NAJNOVIJE
Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika
Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?
Koja nas poskupljenja očekuju u 2026. godini?
Učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU je više test...
PIO fond: Ženama uslov za penziju navršene 64 godine
Korejci i Poljaci pretekli razvijena tržišta
Svet više nije podeljen ideologijom, već pristupom računarskoj snazi
Koji sektor pokreće evropsku ekonomiju?
Za paušalce produženo ograničenje rasta poreske osnovice od 10%...
Danska pošta prestaje s dostavom pisama nakon više od...
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
EkonomijaVesti

Usporavanje stope rasta zbog trgovinskih ratova i rastućih geopolitičkih rizika

by bifadmin 3. јул 2025.

Došlo je do primetnog zaustavljanja zamaha globalne ekonomije: analitičari OTP Banke očekuju usporavanje stope rasta, kako u Sjedinjenim Državama, tako i u evrozoni. U globalnom okruženju koje se suočava sa velikim brojem izazova, selektivan pristup orijentisan ka stvarnom povratu može biti najisplativiji za investitore u preostalom delu godine

Kako su analitičari OTP banke predstavili u svojoj investicionoj strategiji za treći kvartal, godišnji ekonomski rast u Sjedinjenim Državama ne može da dostigne 1,5% ove i naredne godine, dok se još slabiji učinak očekuje u evrozoni, verovatno ispod 1% godišnje. Glavni razlozi uključuju uticaje trgovinskih ratova i rastuće geopolitičke rizike, što sve ukazuje na usporavanje.

Slika pomešane inflacije

Prema analitičarima, rizici od rasta i dalje postoje, podstaknuti snažnom fiskalnom potrošnjom, zategnutim tržištem rada i geopolitičkim tenzijama na Bliskom istoku. Nasuprot tome, u Evropi je u fokusu dezinflatorni trend: inflacija se približava ciljnim nivoima, dok se rizici smanjuju.

Očekivanja kamatnih stopa vezana za monetarnu politiku takođe pokazuju odstupanja. Očekuje se da će Evropska centralna banka još jednom ili dva puta da smanji stope ove godine, što bi potencijalno moglo da dovede do pada ispod trenutnog neutralnog nivoa.

Nasuprot tome, predviđanja su da će doći do smanjenja stopa u Sjedinjenim Državama, kako u 2025, tako i u 2026. godini – navodi Gergely Tardos, direktor Istraživačkog centra OTP-a. Istovremeno, analitičari OTP Banke upozoravaju da inflatorni pritisci i dalje snažno ograničavaju manevarski prostor Federalnih rezervi. Što se tiče kursa evra i dolara: tržište beleži poboljšanje, a investitori očekuju nivo preko 1,20.

Povećani rizici na dugoročnim tržištima obveznica

Prema analitičarima OTP Banke, dugoročni prinosi takođe odražavaju neizvesnost u globalnoj ekonomiji: očekivanja prinosa za 10-godišnje američke i nemačke državne obveznice imaju uzlazni trend. Na globalnim tržištima obveznica, rizici su očigledno koncentrisani u dugoročnom smislu, dok trenutni nivoi nisu posebno atraktivni, te je pažnja sve više usmerena na plemenite metale i akcije.

Vrednosti na tržištu akcija i dalje su iznad dugoročnog proseka, dok zamah profita privrede postepeno slabi. „Bližimo se kraju profitnog ciklusa, jer su marže profita uveliko na prethodnim maksimumima. Međutim, bez trajne i duboke recesije, veliki kolaps tržišta se čini malo verovatnim, a pozicioniranje na tržištu ostaje neutralno. Usled značajne političke neizvesnosti, velika poskupljenja mogu biti praćena velikim talasima prodaje. Trenutno se nalazimo u onome što smatramo fer zonom, što opravdava neutralnu izloženost akcijama” – izjavio je Dávid Sándor, direktor za Strategije višestrukih sredstava pri Globalnim tržištima OTP-a.

Rizici pretećih događaja

Događaji, poput poslednjeg sukoba na Bliskom istoku u kojem učestvuju Izrael i Iran, imenovanja naslednika predsednika Federalnih rezervi, Džeroma Pauela, ili mogućeg daljeg pooštravanja neizvesnosti na međunarodnim tržištima – svaki od njih mogao bi sam da pokrene značajne fluktuacije na tržištu u drugoj polovini godine.

Regionalni izgledi takođe pokazuju pomešanu sliku. Berze Centralne i Istočne Evrope – posebno region Centralne i Istočne Evrope – mogle bi i dalje da beleže uzlazni trend. Među razvijenim tržištima ističe se japanska berza, gde bi privredne reforme i niske procene mogle da budu posebno atraktivne. Latinska Amerika i Južna Koreja mogle bi da uživaju veću pažnju među tržištima u razvoju.

Poskupljenje robe deluje pomalo krhko

Nakon oštre korekcije koja je usledila pošto je Trampova administracija objavila carine početkom aprila meseca, roba beleži snažan oporavak. Iza skoka stoji slab učinak dolara (koji tradicionalno favorizuje robu) u 2025. godini, kao i kineska ekonomija, koja nastavlja da dobro stoji, uprkos neizvesnostima vezanim za carine.

„S obzirom na to da se globalno okruženje i dalje suočava sa velikim brojem izazova, poskupljenje robe deluje pomalo krhko, što opravdava oprezan pristup” – izjavio je Dávid Sándor. Sve dok su neizvesnosti prisutne, investitorima se i dalje preporučuje selektivna strategija usmerena na realni prinos; to bi mogao biti najbolji pristup za ostatak godine.

3. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Sindikat GSP-a upozorava da se u večernjim satima neopravdano ukida gradski prevoz

by bifadmin 3. јул 2025.

Sindikat Centar GSP Beograd tvrdi da se prevoz u prestonici ukida i tamo gde se ne održavaju blokade, kao i da građani nisu pravovremeno obavešteni o tome.

Ovo esnafsko udruženje apelovalo je na Sekretarijat za javni prevoz da što pre uspostavi sistem komunikacije sa građanima koji koriste javni gradski prevoz i da o svim promenama, kao i kada se izda nalog za povlačenje svih vozila sa ulica grada, građane blagovremeno obavesti.

„U prethodne dve večeri je već posle 20 časova praktično u potpunosti ukinut javni gradski prevoz u Beogradu jer su sva vozila bila povučena za garažu, a građani o tome nisu imali bilo kakve zvanične informacije, dok linije noćnog prevoza nisu saobraćale. U potpunosti razumemo složenost situacije i da je vrlo zahtevno upravljati sistemom javnog prevoza u okolnostima okupljanja i protesta građana na više desetina lokacija u gradu. Međutim, za brojne obustave rada linija gradskog prevoza nije postojala opravdanost u smislu nemogućnosti odvijanja saobraćaja, a ipak su i te linije prestale sa radom, pa čak i u onim delovima grada gde u tom trenutku nije postojala nijedna blokada saobraćaja“, naglašava se u njegovom saoopštenju.

Dispečari ne pružaju informacije građanima

Prethodna tri dana, navode iz sindikata, dobili su desetine mejlova građana koji su javljali da dispečeri u Operativno-kontrolnom centru Sekretarijata za javni prevoz odbijaju da građanima pruže informacije o odvijanju saobraćaja na linijama javnog prevoza, već da ih upućuju da kontaktiraju Servisni centar gradske uprave, koji nema informacije u realnom vremenu, što je, ističe sindikat, nedopustivo.

„Korisnici javnog prevoza su s pravom nezadovoljni, ali svoje nezadovoljstvo često iskazuju na pogrešnu adresu ‒ vozačima i otpravnicima GSP-a, koji samo postupaju po nalozima nadležnih u gradu i ne odlučuju o tome koja linija će i kada prestati sa radom. Zbog toga pozivamo Sekretarijat za javni prevoz da što pre prekine praksu ćutanja i počne sa objavljivanjem informacija u realnom vremenu, putem svog zvaničnog sajta i svojih stranica na društvenim mrežama, kako bi građani imali pouzdane i tačne informacije o tome kako se i da li odvija rad javnog prevoza, kao i da uspostavi kontakt telefone za informacije i pomoć korisnicima javnog prevoza“, napominje se u saopštenju.

Izvor: eKapija

Foto: Nikola Aleksic, Unsplash

3. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Kako visoke temperature mogu da utiču na BDP

by bifadmin 3. јул 2025.

Nedavni toplotni talasi širom Evrope mogli bi ove godine da uspore ekonomski rast u Evropi i smanje bruto domaći proizvod (BDP) za pola procentnog poena, pokazao je izveštaj kompanije Allianz Research.

Ekonomski analitičari Alijanca su u tom smislu uporedili dan sa temperaturama iznad 32 stepena Celzijusa, sa pola dana štrajkova, preneo je Reuters.

Agencija ističe da bi se u Evropi takvi gubici BDP-a kretali od 0,1 procentnog poena za Nemačku do čak 1,4 procentna poena za Španiju, gde su temperature leti oko deset stepeni više.

Na nivou celog sveta toplotni talasi bi mogli da dovedu do smanjenja BDP-a od 0,6 procentnih poena ove godine, saopštio je Allianc.

Zbog preterane vrućine bi Kina, Španija, Italija i Grčka mogle da osete gubitke BDP-a od skoro jednog procentnog poena, dok bi u Sjedinjenim Američkim Državama taj pad mogao da bude oko 0,6 procentnih poena, a u Francuska do 0,3 odsto, navodi se u izveštaju Allianca.

Ekstremne temperature takođe smanjuju produktivnost rada, a Međunarodna organizacija rada prognozira da će toplotni stres smanjiti ukupan potencijalni broj radnih sati širom sveta za 2,2 odato do 2030. godine.

Klimatske promene povećavaju učestalost i intenzitet toplotnih talasa, suša i šumskih požara, sa dalekosežnim ekonomskim posledicama.

Gubici produktivnosti zbog vrućina mogu se ublažiti i to strukturnim merama za pripremu gradova i prilagođavanje radnih mesta, saopštili su stručnjaci iz Allianca.

Izvor: Tanjug
Foto: Pixabay

3. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Danci će raditi najduže u Evropi

by bifadmin 3. јул 2025.

Građani Danske uskoro će u penziju moći da idu tek sa 70 godina, nakon što je parlament usvojio novi zakon. Tako će ova država imati najvišu starosnu granicu u Evropi. Granica će se postepeno podizati do 2040.

Još od 2006. godine, Danska vezuje zvaničnu starosnu granicu za odlazak u penziju za očekivani životni vek i revidira je svakih pet godina, objašnjava BBC. Trenutno, granica za odlazak u penziju u danskoj je 67 godina. Ipak, u narednim godinama ova granica će rasti.

Tako će se do 2030. u penziju ići sa 68 godina, a sa 69 do 2035. godine. Starosna granica od 70 godina primenjivaće se na sve koji su rođeni posle 31. decembra 1970.

Novi zakon usvojen je krajem maja sa 81 glasom „za” i 21 „protiv”.

Međutim, prošle godine, premijerka Mete Frederiksen, inače iz redova socijaldemokrata, izjavila je da će princip automatskog povećanja starosne granice za penziju morati da bude preispitan.

„Više ne verujemo da bi starosna granica za penziju trebalo automatski da raste”, rekla je, dodavši da u očima njene stranke „ne možeš samo da nastaviš da govoriš ljudima da moraju da rade još jednu godinu duže”.

U maju su, inače, u Kopenhagenu organizovani protesti protiv povećanja starosne granice za penziju, koje su podržali sindikati.

Izvor: Nova ekonomija

Foto: Pixabay

3. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
ZabavaНекатегоризовано

Taste Atlas objavio listu 100 najboljih gradova za hranu u svetu

by bifadmin 3. јул 2025.

Popularni gastronomski portal za hranu i putovanja Taste Atlas objavio je listu 100 najboljih gradova za hranu u svetu za 2024/25 godinu.

Italija se može pohvaliti sa čak 20 mesta na celokupnoj listi. Na samom vrhu nalazi se Napulj koji je ocenjen sa čistom peticom.

Drugo mesto zauzeo je Milano, zatim Bolonja, Firenca, a na petom mestu je Mumbaj.

Na listi su gradovi poput Pariza, Beča, Osake, Madrida, Njujorka, Istanbula, Tokija, Lisabona…

Na ovoj listi našao se i naš glavni grad. Beograd je Taste Atlas pozicinirao na 68. mesto, dok se Sarajevo nalazi na 46. mestu.

