Cena ruskog gasa za većinu članica Evropske unije i Tursku mogla bi ove godine da padne za 35% zbog pojevtinjenja nafte, prenose Vedomosti pozivajući se na prognoze ruskog ministarstva ekonomije. Ruski dnevnik piše 13. februara da bi cena gasa koji isporučuje državna kompanija Gasprom mogla da bude 222 dolara za hiljadu kubnih metara za zemlje iz grupe „daleko u inostranstvu“. Reč je o zemljama EU isključujući bivše sovjetske republike Litvaniju, Letoniju i Estoniju, ali uključujući Tursku. Prodaja u Evropi obezbeđuje više od polovine prihoda Gasproma koji pak daje oko 8% bruto domaćeg proizvoda Rusije.
Vesti
Posmatrano po „glavi stanovnika“, Crna Gora je lider u regionu, te je u samom svjetskom vrhu prema broju objavljenih knjiga tokom jedne godine.
Zbog teškoća u primeni novih računovodstvenih pravila, APR produžio rok za predaju završnih računa
Novi Zakon o računovodstvu uneo je haos u poslovanje preduzeća širom Srbije, zbog čega je Agencija za privredne registre (APR) bila primorana da za mesec dana produži rok za dostavljanje finansijskih izveštaja za 2014. godinu, budući da ogroman broj firmi nije u stanju da pripremi ovaj dokument u skladu sa novim pravilima. Prema podacima Mreže za poslovnu podršku, čak 374.000 pravnih lica u Srbiji onemogućeno je da zatvori poslovnu godinu, zbog insistiranja Ministarstva finansija na primeni novih pravila.
Izmenama Zakona o računovodstvu i donošenjem podzakonskih akata, preduzeća su dobila obavezu da ove godine pripreme tri puta veće finansijske izveštaje nego što je do sada bio slučaj, pri čemu, kako navode u Mreži, nova pravila nisu u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima i čak omogućavaju prikazivanje lažnih rezultata firme.
Uz to, zbog drastično komplikovanije izrade novih izveštaja, privrednici će ovaj posao morati da plate mnogo skuplje. Savez računovođa procenjuje da će ukupan trošak primene Zakona srpsku privredu ove godine iznositi čak 180 mil EUR, a Mreža ocenjuje da će sa svim izdacima cifra dostići i 250 mil EUR.
Zbog toga su Savez računovođa, kao i Mreža, tražili od Ministarstva finansija da odustane od novih pravila, ali nikakav odgovor do sada nisu dobili. List „Danas“ je juče poslao pitanja Ministarstvu finansija u vezi problema sa primenom Zakona o računovodstvu, ali do zaključenja ovog broja komentar nije stigao.
„Po prvi put posle skoro 50 godina, 374.000 preduzeća, preduzetnika, udruženja i drugih pravnih lica koji rade u Srbiji, ne mogu da predaju godišnje finansijske izveštaje i na regularan način završe prethodnu poslovnu godinu. APR je za mesec dana odložila predaju završnih računa, ali već sada je izvesno da izveštaji neće moći da budu predati ni posle tog roka, jer je Zakon o računovodstvu donet 2013. i sedam njegovih podzakonskih akata nemoguće primeniti u praksi. Mreža za poslovnu podršku je u saradnji sa Savezom računovođa i revizora Srbije i najvećim nemačkim investitorima u Srbiji još u oktobru 2014. godine upozorila da zbog Zakona o računovodstvu koji je donet na osnovu ukinutih direktiva EU i suprotno Međunarodnim računovodstvenim standardima, preti kolaps u privrednom sistemu zemlje, ali predstavnici Ministarstva finansija koji su ovaj zakon doneli tada nisu reagovali. U poslednjih nekoliko nedelja više stotina preduzeća, obratilo se Mreži za poslovnu podršku jer su troškovi implementacije novog Zakona ogromni, a Zakon neprimenjiv, zbog čega ne znaju kako će zatvoriti knjige za 2014. godinu“, navode u Mreži.
Kako navode, za ovaj „svojevrsni privredni kolaps“ odgovorni su činovnici u Ministarstvu finansija koji su u toku pisanja novog Zakona o računovodstvu 2013. godine uporno odbijali da uvaže apele privrede i profesionalnih organizacija računovođa da se takav zakon ne donosi, jer je preskup za posrnulu srpsku privredu, prebirokratizovan i neprimenljiv.
Omogućeno lažno prikazivanje poslovanja
„Srbija je ovim postala crna tačka u Evropi, jer poslovanje firmi u Srbiji nije uporedivo sa poslovanjem firmi u zemljama EU i drugim zemljama u okruženju. Preobimni finansijski izveštaji unose dodatnu nesigurnost u poslovanje i sigurno će poskupeti bankarske kredite privredi, jer se rizik davanja kredita uvećava. Zakon omogućuje lažno prikazivanje rezultata poslovanja što povećava mogućnosti za prevare i privredni kriminal. Generalna posledica ovakvog Zakona o računovodstvu će biti pad Srbije na Doing Business listama Svetske banke i usporavanje dolaska stranih investitora“, tvrde u Mreži.
Izvor: eKapija, Danas
Bank Austria, centralno i istočnoevropska podružnica italijanske UniCredit banke, saopštila je juče da namerava da poveća svoj tržišni udeo u regionu i trenutku dok se konkurenti povlače.
„Iako će geopolitičke tenzije i nesigurnost u evrozoni ostati glavni izazovi u regionu, zbog čega mnogi naši konkurenti odstupaju sa tržišta, mi smo povećali naš tržišni udeo i nastavićemo dalje u tom smeru. U ovom teškom okruženju naša divizija u CIE je sigurno pozicionirana i predstavlja snažan doprinos našem poslovanju“, istakao je izvršni direktor Bank Austria Đani Franko Papa, prilikom saopštavanja godišnjih rezultata banke i čitave UniCredit grupe.
UniCredit je najveća italijanska banka po aktivi, a u četvrtom kavrtalu 2014. imala je 170,4 miliona evra neto profita, sa godišnjim rezultatima u okviru dve milijarde evra, što je bilo u skladu sa ranijim očekivanjima. Bank Austria je regionalni lider u centralnoj i istočnoj Evropi, ispred Rajfajzena i Erste banke.
Izvor: portfolio.hu
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Banca Intesa potpisale su ugovor o kreditnoj liniji u iznosu od 5 miliona evra za podršku ženama preduzetnicama u Srbiji u okviru programa Žene u biznisu namenjenog zapadnom Balkanu.
Banca Intesa je prva banka u Srbiji koja se priključila ovom programu, a sredstva kreditne linije biće iskorišćena za kreditiranje malih i srednjih preduzeća (MSP) kojima upravljaju žene.
„Žensko preduzetništvo je jedan od najmanje iskorišćenih resursa ekonomskog rasta, ne samo u Srbiji, već i u čitavoj Evropi, zbog čega je podrška njegovom jačanju važan zadatak svih aktera društva. Kao vodeći kreditor domaće privrede Banca Intesa je aktivno uključena u proces ekonomskog osnaživanja žena, u prilog čemu govori činjenica da smo među prvim bankama na tržištu Srbije razvili kredit namenjen isključivo preduzetnicama. Ugovor sa EBRD, našim višegodišnjim partnerom, dodatno potvrđuje težnju da doprinesemo stvaranju boljih uslova za razvoj ženskog biznisa, a time i ukupnog preduzetništva kao ključnog oslonca povećanja zaposlenosti i dugoročnog privrednog rasta“, izjavila je Draginja Đurić, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.
„Žene preduzetnice u Srbiji suočavaju se sa izazovima u pogledu pristupa finansiranju i savetima koji su im potrebni za razvoj poslovanja. Zato nam je drago što udružujemo snage sa našim dugoročnim partnerom Banca Intesa u naporima da podržimo žene u biznisu. Pozdravljamo posvećenost banke kreditiranju žena koju ćemo podržati i tehničkom pomoći i savetodavnim uslugama,“ izjavio je Henri Rasel, direktor EBRD za finansijske institucije zapadnog Balkana, Ukrajine, Moldavije i Belorusije.
Mateo Patrone, direktor EBRD za Srbiju, rekao je: „Ovaj projekat targetira dva važna cilja EBRD u Srbiji, kao što je naglašeno u našoj strategiji za zemlju: podrška privatnom sektoru i premošćavanje rodnog jaza u preduzetništvu proširivanjem pristupa finansiranju za žene u biznisu. Drago nam je što nam se Banca Intesa pridružila i želimo da ohrabrimo i druge lokalne banke da se uključe u naše napore.“
Kroz program Žene u biznisu, koji obuhvata finansiranje, tehničku podršku za partnerske finansijske institucije, mentorstvo i dugoročnu obuku za žene preduzetnice, kao i mehanizam deljenja rizika, EBRD planira da sa 20 miliona evra doprinese kreiranju kreditnih linija za podršku ženskom preduzetništvu preko lokalnih banaka u zemljama zapadnog Balkana uključijući Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Crnu Goru.
Vlada Švedske je obezbedila dodatnih 33 miliona švedskih kruna (oko 3,6 miliona evra) za jačanje kapaciteta institucija kako bi pomogla bankama u regionu u razvoju finansijskih proizvoda koji ispunjavaju specifične potrebe ženskog preduzetništva, ali i obezbedila preduzećima kojima upravljaju žene znanje koje im je potrebno za razvoj i unapređenje poslovanja. Za ovaj program na raspolaganju su i sredstva drugog donora, Luksemburga, u ukupnom iznosu od 1,5 miliona evra, dok je 2 miliona evra obezbeđeno od strane Specijalnog fonda akcionara EBRD za mehanizam deljenja rizika.
Danas je na svetskim tržištima evro opet jačao u odnosu na dolar. Oni koji misle da je razlog ovome oporavak nemačke ekonomije i dalje su zapanjeni činjenicom da neizvesnost oko ostanka Grčke u evrozoni nije mnogo uticala na stabilnost evropske valute. Dodatni razlog za dobro držanje evra je najverovatnije i sklapanje dogovora o prekidu vatre u Ukrajini, posle kojeg su skočile evropske akcije.
Danas se evro prodavao za 1,1430 američka dolara, dok se do juče prodavao za 1,1319 dolara.
U Srbiji je situacija obrnuta – dinar je ojačao prema evru 0,4 odsto i zvanični kurs iznosi 121,7261 dinar za evro, bar prema izveštaju iz Narodne banke Srbije (NBS). Domaća valuta prema zajedničkoj valuti evrozone danas vredi 0,8 odsto više nego pre mesec dana, a 4,9 odsto manje nego godinu dana ranije.
“Produktna berza” je protekle nedelje bila mesto gde se trgovalo u velikim lotovima i po tome je u velikoj meri podsećala na velika evropska tržišta gde su pojedinačni trgovinski lotovi u trgovini merkantilnom robom uglavnom preko 500 tona. Naime, na bazi relativno malog broja ugovora – svega 8, realizovan je promet od 2.820 tona robe ili prosečno 350 tona po jednom ugovoru. Pomenuti obim nedeljnog trgovanja je čak 4,2 puta veći nego prethodne nedelje. Finansijska vrednost prometa je iznosila 53.386.750 dinara, što je 3,9 puta više u odnosu na upoređujući podatak iz prethodnog nedeljnog izveštajnog perioda.
Jedan od razloga značajno većeg prometa svakako jeste stabilnost tržišta. Vrednost žitarica i na svetskom i na domaćem tržištu se kreće u okvirima malih cenovnih raspona, međuvalutarne oscilacije nisu toliko izražene, pa više nisu remetilački faktor na ovom tržištu, te se shodno tome i tržišni učesnici lagodnije ponašaju u relativno predvidivim tržišnim okolnostima.
Kukuruz ponovo dominira u strukturi prometa. Dve trećine od ukupnog prometa na novosadskoj berzi se odnosi na ovu robu. Prosečna količina po jednom ugovoru u trgovanju kukuruzom je u nedelji za nama iznosio oko 600 tona. To je nedvosmislen indikator koji govori da su izvoznici bili pretežni učesnici na ovom tržištu. Prosečna cena trgovanja je iznosila 16,73 din/kg (15,21 bez PDV), što je pad od 1,22% u odnosu na prethodnu nedelju.
Cena pšenica praktično stagnira. Vrednost hlebnog zrna SRPS kvaliteta u protekloj nedelji se kotirala na nivou od 24,53 din/kg ( 22,30 bez PDV). U odnosu na prethodnu nedelju to je rast za neznatnih 0,45%. Ono što je specifično za tekuću ekonomsku godinu na tržištu pšenice, jeste činjenica da se na tržištu pojavljuje veoma šarolik kvalitet pšenice koja se može podvesti pod SRPS standard. Naime, pšenica koja zadovoljava sve kriterijume SRPS kvaliteta ne mora nužno da ima i dobre karakteristike tehnološkog kvaliteta. Usled toga i cene koje se kotiraju za pšenicu pod oznakom SRPS mogu biti vrlo različite upravo zbog različitosti svog tzv. “unutrašnjeg” kvaliteta.
Protekle nedelje se nije trgovalo sojom u SRPS kvalitetu. Na bazi dva kupoprodajna ugovora sojom povećane vlage ( vlaga 14%), postignuta je prosečna cena od od 42,50 din/kg bez PDV. Na novosasdskoj berzi trgovalo se još samo suncokretovom sačmom sa 33% proteina i to po ceni od 28,20 din/kg ( 23,50 bez PDV).
PRODEX
Nedelju za nama, uz značajan porast obima prometa, obeležile su i blage cenovne promene najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda. Sa jedne strane imamo tržište soje gde je došlo do najznačajnije cenovne promene, u smislu pada cene ovog artikla za skoro 2,00 din/kg. Istovremeno cene kukuruza, pšenice i suncokretove sačme su u porastu, pri čemu je najveći cenovni skok zabeležen na tržištu “tridesettrojke” koja je poskupela za 1,00 din/kg, beležeći današnju vrednost od 23,50 din/kg, bez PDV-a. Skok cene kukuruza, u odnosu na kraj prethodne nedelje, iznosi minimanlnih 0,20 din/kg, dok je skok cene pšenice od 0,10 din/kg, na nivou marginalnog statističkog podatka.
I pored pada cene soje, blagi rast cena ostalih artikala koji čine vrednosnu korpu PRODEX-a, “povukao” je indeksnu vrednost ovog pokazatelja na gore. Na današnji dan berznaski indeks beleži indeksnu vrednost od 211,45 indeeksnih poena, što je za 0,48 indeksnih poena više nego prošlog petka.
SVET
Nedeljna izvozna prodaja pšenice u SAD-u, bila je na nivou od 397.600 tona, što predstavlja pad u odnosu na prosek iz prethodne četiri nedleje za 11%, a dodaje kumulativnom izvozu nivo od 20.3 miliona tona (-24% g/g). Domaće prenosne zalihe su prognozirane na nivo od 18.8 miliona tona (16.1 milion tona prošle godine).MIneapoliska jara pšenica je pod pritiskom obilnih zaliha u Kanadi.
WASDE-ov izveštaj sa sredine nedelje, pokazao je da je domaća proizvodnja skočila u odnosu na prethodne izveštaje, na nivo od 302.1 miliona tona (293.1 miliona tona), sa povećanjem upotrebe u industriji etanola. Prognoza zaliha je smanjena za 1.3 miliona tona na nivo od 43.4 miliona tona (31.3 miliona tona).
Cena kukuruza je u proteklih nedelju dana pala za 0,57%, dok je vrednost pšenice zabeležila pad, koji je iznosio 0,70%.
Prognoza zaliha soje su smanjenje za 0.7 miliona tona , na nivo od 10.5 miliona tona (2.5 miliona tona pre godinu dana).
Zrno soje je u odnosu na proteklu nedelju vrednosno jače za 0,24%, dok je sojina sačma zabeležila pad, koji je iznosio 0,27%.
Martovski fjučers na kukuruz u Budimpešti, skočio je za 1,73%, dok je ista kultura na berzi u Parizu vrednosno oslabila za 2,09%. Martovski fjučers na pšenicu u Budimpešti je skočio za 0,48%i, dok je ista kultura u Parizu, oslabila za 1,34%.
MDS Informatički inženjering, jedna od vodećih IT kompanija iz oblasti računarskog inženjeringa u Srbiji, uz podršku globalnog lidera kompanije CISCO, predstaviće 19. marta na konferenciji Net@Work 2015, nova znanja i trendove u oblasti mrežnog inženjeringa.
Kao i prošle godine, mesto održavanja događaja je hotel Crown Plaza u Beogradu, gde se očekuje veliki broj posetilaca, predstavnika vodećih kompanija u Srbiji i regionu.
Epson projektori su se u proteklih nekoliko godina po prodaji približili prometu skupih televizora.
To uopšte nije nelogično s obzirom da većina naprednih projektora nudi veoma dobar prikaz slike, fantastičnu reprodukciju boja i maksimalan komfor u radu. Kompanija Epson je na ovom polju jedan korak ispred ostalih, kako po pitanju reprodukcije boja i detaljnosti, tako i u smslu kvaliteta osvetljenja i jasnoće slike.
Ova kompanija je zbog toga razvila CLO tehnologiju koja omogućava da slika iz svih uglova izgleda svetlo, jasno i prijatno za oči. Snop svetla koji pada na platno je ujednačen i to je u suštini glavna prednost Epson-ove CLO tehnologije. Pomenuta ujedno neopterećuje previše lampu tako da je životni vek iste prilično dug.
Prirodnost boja postignut je 3LCD tehnologijom, koja omogućava besprekoran prikaz boja, ali i njihovu odličnu vidljivost bez obzira iz kog ugla se gledaju filmovi ili prezentacije.
U osnovi 3LCD tehnologija je donela do 10 puta bolju sliku, tj. bolju reprodukciju boja u odnosu na bilo koju tehnologiju koju danas možemo naći kod konkurentskih modela. Upravo zbog toga Epson je u više navrata do sada osvajao najprestižnije svetske nagrade za prikaz i reprodukciju boja. O besprekornoj reprodukciji boja sa Epson-ovim projektorima dosta govori i podatak da se većina svetskih filmova na velika platna upravo projektuje sa njih.
Svetski hemijski gigant BASF pokrenuo je takmičenje za najbolje inovacije pod nazivom “Otvorene inovacije” (“Open Innovation”) na koje mogu da se prijave i učesnici iz Srbije, a koje ima za cilj da pronađe nove ideje za skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Pobednici će dobiti nagradu od 100.000 evra.
Kontekst takmičenja podrazumeva održive tehnologije koje mogu da skladište energiju iz dalekovodne električne mreže, a da je ujedno i napajaju. Ideje se mogu predate putem interneta do 2. juna 2015. godine na internet stranici NineSights (www.ninesigma.com/), a ključnu ulogu među predatim predlozima trebalo bi da imaju inovativna hemijska dostignuća.
Komisija sastavljena kako od BASF-ovih stručnjaka tako i od ostalih specijalista iz ove oblasti izabraće najbolje predloge i nagraditi najviše pet učesnika. Imena pobednika biće objavljena u novembru 2015. godine, a svaki od njih će dobiti nagradu od po 100.000 evra. Pobednici će takođe imati priliku da sarađuju sa BASF-ovim naučnicima u istraživačkom projektu zasnovanom na njihovoj ideji.
Ovo takmičenje važan je deo programa o zajedničkom stvaranju koji je kompanija BASF pokrenula u godini jubileja kako bi došla do novih ideja i kontakata. Ovaj program pod nazivom Creator Space™ sastoji se od inovativnih formata za virtuelne diskusije, ali i diskusije uživo, a uključuje i tri naučna simpozijuma.
Putem njega se prikupljaju nove ideje i započinju pregovori na teme energije, hrane i savremenog načina života. Cilj je da se združe ljudi i ideje kako bi se radilo na iznalaženju rešenja za izazove koje nam naše društvo pruža. Takmičenje „Open Innovation“ koje se bavi skladištenjem energije predvodi BASF-ova istraživačka jedinica „Process Research and Chemical Engineering“ („Istraživanje procesa i hemijski inženjering“).
U celom svetu sve se više električne energije stvara iz obnovljivih izvora energije. Oni, međutim, nisu dostupni na svakom ćošku, budući da energija dobijena od sunca ili vetra u velikoj meri zavisi od vremenskih uslova, doba dana i godišnjeg doba. Postoje, dakle, faze tokom kojih se proizvede višak energije, ali i faze kada se ona uopšte ne proizvodi. Kako bi se osigurao stalan izvor napajanja, električna energija dobijena iz obnovljivih izvora energije mora se skladištiti pre nego što se dopremi do krajnjeg potrošača. Za sada, pak, skladištenje viška proizvedene energije nije nimalo isplativo.