NAJNOVIJE
Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od...
Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu...
Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na...
Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?
Neto zarada u oktobru iznosila je 110.670 dinara, medijalna...
Sajberkriminalci koriste čak i tragediju u Novom Sadu za...
Koliko bi trebalo da zarađujete da biste mogli da...
Kako „mala“ zemlja jedina na svetu može sama sebe...
Vlasnici pumpi: Naftni derivati NIS-a skuplji od uvoznih
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Promo

Svetski dan pčela: Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?

by bifadmin 20. мај 2025.

Povodom Svetskog dana pčela, istražujemo kako principi iz prirode mogu da inspirišu odgovorno upravljanje ličnim finansijama – kroz štednju, planiranje i zajedništvo

Na prvi pogled, svet pčela i svet finansija deluju kao dve sasvim različite oblasti. Ipak, posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje nisu samo osnova stabilnog pčelinjaka – već i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom.

Svetski dan pčela, koji se obeležava 20. maja, prilika je da se podsetimo koliko su pčele važne za naš ekosistem, ali i da iz njihove organizacije izvučemo pouke koje mogu doprineti kvalitetnijem i održivijem načinu života – uključujući i način na koji upravljamo sopstvenim finansijama.

Štednja kao način opstanka

Pčele ne rade samo za trenutne potrebe – tokom toplih meseci one prikupljaju nektar i polen kako bi obezbedile dovoljno hrane za zimu. Njihova sposobnost da razmišljaju unapred i stvaraju zalihe ključna je za opstanak cele zajednice. Slično tome, štednja predstavlja temelj finansijske stabilnosti. Iako često percipirana kao odricanje, štednja zapravo znači odgovorno planiranje budućnosti – bilo da je reč o nepredviđenim troškovima, većim investicijama ili dugoročnim ciljevima.
Redovno izdvajanje i najmanjih iznosa može, kroz vreme, napraviti značajnu razliku i obezbediti osećaj sigurnosti i slobode u donošenju odluka.

Zajednički resursi i snaga zajednice

Košnica je organizovana zajednica u kojoj svaka pčela ima svoju ulogu, a uspeh cele zajednice zavisi od saradnje i uzajamnog poverenja. U finansijskom kontekstu, ovo se može posmatrati kao paralela sa porodičnim ili partnerskim budžetom, zajedničkom štednjom ili odgovornim upravljanjem resursima u okviru jednog domaćinstva.

Otvorena komunikacija o prihodima, troškovima i finansijskim planovima doprinosi boljem razumevanju i jača osećaj zajedničke odgovornosti. Kada svi članovi domaćinstva učestvuju u planiranju i ostvarivanju ciljeva, lakše se grade navike koje vode ka finansijskoj sigurnosti.

Planiranje i doslednost kao oslonac

Pčele deluju po jasno ustaljenim obrascima, uz visok stepen organizacije i doslednosti. Ništa ne prepuštaju slučaju – svaka aktivnost ima svoj red, vremenski okvir i svrhu. Isti princip može se primeniti i na upravljanje finansijama: bez jasnog plana i praćenja troškova, teško je ostvariti dugoročne ciljeve.

Vođenje ličnog budžeta, postavljanje realnih ciljeva i redovno praćenje finansijskog stanja omogućava donošenje informisanih odluka i jača osećaj kontrole nad sopstvenim sredstvima. Finansijska disciplina, baš kao i kod pčela, nije ograničenje – već alat koji pomaže da resursi budu korišćeni efikasno i sa svrhom.

Pčele nas uče da se uspeh ne gradi preko noći, već strpljivim radom, solidarnošću i jasnim planiranjem. Njihovo ponašanje može nam poslužiti kao inspiracija u razvoju zdravih finansijskih navika – od štednje i zajedničkog planiranja, do odgovornog korišćenja resursa. U vremenu koje često favorizuje brzinu i impulsivne odluke, mudrost iz prirode podseća nas na vrednost promišljenosti, doslednosti i dugoročnog razmišljanja.

Vođena tim principima, Erste Banka se već godinama aktivno zalaže za očuvanje pčela i podizanje svesti o njihovom značaju za životnu sredinu. Na krovu poslovne zgrade Erste Banke u Beogradu postavljene su košnice sa blizu 150.000 pčela, u okviru inicijative „Urbano pčelarstvo”, koja se realizuje u saradnji sa Beogradskim udruženjem pčelara. U njihovoj neposrednoj blizini formirana je i urbana bašta sa medonosnim biljkama koje pčele vole, kao što su lavanda, menta, matičnjak i žalfija, čime se daje dodatan doprinos njihovom opstanku u urbanom okruženju.

Takođe, uz podršku biološkinje i preduzetnice Nele Jović iz gazdinstva „Prijatelji mason pčela”, Erste Banka donirala je hotele za solitarne pčele – veoma važne oprašivače voćarskih kultura – Šumarskoj školi u Kraljevu i Osnovnoj školi „Josif Pančić” u Beogradu. Na taj način banka želi da mladim generacijama približi značaj biodiverziteta i važnost aktivnog odnosa prema prirodi.

Pčele su pokazatelj zdravlja naše planete – i primer kako zajedništvo, marljivost i održivost vode ka stabilnijem i kvalitetnijem životu za sve nas.

20. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Uvoz mleka prekomeran i nekontrolisan

by bifadmin 20. мај 2025.

Mlekari iz Udruženja „Naše mleko“ i „Udruženja za spas i opstanak stočara Zapadne Srbije“ smtraju da je uvoz mleka „prekomeran i nekontrolisan“.

Poziv mlekara i stočara nadležnim državnih organima na razgovor, zbog, kako su naveli, „neodrživog stanja u poljoprivredi“ za sada je okončan porukom da „Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ostaje otvoreno za saradnju i dijalog sa poljoprivrednim udruženjima“, ali da će udruženja morati da „pokažu svoju reprezentativnost na transparentan način“, ne navodeći na šta su tačno mislili.

Date dozvole svima

Skup su organizovala udruženja „Naše mleko“ i „Udruženje za spas i opstanak stočara Zapadne Srbije“, koja su zahtevali hitan sastanak sa ministrima poljoprivrede i trgovine, kao i sa direktorima Uprave za agrarna plaćanja i Uprave za veterinu.

Slobodan Brkić iz udruženja „Naše mleko“ kazao je za N1 da je neposredan povod „prekomeran i nekontrolisan uvoz mleka, a da se osim sastanka traži i odgovornost“.

„U danu kad je izabran novi ministar, stari je pustio dozvole svima, čime je došlo do nekontrolisanog uvoza i viška mleka. Kada je odlazio, Nedimović je pustio uvoz, isto je bilo i sa Tanasković, a nedavno je i Martinović uradio isto kada je biran Glamočić. Zbog toga neko mora da odgovara. Kada se to jednom desi, drugi se neće tako ponašati“, poručuje Brkić.

On kaže da su tražili da sastanku prisustvuju svi koji učestvuju u procesu, a da je osim neograničenih količina, u pitanju i kvalitet onoga što se uvozi.

„Ne može da se uveze kvalitetno i da bude jeftinije nego što ovde košta. Uvozi se roba koja je pred kraj isteka roka trajanja ili kao što se provlači kroz medije, ono što se u Evropi ne daje ‘ni kerovima'“, ocenjuje Brkić.

On kaže da su svesni kako Srbija nema dovoljnu proizvodnju mleka i mesa i da je u poslednjih 10 godina dosta smanjena proizvodnja mleka, ali da je ovo što se dešava, previše.

Otkup i subvencije

Posledice skorašnjeg nekontrolisanog uvoza su takve da su neke mlekare već oborile otkupne cene mleka od dva do pet dinara, dok neke najavljuju prestanak otkupa.

„Kontrole nema. Dodaje se voda, mleko u prahu i to prolazi. Najgore je što se uvoze biljni sirevi. To je za krivično delo. Ubace palmino ulje i sireve biljnog porekla koji se prodaju kao mlečni. Biljni koštaju 1,5 – 2 evra, a prodaju se šest. To su prevare građana. Potrošači ne znaju“, navodi Brkić.

On navodi i da kasne subvencije na koje se ministarstvo obavezalo.

„Još nismo primili onu iz četvrtog kvartala prošle godine. Zbog takvih stvari moramo da se zadužimo, plaćamo kamatu i naš profit se tako smanjuje i odlazi“, ističe Brkić i dodaje da se u takvoj situaciji ne može govoriti o razvoju, već samo o preživljavanju. „Nadamo se da će da bude rodna godina. Ako bude suša nepogoda, onda je već borba, jer znači veće troškove i zaduživanja“, kaže Brkić.

Dodaje i da će poljoprivrednici radikaliizovati pritisak.

„Moramo da vršimo pritisak. Nešto radikalnije, ali još ne znamo šta tačno. Nadamo se pre svega da će do razgovora doći, mada iz iskustva ne očekujemo da će se rešiti. Svaki pritisak daje neki rezultat. Problem je što oni imaju sve vreme ovog sveta, a mi nemamo. Mi treba da budemo na ulici svakog meseca, a to nije uvek moguće, a oni to znaju“, zaključuje Brkić.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

20. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Novi identitet brenda: CRIVIT na putu da postane vodeći brend za rekreaciju u Evropi

by bifadmin 20. мај 2025.

Brend CRIVIT predstavlja svoju prvu međunarodnu kampanju pod nazivom „FIND YOUR MOVE“. Ova kampanja donosi inspiraciju za aktivan način života, na televiziji, društvenim mrežama i u Lidl prodavnicama u više od 30 zemalja, predstavljajući ujedno važan korak za CRIVIT ka ostvarenju cilja da postane vodeći evropski brend u oblasti rekreacije.

Iskusi pokret na nov način

Kampanja „Find your move“ osmišljena je da ponovo probudi želju za fizičkom aktivnošću i podseti nas koliko je važna za balans radosti i energije. U vremenu kada previše provodimo sedeći za računarom ili prelistavajući sadržaje na mobilnim uređajima, CRIVIT poziva na promenu – da ustanemo, pokrenemo se i ponovo otkrijemo čari aktivnog načina života.

Kampanja prikazuje bogatstvo sportskih i rekreativnih aktivnosti koje ovaj brend podržava, od fitnesa, biciklizma, kampovanja i uživanja u prirodi, do trčanja, timskih igara, zimskih i vodenih sportova. Svaka scena oživljava raznovrsnost CRIVIT asortimana i inspiriše sve generacije da rekreaciju dožive kao svakodnevni izvor zadovoljstva.
Pokreni se uz Crivit, od ponedeljka 19. maja │Lidl Srbija

Novi identitet brenda: Fokus na aktivnost i zabavu

Pokretanjem kampanje, CRIVIT započinje svoj samostalni nastup koji će biti vidljiv na društvenim mrežama samog brenda, na Instagramu, Facebook-u, YouTube-u. Brend promoviše opušten i zabavan pristup fizičkoj aktivnosti, ohrabrujući svakoga, od početnika do iskusnih sportista, da otkrije nove aktivnosti i učini vežbanje sastavnim delom svakodnevice.
„CRIVIT se razvija u samostalan brend koji čini fizičku aktivnost dostupnom svima, uz najbolji odnos cene i kvaliteta i jasnim fokusom na potrebe ljudi. Sa glavnom porukom „Find your move“ i međunarodnom kampanjom, nastojimo da CRIVIT postane vodeći brend za aktivan stil života u Evropi“, izjavio je Martin Alles, Head of Brand u Lidl International.

Jedinstveno iskustvo kupovine

Novo pozicioniranje brenda u potpunosti je usklađeno sa Lidlovom strategijom. Lidl prodavnice u više od 30 zemalja nude visokokvalitetnu sportsku odeću i opremu brenda CRIVIT.

„Kompanija Lidl Srbija je ponosna što je deo uspešne priče brenda CRIVIT. Verujemo u snagu ovog brenda i njegov potencijal u inspirisanju ljudi ka vođenju aktivnijeg načina života: uz najbolji odnos cene i kvaliteta“, dodaje Dragan Čigoja, generalni direktor kompanije Lidl Srbija.

20. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Novčanice ostaju u opticaju

by bifadmin 20. мај 2025.

Narodna banka Srbije saopštila je danas da su netačne objave u medijima i na društvenim mrežama u kojima se navodi da je doneta odluka o povlačenju iz opticaja novčanice apoena od 50 evra prve serije ili svih novčanica te serije.

Evropska centralna banka, kao ni bilo koja nacionalna centralna banka zemalja zone evra, nije donela odluku o povlačenju iz opticaja bilo kog apoena novčanica ili kovanog novca evra, niti se najavljuje tako nešto, navela je NBS.

Prva serija novčanica evra izdata je 2002. godine, kada je evro uveden u opticaj u zemljama zone evra. Sastoji se od sedam apoena: 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 evra.

Druga serija novčanica evra izdata je u periodu 2013–2019. godine i sastoji se od šest apoena: 5, 10, 20, 50, 100 i 200 evra.
Ta serija ne sadrži apoen od 500 evra, jer je Evropska centralna banka procenila da se ovaj apoen najčešće koristi za nezakonita plaćanja i da njegov izostanak ne remeti normalan gotovinski platni promet. Ovo nikako ne utiče na apoen od 500 evra prve serije, koji je zakonsko sredstvo plaćanja bez ikakvih ograničenja, istakla je NBS.

Svi apoeni i prve i druge serije novčanica evra zakonsko su sredstvo plaćanja i paralelno su u opticaju.

Novčanice evra, i ako su oštećene, ne gube svoju vrednost. Ako se dostavi više od polovine novčanice ili se može dokazati da je ostatak uništen, novčanica se može zameniti za punu nominalnu vrednost u bilo kojoj centralnoj banci zone evra.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

20. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

AikBank keš kredit bez donošenja dokumentacije

by bifadmin 20. мај 2025.

AikBank predstavlja inovaciju u segmentu potrošačkih kredita – keš kredit koji korisnicima omogućava brzo dodatno finansiranje, bez uobičajene papirologije i za samo sat vremena.

Proces apliciranja za keš kredit je modernizovan i pojednostavljen. To u praksi znači da kada klijenti dođu u AikBank filijaju, sa sobom treba da ponesu samo ličnu kartu a svi potrebni podaci se, uz njihovu saglasnost, prikupljaju direktno iz centralnih sistema institucija kod kojih se vrši provera kreditnog statusa, kao što su Kreditni biro i PIO fond, čime se eliminišu potreba da klijent sam pribavlja dokumentaciju, kao i čekanje na dostavljanje izveštaja banci. Ukoliko su svi uslovi ispunjeni, novac se može naći na računu klijenta već u roku od sat vremena nakon odobrenja, a ceo proces je prilagođen korisniku – bez odlaska na više šaltera, bez čekanja i bez dodatnih troškova za obradu zahteva.

Dušan Mihailović, Član Izvršnog odbora AikBank zadužen za poslove sa stanovništvom i malom privredom, izjavio je: „Ovaj pristup je rezultat pažljivog slušanja stvarnih potreba klijenata i zato im omogućavamo da do keš kredita dođu brzo, jednostavno i bez komplikacija po povoljnim uslovima. Proces automatizacije provere i odobrenja je još jedna potvrda strateške orijentisanosti AikBank ka digitalizaciji ponude i ka kreiranju boljeg korisničkog iskustva po kojem želimo da budemo prepoznati.“

AikBank keš kredit mogu zatražiti svi klijenti koji ispunjavaju uslove, bez potrebe za učešćem ili depozitom. Iznos kredita može biti od 100.000 do 5.000.000 dinara, uz fiksnu nominalnu kamatnu stopu koja od 7,95% i rok otplate do 71 mesec.
Ova ponuda važi do 31. jula, a više informacija možete pronaći na aikbank.rs ili u bilo kojoj od 150 AikBank filijala.

20. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Organska proizvodnja u Srbiji na tek 0,85 odsto površina

by bifadmin 20. мај 2025.

Prednosti organske poljoprivrede, kao i ishrane bazirane na proizvodima iz ovog tipa proizvodnje, po životnu sredinu i zdravlje ljudi poznati su široj javnosti. Sa druge strane, svest o tome kako proizvesti organske proizvode i doći do njih na tržištu nije na istom nivou.

U Srbiji, prema poslednjim raspoloživim podacima Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede iz 2023. godine, površine pod organskom proizvodnjom zauzimaju tek 0,85 odsto u odnosu na korišćeno poljoprivredno zemljište, a podatak o procentu raspoloživosti domaćih organskih proizvoda na tržištu Srbije ne postoji.

Ivana Simić, generalna sekretarka „Serbia Organica“, precizira da površine pod organskom proizvodnjom uključuju i površine u prelaznom periodu, takozvanom periodu konverzije, koje čine udeo veći od trećine. Proizvodi koji su proizvedeni tokom ovog perioda, kako objašnjava, nisu organski i proizvođač ih ne sme označiti oznakom koju je je propisalo Ministarstvo poljoprivrede, već status organskih dobijaju tek nakon isteka perioda konverzije.

Prema njenim rečima, najveći procenat organske proizvodnje je u voćarstvu (33,4 odsto), a sledi proizvodnja žitarica sa 30,5 odsto, dok ostale biljne proizvodnje čine daleko manji udeo.

Uprkos tome što organska proizvodnja zauzima manje od jednog procenta poljoprivrednog zemljišta, Srbija beleži višegodišnji kontinuirani rast u ovoj oblasti.

Po zastupljenosti površina pod organskom proizvodnjom, u Srbiji prednjači region Šumadije i Zapadne Srbije sa 37,2 odsto, a zatim slede regioni Vojvodine sa 31,8 i Južne i Istočne Srbije sa 30,7 odsto. Simić za portal N1 kaže da Šumadija i zapadna, kao i južna i istočna Srbija, imaju potencijal za znatno veće razvijanje organske prozvodnje.

„Organska proizvodnja beleži stabilnu stopu rasta u prethodnoj deceniji, tokom koje su se površine pod organskom proizvodnjom uvećale za skoro 300 procenata. Takođe, i organska stočarska proizvodnja je u poslednjoj deceniji zabeležila veliki rast“, kaže Simić dodajući da ćemo tek videti šta će pokazati podaci iz 2024, a naročito iz 2025, jer, kako ističe, po nekim preliminarnim saznanjima, očekuje se izvestan pad površina uključenih u organsku proizvodnju.

Gde završavaju domaći proizvodi iz organske proizvodnje?

O tome koliko organskih proizvoda iz domaće proizvodnje završava na srpskom tržištu, prema rečima Simić – ne postoji podatak, ali je, kako ističe, naša organska prozvodnja generalno okrenuta ka izvoznim tržištima.
„Neka gruba procena je da oko 95 odsto ukupnih količina organskih proizvoda završava upravo na stranim tržištima. Već godinama unazad ubedljivo najviše izvozimo u Nemačku. Pored nje tu su i SAD, Holandija, Francuska, Austrija, Italija“, precizira ona.

Dodaje da je sve do 2022. godine, vrednost izvezenih organskih proizvoda beležio izuzetan trend rasta, a da je u periodu od 2012. do 2022. procenat rasta iznosio više od 1.700 odsto.

„Godine 2012. smo izvezli u vrednosti od samo 3,74 miliona evra, dok je u 2022. ta vrednost iznela rekordnih 68,5 miliona evra. Međutim, u naredne dve godine, 2023. i 2024, dolazi do pada vrednosti izvoza do 50 miliona, što predstavlja smanjenje za 27 odsto u odnosu na rekordnu 2022. godinu“, objašnjava generalna sekretarka „Serbia Organika“.

Državni podsticaji ključni za razvoj organske proizvodnje

Među najvećim problemima sa kojima se suočavaju proizvođači su povećani troškovi u organskoj proizvodnji, kao i plasman, zbog čega su za opstanak organske proizvodnje državni podsticaji neophodni.

Kada su u pitanju troškovi proizvodnje, Simić navodi da to uključuje trošak sertifikacije, manje prinose koji proizvode mnogostruko uvećanu cenu organskih proizvoda na maloprodajnom tržištu, skupa biološka sredstva za zaštitu bilja, ali neretko i nedostatak tržišta za njihov krajnji plasman.

„Iz tih razloga su podsticaji kreirani pažljivo i odgovarajuće (za podsticanje ne samo površina odnosno grla životinja) već i podsticaji kojima bi se nadoknadio bar deo neophodnih troškova za sertifikaciju, ali i najvažnije – koji bi se blagovremeno isplaćivali (najkasnije u trećem eventualno četvrtom kvartalu tekuće godine), za organske prizvođače i opstanak organske proizvodnje neophodni. Do ove godine organski proizvođači su mogli računati na podsticaje u organskoj biljnoj proizvodnji koji su iznosili 63.000 dinara po hektaru, što je 250 odsto više u odnosu na konvencionalnu proizvodnju, dok su u organskoj stočarskoj proizvodnji, kao i za premije za mleko, ti podsticaji bili uvećani za 40 odsto u odnosu na podsticaje u konvencionalnoj stočarskoj proizvodnji. Ti iznosi su jako dobri, ali je blagovremena isplata podsticaja od izuzetnog značaja za organske proizvođače“, objašnjava ona.

Sagovornica portala N1 ističe i da za sada nema informacija za 2025 godinu, da li će se nešto izmeniti u iznosima, jer javni poziv za podsticaje za organsku, kako biljnu, tako i stočarsku proizvodnju, još nije raspisan.

Kako sa konvencionalne proizvodnje preći na organsku?

Ono što je još jedna otežavajuća okolnost za bavljenje organskom proizvodnjom, jeste i period koji je potreban da bi se poljoprivrednici sa konvencionalne prebacili na ovaj tip proizvodnje.

Uključivanje u organsku proizvodnju započinje zaključenjem ugovora sa nekom od ovlašćenih kontrolnih organizacija, nakon čega počinje da teče prelazni period odnosno period konverzije koji traje u zavisnosti od vremena kada je obavljana setva, odnosno berba.

„U slučaju jednogodišnjih biljnih vrsta, to je najmanje dve godine pre setve, u slučaju pašnjaka i višegodišnjeg krmnog bilja, najmanje dve godine pre korišćenja kao hrane za životinje iz organske proizvodnje, a u slučaju višegodišnjih biljnih vrsta, koje nisu krmno bilje, najmanje tri godine pre prve berbe organskih proizvoda“, navodi Simić.

Pojašnjava da je od datuma uključenja u sertifikovanu organsku proizvodnju proizvođač dužan da se pridržava svih propisanih pravila, i podleže kontrolama i sertifikaciji od strane ovlašćene kontrolne organizacije sa kojom ima sklopljen ugovor.

Za sve to vreme, objašnjava Simić, proizvođač ne sme da označi svoje proizvode kao organske, jer proizvodi koji su proizvedeni tokom perioda konverzije nisu organski.

Izvor: N1
Foto: Pixabay

20. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Za projekat „Investiram na kvadrat“ zainteresovani i građani iz dijaspore i regiona

by bifadmin 19. мај 2025.

Veliki broj građana iz unutrašnjosti Srbije, ali i iz dijaspore i regiona, zainteresovan je za direktno zajedničko ulaganje u stanogradnju po modelu „Investiram na kvadrat“.

Autor ovog modela Dušan Uzelac objašnjava da se građani javljaju sa željom za direktnim kontaktom sa članovima tima, kako bi se bolje upoznali sa detaljima ovog inovativnog koncepta i priključili se aktuelnom projektu „Ustanička 80+“, i to finansiranjem veće količine investicionih kvadrata.

– Zbog toga organizujemo „Otvorena vrata“ u četvrtak 22. maja u hotelu Hajat u Beogradu u 18 časova, sa idejom da upravo u direktnoj komunikaciji odgovorimo na sva pitanja koja građani imaju, približimo im celu priču i celu matematiku koju imamo oko investiranja na kvadrat, i da predstavimo aktuelni projekat kome mogu i odmah da se priključe – naveo je Uzelac, uz informaciju da se zainteresovani za prisustvo „Otvorenim vratima“ mogu prijaviti na portalu investiram.rs ili putem telefona 0700 800 700.

Za učešće u nedavno proširenom projektu „Ustanička 80+“, prve zgrade u Srbiji koja se gradi po modelu grupnog investiranja, se do sada prijavilo više od 660 finansijera, što je, prema rečima Uzelca, oko 78 odsto ispunjenosti kapaciteta za realizaciju celog projekta.

– Ono što je zanimljivo sa ovim projektom je što su počeli da nam se javljaju i građani koji bi da investiraju svojim resursima. Kad kažem resursima, mislim na građevinske firme koje bi svojim radom, proizvodnjom te zgrade, učestvovali u investiciji. Tu su i stovarišta sa građevinskim materijalom, pa čak i osobe koje imaju građevinske placeve nude svoje placeve da na njima radimo ove projekte. Sve se to nekako približava onim radnim akcijama i onom zajedništvu, uključivanju svih resursa zarad nekog kolektivnog benefita – otkrio je autora modela „Investiram na kvadrat“. Uzelac razloge velikog interesovanja za ovakvim načinom ulaganja vidi u tome što je ceo koncept osmišljen kako bi građani na jedan stimulativan i dugoročno isplativ način mogli da uposle svoju ušteđevinu. Ovo je, kaže, u suštini projekat koji ima za cilj da sačuva srpsku slamaricu od inflacije.

Model „Investiram na kvadrat“ je dostupan svakome, a na portalu investiram.rs u toku je prijavljivanje svih koji žele da učestvuju već u prvom konkretnom projektu. U pitanju je direktno zajedničko investiranje u stambeno-poslovnu zgradu u Ustaničkoj ulici u Beogradu, planirane površine 8.878 kvadrata, koja će obuhvatiti oko 88 stambenih jedinica, 14 lokala i 140 garažnih mesta. Investicioni kvadrat za ovaj projekat iznosi 1862 evra, dok je projektovani profit oko 431 evro po kvadratu, podsetio je Dušan Uzelac.

19. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Novi Dukat jogurt – po vašem ukusu

by bifadmin 19. мај 2025.

Dukat jogurt dolazi u osveženom izdanju, sa unapređenom recepturom razvijenom po vašem ukusu, uz direktno učešće onih kojima je i namenjen – vernih ljubitelja ovog proizvoda. Novi ukus kombinuje prepoznatljiv kvalitet sa željama i savremenim navikama potrošača, a kompanija Somboled posebno ističe značaj aktivnog doprinosa upravo samih potrošača u kreiranju ove recepture – što predstavlja redak primer prakse na domaćem tržištu.

Kao član globalne Lactalis grupe, Somboled naglašava da je unapređena formula rezultat pažljivo osmišljenog procesa, sa jasnim fokusom na potrebe i navike krajnjih potrošača, što je potvrdilo i nezavisno istraživanje renomirane španske agencije Sensory Value.

„Dukat jogurt se razvija zajedno sa širom zajednicom i u skladu sa željama i savremenim navikama potrošača. Njihove sugestije i povratne informacije predstavljaju osnovu naših odluka i čuvaju standard kvaliteta kojem se veruje,“ poručuju iz kompanije.

Dukat jogurt ostaje dosledan svom prepoznatljivom kvalitetu, kremastoj teksturi i osvežavajućem doživljaju – sada u verziji kreiranoj po vašem ukusu.

Kompanija Somboled nastaviće da pažljivo prati navike i želje tržišta, razvijajući proizvode koji odgovaraju savremenom životnom stilu i preferencijama svojih potrošača.

19. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
B&F PlusIT i nauka

Nova faza u tehnološkom ratu SAD: Digitalni imperijalizam

by bifadmin 19. мај 2025.

Uporedo sa političkim i ekonomskim pritiscima, američki političari i tehnološke kompanije sve češće nastoje da ospore propise drugih zemlja tako što se pozivaju na zakone SAD. Drugim rečima, američko zakonodavstvo se proglašava nadmoćnijim u odnosu na regulativu u ostatku sveta. Stručnjaci za digitalno pravo upozoravaju da ovakva praksa Sjedinjenih Država predstavlja uvod u digitalni imperijalizam.

Najpopularnije digitalne platforme u svetu ne priznaju deglobalizaciju koja preti da globalno selo podeli i na tehnološke zaseoke. Primera radi, uprkos sve brojnijim kontraverzama oko Ilona Maska, vlasnika društvene mreže Iks, korisnici nekadašnjeg Tvitera i dalje imaju preko 600 miliona aktivnih naloga u zemljama širom sveta.

Svaka od tih zemalja ima svoje zakone, ali interesi nacionalnih regulatora i interesi tehnoloških kompanija, koje pretežno potiču iz SAD, sve češće su u sukobu. Kako bi zaštitile svoju zaradu, tehnološke kompanije političkim i ekonomskim pritiscima podrivaju države u njihovim nastojanjima da kroz efikasan sistem kontrole suzbiju širenje lažnih vesti, mržnje i manipulacije na internetu.

Aktuelna događanja najavljuju da je na pomolu nova faza u borbi oko toga ko će regulisati rad globalnih platformi. U tom sukobu, američke tehnološke kompanije uz podršku nove američke administracije, sve češće nastoje da ospore propise drugih zemlja tako što se pozivaju na zakone SAD. Drugim rečima, američko zakonodavstvo se proglašava nadmoćnijim u odnosu na regulativu u ostatku sveta. Stručnjaci za digitalno pravo upozoravaju da ovakva praksa Sjedinjenih Država predstavlja uvod u digitalni imperijalizam.

Ko šiša brazilskog sudiju

To potvrđuju i nove tenzije između brazilskog pravosuđa i vlasnika društvenih medija sa sedištem u SAD. Prošlu godinu obeležio je sukob Ilona Maska i Aleksandra de Moraesa, sudije Vrhovnog suda u Brazilu, koji je zabranio rad Maskove društvene mreže Iks na mesec dana jer se njen vlasnik oglušio o odluku suda da blokira naloge preko kojih se šire lažne vesti i podstiče mržnja.

U februaru ove godine, Moraes se ponovo našao na meti američkih kompanija, ovoga puta povodom optužbi koje terete bivšeg brazilskog predsednika Žaira Bolsonaroa za pokušaj državnog udara nakon poraza na izborima 2022. godine. Trump Media&Technology Group, medijska kompanija američkog predsednika Donalda Trampa koja upravlja njegovom platformom Truth Social, tužila je Moaresa Saveznom sudu na Floridi zbog „ilegalne cenzure desničarskih stavova na društvenim mrežama“. Tužbi se pridružila kompanija Rumble, video platforma sa sedištem u Floridi, koja, kao i Truth Social, sebe smatra velikim zagovornikom slobode govora.

Ove dve kompanije podnele su o istom trošku Saveznom sudu na Floridi još jednu tužbu – opet protiv nesrećnog sudije Aleksandra de Moraesa. U središtu ovog spora je Alan dos Santos, brazilski konzervativni novinar koji je pobegao u SAD 2021. godine, nakon što je sudija Moraes naredio njegovo hapšenje zbog širenja dezinformacija i podsticanja nasilja na društvenim mrežama. Santos je nastavio svoje onlajn aktivnosti, a američke vlasti su odbile da ga izruče Brazilu, sa obrazloženjem da to što Santos radi nije krivično delo, već pravo na slobodu govora.

Kompanije Trump Media i Rumble pokušale su da svojom tužbom predstave postupke brazilskog pravosuđa kao cenzuru i mešanje u unutrašnje stvari Sjedinjenih Država. U tužbi se navodi da Santosove aktivnosti na internetu podležu zaštiti slobode govora u SAD na osnovu Prvog amandmana, a činjenica da je on državljanin Brazila koji je u svojoj zemlji optužen za širenje laži i mržnje – nije pravno relevantna. To je potvrdio i Savezni sud na Floridi, koji je presudio da Rumble i Trump Media ne moraju da poštuju presudu koju je doneo Vrhovni sud u Brazilu.

Tužba kao pokazna vežba za ostale

Američke tehnološke kompanije žestoko su se suprotstavljale nametanju strožije digitalne regulative i pre ponovnog dolaska Trampa na vlast. Kada je 2020. godine Nacionalni kongres Brazila predložio Zakon o lažnim vestima koji je imao za cilj da vlasnike digitalnih platformi primora na odgovornost zbog širenja dezinformacija, tehnološki giganti, uključujući kompanije Gugl, Meta i Telegram, koristile su svoj ekonomski i politički uticaj da spreče usvajanje zakona.

Njihovi vlasnici su tvrdili da se takav predlog zakona kosi sa slobodom govora i da će naneti štetu digitalnoj ekonomiji, naročito malim preduzećima. Ove kampanje su uspele da izazovu burne rasprave, kojima je u Brazilu odloženo usvajanje strožije digitalne regulative.

Sada je na pomolu još agresivniji zaokret u borbi oko toga ko će regulisati rad digitalnih platformi. Tramp je slobodu mišljenja nametnuo kao centralnu temu u američkoj javnosti već od prvog dana svog mandata, kada je potpisao uredbu za „vraćanje slobode govora i ukidanje cenzure“. Oslanjajući se na ovaj kamen temeljac, politički i tehnološki lobi u SAD počinje da koristi i američke sudove, s ciljem da se sa političkih pritisaka i korporativnog lobiranja pređe na direktnu pravnu intervenciju kojom bi se diskvalifikovala regulativa u drugim državama.

Zato bi ishod i pravna strategija koja stoji iza najnovije tužbe američkih kompanija protiv brazilskog sudije Moraesa, mogli da proizvedu dalekosežne posledice ne samo po Brazil, već i za sve države koje nastoje da regulišu pravila na internetu.

SAD za „otvaranje“, Evropa „guši“

To nagoveštava i izjava Brendana Kara, koga je Tramp imenovao za predsednika Federalne komisije za komunikacije, da bi Zakon o digitalnim uslugama Evropske unije mogao da ugrozi američke principe koji podržavaju slobodu govora. Kar je početkom marta istakao da ovaj zakon dovodi američke tehnološke kompanije koje posluju u Evropi u vrlo nezavidan položaj, jer ih primorava da se odreknu američke tradicije koja podstiče dijalog i razlike u mišljenjima.

Kar je drugi visoki američki zvaničnik u poslednjih nekoliko meseci koji je osporio evropske propise. Potpredsednik SAD Džej Di Vens je na februarskom samitu o veštačkoj inteligenciji u Parizu ocenio da je regulativa EU u ovoj oblasti preterana. On je rekao da Amerika želi da bude partner svima, te da se SAD zalažu za razvoj veštačke inteligencije koji će se zasnivati na otvorenosti i saradnji.

„Ali, da bismo stvorili takvo poverenje, potrebna nam je međunarodna regulativa koja neće gušiti, nego će podsticati inovativne kompanije u njihovim naporima da pomere granice“, istakao je Vens. On je ponovio izjavu predsednika Donalda Trampa da SAD neće tolerisati zakone koji ograničavaju rad američkih tehnoloških kompanija i poručio da inicijative za strožije regulisanje digitalnog poslovanja predstavljaju „kršenje osnovnih sloboda i autoritarnu cenzuru“.

Norvežani pozivaju na pobunu

Parole o otvorenosti SAD za tehnološku saradnju padaju u vodu čim se pomene Kina. Ali i kada se iz rasprava o digitalnoj budućnosti Kinezi „ostave po strani“, kritičari nove poteze američkih čelnika vide kao grubi pokušaj da kroz nametanje pravnog hegemonizma uguše konkurenciju u korist američkih kompanija, a sa deregulacijom tržišta i vladavinu prava nad poslovanjem korporacija.

Oni postavljaju pitanje po kom osnovu bi aktuelno američko tumačenje šta je sloboda govora i gde je granica kada ona počinje da ugrožava druge trebalo da predstavlja univerzalni pravni koncept? Pogotovo ako se ima u vidu da ni unutar SAD ova sloboda ne važi jednako za sve, uključujući decenije pravnih presedana koji su imali za cilj da zaštite interese privatnih kompanija.

Ovakva radikalizacija u politici nove američke administracije uzbunila je čak i poslovično hladnokrvne Norvežane. Norveške „Narodne novine“ objavile su tekst u kojem sve ključa od upozorenja da ako se Evropska unija i druge demokratske zemlje ne suprotstave narastajućem ludilu u tehnološkom hladnom ratu, posebno u razvoju veštačke inteligencije, „sudbina čovečanstva će biti prepuštena tajkunima i diktatorima“.

Marina Vučetić

Biznis & finansije 232, april 2025. 

Foto: PIRO4D, Pixabay

19. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Treće regionalno finale Wiener Städtische KUP-a okupilo najbolje timove iz Srbije

by bifadmin 19. мај 2025.

U Požarevcu je svečano otvorena nova sezona Sportskih igara mladih, manifestacije koja već 12 godina inspiriše decu širom Srbije, podstičući ih da kroz sport uče o zdravom životu, prijateljstvu, fer-pleju, timskom duhu i poštovanju različitosti. Ove godine, među brojnim disciplinama, posebno se izdvajaju četiri regionalna finala u rukometu, koje okupljaju čak 400 mladih rukometaša i rukometašica čime pokazuju koliko sport može biti snažan saveznik u odrastanju.

Ova disciplina pruža deci priliku ne samo da usavrše i razviju svoje fizičke veštine, poput kordinacije, snage i izdržljivosti, već i da istovremeno jačaju socijalne veštine i samopouzdanje. Kroz treće regionalno finale Wiener Städtische kupa, održano nakon svečanog otvaranja Sportskih igara mladih (SIM) u Požarevcu, osam ekipa, dečaka i devojčica je imalo priliku da pokaže svoj talenat, ali i da osete pravi duh sporta – zajedništvo, poštovanje i istrajnost.

Prvo mesto u kategoriji dečaka osvojila je Metaloplastika iz Šapca, dok je u konkurenciji devojčica trijumfovala Sloga iz Petrovca na Mlavi. Pehare najboljima uručili su Johanes Han, ambasador Sportskih igara mladih, i Zoran Blagojević, predsednik Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja.

Johanes Han, ambasador SIM-a, izrazio je veliko zadovoljstvo što je prisustvovao svečanom otvaranju igara u Srbiji i finalnim utakmicama trećeg regionalnog turnira Wiener Städtische kupa.

„Veoma sam srećan što sam ovde i prisustvujem svečanom otvaranju i što imam priliku da gledam rukometnu utakmicu, jer dolazim iz porodice koja je naklonjena rukometu. Srećan sam što sam gledao nadmetanje i zaista sam zadivljen kvalitetom igre. Igračima želim sve najbolje, kao i Sportskim igrama mladih u Srbiji i u celom regionu – da budu uspešne kao što su bile i u prethodnih 30 godina“, izjavio je Han nakon ceremonije dodele pehara u Sportskom centru Požarevac.

Zoran Blagojević, predstednik Izvršnog odbora Wiener Städtische osiguranja, istakao je da kompanija prepoznaje ovaj sport kao izuzetnu priliku da podrži lični razvoj mladih, usmeravajući ih prema zdravom načinu života i prevenciji zdravstvenih rizika.

“U Wiener Städtische osiguranju, posvećeni smo promociji aktivnog stila života i prevenciji rizika. Verujemo da timski sport kao što je rukomet igra važnu ulogu u razvoju mladih ljudi, jer im pomaže da usvoje vrednosti kao što su odgovornost, disciplina i timska igra. Partnerstvo sa Sportskim igrama mladih, najvećom manifestacijom amaterskog sporta u Evropi, pokazuje našu posvećenost tom cilju, jer svakom detetu pruža priliku da se besplatno uključi u profesionalno organizovane sportske aktivnosti. Kroz ovu podršku, želimo da doprinesemo stvaranju zajednica koje pružaju jednake šanse za sve, podstičući mlade da usvoje zdrave navike i budu odgovorni prema svom zdravlju”, ističe Blagojević.

Turnir u Požarevcu bio je treći od ukupno četiri planirana regionalna finala, a prethodno su već dva održana u Gornjem Milanovcu i Petrovcu na Mlavi. Sledeći korak su još jedno regionalno finale u Novom Sadu, a potom i državno prvenstvo u Apatinu, koje će okupiti najbolje ekipe iz svih krajeva države. Ova takmičenja predstavljaju priliku za decu iz različitih sredina da se povežu, steknu prijateljstva za ceo život, steknu nove veštine i budu aktivna.

Kada je reč o rukometnim takmičenjima, Sportske igre mladih, u saradnji sa Wiener Städtische osiguranjem, organizovale su blizu 200 profesionalno organizovanih utakmica na kojima je učestvovalo preko 2.000 devojčica i dečaka, uzrasta 2010. godište i mlađi, čime je Wiener Städtische kup postao najmasovniji rukometni događaj godine. Ovi turniri deo su šire inicijative čiji je cilj da deci i mladima širom Srbije pruže besplatnu priliku da se bave sportom i razvijaju zdrave navike.

19. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Šta to zida cene starogradnje: Polovni stan skuplji od novog
  • Prodaje se još jedna palata Dunđerskih
  • Koja vozila se smatraju otpadnim i moraju da idu u reciklažu
  • Kvartalni monitor: „Ako niste za stolom onda ste na meniju“
  • Šta se menja u porezima, PDV-u i e-fakturama?

Архиве

  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit