Prema Vijestima, i Crna gora polaže ispite pred komisijom iz EU – izmenjeni zakon o upotrebi nacinonalnih simbola (koji su manjine u ovoj zemlji željno iščekivale) sredinom godine trebalo bi da uđe u skupštinsku proceduru.
Razlog za izmene bio je, osim neusaglašenosti sa Ustavom donetim pre devet godina, i potreba za preciznijim definisanjem upotrebe nacionalnih simbola u jedinicama lokalne samouprave.
Crnogorska javnost već duže vreme bruji o promenama zakona, a Srđan Milić (SNP) je još 2007. godine vodio razgovore sa predstavnicima muslimanske manjine u Crnoj Gori, u vezi sa suzbijanjem diskriminacije. Naredne godine, Ministarstvo za zaštitu ljudskih i manjinskih prava pripremilo je strategiju manjinske politike, kako bi se pospešila integracija manjina, bez nepotrebne asimilacije. Fokus je bio na pravnoj zaštiti manjina, i prepravkama zakonskih spisa koji nisu precizno regulisali njihovu političku participaciju.
Do sada je po zakonu bilo dozvoljeno manjinama, koje zapravo čine većinski deo stanovništva u određenim oblastima, da u danima državnih praznika ispred jedinica lokalne samouprave ističu nacionalne simbole, ali u ostalim situacijama nije, iako je to ustavom zagarantovano pravo. Izgleda da će u ovom polju doći do izmena, ali crnogorska vlada još nije na sajtu objavila zvanično obaveštenje.


Dekada Roma zapravo znači dekada inkluzije Roma u društvo, pokušaj prilagođavanja i svojevrsne resocijalizacije Roma, počev od registrovanja koje bi ih i formalno svrstalo u građanstvo ove države, preko dostupnosti obrazovanja, do poboljšanja uslova života. Inicijativu za Dekadu Roma pokrenula je Evropska zajednica, koja je državama najstarijeg kontinenta savetovala da se reguliše negativna diskriminacija i siromaštvo koje je česta pojava kod svih Roma na starom kontinentu. Zemlje koje moraju da poprave položaj Roma su Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovačka i Španija. Mi smo nedavno bili svedoci peripetija oko donošenja antidiskriminacionog zakona, i pokušaja religioznih zajednica da vrednosti svojih dogmi stave iznad donosilaca zakona. No, pokazali smo da smo jači od tradicionalnih uverenja i spremni za modernizaciju.