NAJNOVIJE
Napadi Irana podigli cenu nafte iznad 74 dolara
Ko kontroliše čistu energiju Evrope?
MAT: BDP Srbije porastao 3,6 odsto, inflacija i dalje...
Da li mogu da se „dokupe“ nedostajuće godine radnog...
Kako je tajvanski viski postao pretnja po škotski i...
Šta stoji iza velike potražnje za CNC operaterima
Da li su SAD i EU previše povezani da...
40% građana misli da Srbija nikada neće ući u...
Javni dug na kraju maja 43,7 odsto BDP-a
Zapadni Balkan i svetska kriza: Između dve vatre
Biznis i Finansije
Banner
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit
Ekonomija

Američki investitori sve zainteresovaniji za indijske startapove

by bifadmin 27. мај 2025.

Indija sve više liči na Silicijumsku dolinu u ranoj fazi njenog razvoja – okuplja ambiciozne preduzetnike i još ambicioznije investitore.

Prema prognozama fondova rizičnog kapitala ova azijska zemlja u naredne dve decenije bi mogla izroditi bar hiljadu jednoroga odnosno uspešnih tehnoloških kompanija vrednih preko milijardu dolara. Iz tog razloga investitori iz celog sveta ulažu u razvoj indijskih startapova.

Jedan od njih je Aditya Mishra, bivši rukovodilac u kompanijama Yahoo i Accenture koji sada vodi fond rizičnog kapitala BAT. Ovaj fond ulaže u kompanije koje se bave veštačkom inteligencijom u Indiji i SAD.

Prema rečima Mishre, indijski uspeh nije iznenađujuć, on je rezultat višedecenijskog ulaganja u obrazovanje, koje je veoma striktno i dozvoljava samo najboljima da stiču prestižne akademske titule, kao i u razvoj tehnologije. Naime, ta zemlja ima naširoko poznat obrazovni sistem, kao i 800 miliona stanovnika ispod 35 godina starosti od kojih je veliki deo tehnoliški potkovan. Takođe, Indija ima i rastući broj investitora koji su spremni da podrže ideje njenih mladih i preduzetnih stanovnika. Zato je prošle godine imala najviše izlazaka kompanija na berzu (IPO) na svetu, čak 338, što je rast od 44 odsto u odnosu na godinu ranije. Indija je istovremeno i treći svetski startap ekosistem. Analitičari Goldman Sachs-a predviđaju da će do 2075. postati druga svetska ekonomija, odmah iza kineske.

Sve ovo možda ne bi bilo dovoljan razlog za rast interesovanja američkih ulagača za indijske kompanije da SAD trenutno nisu u trgovinskom ratu sa Kinom za koji se ne zna kako će se odvijati. Aktuelna spoljna politika Amerike dodatno je podstakla rast ulaganja u Indiju jer je kinesko tržište postalo nesigurno.

Izvor: Kvarc

Foto: shrikantamati12, Pixabay

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Primena Lean-a u svakodnevnom životu

by bifadmin 27. мај 2025.

Kako da eliminišemo rasipanje i povećamo vrednost i kod kuće…

Kada čujemo termin Lean, većina nas pomisli na fabrike, proizvodne trake ili Tojotin sistem upravljanja. Međutim, suština Lean filozofije nije vezana samo za industriju – ona je univerzalna. Primena Lean-a bukvalno u svakoj sferi, pa i u svakodnevnom životu je zapravo ono što ga čini filozofijom. Naravno, za njega se kaže i da je metodologija zbog metodološkog pristupa pri implementaciji njegovih alata, ali Lean je, pre svega, način razmišljanja, sistem eliminacije svega nepotrebnog iz naših procesa i jedinstven pristup rešavanju problema. Ako ovako sagledamo ovu izuzetno efikasnu metodologiju jasno je da Lean može da unapredi i naš svakodnevni život.

Lean se zasniva na jednostavnom principu: eliminacija rasipanja i fokus na ono što zaista dodaje vrednost. U poslovnom kontekstu to znači brže, jeftinije i kvalitetnije. U životnom kontekstu, to znači više slobodnog vremena, manje stresa i veća efikasnost.