Zagreb je takođe na listi i to na 59. mestu, dok je Split zauzeo 72.

Za najpopularnija jela iz Srbije Taste Atlas navodi da su to čvarci, ajvar, pirotski kačkavalj, pinđur, sjenički sir, pirotska peglana kobasica…

Kao najbolja mesta za degustiranje tradicionalnih jela Taste Atlas preporučuje Tri Šešira, pekaru Trpković, pekaru Ljupče kao i lokal To je To, ali i brojne druge.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

3. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Ko sve ima koristi od rasta cene zlata?

by bifadmin 2. јул 2025.

Većina nas zna da vrednost zlata u kriznim vremenima raste, ali manje je poznato kojim zemljama to ide u prilog.

Ekonomisti su saglasni da će 2025. godina biti veoma neizvesna po svetsku privredu, ponajviše zahvaljujući ratovima i američkim carinama. Nepisano je pravilo da se u takvim turbulentnim vremenima investitori okreću sigurnim ulaganjima, među kojima je i ono u zlato. Iz tog razloga njegova vrednost u poslednjih godinu dana stabilno raste.

Ali odakle dolazi zlato? Dobar deo ponude ovog plemenitog metala na globalno tržište stiže iz regiona Zapadne Afrike, odnosno konkretno iz Burkine Faso, Malija i Nigera, zemalja koje se suočavaju sa brojnim problemima budući da su okružene džihadistima, da su izolovane, siromašne, i da trpe ozbiljne posledice klimatskih promena. Njima mahom upravljaju vojne hunte kojima skok cene zlata veoma odgovara.

Prema podacima Svetskog saveta za zlato, ove tri zemlje proizvode 230 tona zlata godišnje, količinu koja trenutno vredi 15 milijardi dolara. Međutim, dodaju iz Saveta, ovo su samo zvanični podaci, postoje indicije da u njima i obično stanovništvo i sitni privrednici kopaju zlato a da to ne prijavljuju.

Širenje ruskog uticaja

Zvog svega navedenog ove tri države privlače veliku pažnju svetske javnosti. Osim o kršenju ljudskih prava i totalitarizmu vlasti u njima, zapadni mediji sve češće pišu i o uplivu stranih investicija u tamošnje rudarske sektore, što verovatno ne bi predstavljalo toliki problem da investitori ne dolaze iz Rusije.

Naime, prema pisanju BBC-a ruske kompanije uporno povećavaju svoj udeo u industriji kopanja zlata na račun zapadnih firmi. Primera radi, u Maliju se gradi zlatna rafinerija u kojoj će ruski konglomerat Jadrat Grupa imati manjinski udeo. I Burkina Faso gradi svoju prvu rafineriju ove vrste koja će biti u većinskom vlasništvu državnog rudarskog preduzeća ali će prihvatati pomoć stranih investitora.

Međutim, izgleda da se saradnja sa Rusijom ne završava samo na kopanju zlata, već ta zemlja pomaže vojnim huntama da finansiraju borbu protiv pobuna ili napada džihadističkih grupa kao što su Al Kaida i Islamska država.

Mali u toj borbi čak i zapošljava ruske plaćenike, uključujući tu i pripadnike grupe Vagner. Da bi sve ovo finansirao potrebna mu je ogromna količina novca. Poznato je da je 2020. godine 22% nacionalnog budžeta Malija bilo namenjeno odbrambenom sektoru. Međutim, ova zemlja, kao i Burkina Faso, stranim plaćenicima se odužuje i na druge načine. Postoje dokazi da pripadnike Vagner grupe plaća i zlatom ili dozvolama za rudarenje.

UNODC sumnja da najveći deo ovako pribavljenog zlata završava u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su epicentar svetske trgovine zlatom, i upozorava da bi dalji rast cene plemenitog metala mogao produbiti konflikte u Zapadnoj Africi.

Foto: Hans, Pixabay

2. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ASEE otvara vrata novoj generaciji mladih IT talenata: Otpočeo ASEE Summer Internship Program 2025

by bifadmin 2. јул 2025.

ASEE, zvanično je počeo! U konkurenciji od čak 546 prijava, pažljivom selekcijom odabrano je 30 studenata završnih godina studija informacionih tehnologija koji će imati priliku da uđu u svet IT industrije – ne kroz teoriju, već kroz konkretan rad, zadatke i timska iskustva.

Jedna od najvećih vrednosti ove prakse jeste to što nije zamišljena kao izolovani letnji program, već kao potencijalni prvi korak ka zaposlenju. Oni koji se istaknu kroz rad, pokažu samostalnost, proaktivnost i odgovornost – mogu dobiti ponudu za stalni angažman u ASEE timu.

Upravo tako je i Lazar Marković, danas junior softver developer u ASEE sektoru za bankarstvo, započeo svoju karijeru – prijavio se putem Infostuda, uspešno prošao praksu, a zatim dobio ponudu za zaposlenje.

„Ovaj program je bio sjajna nadgradnja akademskom pristupu projektima. Preporučio bih je svakome – radna atmosfera je prijatna, koristi se savremena tehnologija, a komunikacija s mentorima i timom je otvorena i podsticajna. Posebno bih pohvalio koleginice iz HR-a koje su uvek bile tu da nas podrže tokom celog procesa,“ istakao je Marković.

ASEE Summer Internship Program 2025 otvoren je za studente završnih godina FON-a, MATF-a, PMF-a, IT smerova, ekonomije i menadžmenta, a od kandidata se očekivalo više od samog znanja. Tražili su se studenti koji su prirodno radoznali, koji razmišljaju van okvira, postavljaju pitanja i ne zadovoljavaju se samo teorijom. Oni koji pokazuju inicijativu, žele da uče i rade u timu – prepoznati su već iz motivacionih pisama i razgovora.

Praksa traje mesec dana, sa angažmanom od 4 do 6 sati dnevno, pružajući savršen balans između učenja i praktičnog rada. Praksa je plaćena, i učesnici će u toku programa imati podršku iskusnih kolega iz različitih timova kompanije ASEE, koji će ih usmeravati, deliti znanje i voditi kroz realne izazove i omogućiti im da uče kroz konkretan rad.

„ASEE Summer Internship Program 2025 nije samo ulaz u poslovni svet – već godinama to je prilika da mladi naprave svoj prvi profesionalni korak u okruženju koje ih vidi, podržava i vodi. Ovaj program gradimo s pažnjom: od izbora mentora i plana aktivnosti, do stvaranja prostora u kojem se praktikanti zaista osećaju kao deo tima. Verujemo u snagu mentorstva, ne kao formalnog procesa, već kao odnosa zasnovanog na poverenju i razmeni – gde praktikanti imaju slobodu da pitaju, greše, rastu, a mentori kroz to i sami uče. Više od 30 mladih iz raznih gradova i fakulteta donosi sa sobom novu perspektivu i entuzijazam koji podseća na ono najvažnije – da su počeci dragoceni, a podrška u tim trenucima neprocenjiva“, istakla je Iva Počuča, Talent Acquisition Specialist

Praktikanti će u toku jula raditi u okviru četiri oblasti: IT razvoj, prodaja, korisnička podrška i poslovna analiza. Kroz rad u timovima i na stvarnim projektima, uz podršku mentora i kroz interaktivne radionice, dobiće priliku da uče, rastu i osete šta znači biti deo jedne od najvećih softverskih kompanija u regionu.

Ovo nije samo praksa – ovo je prilika da student zakorači u profesionalni svet uz podršku jednog od vodećih IT sistema integratora u Jugoistočnoj Evropi. ASEE veruje u mlade talente i daje im prostor da zasijaju.

ASEE Group jedna je od najvećih IT kompanija u regionu, razvija i plasira sopstvena softverska rešenja u oblasti digitalnog bankarstva, energetike, telekomunikacija i javne uprave. Grupacija posluje u više od 20 zemalja na četiri kontinenta i broji više od 4.100 zaposlenih. U proteklih 12 godina kroz ASEE Summer Internship Program 2025 u Srbiji, kompanija je zaposlila više od 160 mladih IT stručnjaka.

2. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Specijalna akcija ProCredit banke za stambene kredite sa kombinovanom kamatnom stopom

by bifadmin 2. јул 2025.

ProCredit banka, prepoznata po odgovornom bankarstvu i transparentnom pristupu klijentima, pripremila je specijalnu ponudu za stambene kredite sa sniženom kombinovanom kamatnom stopom namenjenu svima koji žele da ostvare san o sopstvenom domu uz dugoročnu finansijsku sigurnost. 

Tokom promotivnog perioda, koji važi do 30. septembra 2025. godine, kamatna stopa je značajno snižena. Klijenti mogu da izaberu stambeni krediti sa kombinovanom kamatnom stopom sa fiksnom kamatom od 4,50% tokom prvih 3 ili 5 godina, nakon čega sledi promenljiva kamata po stopi od 2,50% + 6 mesečni EURIBOR. Uz jednostavan, transparentan proces odobravanja kredita, dodatna pogodnost je naknada za obradu kredita od 0%, što dodatno umanjuje ukupne troškove za klijente.

Ključni benefiti specijalne ponude:

Fiksna kamatna stopa 4,50% u prvih 3 ili 5 godina otplate

Promenljiva kamatna stopa 2,50% + 6M EURIBOR nakon isteka 3 ili 5 godina otplate

Efektivna kamatna stopa 4,86 % za opciju sa fiksnom kamatom 3 godine i 4,87 % za opciju sa fiksnom kamatom 5 godina

Bez naknade za obradu kreditnog zahteva (0%) Minimalno učešće 20 % i iznos kredita od 50.000 do 200.000 EUR

Rok otplate od 12 do 30 godina (144‒360 meseci)

Kredit se odobrava u roku od 10 radnih dana od dana dostavljanja kompletne dokumentacije, uz podršku savetnika banke koji klijente vode kroz proces ‒ od prve procene kreditne sposobnosti do konačnog odobrenja i uknjižbe hipoteke. Klijenti svu dokumentaciju mogu da pošalju e-mailom, a nakon odobrenja kredita dolaze samo jednom u banku na potpisivanje ugovora.

Kako da aplicirate?

Zakažite onlajn video-savetovanje ili posetite najbližu filijalu ProCredit banke.

Pripremite osnovnu dokumentaciju (lična karta, platni listići, predugovor ili ugovor o kupovini nekretnine).

2. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

ESFA zaključila regionalno značajnu transakciju u sektoru građevinskih materijala

by bifadmin 2. јул 2025.

ESFA, vodeća srpska kompanija za savetovanje prilikom akvizicija i spajanja preduzeća (M&A), uspešno je zaključila još jednu strateški važnu transakciju, ovog puta u sektoru građevinskih materijala. ESFA je nastupila kao savetnik akcionara hrvatske Kufner Grupe d.d. u procesu prodaje CRH, svetskom lideru u industriji građevinskih materijala, sa tržišnom kapitalizacijom od 62 milijarde evra na Njujorškoj berzi.

Prema rečima Dragana Bosiljkića, osnivača i partnera kompanije ESFA, ova transakcija je strateški značajna za obe strane jer vodi ka dodatnoj konsolidaciji i osnaživanju njihovih tržišnih pozicija na području Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope.

„Kompleksna transakcija u strateški važnoj industriji građevinskih materijala za infrastrukturne projekte predstavlja značajan iskorak za tržište Zapadnog Balkana. Investitor CRH, poznat po vodećoj tržišnoj poziciji u Severnoj Americi i Evropi, dodatno širi svoje regionalno prisustvo. S druge strane, odluka Kufner Grupe o prodaji poslovnog segmenta agregata globalnom lideru kao što je CRH, predstavlja važan korak u daljem razvoju kompanije. Kao deo globalne CRH Grupe, Kufner će imati pristup vrhunskim ekspertizama, inovacijama i najboljim praksama, što će im omogućiti da dodatno ojačaju tržišnu poziciju i otvore nove mogućnosti za rast”, izjavio je Dragan Bosiljkić, osnivač i partner kompanije ESFA, i dodao:

„U ime ESFA tima zahvaljujemo se akcionarima Kufner Grupe na ukazanom poverenju. Ponosni smo što smo im pružili podršku kroz ceo M&A proces i doprineli uspešnom zaključenju ove transakcije koja nosi dugoročne pozitivne efekte za sve uključene strane. Naš tim ostaje u potpunosti posvećen pružanju stručne podrške klijentima u svim fazama M&A procesa uz duboko razumevanje njihovih potreba i fokus na postizanje optimalnih rezultata“.

Ovom transakcijom nisu obuhvaćena poslovna područja železničke infrastrukture i izolacijskih materijala, kao ni povezane kompanije Remont Pruga Matić d.o.o. i Kumal S d.o.o., koje ostaju u vlasništvu Kufner Grupe i nastavljaju svoj strateški razvoj van okvira CRH Grupe. Inače, Kufner Grupa poseduje i operativno vodi četiri kamenoloma u Istočnoj i Centralnoj Hrvatskoj i lider je na tržištu u hrvatskoj industriji agregata.

CRH je globalni lider u industriji građevinskih materijala, sa više od 80.000 zaposlenih i oko 3.800 operativnih lokacija u 28 zemalja. Nakon akvizicije Thermostone-a u Hrvatskoj 2022. godine, ova kupovina predstavlja nastavak njihove strategije širenja prisustva u regionu, uz jačanje operativnih kapaciteta na tržištu Zapadnog Balkana.

Ova strategija oslanja se na snažne poslovne temelje – CRH je tokom 2024. godine ostvario prihode od gotovo 40 milijardi evra i dobit pre kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od oko 6 milijardi evra. Kompanija poseduje uravnotežen portfelj ključnih građevinskih proizvoda i materijala – agregata, cementa, betona, asfalta i drugih koji se koriste u širokom spektru projekata: od kapitalnih javnih infrastrukturnih radova, do komercijalne i stambene izgradnje i renoviranja.

2. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Objavljena bodovna lista za podsticaje za nabavku novih traktora

by bifadmin 2. јул 2025.

Iz IPARD fondova redovno se izdvajaju bespovratna sredstva za srpske poljoprivrednike sa ciljem unapređenja njihove proizvodnje.

Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede Srbije upravo je objavila bodovnu listu zahteva za odobravanje projekata podnetih po drugom javnom pozivu u okviru IPARD podsticaja poljoprivrednih gazdinstava za nabavku novih traktora u okviru IPARD III programa.

Svaki poljoprivrednik koji podnese zahtev za ova sredstva ima pravo na prigovor na svoje mesto na ovoj bodovnoj listi, u roku od 15 dana od dana objavljivanja liste na zvaničnoj internet stranici Uprave za agrarna plaćanja.

O prigovoru rešava Uprava i po konačnosti odluka o prigovoru, objavljuje konačnu rang listu zahteva za odobravanje projekta na svojoj internet stranici.

Informacije o načinu bodovanja

Poziv za podsticaje upućen je onima koji planiraju nabavku novog traktora, sa standardnim delovima, uređajima i opremom za izvođenje poljoprivrednih radova, uključujući pripadajuću traktorsku kabinu.

Poljoprivrednici koji žele da se prijave moraju ispuniti uslove, normative i standarde u pogledu ograničenja emisije izduvnih gasova i zagađujućih čestica, odnosno odgovarajući „Stage“ ili „Tier“ standard. Snaga traktora čija se nabavka subvencioniše iz IPARD sredstava, zavisi od sektora ulaganja i obima proizvodnje. Obuhvaćeni su sektori mleka, mesa, voća, povrća, žitarica i industrijskog bilja, grožđa, jaja i ribarstva.

Više informacija u vezi sa bodovnom listom može se dobiti na sajtu Ministarstva poljoprivrede i Uprave za agrarna plaćanja – https://uap.gov.rs/javni-pozivi-ipard-iii/.

Zainteresovani pitanja mogu uputiti elektronskim putem na mejl adresu ipard.info@minpolj.gov.rs, ili pozivanjem telefona 011 3107 013, svakog radnog dana od 7.30 do 15.30 časova.

Bodovna lista može se preuzeti na linku: https://www.minpolj.gov.rs/wp-content/uploads/2025/07/bodovna-lista.pdf

Foto: Randy Fath, Unsplash

2. јул 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Pomoć protiv usamljenosti tokom praznika
  • Šta su sve dogovorili Vlada Srbije i MMF?
  • Koja nas poskupljenja očekuju u 2026. godini?
  • Učlanjenje zemalja Zapadnog Balkana u EU je više test političke volje nego finansijsko pitanje
  • PIO fond: Ženama uslov za penziju navršene 64 godine

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit