NAJNOVIJE
Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi...
Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda...
Zašto kineski automobili privlače sve više kupaca?
Regulatorni indeks Srbije: Javne rasprave kvalitetnije, ali primena propisa...
Kako su prošle firme sa najvećim prihodima u 2025:...
Koliko će koštati novi srpski pasoš i do kada...
EPS postao najveći akcionar Politike AD: Završena konverzija duga...
Rodni jaz na tržištu rada: Gde žene teže dolaze...
Posle uvođenja evra promet na Bugarskoj berzi udvostručen
Država prodala udeo u Energoprojektu, otvoren put za prinudan...
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Politika i društvoVesti

Poreska uprava upozorava na pokušaj prevare putem elektronske pošte

by bifadmin 28. септембар 2025.

Poreska uprava upozorila je građane na prevaru koja kruži putem elektronske pošte, a u kojoj se zloupotrebljavaju njeni podaci.

„Ukoliko dobijete imejl poruku sa prilogom koju je navodno poslala Poreska uprava Republike Srbije, u vezi sa ažuriranjem bankovnih podataka za povraćaj poreza, molimo vas da, u cilju bezbednosti vaših podataka, ne otvarate prilog, niti da postupate prema instrukcijama, a da imejl odmah obrišete“, navodi Poreska uprava u saopštenju.

Poreska uprava navodi da su se u poslednje vreme pojavili pokušaji prevare putem elektronske pošte (tzv. phishing poruke).

Takođe, u saopštenju se navodi da se zvanična komunikacija Poreske uprave obavlja se isključivo sa zvanične adrese sa domena @purs.gov.rs.

28. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
IT i naukaVesti

Povučena studija da jabukovo sirće utiče na mršavljenje

by bifadmin 27. септембар 2025.

Povučena je uticajna studija prema kojoj svakodnevno konzumiranje manje količine jabukovog sirćeta pomaže ljudima da smršaju, nakon što je istragom otkriveno da sadrži višestruke greške.

Rezultati manjeg kliničkog ispitivanja, objavljeni prošle godine u časopisu „BMJ Nutrition, Prevention & Health“, i dalje se citiraju u brojnim onlajn člancima koji ističu navodne zdravstvene prednosti jabukovog sirćeta.

Međutim, studija je ubrzo izazvala kritike spoljnih istraživača, što je nagnalo izdavača časopisa da pokrene istragu o rezultatima.

Istraživači su otkrili statističke greške i nisu uspeli da ponove rezultate, pa je studija povučena, navodi se u saopštenju BMJ Group.

BMJ Group je britanski izdavač naučnih časopisa iz oblasti biomedicine, zdravlja i srodnih delatnosti. Osnovan je 1840. godine i u vlasništvu je Britanskog medicinskog udruženja.

Autori istraživanja sprovedenog u Libanu u svojoj objavi su naveli da su greške učinjene nenamerno i da se slažu s odlukom o povlačenju studije.

Rozmari Stenton, australijska nutricionistkinja i javnozdravstvena stručnjakinja, koja je kritikovala studiju odmah po objavljivanju, rekla je AFP-u da je zadovoljna što je ona konačno povučena.

„Trebalo bi da imamo zdravu dozu skepticizma prema svemu što zvuči predobro da bi bilo istinito“, naglasila je ona.

Nakon što je Netfliks u januaru emitovao seriju pod nazivom „Jabukovo sirće“ o australijskim influenserima koji se bave zdravljem, ova uobičajena namirnica postala je simbol neproverenih zdravstvenih tvrdnji koje se promovišu na društvenim mrežama.

Stenton je dodala da brojne navodne koristi od konzumiranja jabukovog sirćeta nisu potkrepljene dokazima.

Posebno je istakla da tvrdnje po kojima je jabukovo sirće dobar izvor hranljivih materija poput kalijuma, kalcijuma i magnezijuma – jednostavno nisu tačne.

„S obzirom na to da jabukovo sirće oštećuje zubnu gleđ, preporučujem da, ako ga koristite, uvek nakon toga temeljno isperete usta vodom“, savetovala je Stenton.

Takođe je izrazila žaljenje što sve više ljudi, naročito korisnika društvenih mreža, savete o ishrani ne dobija od kvalifikovanih stručnjaka, već od nekvalifikovanih influensera koji često profitiraju od promocije, samopromocije ili prodaje proizvoda.

Izvor: Hina

Foto: Pixabay

27. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvoVesti

Institucije zatvorene, bunt građana nada za unapređenje transparentnosti

by bifadmin 27. септембар 2025.

Međunarodni dan prava javnosti da zna, koji se svake godine obeležava 28. septembra, ove godine dočekujemo u senci neuspešnih izmena Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, masovnih protesta građana, duboke političke krize i porasta SLAPP postupaka (istraga i sudskih postupaka koji imaju za cilj da zastraše i ućutkaju aktiviste i novinare).

Proces izmene Zakona o slobodnom pristupu informacijama prekinut je u februaru povlačenjem Predloga zakona iz skupštinske procedure, bez ikakvog obrazloženja. Time su i dalje ostali nerešeni ključni problemi u primeni zakona, od zloupotreba prava od strane pojedinih tražilaca informacija, preko nepostojanja efikasnog mehanizma za sprovođenje rešenja Poverenika i neadekvatnog inspekcijskog nadzora, do otežanog pristupa informacijama o radu najvažnijih državnih organa (Vlade, Predsednika, Narodne skupštine i drugih), na koje se nadležnost Poverenika u žalbenom postupku ne odnosi.

Tajnost podataka postaje dominantan razlog za odbijanje dostavljanja traženih informacija

Podaci iz izveštaja Poverenika pokazuju da su se organi vlasti u 2024. godini u 206 slučajeva pozvali na tajnost, što je dvostruko više nego u 2023. Ovde je važno naglasiti da je većina ovih žalbi rešena u korist tražilaca informacija. Tajnost podataka je bio i argument predsednika države u vezi sa objavljivanjem ugovora o rekonstrukciji železničke stanice u Novom Sadu. Međutim, ispostavilo se da ovi ugovori nikada nisu bili označeni kao tajni. Na tajnost se pozvalo i Ministarstvo odbrane kada je odbilo da dostavi Partnerima Srbija informacije o broju lica zaposlenih u ministarstvu.

Ministarstvo pravde, koje je nadležno za sprovođenje nadzora u oblasti tajnosti podataka, taj posao već godinama ne obavlja, što ostavlja mogućnost institucijama da bez kontrole i proizvoljno dokumenta označavaju tajnim.

U saradnji sa organizacijama iz regiona, Partneri Srbija i ove godine sproveli su istraživanje o otvorenosti izvršne i zakonodavne vlasti u regionu. Nažalost, rezultati ni ovog puta ne ukazuju na napredak. U Srbiji su procesi donošenja odluka Vlade i dalje obavijeni velom tajne. Vlada već drugu godinu zaredom nije objavila plan rada (poslednji plan dostupan javnosti bio je za 2023. godinu), niti redovno izveštava o svom radu.

Jedan od glavnih zahteva poslednjih protesta u Srbiji upravo je bio transparentnost

Građani su zahtevali objavljivanje kompletne dokumentacije u vezi sa rekonstrukcijom nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu, čiji je pad usmrtio 16 ljudi. Slične zahteve postavljali su i građani Severne Makedonije nakon tragičnog požara u Kočanima. Povodom nesreće na železničkoj stanici u Novom Sadu pokrenute su dve istrage, prva zbog utvrđivanja odgovornosti, a druga više od pola godine kasnije zbog potencijalne korupcije. Poverenje građana u vlast, a u ovom slučaju još izraženije nepoverenje građana u nezavisnost pravosuđa, generisali su kao prvi zahtev protesta objavljivanje sve dokumentacije o rekonstrukciji nadstrešnice.

Ovi događaji naglašavaju da transparentnost vlasti nije apstraktan pojam, već može direktno uticati na bezbednost i živote ljudi. Kada institucije kriju informacije, građani gube poverenje, a traženje odgovornosti postaje osnovni zahtev društva.

Međunarodni dan prava javnosti da zna podseća nas da pravo na pristup informacijama treba da bude temelj svake države. Ohrabruje to što sve više građana, uključujući i one ranije kolokvijalno nazivane „pasivnim“, zahteva transparentnost. Upravo taj porast društvenog interesovanja za transparentnost možemo posmatrati kao mali, ali značajan pomak u borbi protiv zatvorenosti institucija.

Foto: Bif

27. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Delez Srbija posluje u skladu sa propisima Republike Srbije

by bifadmin 26. септембар 2025.

Uredba o ograničenju marži usvojena je u petak, 29. avgusta, a stupila je na snagu u ponedeljak 1. septembra. Za samo dva dana, tokom vikenda, Delez Srbija je primenila novu Uredbu i uskladila marže i cene za više od 12.000 proizvoda u svih 559 prodavnica širom Srbije.

Počev od 9. septembra, tržišna inspekcija je sprovela kontrolu u našim prodavnicama 83 puta, sa proverama koje su obuhvatile 1.884 proizvoda. Tokom kontrole, inspekciji je dostavljeno više od dvadeset pet hiljada (25.000) dokumenata. Tržišna inspekcija nam je najčešće ostavljala najkraći zakonom predviđeni rok od 24 sata za dostavljanje dokumentacije. Uprkos tako kratkim rokovima, predano smo radili da poslovanje pravovremeno uskladimo sa Uredbom, te da nadležnom organu dostavimo i pomognemo u tumačenju obimne i složene dokumentacije.

Na osnovu naše interne kontrole, uvereni smo da su izrečene kazne nepravične i neosnovane. Stoga ćemo podneti zahteve za sudsko odlučivanje povodom izrečenih prekršajnih kazni. Nadamo se pravičnom ishodu postupaka pred Prekršajnim sudom, kojim će se utvrditi da smo postupali u skladu sa Uredbom.

Kao najveći poslodavac u privatnom sektoru, značajan poreski obveznik i istaknuti član poslovne zajednice Srbije, Delez se nalazi pod, čini se, nesrazmernim regulatornim pritiscima. Složenost novih zahteva, izuzetno kratki rokovi za njihovu primenu i očigledno ciljanje Deleza intenzivnim inspekcijskim nadzorima predstavljaju značajan izazov za našu organizaciju.

Delez Srbija je jedan od najvećih investitora na srpskom tržištu, i svoju dugoročnu posvećenost potvrđujemo kroz velika ulaganja u maloprodajnu mrežu, distributivne centre i infrastrukturu. Želimo da se zahvalimo našim kupcima, čije smo poverenje sticali tokom više od 20 godina poslovanja i da im poručimo da ćemo nastaviti da im pružamo širok asortiman kvalitetnih proizvoda po pristupačnim cenama, uvek poslujući u skladu sa svim važećim propisima.

26. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Tramp uvodi visoke carine i na lekove proizvedene van SAD

by bifadmin 26. септембар 2025.

Nove carine, od čak 100%, odnosiće se na brendirane i patentirane lekove inostranih proizvođača osim ako oni ne započnu proizvodnju na američkom tlu.

Ova odluka trebalo bi da stupi na snagu 1. oktobra ali će iz nje biti izuzete one farmaceutske kompanije koje su trenutno u procesu izgradnje fabrika u SAD.

Prema rečima američkog predsednika, cilj ove odluke, kao i prethodnih, je podsticanje strane konkurencije da preseli svoju proizvodnju u Ameriku, ali i jačanje pozicije američkih proizvoda na lokalnom tržištu.

Mediji navode da razlog za ovako oštru meru može biti i rast uvoza farmaceutskih proizvoda u SAD koji je prošle godine vredeo 213 milijardi dolara što znači da je utrostručen u odnosu na prethodnu deceniju. Međutim, to takođe znači i da Amerikanci koriste više inostranih lekova nego ranije koji će im od oktobra biti znatno skuplji.

Očekuje se da farmaceutske kompanije, kako bi ublažile razliku u ceni za krajnje potrošače, ubuduće smanje ulaganja u istraživanja i razvoj što bi moglo zakočiti dalji razvoj ovog sektora. Takođe bi moglo doći i do nestašica lekova na američkom tlu jer su neki od njih već sada na granici isplativosti a sa carinama više to neće biti.

Analitičari pak ne veruju da će farmaceutske kompanije pohrliti u SAD, što bi bio jedini potez koji bi mogao da ih izuzme iz nove carinske politike. Proces zasnivanja farmaceutske proizvodnje je, prema njihovim rečima, skup i može potrajati nekoliko godina. Zato pojedini stručnjaci misle da će inostrane kompanije radije sačekati ukidanje carina nego što će se upuštati u brzopleto otvaranje fabrika na teritoriji Amerike.

Izvor: CNBC

Foto: Candace Mathers, Unsplash

26. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

bee’s care – snaga prirode pretočena u savremenu negu

by bifadmin 26. септембар 2025.

bee’s care je domaći brend prirodne kozmetike nastao sa željom da prirodna nega i prirodni proizvodi ne budu samo alternativa industrijskoj kozmetici, već prvi izbor svake osobe. Ideja koja stoji iza ovog porodičnog brenda je da prirodni proizvodi mogu pružiti jednaku efikasnost i kvalitet kao komercijalni, uz prednost da su neuporedivo zdraviji i bezbedniji za kožu i organizam.

Prvi koraci ka onome što je danas bee’s care, napravljeni su u okviru porodičnog pčelarskog gazdinstva Soldatović, gde su se znanja o lekovitim biljkama i njihovim svojstvima negovala i prenosila s generacije na generaciju. Iz tog iskustva nastali su prvi proizvodi: melem za ekcem, melem za obnovu kože, melem za hemoroide i balzam za usne. Kako se glas o njihovoj delotvornosti lokalno širio, rodila se ideja da se ovo dragoceno znanje objedini u brend i približi širem tržištu.

Tri prijateljice koje su viziju pretvorile u stvarnost

Kada je došlo vreme da se porodični recepti približe širem tržištu, dalji razvoj su preuzele tri prijateljice iz detinjstva, od kojih jedna potiče upravo iz porodice koja je negovala tradiciju pčelarstva. Njihova vizija bila je da spoje proverene prirodne recepte sa savremenim načinom života i ponude proizvode koji će po efikasnosti parirati komercijalnim, a po sastavu biti neuporedivo zdraviji. Melemi za ekcem, hemoroide i druge kožne probleme ubrzo su pronašli put do velikog broja ljudi i postali prepoznatljivi na domaćem tržištu. Na temelju tog uspeha razvijen je i širi asortiman – od prirodnih dezodoransa i krema za lice, do putera za telo i proizvoda za sunčanje, čime je bee’s care postao brend svakodnevne nege za celu porodicu.

Proizvodi bee’s care namenjeni su svima, od najmlađih do najstarijih. Zahvaljujući pažljivo odabranim sastojcima i prirodnim formulacijama, podjednako su pogodni za bebe, decu i osobe sa osetljivom kožom, ali i za zrelu kožu kojoj je potrebna dodatna hidratacija i regeneracija. Svako ko želi da izbegne agresivne hemijske sastojke i pronađe prirodnu, a istovremeno delotvornu negu, u bee’s care proizvodima imaće pouzdanog i dugoročnog saveznika.

Spoj tradicije i tehnologije

Razvoj njihovih proizvoda odvija se kroz pažljiv spoj porodičnog i savremenog znanja. Prvi melemi nastali su iz konkretne potrebe, kada je u okviru porodice bio potreban preparat za osetljivu dečju kožu pogođenu ekcemom. Melem za ekcem koji je tada potekao od najstarijih članova domaćinstva pokazao se toliko efikasnim da je vremenom postao osnova za širu paletu proizvoda. Danas se čitav asortiman oslanja na najkvalitetnije prirodne sastojke – domaća biljna ulja i macerate spravljene u maslinovom ulju, pčelinji vosak, biljne ekstrakte, hidrolate i vitamine. Svaki sastojak brižljivo se bira prema nameni, kako bi krajnji proizvod bio i bezbedan i funkcionalan.

bee’s care dokazuje da priroda i tehnologija ne moraju da stoje na suprotnim stranama. Savremene mašine i laboratorijska testiranja omogućavaju da se proizvodi izrađuju brže, preciznije i pod strogom kontrolom kvaliteta, a da se pritom očuva čistoća i moć prirodnih sastojaka. Poseban trenutak u razvoju brenda bio je kada su prve dermatološke analize potvrdile ono što je od početka bila želja, a to je da su proizvodi koji su potpunosti prirodni istovremeno bezbedni i efikasni, čak i za najosetljiviju kožu. Tehnologija je svojim rezultatima samo potvrdila ono što praksa već dugo pokazuje – da priroda u sebi nosi ogromnu snagu isceljenja i nege.

Odgovornost prema prirodi i budući razvoj

Ono što bee’s care dodatno izdvaja jeste odgovoran odnos prema životnoj sredini. Ambalaža proizvoda izrađuje se od stakla, aluminijuma i kartona, čime se smanjuje ekološki otisak i osigurava da prirodna nega ostane u skladu sa prirodom.

Pravac razvoja brenda usmeren je na širenje i približavanje što većem broju ljudi. Nakon što su proizvodi postali prepoznatljivi na domaćem tržištu, naredni cilj je osvajanje regionalnih i evropskih kupaca, kao i proširenje palete novim linijama među kojima su prirodni serumi, dezodoransi i kolekcija za bebe. A iza svega stoji jednostavna želja osnivačica: da svakodnevnu negu pretvore u ritual koji vraća poverenje u prirodu i povezuje ljude sa onim što je najčistije i najzdravije.

 

26. септембар 2025. 0 komentara
1 FacebookTwitterLinkedinEmail
Politika i društvo

Koliko Balkanci konzumiraju žvake?

by bifadmin 26. септембар 2025.

U poslednjih 12 meseci na tržištima BiH, Hrvatske, Slovenije i Srbije je 6,7 miliona odraslih konzumiralo žvake, piše specijalizovani portal Instore.

U tom periodu žvake su procentualno najviše konzumirane u BiH 65,8% i u Hrvatskoj 61,3%, dok se najmanji procenat konzumenata ove kategorije nalazio u Sloveniji 46,3%. U Srbiji ih je umereno ili često žvakalo 54,8% odrasle populacije.

Istraživanje koje je sproveo slovenački Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana, nudi još podataka – da žvake na ovoj teritoriji koristi 6,7 miliona ljudi starosti od 15 do 69 godina, kao i da je u poslednjih godinu dana skoro 5,9 miliona ljudi na pomenuta četiri tržišta konzumiralo žvake jednom nedeljno i češće.

Kada se govori o markama žvakaćih guma koje su najviše konzumirane u prethodnih 12 meseci, može se primetiti da Orbit na tržištima Srbije, Hrvatske i Slovenije ima najveći broj korisnika, dok je na tržištu BiH to Airwaves. Drugim rečima, oko pet miliona građana navedenih država konzumiralo je Orbit u poslednjih 12 meseci.

Izvor: Instore

Foto: Quinten de graaf, Unsplash

26. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Zakon o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika počinje da se primenjuje 1. oktobra

by bifadmin 26. септембар 2025.

Agencija za privredne registre (APR) saopštila je da je zakonom propisano da Centralna evidencija stvarnih vlasnika sadrži i dokumente na osnovu kojih je određen stvarni vlasnik, kao i kopiju pasoša ili strane lične karte, ukoliko se stranac evidentira kao stvarni vlasnik

Kako je objašnjeno, to znači da su postojeći registrovani subjekti, pravna lica i drugi subjekti registrovani u Srbiji, koji se već nalaze u Centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika, dužni da se usklade sa odredbama zakona.

Za to imaju rok od 60 dana od dana početka primene zakona.

Potrebno je da registrovani subjekti blagovremeno izvrše učitavanje dokumenata, od 1. oktobra do 30. novembra ove godine, na osnovu kojih je stvarni vlasnik određen, navedeno je u saopštenju APR.

Izvor: Beta

Foto: Pixabay

26. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Sankcije NIS-u od 1. oktobra, šta čeka Srbiju?

by bifadmin 26. септембар 2025.

Američke sankcije NIS-u (Naftnoj industriji Srbije), stupiće na snagu 1. oktobra jer su SAD pristale da produže njihovo neuvođenje za svega četiri dana.

Miloš Zdravković, stručnjak za energetiku kaže za „Blic Biznis“ da se Srbija od 1. oktobra suočava sa ozbiljnim izazovom, prestankom mogućnosti da preko naftovoda „Janaf“ nabavlja naftu.

– Dakle, ostalo nam je samo nekoliko dana da se pripremimo – kaže Zdravković.

Zdravković upozorava da alternativni putevi snabdevanja nisu realni. – Ne postoji fizički kapacitet da se zemlja snabdeva cisternama ili baržama preko Dunava. To bi bilo preskupo i logistički nemoguće. Postoje određene zalihe, ali one su simbolične i ne mogu da nadomeste kontinuirano snabdevanje – dodaje on.

Najveći problem – Janaf

Kako objašnjava naš sagovornik, ključni problem leži u tome što bez pristupa Jadranskom naftovodu (Janaf) Srbija faktički ostaje bez realnog puta za snabdevanje naftom. „To nisu sankcije jedne države, već praktično zabrana koja nas direktno pogađa. Hrvatska je dosad bila pouzdan partner i imala koristi od tog posla, ali ukoliko se Janaf zatvori za Srbiju – posledice će biti ogromne i za nas i za njih. Staće sve“, ističe on.

Sličnog mišljenja je i stručnjak za energetiku i predsednik Udruženja za gas Vojislav Vuletić. On za „Blic Biznis“ podseća da naša država poseduje male rezerve nafte i da će biti veoma teško dopremati novu.

– Ukoliko ne napravimo dogovor sa Hrvatskom oko snabdevanja preko Janafa, biće teško. Hrvatska dobro zarađuje na transportu naše nafte, pa verujem da neće da prekinu dogovor – kaže nam Vuletić.

On napominje da Srbija, odnosno NIS, i nije uvozio 100 odsto rusku naftu.

„Većinom je bila to nafta arapskog porekla“, kaže Vuletić za „Blic Biznis“.

Tri scenarija za Srbiju

Zdravković vidi dva moguća ishoda u narednim nedeljama:

– Stabilnost uz političko rešenje: ako se pronađe način da Srbija nastavi plaćanje Janafu i osigura dotok nafte, tržište goriva moglo bi ostati stabilno, a građani i privreda neće osetiti veće poremećaje.

– Sankcije bez rešenja – ako pristup Janafu bude presečen, snabdevanje će biti dovedeno u pitanje, što može izazvati poremećaje na tržištu goriva i ozbiljne posledice za industriju.

Pored snabdevanja, otvara se i pitanje platnog sistema. „Mogu se očekivati poteškoće u međunarodnom platnom prometu i funkcionisanju kartičarskog poslovanja. To bi dodatno zakomplikovalo poslovanje domaćih firmi“, objašnjava Zdravković.

Kako naglašava, količine nafte koje Srbija uvozi nisu presudne za svetsko tržište, ali su od egzistencijalnog značaja za domaću ekonomiju. „Za Rusiju ili Kinu to je beznačajno, ali za nas je to pitanje života. Zato sam iskreno iznenađen da je ovakva odluka doneta“, kaže Zdravković.

Zdravković ukazuje da je ova odluka i dokaz da su se geopolitičke tenzije zaoštrile i da su se odnosi političkih sila – pogoršale.

– Izgleda da je postalo vidljivo da naftne kompanije utiču na odluku svojih Vlada – kaže Vuletić

Odakle Srbija uvozi naftu?

U Srbiju je 2022. uvezeno 3,234 miliona tona. Većina uvoza sirove nafte, oko 52%, dolazi iz Iraka, dok ostatak stiže iz Rusije i Kazahstana, čime se održava kontinuirani rad NIS rafinerije u Pančevu.

Porast udela ruske nafte u uvozu, sa 23% na 47%, posledica je uvođenja sankcija Rusiji od strane EU u maju 2022. godine. Ovo je rezultiralo intenzivnijim uvozom ruske nafte pre početka sankcija.

Ko uvozi naftu u Srbiju i pod kojim uslovima?

Uvozom sirove nafte mogu se baviti NIS -naftna industrija Srbije, kao i druga pravna lica i preduzetnici, pod uslovom da imaju ugovor o preradi nafte i odgovarajuće licence

Treba imati u vidu da je NIS ključni igrač na tržištu nafte u Srbiji. Druga pravna lica i preduzetnici mogu uvoziti naftu samo ako imaju potpisan ugovor o preradi sa NIS-om.

Takođe je neophodno da poseduju licencu za trgovinu naftom i naftnim derivatima, što je ključno za uređenje tržišta derivata nafte u Srbiji.

Izvor: Blic

Foto: Pixabay

26. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna neto zarada u julu 109.071 dinar, medijalna 85.000 dinara

by bifadmin 26. септембар 2025.

Prosečna bruto zarada obračunata za jul ove godine iznosila je 150.646 dinara, dok je prosečna neto zarada bez poreza i doprinosa iznosila 109.071 dinar, objavio je danas Republički zavod za statistiku.

Medijalna neto zarada za jul 2025. godine iznosila je 85.000 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.

Rast bruto zarada u periodu od januara do jula 2025. godine, u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,1 odsto nominalno, odnosno 6,4 procenata realno, dok je prosečna neto zarada veća za 11 odsto nominalno, odnosno za 6,3 procenta realno.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada za jul 2025. godine nominalno je veća za 11,4 odsto, a realno za 6,2 procenta, dok je prosečna neto zarada nominalno veća za 11,5 odsto, odnosno za 6,3 procenta realno.

26. септембар 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Da li se uplaćuje penzioni staž ako se radi na osnovu ugovora o delu
  • Zašto građani Srbije plaćaju skuplje stambene kredite od suseda u EU?
  • Lidl organizovao izbor za Miss – potrošačke korpe u glavnoj ulozi
  • Izmenjeni sporazum o poslovanju Grupe Triglav na italijanskom tržištu osiguranja motornih vozila
  • Završen Wiener Städtische KUP – mladi rukometaši i rukometašice Srbije spremni za međunarodnu završnicu

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit