljem kvalitetu vazduha u gradovima. Zato modernizacija toplana predstavlja javni interes i jedan je od najefikasnijih načina da Srbija istovremeno smanji zagađenje i poveća energetsku sigurnost. Budućnost toplotne energije je daleko važnija u odnosu na značaj koji se ovoj temi pridaje u široj javnosti, ukazuje Miloš Banjac, profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu i stručnjak za toplotnu energiju.

Intervju

40. DRAGANA ILIĆ, ASTROFIZIČARKA: Ulazimo u novu eru astronomskih istraživanja
„Uprkos skromnim materijalnim uslovima, mi u astronomiji ostvarujemo svetski značajne rezultate, najviše zahvaljujući našim naučnicima koji su inovativni, odgovorni i ulažu veliki trud u ono što rade“, ističe astrofizičarka Dragana Ilić, koja zajedno sa svojim kolegama sa Matematičkog fakulteta i iz Astronomske opservatorije u Beogradu učestvuje u radu Vera Rubin opservatorije, jednom od najambicioznijih astronomskih poduhvata današnjice.

Skener

44. NEISKORIŠĆENI POTENCIJALI MEDICINSKOG I DENTALNOG TURIZMA U SRBIJI: Ima li leka?
Medicinski i dentalni turizam u Srbiji danas opstaje pre svega zahvaljujući inicijativi pojedinaca i poverenju dijaspore u srpske lekare i stomatologe. Međutim, bez standardizacije i međunarodnih akreditacija, jasnih pravila odgovornosti i aktivnog upravljanja reputacijom, kao i adekvatnog prikupljanja podataka, Srbija će i dalje predstavljati nedovoljno iskorišćeni potencijal, sa dobrim lekarima i konkurentnim cenama, ali bez sistema koji bi sve to povezao u industriju koja donosi profit.

46. STANOVNICI ZAPADNOG BALKANA O EKONOMSKOJ I DRUŠTVENOJ STABILNOSTI: Političarima nikad bolje, narodu nikad gore
Nasuprot političarima koji tvrde da otkako su oni na vlasti građani u njihovoj zemlji nikada nisu živeli bolje, stanovnici Zapadnog Balkana ocenjuju ekonomsku situaciju kao izrazito nestabilnu i strahuju da će ona biti još gora. Srbija beleži najveći rast nezadovoljstva u 2025. i najradikalniju promenu raspoloženja za samo godinu dana u odnosu na sve druge zemlje u regionu. Među stanovništvom Zapadnog Balkana, građani Srbije najmanje veruju državnim institucijama, najnegativniji su u procenama da se dobrobit društva podređuje stranim interesima i najviše strahuju od građanskog rata, pokazuje istraživanje „SecuriMeter 2025“ Saveta za regionalno savetovanje (RCC).

48. NARKOTICI MASOVNO ZARAZILI BRODSKI PREVOZ: Morske „mule“
Skandal koji je izbio povodom sumnji da je najveći svetski operater, specijalizovan za rashladne teretne brodove, umešan u pokušaj krijumčarenja velikih količina kokaina u Dansku, najnovija je u nizu sličnih afera koje potresaju brodsku industriju. Analitičari upozoravaju da je šverc narkotika morskim putem eksplodirao u poslednjih nekoliko godina, a vlasnici najvećih pomorskih kompanija da je narko mafija postala „parazit brodske industrije“. Stručnjaci za pomorsku bezbednost tvrde da krijumčarenje droge nanosi brodovlasnicima mnogo veću štetu nego piraterija.

Nove tehnologije

52. DRUŠTVENA MREŽA „MOLTBOOK“ – KO ZAISTA VUČE KONCE: U ime Oca, i Sina, i Svetoga duha, A(m)I(n)
Uprkos čestim narativima o „singularitetu“, društvena mreža „Moltbook“ namenjena isključivo veštačkoj inteligenciji ne svedoči da su mašine preuzele kontrolu. Naprotiv, ona razotkriva nešto daleko prizemnije, ali i suštinski važnije za razumevanje naše budućnosti – činjenicu da ljudi eksperimentišu sa delegiranjem moći i odgovornosti, pri čemu veštačka inteligencija služi kao svojevrsni paravan za artikulaciju i realizaciju sopstvenih ambicija.

Nauka

54. TRAGOVI DO DREVNIH PLJAČKAŠA FARAONSKIH GROBNICA: Uzaludne kletve
Tokom dugotrajnih iskopavanja u Egiptu, arheolozi su uspeli da nađu papiruse na osnovu kojih može da se rekonstruiše kako su drevni pljačkaši grobnica organizovali i izvršavali krađe, a potom prodavali ukradene dragocenosti na crnom tržištu, najčešće inostranom. Ispisane kletve i postavljene zamke na ulazima u grobne komore nisu uspevale da odvrate lopove, a priznanja optuženih na suđenjima ukazuju da su bili veoma dobro organizovani, proračunati i vrlo precizni u sprovođenju pljački. Ali, one koje bi uhvatili čekala je užasna kazna – nabijanje na kolac.

Koktel

56. VINARIJA 100 ŽENA: Preduzetnice koje imaju dva posla
Vinarija 100 žena u selu Vele Polje blizu Niša neobična je po tome što u vlasništvu učestvuje veliki broj žena koje se profesionalno nisu obrazovale za vinarstvo, već maju uspešne karijere u različitim preduzećima ili su preduzetnice u nekim drugim oblastima. Vlasnički udeo se ostvaruje kupovinom zemljišta, na osnovu njega se deli i zarada, ali vinarke kažu da za sada dobit reinvestiraju u razvoj proizvodnje i kadrove koje čine vrhunski stručnjaci iz oblasti vinarstva. Vina spravljaju isključivo od sopstvenog grožđa i sa maštovitim nazivima, kao što su „Mlad Momak“ i „Veliki dečko“.

58. ILUSTRATORI DEČJIH KNJIGA: Nemaštovita zarada
Maštoviti svet dečjih knjiga postaje vrlo prizeman u nagodbama odraslih oko novca, a prihodi od ilustracija slikovnica su daleko od magičnih, izuzev u slučaju najslavnijih umetnika. Pored veštine i iskustva, na zarade ilustratora bitno utiče za koje tržište rade. Evropski umetnici ističu da američki izdavači plaćaju i do deset puta više nego oni u Evropi, gde su i porezi znatno veći.

Komunikacije

60. PROBLEMI MEDIJA ZBOG NENAMERNOG KRŠENJA AUTORSKIH PRAVA: Čija je ovo fotografija?
Za razliku od situacija kada novinari svesno kradu tuđe fotografije, postoje i brojni primeri da mediji plaćaju naknade za povrede autorskih prava fotografa iako nisu namerno kršili zakon, već zato što nisu detaljno proverili ko ima vlasništvo nad fotografijom koju su objavili. Ali, nekada te provere nisu nimalo jednostavne. Događa se, na primer, da neka organizacija prosledi novinarima fotografiju za koju tvrdi da je njena, a onda se ispostavi da to nije tačno i po važećem Zakonu o autorskom i srodnim pravima ceh plati novinska kuća.

Reprint

62. NACIONALNA UZBUNA U JAPANU: Medvedi okupirali ljude
Japan je svetski rekorder po broju napada medveda na ljude već duži niz godina. Ovaj problem je sada toliko eskalirao da su medvedi počeli da ulaze u prodavnice, tržne centre i školska dvorišta, pa su japanske vlasti rasporedile vojsku i policiju u najugroženijim područjima. Stručnjaci kažu da je razlog za ovakvu situaciju to što se u isto vreme preklopilo više nepovoljnih okolnosti. Do „medveđe savršene oluje“ u Japanu došlo je usled klimatskih promena, izražene depopulacije i načina na koji država štiti medvede.

Vremeplov

64. KAKO SU ŽIVELI LJUDI U SRBIJI BEZ STRUJE I TEKUĆE VODE: Pod romantičnim sjajem sveća, neoprani i sa nužnikom na čistom vazduhu
Imajući u vidu trenutnu energetsku, ali i sveopštu situaciju u Srbiji, nije zgoreg da se podsetimo kako su naši preci junački opstajali uz svetlost sveća, sa lavorom umesto kupatila i sa klozetom u prirodi. Ženama nisu bile potrebne teretane, jer su sticale neverovatnu fizičku kondiciju dovlačeći ogromne količine vode za kuvanje i pranje veša koje je bilo epski poduhvat. Ove i druge srećne trenutke proživljavali su stanovnici Srbije uoči, ali i tokom sprovođenja elektrifikacije, koja se za većinu domaćinstava otegla k’o gladna godina.

23. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Da li će moći da se podigne hipoteka ako je nekretnina upisana po novom zakonu o legalizaciji

by bifadmin 23. фебруар 2026.

Prema bankarskoj praksi i zakonima u Srbiji, samo legalizovana nepokretnost (stan ili kuća) može biti sredstvo obezbeđenja kredita putem hipoteke.

Međutim, kako novi „Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima“ nije klasična legalizacija objekta, postavlja se pitanje da li bi građani mogli imati prepreku prilikom uzimanja hipoteke na takvu nepokretnost.

Podsetimo, novi Zakon podrazumeva samo upis prava svojine, odnosno vlasnika u katastar, dok legalizacija znači da taj objekat ima i građevinsku i upotrebnu dozvolu.

Sagovornici Danasa kažu da će teoretski biti moguće da na nepokretnost koja nema građevinsku i upotrebnu dozvolu banka upiše hipoteku i da građani dobiju kredit, ali ukazuju da za banku to predstavlja rizik i da će vrlo verovatno takve slučajeve odbijati.

Ukazuju da svaka banka procenjuje rizik nekretnine pre nego što odobri hipoteku, te da će i u ovom slučaju odluka biti na svakoj banci pojedinačno uz naglsak da će verovatno, u ovim slučajevima, tražiti dodatna sredstva obezbeđenja.

S druge strane, iz Narodne banke Srbije (NBS) očekuju da nekretnine koje budu evidentirane u procesu legalizacije uđu u ponudu na tržištu, kao i da ih banke prihvataju kao sredstvo obezbeđenja.

To je ove nedelje izjavio Željko Jović, viceguverner NBS, koji je rekao da će te nekretnine ispunjavati kriterijume da budu sredstvo obezbeđenja kod kredita banaka. Međutim, i NBS očekuje da će biti „nejasnoća“.

– Ako bude nejasnoća, spremni smo za razgovore sa bankama da definišemo način prihvatanja tog obezbeđenja, kako bi se zaštitile i banke i klijenti koji uzimaju te kredite – rekao je Jović na predstavljanju Izveštaja o inflaciji.

„Samo legalizovani objekti mogu biti sredstvo obezbeđenja“

Bankarski savetnik Vladimir Vasić ističe da je odluka o odobravanju hipoteke uvek na banci, odnosno da li će određenu nepokretnost prihvatiti kao kolateral.

Ukazuje da je veća šansa da banka prihvati hipoteku kada postoji titular, odnosno vlasnik nepokretnosti, nego kada ga nema.

Međutim, on pojašnjava da je situacija različita u zavisnosti od vrste imovine.

– Ako je reč o zemljištu, veća je šansa da banka prihvati hipoteku ako postoji vlasnik koji je upisan kao nosilac prava svojine. Međutim, ako se radi o zgradi na toj parceli, a ona je samo prijavljena kao vlasništvo, ali nema sve potrebne dokumente, poput građevinske ili upotrebne dozvole, banka neće prihvatiti takvu nepokretnost kao kolateral – navodi Vasić.

Prema njegovim rečima, nepokretnost bi trebalo da ima građevinsku i upotrebnu dozvolu da bi bila predmet hipoteke, kao i to da objekat mora biti izgrađen u skladu sa standardima bezbednosti i stanovanja.

– Samo tada banka može ozbiljno razmotriti hipoteku – naglašava Vasić za Danas.

Na pitanje da li će banke prilagoditi kriterijume novom zakonu, Vasić kaže da ne veruje da će se to dogoditi.

– Ne verujem da će banke spustiti kriterijume. Ako prihvate kolateral na objektu koji nema sve dozvole, tražiće dodatne garancije ili kolaterale. Sama činjenica da objekat ima manu, kao što je nedostatak dozvola, smanjuje šansu da se nepokretnost proda ako banka bude morala da naplati kredit. Banka insistira da sve bude u skladu sa propisima, cakum-pakum, ne zbog banke, već i zbog nas – ukazuje Vasić.

Ističe da država trenutno insistira na tom prvom koraku utvrđivanja vlasništva, dodajući da očekuje se da će u naredne dve do tri godine biti propisan zakon koji će motivisati vlasnike nelegalnih objekata da dobiju potrebne dozvole i urade projekat, kako bi se proverilo da zgrada neće predstavljati rizik.

„Sve je na odluci banke“

Profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji Zoran Grubišić takođe ističe da prihvatanje nepokretnosti kao sredstva obezbeđenja pre svega zavisi od poslovne politike svake pojedinačne banke, ali da je ključno da nekretnina bude uredno uknjižena i upisana u katastar.

– Ako su te nepokretnosti upisane u katastar, to je ključno za banku, i to bi za nju trebalo da bude dovoljno da se stavi pravni teret, odnosno da se upiše hipoteka na tu nepokretnost – smatra Grubišić.

Ipak, on naglašava da banke imaju pravo da, u okviru svojih internih procena rizika, donose i drugačije odluke.

– Iako postoje opšta pravila koja važe za ceo bankarski sektor, svaka banka pojedinačno može odlučiti da u određenim okolnostima preuzme veći ili manji rizik – kaže Grubišić.

Pored statusa nepokretnosti, banke su dužne, podseća naš sagovornik, da poštuju regulativu Narodne banke Srbije, posebno u delu koji se odnosi na procenu kreditne sposobnosti klijenta, izveštaj Kreditnog biroa i ukupno zaduženje.

Na pitanje da li će banke uskladiti procedure sa novim zakonom, Grubišić smatra da bi to moglo da se dogodi, ali da će možda biti potrebno određeno vreme za prilagođavanje.

Govoreći o mogućim rizicima za banke u ovakvim slučajevima, profesor ocenjuje da načelno ne vidi ništa sporno, ali dodaje da je konačna procena u nadležnosti pravnih i sektora za upravljanje rizicima unutar samih banaka.

Šta kažu banke?

Na upit Danasa da li će prihvatati nekretnine upisane u katastar na osnovu ovog zakona, iz Aik banke odgovaraju da će prihvatati hipoteke upisane po novom Zakonu o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima.

– U tom procesu, primenjivaćemo iste uslove za uspostavljanje hipoteke koji važe za ostale nepokretnosti, u skladu sa važećim Internim aktima banke i uz procenu svakog pojedinačnog slučaja – navode oni.

Napominju da svaki proces uspostavljanja hipoteke podrazumeva „individualnu procenu pojedinačne nepokretnosti, njenog pravnog i građevinskog statusa, upisa u odgovarajući registar i vrednosti utvrđene procenom ovlašćenog procenitelja“.

Pominjanje građevinskog statusa u procedurama odobravanja hipoteke, pak, bi moglo da predstavlja problem u praksi za kuće i zgrade koje nemaju građevinsku i/ili upotrebnu dozvolu, ali ostaje da se vidi kako će se ti problemi rešavati u praksi u narednim mesecima kako budu nekretnine upisivane u katastar, a njihovi vlasnici budu želeli da ih koriste kao kolateral za kupovinu neke nove nekretnine.

Izvor: Danas

Foto: Pixabay

23. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
AnalizeAnalizeAnalize stručnjakaVesti

Veliki jezički modeli – koliko im zaista verujemo?

by bifadmin 23. фебруар 2026.

Тekst je deo serijala zasnovanog na istraživanju sprovedenom među 302 visokoobrazovana ispitanika u Srbiji o načinima korišćenja i stepenu poverenja u velike jezičke modele (Large Language Models – LLM) poput ChatGPT-a, Grok-a i Claude-a.

Cilj istraživanja odnosio se na ispitivanje učestalosti korišćenja velikih jezičkih modela u svakodnevnom životu i pri donošenju važnih odluka, iskustava korisnika sa netačnim odgovorima, navika provere informacija, kao i poređenje poverenja u AI sa poverenjem u stručnjake, porodicu i tradicionalne izvore informacija.

Dobijeni rezultati pružaju uvid u to kako visokoobrazovani korisnici u Srbiji koriste ove alate i koji činioci utiču na njihovo poverenje i oslanjanje na sisteme veštačke inteligencije.

Čovek vs. mašina: kome verujemo?

Uprkos sve većoj upotrebi alata veštačke inteligencije u poslovanju i privatnom životu, većina visokoobrazovanih građana u Srbiji i dalje ključne odluke radije donosi oslanjajući se na ljude nego na mašine, češće slede savet porodice i prijatelja i više veruju stručnjacima kada se njihovo mišljenje razlikuje od odgovora velikih jezičkih modela (Large Language Models – LLM).

Ipak, podaci pokazuju da značajan deo ispitanika već pravi drugačiji izbor: između četvrtine i petine njih u određenim situacijama daje prednost veštačkoj inteligenciji u odnosu na ljude, češće prati savet LLM-a nego savet bliskih osoba, ili veruje AI alatu više nego stručnjaku.

Baš zbog te rastuće manjine koja daje prednost mašini, otvara važno pitanje: da li se način na koji donosimo odluke neprimetno, ali suštinski menja?

Jesu li mašine naši novi najbolji prijatelji?

Većina ispitanika i dalje više veruje drugim ljudima nego mašini: više od polovine češće sledi savet porodice i prijatelja (51,3%). Ipak, činjenica da četvrtina ispitanika (25,8%) češće prati savet velikih jezičkih modela nego savet bliskih ljudi pokazuje da se obrazac oslanjanja na druge već menja.

Za neke ljude, je lakše pitati model nego pozvati člana porodice ili prijatelja, naročito kada su pitanja lična, osetljiva ili potencijalno „neprijatna“ ili “neprimerena”. Navedeno naročito važi za one koji imaju narušene porodične odnose ili introvertne osobe koje imaju manji broj prijatelja i manje socijalnih kontakata.

Osim toga, neretko posoji strah zbog mogućeg odbijanja ili osude. Kod osoba sa izraženijom socijalnom anksioznošću ili lošim iskustvima u komunikaciji, model postaje “prijatelj” koji ne vrši emocionalni pritisak.

Model ne reaguje emotivno, čime se smanjuje tenzija koja je često prisutna u direktnom razgovoru sa ljudima, ma kako nam bliski oni bili.

Novi autoriteti u digitalnom dobu

Kada se savet stručnjaka i odgovor LLM-a razlikuju, većina ispitanika i dalje daje prednost stručnjaku (66,6%). Ipak, gotovo svaki šesti ispitanik (16,6%) veruje modelu više nego stručnjaku. To znači da se kod gotovo trećine ispitanika javlja kolebanje ili spremnost da se autoritet eksperta dovede u pitanje.

Na prvi pogled, stručnjaci u svojoj oblasti su i dalje autoriteti i njihova reč ima veću težinu. Mišljenje eksperta se i dalje doživljava kao relevantno, jer iza njega stoje godine obrazovanja, licenca, profesionalna etika i lična odgovornost. Nasuprot tome, veliki jezički modeli su bez stvarnog razumevanja konteksta, empatije kao i bez odgovornosti.

Međutim, deo ispitanika AI modele doživljava potpuno drugačije. LLM često zvuči samouvereno i daje opširne, strukturirane odgovore koji podsećaju na enciklopedijski stil pisanja. Takav način izlaganja stvara utisak da model raspolaže širim znanjem nego stručnjaci specijalizovani za jednu oblast.

Odgovor se dobija gotovo odmah, bez čekanja i bez procedura koje obično prate razgovor sa stručnjakom. U stvarnosti, stručnjaci su često nedostupni ili prezauzeti, potrebno je zakazati termin, izdvojiti novac, a jedan razgovor neretko nije dovoljan da se problem reši do kraja.

Sa druge strane, LLM pruža odgovor za nekoliko sekundi i omogućava korisniku da bez ograničenja postavlja nova pitanja, traži pojašnjenja i produbljuje temu. Takva dinamika mnogima deluje jednostavnije i efikasnije od klasičnog odlaska kod stručnjaka, naročito kada su u fazi informisanja ili pokušavaju da razumeju problem pre nego što donesu odluku.

Paradoks neutralnosti

Iako većina i dalje više veruje ljudima, 58,6% ispitanika smatra da je LLM neutralniji izvor informacija od ljudi. Samo 18,2% se ne slaže sa tom tvrdnjom.

Model nema emocije i lične interese. Ne brine o tome kako će njegov odgovor biti shvaćen, ne pokušava da održi odnos sa sagovornikom i nema potrebu da nekoga ubedi ili razuveri. Odgovori su mu jasno strukturirani, napisani mirnim i ujednačenim tonom i deluju kao da su zasnovani isključivo na činjenicama, pa se takav način izlaganja često doživljava kao znak objektivnosti.

Sa druge strane, saveti porodice i prijatelja su obojeni brigom i željom da se pomogne ili čak utiče na odluku. Zbog toga takav savet ne zvuči kao neutralna informacija, već kao lični stav, kao nešto što dolazi od nekoga ko nas poznaje, ima svoje mišljenje i očekivanja i kao nešto što je formirano iz sopstvenog iskustva, koje može biti ograničeno.

Slično je i sa stručnjacima. Njihov savet se ne doživljava kao „neutralan“, već kao procena konkretne osobe, sa sopstvenim iskustvom, stavovima i profesionalnim interesima. Ljudi su svesni da lekar, advokat ili finansijski savetnik može imati sopstveni ugao gledanja, institucionalna ograničenja, pa i ekonomski interes. Ponekad postoji i sumnja u skrivene motive, želju za zaradom, očuvanjem reputacije, postojanje profesionalnog ega ili potrebom da se održi autoritet.

Zašto je teško poveravati se ljudima?

Više od polovine ispitanika (51,6%) navodi da im LLM pomaže da izbegnu neprijatne razgovore sa drugim ljudima, dok se jedna petina (20,2%) sa tim ne slaže.

LLM omogućava potpunu kontrolu nad komunikacijom. Korisnik bira kada počinje razgovor, o čemu govori i kada ga završava. Nema prekidanja, emotivnih reakcija, kritike ni obaveze da se odnos održava.

Važnu ulogu ima i osećaj privatnosti. Osetljive teme kao što su mentalno zdravlje, finansijski problemi, porodični odnosi, lakše je otvoriti u razgovoru sa AI sistemom nego sa drugom osobom, jer se veruje da će razgovor biti anoniman i da LLM neće “odati tajnu”.

U širem društvenom kontekstu, rezultati ovog istraživanja se poklapaju sa onim što već znamo. Internet, SMS poruke, aplikacije i društvene mreže su promenile način na koji ljudi komuniciraju. Dolaskom veštačke inteligencije komunikacija će postati sve više asinhrona i kontrolisana I bez socijalne dinamike koja ju je ranije pratila.

LLM omogućava potpunu kontrolu nad komunikacijom. Korisnik bira kada počinje razgovor, o čemu govori i kada ga završava. Nema prekidanja, emotivnih reakcija, kritike ni obaveze da se odnos održava.

Važnu ulogu ima i osećaj privatnosti. Osetljive teme kao što su mentalno zdravlje, finansijski problemi, porodični odnosi, lakše je otvoriti u razgovoru sa AI sistemom nego sa drugom osobom, jer se veruje da će razgovor biti anoniman i da LLM neće “odati tajnu”.

U širem društvenom kontekstu, rezultati ovog istraživanja se poklapaju sa onim što već znamo. Internet, SMS poruke, aplikacije i društvene mreže su promenile način na koji ljudi komuniciraju. Dolaskom veštačke inteligencije komunikacija će postati sve više asinhrona i kontrolisana I bez socijalne dinamike koja ju je ranije pratila.

Autor: Milena Šović, AI Implementation Specialist & AI Content Trainer

Foto: Pixabay

23. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Koliko se gubi čekajući da cena kvadrata padne

by bifadmin 22. фебруар 2026.
Kvadrat stana u Beogradu danas je u proseku skuplji za oko 350 evra u odnosu na isti period 2024. godine, tako da za stan od 40 kvadrata umesto 120.000 treba izdvojiti 134.000 evra, piše portal 4.zida.
Ova računica najbolje opisuje kretanje cena nekretnina u protekle dve godine, ali delimično daje i odgovor na ono večito pitanje podstanara da li kupiti stan po ovako visokim cenama ili u iznajmljenom stanu čekati da cene padnu. Jer, oni koji su verovali da su cene „prenaduvane“ i nadali se u protekle dve godine da će „balon na tržištu nekretnina pući“, izgubili su minimum 4 kvadrata.
Aleksandra Mihajlović sa portala 4zida kaže da je, ako gledamo realne podatke sa tržišta, a ne prognoze, jasno da oni koji su čekali da kvadrat pojeftini nisu dočekali.
Dr Veljko M. Mijušković sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu ukazuje da oni koji čekaju pad cena najčešće gube kroz plaćenu kiriju, izgubljenu vrednost vremena i inflaciju. Napominje da na godišnjem nivou taj gubitak često iznosi između 5 i 10 odsto vrednosti stana, zavisno od visine kirije, rasta cena i kamatnih stopa.
Prema podacima sa 4zida.rs, prosečna oglašena cena stanova u Beogradu je sa 3.000 evra u prvom kvartalu 2024. porasla na 3.150 evra u 2025, a ovih dana je dostigla iznos od 3.350 evra. Za dve godine je došlo do rasta od oko 11 odsto.
„Potencijalni kupac koji je čekao ‘da cene padnu’ danas bi za isti stan platio oko 14.000 evra više. Ako tome dodamo i kiriju koja se u Beogradu za jednosoban stan trenutno kreće u proseku oko 386 evra mesečno, što je oko 4.600 evra godišnje, dolazimo do zaključka da je čekanje u periodu od dve godine kupca koštalo blizu 23.000 evra. Drugim rečima, oni koji su čekali povoljniji trenutak, nisu uštedeli, već su realno izgubili i na ceni stana i na trošku stanovanja“, navodi Aleksandra Mihajlović.
Manje od 10 odsto stanova dostupno prosečnom kupcu. Na sajtu 4zida trenutno je aktivno oko 9.500 oglasa za prodaju stanova u Beogradu, ali samo oko 400 stanova je u cenovnom rangu do 80.000 evra, oko 880 stanova do 100.000 evra, a nešto više od 1.500 stanova do 120.000 evra.

„To znači da je manje od 10 odsti ukupne ponude realno dostupno kupcima sa nižim i srednjim budžetima“, objašnjava Aleksandra Mihajlović.

Tri profila kupaca na tržištu

Ona napominje da se na tržištu danas jasno vide tri profila kupaca. Među njima su tzv. „večiti gledaoci“ ljudi kojima se ne žuri, redovno prate oglase i često pitaju kada će da padnu cene. Oni imaju određeni iznos novca ili učešće, ali odlažu odluku očekujući korekciju tržišta.
Drugi profil su kupci koji tačno znaju šta žele i koliki im je budžet. Oni su tokom prošle godine iskoristili konkretne prilike poput državnih subvencija i olakšica za mlade i nisu čekali „idealne uslove“, već su reagovali kada se pojavila realna mogućnost za kupovinu.

Trenutno su, međutim, najbrojniji kupci koji ne mogu da uklope želje i mogućnosti. Najčešće traže veću kvadraturu, bolju lokaciju i noviju gradnju, ali im je na raspolaganju budžet koji to na tržištu jednostavno ne može da isprati. U tim slučajevima odlaganje nije stvar strategije, već realnog ograničenja.

Kada je pravo vreme za kupovinu?

Dr Veljko Mijušković kaže da je pravo vreme onda kada kupovina rešava realnu stambenu potrebu i kada je rata kredita dugoročno održiva u odnosu na prihode.
„Ponuda kredita postoji, ali su kriterijumi stroži nego ranije, a kamate i dalje relativno visoke. Zbog rasta cena nekretnina i troškova života, deo kupaca objektivno ne može da pronađe stan koji odgovara i njihovim željama i budžetu, pa su primorani da biraju između lokacije, kvadrature i kvaliteta ili da ostanu na tržištu najma“, ukazuje dr Mijušković.

Kada je kredit bolja opcija, a kada ipak kirija?

Večita dilema podstanara je da li je po trenutnim cenama i uslovima, bolje podići kredit i zadužiti se ili iznajmljivati stan, a sagovornik 4zida napominje da je, ako se planira dugoročni boravak na istoj lokaciji, kredit u većini slučajeva racionalniji, jer se rata pretvara u imovinu, dok je kirija trajni trošak. Mijušković napominje da je iznajmljivanje finansijski povoljnije samo ako je razlika između kirije i rate mala i ako postoji realna fleksibilnost za selidbu ili promenu životnih okolnosti.
On ukazuje da se u nekim situacijama ipak isplati živeti u iznajmljenom stanu, naročito kada je posao nestabilan, kada se planira preseljenje, odlazak u inostranstvo ili kada kupovina zahteva preveliko zaduženje koje bi ozbiljno opteretilo budžet i kvalitet života.
Mijušković kaže da su razlozi za odlaganje kupovine često psihološki i vezani za neizvesnost: strah od pogrešne odluke, očekivanje pada kamatnih stopa, nada u „idealnu“ nekretninu, ali i nedostatak jasne životne strategije. Dodaje da je problem je što se u čekanju često zanemaruje realni trošak vremena i izgubljena stabilnost.

Da li čekanje ima cenu?

Čekanje pada cena u prethodnom periodu pokazalo se kao skupa strategija. Tržište nije donelo korekciju kakvoj su se neki nadali, dok su troškovi stanovanja kroz kirije ostali konstantni. Kupovina stana se danas sve manje svodi na pitanje “da li će cene pasti”, a sve više na pitanje “da li mogu da uklopim svoje mogućnosti sa onim što tržište nudi”.
Izvor: 4Zida
Foto: Pixabay
22. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
VestiZabava

Anketa: Koliko puta tokom života doživite strastvenu ljubav

by bifadmin 22. фебруар 2026.
Većina građana SAD tokom života strastvenu ljubav doživi u proseku dva puta, dok 14 odsto nikada nije imalo takvo iskustvo, pokazuju rezultati istraživanja koje je sproveo američki Institut Kinsi.
U studiji je anketirano 10.036 samaca starosti od 18 do 99 godina širom SAD, kojima je postavljeno pitanje koliko su puta u životu bili strastveno zaljubljeni, a prosečan odgovor iznosio je 2,05 puta, objavljeno je u naučnom časopisu „Interpersona: An International Journal on Personal Relationships“.

Prema rezultatima, 14 odsto ispitanika nikada nije iskusilo strastvenu ljubav, 28 odsto navelo je da im se to dogodilo jednom, 30 odsto dva puta, 17 odsto tri puta, dok je 11 odsto izjavilo da su bili strastveno zaljubljeni četiri ili više puta.

„Ljudi stalno govore o zaljubljivanju, ali ovo je prva studija koja je zaista postavila pitanje koliko se to puta događa tokom života. Za većinu ljudi, strastvena ljubav je iskustvo koje se desi samo nekoliko puta“, izjavila je vodeća autorka istraživanja i naučnica na Institutu Kinsi Amanda Geselman.

Istraživači su strastvenu ljubav definisali kroz dva ključna aspekta – pojačanu fiziološku pobuđenost, poput „leptirića u stomaku“, vlažnih dlanova i ubrzanog pulsa, kao i snažnu psihološku potrebu da se bude u blizini voljene osobe.
Iskustva strastvene ljubavi bila su slična među heteroseksualnim, gej, lezbejskim i biseksualnim ispitanicima.

Stariji učesnici prijavili su nešto veći broj takvih iskustava nego mlađi, što ukazuje da se strastvena ljubav može javiti i u kasnijem životnom dobu.

Muškarci u blagoj prednosti

Muškarci su u proseku prijavili blago veći broj iskustava nego žene, a razlika je bila izraženija kod heteroseksualnih muškaraca u odnosu na heteroseksualne žene.

Ipak, istraživači ističu da su te razlike male i da strastvena ljubav predstavlja zajedničko ljudsko iskustvo.

Podaci Instituta Kinsi, prikupljeni u saradnji sa platformom za upoznavanje „Match“, pokazuju i da 60 odsto samaca u SAD sebe smatra vrlo romantičnim, dok većina veruje u ljubav na prvi pogled i u sudbinu.

Istovremeno, 51 odsto ispitanika navodi da oseća veći pritisak da pronađe ljubav nego prethodne generacije, a 73 odsto smatra da romantični sadržaji u medijima postavljaju nerealna očekivanja kada je reč o vezama.

Autori ocenjuju da rezultati pomažu boljem razumevanju romantičnih očekivanja i ukazuju na to da, uprkos snažnoj prisutnosti ideje o velikoj ljubavi, strastvena zaljubljenost za većinu ljudi ostaje relativno retko iskustvo.

Izvor: Tanjug
Foto: deagreez1, Depositphotos 1
22. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Srbija trenutno ima u rezervama više od 53,3 tone zlata

by bifadmin 21. фебруар 2026.
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da Srbija trenutno poseduje u rezervama više od 53,3 tone zlata.
„Imamo više od 53,3 tone zlata. Otkupljujemo ga i iz domaćih izvora“, rekla je Tabaković na prezentaciji izveštaja o inflaciji.
Dodala je da ne samo što raste vrednost zlata na tržištu nego rastu i količine.
„Tri tone zlata koje imamo u Bernu ne žurimo da iz logističkih razloga i posebnih troškova vraćamo u zemlju. Sve ostalo je u trezorima NBS, ali te tri tone, koje smo kupili 2024. godine, stoje u Bernu kao održive, likvidne, raspoložive za neke okolnosti“, kazala je guvernerka.

Prema njenim rečima, NBS je od 2017. godine, reagujući na međubankarskom deviznom tržištu, kupovinom evra, obezbedila devizne rezerve od 11,3 milijarde evra, što je stvorilo mogućnost da se odgovori na sve eventualne šokove koji mogu da se dese na tržištu.

Izvor: Beta
Foto: Stevebidmead, Pixabay
21. фебруар 2026. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Neobičan trend: Cena zlata pada uprkos što je geopolitički rizik porastao
  • Ko najviše a ko najmanje zarađuje u Srbiji?
  • Počela žetva pšenice: Može li dobar rod da kompenzuje nisku otkupnu cenu
  • Zbog prekomerne vrućine više slučajeva anksioznosti,nasilnog ponašanja i psihijatrijskih intervencija
  • Jubilej kampanje „Kad pijem, ne vozim“: 20 godina promovisanja odgovornog ponašanja u saobraćaj

Архиве

  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit