Politika i društvo
Program profesionalne orijentacije i karijernog vođenja koji je uveden u sve osnovne škole i kancelarije za mlade u Srbiji, do sada je prošlo više od 95.000 osnovaca i oko 50.000 srednjoškolaca. Program se sprovodi kroz projekat „Profesionalna orijentacija u Srbiji“, koji od 2011. realizuje Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Ministarstvom omladine i sporta Republike Srbije, sa ciljem da se kroz školske i vanškolske aktivnosti učenicima završnih razreda osnovne škole i srednjoškolcima pruži maksimalna podrška za samostalnu i valjanu odluku u izboru buduće škole i zanimanja. Mladi se kroz ovaj program osposobljavaju da upravljaju svojom karijerom i prilagođavaju brzim promenama na tržištu, da se stalno usavršavaju, donose odgovorne odluke u svim sferama života i aktivno utiču na ključne društvene i ekonomske okolnosti, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji „Moj put do željenog zanimanja“, koja je u organizaciji GIZ-a okupila u beogradskom Sava centru najpoznatije domaće i strane stručnjake za ovu tematiku.
Projekat se sprovodi u okviru programa razvojne saradnje Savezne Republike Nemačke i Republike Srbije, sa glavnim ciljem da se kroz sistemsko povezivanje obrazovnih institucija i tržišta rada omogući brže zapošljavanje i smanji stopa nezaposlenosti među mladima. Prema rečima Jirgena Šmida, prvog sekretara za ekonomsku saradnju u Ambasadi Savezne Republike Nemačke u Beogradu, mladi su u fokusu razvojne saradnje Nemačke i Srbije kako bi im bilo omogućeno da ostvare svoje ciljeve i preuzmu odgovorne uloge u reformskim procesima. Nemačka je od 2000. godine do danas za Srbiju izdvojila 1,6 milijardi evra, a dve države trenutno realizuju 14 zajedničkih projekata iz raznih sektora, sa ciljem da se poboljšaju privredni i društveni uslovi u zemlji, pa time i perspektive za mlade generacije, istakao je Šmid.
Projekat „Profesionalna orijentacija u Srbiji“ primenjuje potpuno novi pristup, koji je na osnovu najboljih evropskih iskustava prilagođen uslovima u Srbiji. Učenici imaju mogućnost da kroz pet faza programa i kroz radioničarski rad sa vršnjacima steknu realnu sliku o svojim talentima i sposobnostima, informišu se o željenom zanimanju, o mogućnostima daljeg školovanja i situaciji na tržištu rada. Potom dobijaju priliku da se u preduzećima oprobaju u profesijama koje ih interesuju i da na osnovu svih tih informacija donesu odluku šta zaista žele da rade, i shodno tome, za koju školu da se opredele. U završnoj fazi programa, učenici stiču osnovne veštine kako da upravljaju karijerom, neprestano uče i svoj plan prilagođavaju i menjaju u skladu sa promenama životnih okolnosti.
Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja stoga je donelo odluku da se program profesionalne orijentacije uvede u svih 1.086 osnovih škola u Srbiji, u kojima je u programu angažovano oko 3.500 nastavnika i stručnih saradnika, rekao je Ljubiša Antonijević, pomoćnik ministra u Sektoru za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje i obrazovanje odraslih. Tokom tri godine realizacije projekta, uspostavljena je saradnja među školama, saradnja sa roditeljima, sa lokalnim preduzećima u kojima se održavaju realni susreti mladih sa svetom rada, sa kancelarijama za mlade koje podstiču vršnjačko informisanje i sa lokalnom samoupravom. Na ovaj način vraćena je vaspitna funkcija u škole, koje su postale glavni mobilizator kapaciteta u lokalnoj zajednici, istakao je Antonijević.
Prema rečima Snežane Klašnje, pomoćnice ministra omladine i sporta u Sektoru za omladinu, institucionalna podrška mladima u Srbiji zasnovana je na Strategiji za mlade, a donošenjem Zakona o mladima, Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju i Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju, a u skladu sa Strategijom karijernog vođenja i savetovanja i Nacionalnom strategijom zapošljavanja, postavljen je okvir za unapređenje kompetencija mladih, kako bi se povećale mogućnosti za njihovo zapošljavanje. U promociji karijernog vođenja i savetovanja, 145 kancelarije za mlade imaju veoma aktivnu ulogu u pružanju informacija iz ove oblasti, organizovanju realnih susrete sa svetom rada i vršnjačkih radionice za mlade.
U projektu učestvuju 32 lokalne samouprave u Srbiji i preko 1.000 kompanija koje su realizovale realne susrete za više od 51. 000 osnovaca i oko 15.000 srednjoškolaca. Preko timova za profesionalnu orijentaciju koji se formiraju na nivou lokalnih zajednica, uspostavlja se saradnja i sa filjalama Nacionalne službe za zapošljavanje, službama za socijalni rad i nevladinim organizacijama, pa ovakav obuhvat aktivnih učesnika pokazuje da je reč o jednom od najambicioznijih bilateralnih projekata, ocenio je Hajnc-Diter Harbers, vođa GIZ projekta „Profesionalna orijentacija u Srbiji“. Prema njegovim rečima, osnovni zadatak GIZ-a je da u saradnji sa svim relevantnim akterima uspostavi mrežu odgovornih ljudi i aktivira celu zajednicu u podršci mladima da se kroz profesionalnu orijentaciju osposobe za kvalitetan život.
Važnost ovakvog pristupa potvrđuju i rezultati istraživanja među mladima u Srbiji pre primene programa, prema kojima na odluku deteta o daljem školovanju najviše utiču vršnjaci, blizina škole, šta je od zanimanja u tom trenutku popularno u javnosti, slika o tome u kojim profesijama najviše može da se zaradi i mišljenje roditelja, naročito u situacijama kada je već razvijen porodični posao, navela je Marija Radovanović, viša menadžerka ovog projekta u GIZ-u. Nakon njegove trogodišnje primene, značajno je poboljšana informisanost učenika prilikom donošenja odluka o budućem zanimanju, što potvrđuje podatak da više od 90% svršenih osnovaca upisuje prvu želju sa liste. Radovanović je dodala da je posebna prednost ovoga programa što kod svakog deteta, shodno njegovim sposobnostima, neguje uslove za uspeh i priprema mlade da žive svoj život, da nauče da iskoriste šanse i savladaju prepreke.
Zahvaljujući uspostavljanju zajedničkih resursa i objedinjenom katalogu usluga o profesionalnoj orijentaciji, mladi ljudi su u mogućnosti da se infomišu o tome kakve vrste podrške mogu da dobiju u svojoj sredini, smatra Jelena Dimitrijević, direktorka Centra Inventiva, koji je implementacioni partner GIZ-a u ovom projektu. Učenici, nastavnici, roditelji, preduzeća i ostali učesnici programa, istakli su kao njegovu posebnu vrednost što se u realizaciji pruža sistemska podrška, koja je istovremeno dovoljno fleksibilna da se svako uključi u program shodno svojim kapacitetima. Dimitrijević posebno ističe IPA projekat, u kome se fokus pomera ka integrisanom pristupu, koji profesionalnu orijentaciju već od prvog razreda osnovne škole uključuje u nastavne sadržaje.
S obzirom na izuzetne dosadašnje rezultate ovog projekta i na njegov značaj za osamostaljivanje mladih u Srbiji i njihovo brže zapošljavanje, na konferenciji je zaključeno da bi program profesionalne orijentacije trebalo integrisati u obrazovni sistem na svim nivoima.
Potreba za zdravstvenim uslugama u Evropi raste jer stare i populacija uopšte i zaposleni u zdravstvu. Problem pojačavaju migracije zdravstvenih radnika na relacijama istok-zapad i jug-sever i na njih vlade zemalja iz kojih se odlazi treba pravovremeno da reaguju, poručili su stručnjaci sa Evropskog zdravstvenog foruma Gastein. Kao jedan od mogućih odgovora na migracije lekara, stomatologa, tehničara, negovateljica, eksperti navode bilateralne ugovore između zemalja iz kojih zdravstveni radnici odlaze i onih u koje idu. Prema zvaničnim procenama, do kraja decenije EU će nedostajati milion zdravstvenih radnika.
Café Doncafé novootvorena je kafeterija u UŠĆE Shopping Centru, namenjena svim ljubiteljima kvalitetne kafe.
U ponudi kafeterije nalaze se kafa i različiti napici od kafe, spravljeni od proizvoda iz Doncafé portfolia. U ponudi će biti napici iz espresso kategorije, napravljeni od proizvoda premium brenda Doncafé Professional Espresso, kao i tradicionalna i filter kafa ali i kokteli na bazi kafe. Pored ponude kafa, kafeterija Café Doncafé je za svoje goste pripremila i ponudu hrane, u vidu sendviča, salata i kolača.
Kafaterija će biti otvorena svakog dana u nedelji od 9:30 do 22:30 časova.
Agencija za privatizaciju objavila je Javni poziv za prikupljanje pisama o zainteresovanosti za učešće u privatizaciji medija i preduzeća koja se bave informisanjem.
Informativno Javno preduzeće Preševo, Javno informativno preduzeće Ivanjički radio, Javno preduzeće za informativnu delatnost Radio-Televizija opštine Kovačica, Javno preduzeće Informativni centar Kosjerić, Javno preduzeće Novinska agencija Tanjug sa potpunom odgovornošću, Javno preduzeće Radio Ćićevac, Javno preduzeće Informativni pres centar opštine Vladičin Han, Javno preduzeće za informisanje Informativni centar Odžaci, Javno preduzeće Štampa, radio i film, Informativni centar Bačsky Petrovec, Javno preduzeće za informisanje i marketing TV Ljig su ponuđeni u javnom pozivu.
Rok za dostavljanje pisama o zainteresovanosti je 3. novembar 2014. godine. Pisma o zainteresovanosti se dostavljaju poštom ili neposrednom predajom na pisarnici Agencije ili putem elektronske pošte. Pored podataka o investitoru i preduzeću za koje se iskazuje interesovanje, pisma treba da sadrže i bliže informacije o nameri za privatizaciju – okvirni investicioni program i plan poslovanja i slično.
Rok za privatizaciju medija je 1. jul 2015. godine, a sam postupak privatizacije će biti usklađen sa Zakonom o javnom informisanju koji, pored ostalog, predviđa privatizaciju medija samo prodajom kapitala, kao i očuvanje delatnosti nakon privatizacije u trajanju od 5 godina. Za medije koji ne budu privatizovani do 1. jula 2015. godine, predviđen je prenos kapitala zaposlenima u vidu besplatnih akcija. Ukoliko zaposleni ne prihvate prenos besplatnih akcija, mediji prestaju da postoje i brišu se iz Registra.
Izvor: eKapija
Blagostanje je u 20. veku raslo u većem delu planete, zaključak je OECD-ove studije “Kakav je bio život? >Globalno blagostanje od 1820. godine”. U većini zemalja, izuzimajući Subsaharsku Afriku, tokom dva veka rastao je BDP po stanovniku, a posebno u poslednjih nekoliko decenija.
Po prvi put objavljena je studija sa sistematizovanim dokazima o napretku u oblasti zdravstva, prosvete, smanjivanju nejednakosti, unapređenju zaštite životne sredine i lične bezbednosti građana. Upoređujući sve ove podatke, analitičari OECD-a su došli do zaključka da je blagostanje u čvrstoj vezi sa napretkom ekonomije. Naime, od 1820. su zarade fizičkih radnika, prilagođene rastu inflacije, porasle osmostruko, a BDP po stanovniku 10 puta. Ovaj rast je bio brži u Zapadnoj Evropi, Severnoj Americi, Australiji, na Bliskom Istoku i u Severnoj Africi nego u drugim regijama.
Nejednakost u zaradama je padala od početka 19. veka do 1970. godine, posle čega je ona ponovo započela rast. U Istočnoj Evropi se devedesetih godina, posle propasti komunizma, značajno povećala. Rastu nejednakosti u svetu je doprinela i globalizacija, koja je i produbila jaz i među samim zemljama. Redukovana je i nejednakost među polovima, posebno u proteklih 60 godina.
Što se tiče prosvete i zdravstva, oni su napredovali zajedno sa ekonomijom, a u nekim zemljama i kada je ekonomija stagnirala. U 1820. godini manje od 20% svetske populacije je bilo pismeno, ali je ova brojka dramatično porasla posle 1945., da bi 2000. godine dostigla 80%. Dužina života je sa 30 godina 1880. godine, početkom 21. veka porasla na 70 godina starosti, uglavnom zbog unapređenja zdravstvene nege.
Ono što, međutim, ne zavisi mnogo od razvijenosti ekonomije je bezbednost građana, merena stopom samoubistava, ubistava i izloženostima konfliktima. Stopa ubistava u SAD je u proteklih 200 godina bila relativno visoka iako je ovo bogata zemlja, a niska u velikih delovima Azije, koji u principu, nisu bogati.
COSME je program podrške Evropske unije namenjen za konkurentnost malih i srednjih preduzeća (MSP). Traje od 2014. do 2020. godine, a planirani budžet je 2,3 mlrd EUR. COSME će podržati MSP u boljem pristupu finansijskim sredstvima, lakšem pristupu tržištima, kroz podršku preduzetništva i aktivnosti poboljšanja uslova za poslovanje, stvaranje novih poslova i rast.
U navedenim oblastima podrške se lako uočava šta EU vidi kao problem u poslovanju MSP u Evropi. Na prvi pogled bi se reklo da ni MSP u Srbiji nisu „spašena“ od ovih problema i da bi im itekako dobro došla sredstva EU namenjena za rešavanje tih problema.
Na drugi pogled, sigurni smo da je tako – navedeni problemi su veoma izraženi u srpskoj privredi! Prilika da iskoristimo evropske fondove da unapredimo poslovno okruženje, poboljšamo pristup kapitalu, omogućimo lakši pristup tržištu za naša preduzeća i podržimo preduzetništvo – zvuči skoro kao nepristojna ponuda, zar ne? Pa ipak, tako je: Evropa shvata da mora ozbiljno da se pozabavi konkurentnošću svoje privrede koja zaostaje za SAD, a azijski tigar je sve jači. Zato je EU odvojila čak 2,3 mlrd EUR, a spisak zemalja koje imaju pravo da učestvuju u ovom programu uključuje i Srbiju. Sjajno, zar ne!?
Srpski IKT klasteri su reagovali odmah. Pozvani su partneri iz Bugarske, Turske, Rumunije, Grčke, Makedonije, Bosne i tokom „DanubeIT konferencije“ koja je održana krajem maja 2014. u Novom Sadu, dogovoren je zajednički nastup ka dostupnim EU fondovima. Vojvođanski IKT klaster, IKT Mreža, Niški klaster naprednih tehnologija i IKT klaster Centralne Srbije su pokrenuli inicijativu da, za početak, regionalni IKT klasteri učestvuju na COSME pozivu koji je posvećen upravo klasterima, pod nazivom „Cluster Excellence“.
Veoma brzo smo imali nacrt projekta i bilo je izvesno da ćemo daleko pre roka za apliciranje, 20. oktobra 2014., imati spreman projekat.
Ispustili smo iz vida samo jednu (ne)mogućnost – da država Srbija nije zainteresovana za COSME program! Naime, Srbija nije pristupila COSME programu, za šta je bilo potreban potpis na određenim dokumentima i uplata „članarine“. Nemamo drugo objašnjenje osim da Srbija nije zainteresovana. Ako izuzmemo mogućnost da u Vladi Srbije za ovo pitanje niko nije zadužen ili da su zaduženi potpuno nekompetentni ljudi – to bi ipak bilo previše, zar ne? Da ne bismo nagađali, poslali smo pitanje na adresu ministra privrede, ali do danas nismo dobili odgovor. Ako ga dobijemo, biće objavljen ovde.
Naravno, nisu samo srpski klasteri pogođeni. COSME ima daleko širi obim i doseg i tiče se ogromnog korpusa potencijalnih korisnika u našoj zemlji. Iskorišćen na pravi način, može značiti mnogo za konkurentnost naše privrede.
U svakom slučaju, od pokretača regionalne saradnje i zajedničkog nastupa za regionalne IKT klastere u regionu, od nosilaca „bronzane oznake“ kojom nas je program „Cluster Excellence“ nagradio u prethodnom periodu – spali smo na kočničare konzorcijuma iz kojeg moramo da izađemo kako ceo projekat ne bi „pao“ zbog nas iz Srbije.
Ne može se tako u Evropu!
Autor: Vojvođanski IKT klaster
Izvor: eKapija
Međunarodni AgeWatch index neprofitne organizacije HelpAge merio je kvalitet života seniora u 96 zemalja sveta i došao do zaključka da najbolje žive penzioneri u Norveškoj.
Indeks meri ekonomsku sigurnost, odnosno prihode domaćinstava u kojima žive osobe starije od 60 godina, njihovu zdravstvenu situaciju i ukupno okruženje.
Po tim kriterijumima prva je Norveška, a slede je Švedska, Švajcarska, Kanada i Nemačka. Najgore mesto za penzionere je Avganistan.
Inače, u izveštaju stoji da će do 2050. godine 21% globalne populacije imati preko 60 godina. Do 2030. godine njihov broj će porasti na 1,4 milijardi.
Izvor: BBC
Londonsko zoološko društvo, prilikom objavljivanja najnovijeg Indeksa žive planete (Living Planet Indeks), zaključuje da je obim izumiranja životinjskih vrsta još gori nego što se prvobitno mislilo.

Najnoviji izveštaj Londonskog zoološkog društva još je alarmantniji nego prethodni, objavljen pre dve godine, jer je korišćena drugačija metodologija prema kojoj je broj sisara, ptica, gmizavaca, vodozemaca i riba u proseku smanjen za 52% u poslednjih 40 godina. Najviše su pogođene slatkovodne životinsjeke vrste, čija populacija je smanjena za čitavih 76%. U sačinjavanju izveštaja korišćeni su raspoloživi statistički podaci za preko 10.000 vrsta kičmenjaka od 1970. do 2010.
U Gani je populacija lavova smanjena za 90%, u svim zemljama zapadne Afrike, zaštićeni šumski slonovi danas koriste tek 6-7% teritorije koju su koristili pre četiri decenije, broj tigrova u Nepalu smanjen je sa 100.000 sa početka dvadesetog veka na tek 3.000, čak i u razvijenoj Velikoj Britaniji smanjuje se broj ptica.
Svetska fondacija za prirodu (WWF) i Londonsko zoološko društvo zajedno zaključuju da je moderna civilizacija glavni uzročnik ovakve situacije: svetske šume se seku brže nego što mogu da izrastu novi zasadi, iz okeana i mora se vadi veća količina ribe nego što može da se nadoknadi prirodnim putem, iz reka i vodokolektora se crpi više vode za piće nego što padavine širom sveta mogu da pokriju, a već godinama se već emituje više ugljendioksida nego što tako „načete“ šume i okeani mogu da apsorbuju.
Kao razlog za uvođenje notara u Srbiju godinama je navođeno povećanje pravne bezbednosti i vladavine prava u raznim oblastima, a naročito onima u kojima su rizici, prevare i manipulacije česti, na primer u prometu nepokretnostima, u postupku osnivanja privrednih društava, verifikaciji članskih prava, ili odlukama organa privrednih društava. Očekivalo se i da će ova nova profesija rasteretiti rad sudova, ali za sada je najviše uticala na rad advokata – koji više ne rade.
Interesovanje medija i javnosti za notare se povećava paralelno sa otkrivanjem brojnih nelogičnosti i povreda zakona i Ustava prilikom uvođenja javnobeležništva u Srbiju. “U prometu nepokretnosti javnom beležniku se pridaje veći značaj nego sudstvu i advokaturi zajedno. To se ne može razumeti, naročito ako se ima u vidu da su sudstvo i advokatura ustavne kategorije, a da javno beležništvo to još uvek nije”, piše u Politici Zoran Ivošević, bivši sudija Vrhovnog suda i sada redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Union.
Po njegovim rečima, ovim je uveden monopol nad sastavljanjem ugovora o prometu nepokretnosti, koji su do skora mogli da sastavljaju i advokati ali i sama ugovorna strana, ako je imala dovoljno znanja i sposobnosti. Sada to pravo pripada isključivo notarima, čime je drastično povređen član 84 stav 2 Ustava koji zabranjuje ograničenje slobode konkurencije i stvaranje monopolskog ili dominantnog položaja. Ne samo da je povređen Ustav, već i sam Zakon o javnom beležništvu – prema članu 4 stav 1 tog zakona, javni beležnik je ovlašćen da „sastavlja, overava i izdaje javne isprave o pravnim poslovima”. Ugovori o prometu nepokretnosti su pravni poslovi obligacionog karaktera i zato pripadaju korpusu privatnog, a ne javnog prava.
Ovo međutim nisu jedini problemi nove, i veoma atraktivne, profesije. Njeno uvođenje je jedan od razloga zbog kojeg su advokati stupili u štrajk 10. septembra. I sam štrajk je pokrenuo pitanja ustavnosti – da li je Uputstvo Advokatske komore Srbije o sprovođenju protesta ustavno, kao i da li je uopšte zakonita odluka Vlade da obustavi od izvršenja ovo uputstvo.
Kada su započinjali protest advokati su, naime, tvrdili da oni nemaju ništa protiv javnih beležnika, ali da se štrajkom bore za zaštitu ustavnog poretka i slobodu ugovaranja, navodeći da građani moraju da imaju pravo da izaberu kome će poveriti sastavljanje nekog ugovora.
Pošto je njihov posao sada poveren notarima, može se desiti da se zatvore mnoge male advokatske kancelarije koje su poslovanje zasnivale najviše na sklapanju ugovora. Pored advokata, ovo će pogoditi i građane, jer ono što je radilo oko 4.000 advokata, koliko ih ima u Beogradu, trenutno radi 43 notara. Zato se prave velike gužve, a nezadovoljni građani se žale da im je overa nekih dokumenata zakazana tek za februar naredne godine.
Pretpostavlja se da će se ipak povećati broj notara jer je ovo, između ostalog, jedno od trenutno najunosnijih pravničkih zanimanja. U Bosni i Hercegovini, gde je ovo zanimanje uvedeno pre nekoliko godina, notari sada najviše zarađuju – dobri notari zarade otprilike nešto više od 5.000 evra mesečno.
Očekuje se da će i u Srbiji dobro zarađivati, s obzirom na činjenicu da su njihove usluge višestruko skuplje od advokatskih.
Na primer, za kupovinu stana na kredit od 60 kvadrata nekada ste za advokata (odnosno sačinjavanje hipotekarne izjave) i sudsku taksu morali da izdvojite ukupno 3.520 dinara. Danas istu tu hipotekarnu izjavu javni beležnik u Srbiji naplaćuje oko 36.000 dinara sa PDV-om.
Međutim, ova astronomska poskupljenja nisu baš svuda “imala prođu”. Neke od notarskih cena su već smanjene. To je bio slučaj sa uslugom sačinjavanja založne izjave koja se prilaže banci za stavljanje određene nekretnine pod hipoteku da bi se dobio stambeni kredit. Na predlog ministra pravde Javnobeležnička komora je smanjila cenu ove usluge za 60 odsto. To, praktično, znači da će najjeftinija naknada ubuduće biti 3.600, a ne 9.000 dinara. Naravno, uz dodatih 20 odsto PDV. Nagrade će i dalje zavisiti od visine potraživanja, odnosno od vrednosti hipoteke, a za nekretnine vrednije od 14 miliona dinara, za svaki započeti milion, nagrada se povećava za 10 bodova. Maksimalna naknada, kao ni do sada, ne može preći 600.000 dinara.
Dakle, sačinjavanje založne izjave je sa uvođenjem notara prvobitno poskupelo za 45 puta – do tada je cena tog dokumenta koji se parafirao u sudu bila 550 dinara na sve iznose stambenih zajmova. Sa novoumanjenom cenom ono će sada biti “samo” minimum 6,5 puta skuplje.
Možda zato advokati tvrde da sistem javnih beležnika donosi manji profit kako njima, tako i sudovima. Prema podacima Visokog saveta sudstva, prihodi sudova od naplate taksi u avgustu mesecu, kada su notari počeli sa radom, drastično su se smanjili u odnosu na prethodni period.
Naime, mesečni prosek prihoda od taksi koji su sudovi u Srbiji inkasirali iznosio je oko 341 milion dinara u prošloj i 310 miliona u ovoj godini. U julu 2013. godine sudovi su prihodovali blizu 359 miliona dinara. Avgusta iste godine ta cifra je, zbog činjenice da je u toku sezona godišnjih odmora, pala na 267 miliona.
Ove godine sudovi su zaradili u julu 321 milion dinara, a u avgustu, kada je sistem javnih beležnika počeo sa radom, 248 miliona dinara. Ta brojka je manja i od količine novca koji je prikupljen u istom periodu prošle godine, i od mesečnog proseka.
Reč nedelje je naša stalna rubrika – svake nedelje uredništvo „Biznisa i Finansija“ bira reč za koju veruje da će obeležiti narednih sedam dana. Od petka do petka agencija Real Time Clipping prati pojavljivanje ove reči u ekonomskom i političkom kontekstu.