Koliko puta vam se desilo da ujutru tražite ključeve, ne možete da nađete čarape ili zakasnite jer niste unapred pripremili šta ćete obući? Lean pristup bi ovde bio da standardizujete rutinu. Na primer:

  • Pripremite odeću i torbu veče pre.
  • Držite ključeve uvek na istom mestu.
  • Napravite „jutarnju ček listu“ – vizuelnu listu koraka jutarnje rutine (npr. 1. Ustani, 2. Tuš, 3. Kafa, 4. Proveri kalendar…).
  • Rezultati su u najmanju ruku manje haosa, manje odluka koje troše mentalnu energiju, mirniji početak dana.

Metoda 5S (Sortiraj, Sredi, Sjaj, Standardizuj, Samoodrživost) može da se primeni i na frižider:

  • Sortiraj: Izbaci stare i nepotrebne namirnice.
  • Sredi: Organizuj namirnice po vrsti (mlečni proizvodi, povrće, meso…).
  • Sjaj: Održavaj frižider čistim.
  • Standardizuj: Uvek koristi iste kutije, etikete ili pregrade.
  • Samoodrživost: Postavi pravilo da se svakog petka proverava sadržaj frižidera.
  • Ovakva organizacija smanjuje bacanje hrane, vreme provedeno u kuhinji ali i omogućava dovoljno mesta u frižideru za sve što vam je potrebno.

U Lean-u, Value Stream Mapping prikazuje tok vrednosti – gde novac i resursi ulaze, i kako prolaze kroz sistem, uz sve operativne parametre za svaku stavku ponaosob. Isto možete uraditi sa porodičnim budžetom:

  • Pratite tok novca: od prihoda, preko računa, do potrošnje.
  • Identifikujte „rasipanja“ – nepotrebne pretplate, impulzivne kupovine.
  • Uvedite „kaizen“ pristup – svaki mesec pokušajte da eliminišete jedno rasipanje i investirate više u ono što vam zaista znači (putovanja, zdravlje, učenje).

Posebna se pažnja posvećuje vizualizaciji i standardima, pa uz malo kreativnosti možemo i te kako optimizovati proces pranja veša kroz implementaciju korpi za veš koje su iste zapremine kao i vaša mašina, odvojene po bojama za beli, crni i šareni veš. Okidač za pranje određene vrste veša može biti puna jedna od navedenih korpi.

Rezultat – Uključujemo veš mašinu kada treba, peremo količinu veša taman koliko treba i na najoptimalniji način. Pritom izbegavamo nered, a uz jasna pravila možemo optimizovati i doziranje hemije koja učestvuje u pranju.

Lean podrazumeva da kupujemo tačno ono što nam treba, u pravom trenutku i u pravoj količini.

  • Pravite spisak za kupovinu na osnovu jelovnika za nedelju dana.
  • Ne idite u prodavnicu gladni.
  • Koristite aplikacije koje vam pomažu da pratite potrošnju i zalihe.
  • Ovo vodi do manje bacanja, uštede novca i više svesne potrošnje.

Lean to je način života. Kada počnemo da razmišljamo o vrednosti i rasipanju u svakodnevnim aktivnostima, otvaramo prostor za promene koje mogu značajno povećati našu efikasnost i zadovoljstvo. Konsultanti iz konsultantske kuće Tecor Consulting i te kako praktikuju Lean, ne samo na svom poslu već u svakoj prilici, pa i kod kuće. Na taj način pospešuju Lean razmišljanje, oštre svoj um i konstantno uče iz svakodnevnih praktičnih primera. To im omogućava ne samo da se konstanto unapređuju, već i da kroz svakodnevnu Lean praksu postanu konkurentniji u svojoj profesiji, što je takođe Lean pristup.

Možda nećete odmah postati “Lean eksperti” kod kuće, ali i male promene – poput bolje organizacije ormara ili planiranja obroka mogu imati veliki efekat.

Zato sledeći put kada budete tražili ključeve, čekali u redu ili plaćali kaznu za zakasnelu registraciju, zapitajte se: „Da li ovde postoji rasipanje? I kako bih ovo mogao da rešim na Lean način?“

Autor: Ivan Milanović, konsultant i trener, Tecor Consulting

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

„Lokalac na internetu“ – Humanost, zajednica i moda sa misijom

by bifadmin 27. мај 2025.

U vreme kada su digitalni svet i lokalna zajednica često udaljeni svetovi, projekat „Lokalac na internetu“ uspešno gradi most između njih. U pitanju je inicijativa Fondacije „Registar nacionalnog internet domena Srbije“ (RNIDS), koja je započela kao simbol internet zajednice, a izrasla u pokret sa humanim ciljem – da podrži obrazovanje, nauku i mlade talente širom Srbije.

Projekat je započet 2020. godine izradom prve „Lokalac“ majice, u saradnji sa domaćim brendom Dechko Tzar. Od tada, Lokalac je postao više od garderobe – on je postao znak prepoznavanja za sve koji razmišljaju lokalno, stvaraju globalno i žele da doprinesu svojoj zajednici. Sav prihod od prodaje „Lokalac“ kolekcije usmerava se u podršku mladim talentima i društveno korisnim inicijativama.

Nova kolekcija za 2025. godinu donosi osvežen i proširen asortiman: pet stilizovanih majica za odrasle, majicu za decu, šolju, privezak i peškir za plažu – savršeni aksesoari za leto sa stavom.

Centralna parola Lokalca, „Locally grown, globally known“, oslikava duh inicijative: ideje rođene u lokalnoj zajednici mogu imati globalni uticaj. Kupovinom bilo kog artikla iz kolekcije direktno doprinosite stipendiranju dece u Kliker IT centru, kao i drugim društveno korisnim projektima. Svaki proizvod je znak solidarnosti sa onima koji se bore da ostvare svoje potencijale, uprkos izazovima.

Prva organizacija kojoj je „Lokalac na internetu“ pomogao bio je Centar za mlade talente „Nikola Tesla“. Zahvaljujući doniranim sredstvima, za 25 učenika kupljene su kotizacije za učešće na međunarodnim takmičenjima. Rezultat je bio čak 27 osvojenih medalja – 13 zlatnih i 14 srebrnih.

U 2024. godini, Lokalac je podržao i Matematičku gimnaziju, čiji su učenici, uz pomoć prikupljenih sredstava, posetili prestižnu Evropsku laboratoriju za nuklearna istraživanja – CERN, a trenutno pomaže udruženju Lice ulice, obezbeđujući opremu za prodavce – patike, rančeve, prolećne jakne i nove prsluke, čime se direktno utiče na poboljšanje uslova njihovog rada i dostojanstvo koje im ova inicijativa pruža.

Poseban simbol zajedništva i podrške lokalnoj sceni postao je Lokalac mural, koji krasi zid Svemirskog ranča u dorćolskom Gastrošoru. Oslikale su ga umetnice TKV i Zmaja, kao poklon gradu i njegovim lokalcima – mural koji slavi kreativnost, zajedništvo i lokalni duh.

Nova kolekcija je dostupna na webshopu brenda Dechko Tzar i u njihovim radnjama. Svaki kupljeni artikal je korak ka boljoj budućnosti jednog mladog naučnika, umetnika ili borca za svoje mesto u društvu.

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Može li „penzija za bebe“ spasiti penzioni sistem?

by bifadmin 27. мај 2025.

Nemačka se suočava sa velikim demografskim izazovima. Ako se zakonska penzija nastavi usklađivati sa platama, to će značiti ogromno povećanje penzijskih doprinosa na duži rok. Međutim, dalja povećanja ovih troškova verovatno neće biti politički isplativa za radnike i poslodavce, javljaju nemački mediji.

Pored toga, već su potrebne godišnje poreske subvencije od preko 100 milijardi evra kako bi se osiguralo da nivo penzija (odnos penzije i prosečnog prihoda) ne padne ispod 48 procenata. Ova subvencija već predstavlja četvrtinu saveznog budžeta – tako da je prostor za manevar ograničen.

Sa ekonomske tačke gledišta, očekuje se pad penzija u odnosu na neto plate.

Kako bi sve trebalo da funkcioniše?

U tom kontekstu, novi vladin program uvodi privatni, državno subvencionisani penzijski plan zasnovan na akcijama („penzija za rani početak“). Ovo je namenjeno maloletnicima da akumuliraju kapital putem mesečnih uplata, koji se može nastaviti dopunjavati nakon što dostignu punoletstvo.

Prema pisanju nemačkih medija, jedan od planova je uplata početnog kapitala od 10.000 evra za novorođene bebe.

Evo primera proračuna: Prosečan godišnji rast vrednosti nemačkih akcija između 1955. i 2024. godine iznosio je 8,8 procenata. Ulaganje u akcije od 10.000 evra, pod pretpostavkom prinosa od 8 procenata godišnje (umanjeno za administrativne troškove od 0,5 procenata i porez na kapitalnu dobit od 25 procenata), moglo bi generisati kapital od 550.000 evra u 70. godini života. Prilagođeno inflaciji, to je i dalje 138.000 evra. Ovo bi bilo pogodno, na primer, za bake i deke koji bi bili spremni da ulože određenu sumu za svoje unuke ili praunuke.

Viša doživotna penzija

Za ovaj oblik privatnog penzionog osiguranja, jedina opcija isplate trebalo bi da bude doživotna penzija. Do danas, u Nemačkoj postoje modeli sa garantovanim doživotnim penzijskim isplatama, koji često imaju nedostatak visokih troškova zaključenja i niskih kamatnih stopa.

Model alternativnog penzionog plana ima manu što proces isplate može biti „konačan“, što znači da može isteći godinama pre kraja života. Ovaj problem postoji, na primer, i kod popularnih ETF portfolija sa jednostavnim planom isplate koji nisu zasnovani na maksimalno dostižnom životnom veku.

Kada je u pitanju penzionisanje, Kanada može poslužiti kao primer

Za Nemačku se stoga isplati pogledati izvan sopstvenih granica: na primer, u Kanadu. Dinamički penzioni fond je baziran na takozvanoj tontini i funkcioniše na sledeći način: Tokom faze isplate, tj. u penzionim godinama, vaša imovina može ostati uložena u akcije doživotno – za razliku od garantovane penzije. Dobijaćete doživotnu penziju (anuitet), iako iznos nije zagarantovan.

Zašto bi ovo trebalo da bude privlačnije? S jedne strane, rizik prodaje penzijske imovine po niskim cenama akcija nakon penzionisanja se eliminiše, jer kapital ostaje uložen u akcije. S druge strane, efekat složene kamate pri ulaganju u akcije može se koristiti mnogo duže nego u slučaju garantovane anuitete.

Isplata od 10.000 evra po rođenju

Primer proračuna: Ponovo pretpostavljamo da je pri rođenju isplaćeno 10.000 evra. Ovo bi isplaćivalo doživotnu penziju od približno 43.000 evra godišnje (prilagođeno inflaciji, približno 11.000 evra godišnje). Nasuprot tome, doživotna penzija zagarantovana u svom iznosu – kao što je uobičajeno kod mnogih osiguravača života – bila bi skoro 40 procenata niža, jer se penziona imovina ulaže (skoro) isključivo u hartije od vrednosti sa fiksnom kamatom od trenutka penzionisanja.

Rani modeli podsticaja i isplate su ključni

Novi oblik privatnog penzionog osiguranja („penzija za rani početak“ ili „penzija za bebe“) putem ulaganja u kapital je najpogodniji ako počne odmah nakon rođenja deteta. Jednokratni doprinosi su perspektivniji od mesečnih uplata: s jedne strane u smislu prinosa zbog efekta složene kamate, a sa druge strane sa ciljem značajnog smanjenja administrativnih troškova. Ako je kapitalna dobit oslobođena poreza tokom faze štednje, penzija može biti oko 50% veća.

Privatni doživotni penzijski plan mora biti profitabilan. U tu svrhu, trebalo bi dozvoliti da varira po visini, kao što je poznato iz kanadskog modela, na primer. Ovo je već moguće sa regulatorne perspektive u Nemačkoj.

Izvor: Fenix Magazin/Blic
Foto: Pixabay

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Kad shvatiš da je dom više od mesta za život

by bifadmin 27. мај 2025.

Nedelja je popodne. Kiša rominja po prozorima, a ti sediš na kauču uz šolju čaja i slušaš tišinu koju prekida samo smeh dece iz susedne sobe. Spokoj. U tim malim trenucima shvataš koliko ti znači tvoj dom — ne zbog zidova, krova ili parketa, već zbog svega što se u njemu dešava.

Upravo zbog tih trenutaka i ljudi koje voliš, imaš poriv da sve sačuvaš. I miris doručka u nedelju, i tragove dečijih prstiju na staklu, i police koje si danima slagao.

Niko ne planira da mu pukne cev usred noći, da mu grom ošteti instalacije ili da se vrati sa odmora i zatekne razvaljena vrata. Ali sve se to događa. I svaki put, rečenica koja se prva čuje je: „Nisam verovao da meni to može da se desi.“
Moj komšija, recimo, godinama je odlagao da reši osiguranje. „Ma, šta će mi to, ko još ima vremena da se bavi papirima“, govorio je. Dok mu jednog jutra iz stana iznad nije procurela voda i uništila parket i novi tepih. On je ostao bez poda, a komšija iznad — bez rešenja.

Da su bar imali neku vrstu osiguranja…

Subota veče, napolju duva olujni vetar, a ti se vraćaš kući i zatekneš razbacane roletne, polomljene prozore ili čak oštećenja na krovu. Jaki vetrovi mogu da izazovu veće štete nego što mislimo — od polomljenih stakala na prozorima do oštećenja na fasadi ili krovu, sve to može predstavljati ozbiljan problem. Osiguranje domaćinstva može ti pomoći da brzo rešiš štetu i vratiš svoj prostor u prvobitno stanje, bez da moraš da preispituješ finansijske posledice ovakvih neprijatnih iznenađenja.

Slično se desilo i mojoj prijateljici. Prošle zime, zbog slabe izolacije, deo krova na njenoj kući je prokišnjavao, a poplavljeni plafon oštetio je nameštaj i parket. Iako je šteta bila velika, sve je brzo rešeno pošto je imala ugovoreno osiguranje i mogla je da se fokusira na sanaciju, umesto da mora da pozajmi novac za popravke ili podigne kredit.

Osiguranje domaćinstva nije glamurozna tema, ali u trenucima kada stvarno zatreba — ono je tu da mirno spavaš, iako je napolju nevreme, iako si daleko, ili ne znaš šta može da krene po zlu.

Zato, kada sledeći put pomisliš da treba da promeniš boju zida ili kupiš novi komad nameštaja, razmisli i o tome kako da zaštitiš sve to. Jer nije stvar samo u vrednosti, već u trudu, uspomenama i ljudima koji tom prostoru daju dušu.

Danas je osiguranje domaćinstva dostupnije nego ikad. Kod UNIQA osiguranja, možeš već od 1,5 evra po kvadratu osigurati stan ili kuću od poplava, požara, provale i brojnih drugih neprijatnih iznenađenja.

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prvi leteći automobil uskoro u prodaji, cena do milion dolara

by bifadmin 27. мај 2025.
Vozilo je uspešno završilo više od 500 poletanja i sletanja

Slovačka kompanija Klein Vision saopštila je da će AirCar, prvi leteći automobil na svetu koji će ući u serijsku proizvodnju, biti pušten u prodaju u prvom kvartalu 2026. godine. Ovaj dvosed sa izgledom sportskog automobila može se kretati i po kopnu i u vazduhu.

AirCar, koji će proizvoditi Klein Vision, biće prvi leteći automobil na svetu koji se serijski proizvodi.

Opremljen sa četiri točka i dva sklopiva krila, AirCar može da poleti nakon ubrzavanja po pisti. Pre poletanja, krila se rasklapaju za oko dva minuta, a po dolasku na odredište, krila se ponovo sklapaju u karoseriju i vozilo prelazi u kopneni režim.

Cena dostiže i do milion dolara

Klein Vision je najavio da će AirCar biti ponuđen sa tri opcije motora: sa 280, 320 i 340 konjskih snaga. Početna cena vozila biće 800.000 dolara, ali u zavisnosti od opreme, može dostići i do 1 milion dolara.

AirCar koristi obično tečno gorivo i može da se vine do visine od oko 5.500 metara. Na pisti prelazi oko 300 metara pre nego što poleti, a može da dostigne brzinu od 200 km/h, dok mu je krstareća brzina 250 km/h.

Vozilo je uspešno završilo više od 500 poletanja i sletanja, i izvelo preko 170 sati test letova. Prema saopštenju kompanije, rad na finalnoj verziji AirCar-a još traje, dok se prvi let novog prototipa AirCar 2 očekuje u septembru 2025. godine.

U planu i električna verzija

Suosnivač Klein Vision-a Anton Zajac izjavio je da je električna verzija vozila planirana za budućnost, ali da se trenutno čeka na dalji razvoj baterijske tehnologije.

Pravno odobrenje i širenje tržišta

AirCar je 2022. godine u Slovačkoj dobio Sertifikat o plovidbenosti, čime je zakonski postao podoban i za komercijalni prevoz putnika. Istovremeno, vlada Velike Britanije je obezbedila 20 miliona funti finansijske podrške Civilnoj vazduhoplovnoj upravi za razvoj letećih taksija, a očekuje se da prvi leteći taksi sa pilotom poleti iznad britanskog neba do 2026. godine.

Tržište vredno trilione dolara

Prema procenama Morgan Stanley-a, globalno tržište letećih vozila moglo bi dostići vrednost od 1 bilion dolara do 2040. godine, dok se do 2050. godine očekuje porast na čak 9 biliona dolara.

Izvor: 24sedam
Foto: Pixabay

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
EkonomijaVesti

Prosečna zarada u martu 108.013 dinara, medijalna 81.793 dinara

by bifadmin 27. мај 2025.

Prosečna neto zarada (bez poreza i doprinosa) u Srbiji u martu ove godine iznosila je 108.013 dinara, dok je prosečna bruto zarada iznosila 148.652 dinara, saopštio je danas Republički zavod za statistiku (RZS).

Medijalna neto zarada iznosila je 81.793 dinara, što znači da je 50 odsto zaposlenih ostvarilo zaradu do tog iznosa.

Rast bruto zarada u periodu januar-mart 2025. godine u odnosu na isti period prošle godine iznosio je 11,2 odsto nominalno, odnosno 6,4 odsto realno.

U poređenju sa istim mesecom prethodne godine, prosečne bruto i neto zarade za mart nominalno su veće za 11,5 odsto, a realno za 6,8 odsto.

Izvor: Beta
Foto: Pixabay

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Ekonomija

Bajatović: Gas za domaćinstva neće poskupeti, a za privredu će pojeftiniti

by bifadmin 27. мај 2025.

Direktor Srbijagasa rekao je da ćemo za predstojeću sezonu imati dovoljno gasa i da njegova cena neće rasti.

Postojeći aranžman o isporukama ruskog gasa našoj zemlji ističe ove sedmice, ali u petak je potpisan aneks postojećeg ugovora o isporukama ruskog gasa našoj zemlji što će omogućiti popunjavanje skladišta u Banatskom dvoru i Mađarskoj pred zimsku sezonu, a koji će važiti do kraja seprembra, izjavio je direktor Srbijagasa Dušan Bajatović.

„Time smo obezbedili 6 miliona metar kubnih po ceni od 290 EUR po kubiku“, tvrdi on i dodaje da je cilj da se postigne stabilnih 8 miliona dnevno, i rezervnih 4 miliona, ali tu postoje logistički problemi jer svi napadaju iste izvore.

„Pomenuta 4 miliona ćemo dobiti po najboljoj ceni, ali moraćemo da učestvujemo na aukcijama. Ono što nismo još postigli je da nam Rusi u svakom trenutku obezbede tih 4 miliona“, rekao je Bajatović.

Direktor Srbijagasa ističe da su sve spekulacije u javnosti kako nešto nije u redu netačne, i naglašava da je sve u redu i da ćemo imati dovoljno gasa.

„Sa ovim aranžmanom gas za domaćinstva sigurno neće poskupeti, a gas za privredu biće i jeftiniji“, ističe Bajatović.

Izvor: eKapija

Foto: Magnascan, Pixabay

27. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Atletičari Srpskog atletskog saveza u poseti kompaniji Transfera: Zajedničkim snagama za promociju sporta, mladih talenata i vrednosti koje nas povezuju

by bifadmin 26. мај 2025.

Kompanija Transfera, ekskluzivni logistički partner Srpskog atletskog saveza, ugostila je istaknute srpske atletičare i predstavnike Saveza u okviru događaja posvećenog jačanju saradnje između sporta i privrede.

Tokom posete, gosti su imali priliku da obiđu sedište kompanije i upoznaju se sa organizacijom i operativnim tokovima Transfere, kao jednog od lidera u logističkoj industriji regiona. Kroz ovo neformalno druženje i razmenu ideja otvoren je prostor za razgovor o zajedničkim inicijativama u budućnosti i jačanju partnerstva.
Ova poseta predstavlja još jedan korak u saradnji Transfere i Srpskog atletskog saveza, zasnovanoj na zajedničkim vrednostima, podršci mladima, razvoju sporta i promociji uspeha koji dolazi iz timskog duha, discipline i posvećenosti.

„Lepo je biti deo ovakvih susreta i zajedništva. Kada podržavamo mlade talente i sport u celini, podržavamo i vrednosti koje nas oblikuju, zdrav način života, fer plej, timski duh i posvećenost ciljevima. I u našem poslu, baš kao i u sportu, jedino kao tim možeš da postigneš vrhunske rezultate. Transfera sa ponosom stoji uz sportiste i veruje u snagu partnerstava koja inspirišu i pokreću zajednicu“, izjavila je Marina Rebić, menadžerka marketinga kompanije Transfera.

Sa druge strane, iz Srpskog atletskog saveza poručuju da ovakve inicijative imaju dalekosežan značaj, posebno kada dolaze od kompanija koje prepoznaju potencijal mladih i spremne su da ga podrže.

„Za srpsku atletiku od neprocenjivog je značaja da ima partnere poput kompanije Transfera. Još od prvog susreta bilo je jasno da nas povezuje ista vizija, da sport, a posebno atletika kao kraljica svih sportova, ima snagu da menja društvo i gradi zdraviju naciju. Ljubav prema sportu koju Transfera ima, razumevanje koje pokazuje i iskrena podrška koju pruža našem radu, predstavljaju temelje na kojima zajedno gradimo budućnost. Danas, na hiljade dece svakodnevno trenira u našoj atletskoj dvorani, pronalazi uzore među domaćim šampionima i prve korake u životu pravi upravo na atletskoj stazi. Zbog njih imamo odgovornost da gradimo nove staze, stvaramo uslove za velika takmičenja i podstičemo generacije koje dolaze. Bez posvećenih partnera kao što je Transfera, to bi bilo nezamislivo“, istakao je Slobodan Branković, direktor Srpskog atletskog saveza.

Kao ekskluzivni logistički partner Saveza, Transfera sa ponosom podržava srpske atletičare na njihovom putu ka vrhunskim sportskim rezultatima, dok istovremeno teži da svojim primerom osnaži ulogu društveno odgovornog poslovanja i aktivnog ulaganja u zajednicu.

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Promo

Agencije, Retail Media i AI u žiži interesovanja najveće digitalne konferencije

by bifadmin 26. мај 2025.

Najznačajnija regionalna konferencija o digitalnom marketingu, Digital Day 2025, donosi bogat program panel diskusija koje će se baviti najaktuelniim temama koje oblikuju industriju. Pod sloganom „U centru pažnje.“, događaj koji će se održati 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda okuplja vodeće stručnjake iz agencija, medijskih kuća i tehnoloških kompanija.

Panel diskusije predstavljaju srce konferencije, pružajući učesnicima priliku da čuju različite perspektive o izazovima i prilikama koje donose tehnološke promene u digitalnom marketingu. Stručnjaci će podeliti praktična iskustva i vizije razvoja industrije u narednom periodu.

Agencije na prekretnici – kakva je budućnost kreativnih kuća?

Panel „Agencije u 2025: Reset, Reinvent ili Relevance?“ postavlja ključno pitanje – kako danas izgleda uspešna moderna agencija u Srbiji i da li znamo gde nas ova industrija vodi sutra? Zorka Radlović iz New Moment New Ideas, Selena Radović iz Media House, Predrag Vojinović iz Method Agency i Nikola Jovanović iz Havas Adriatic podeliće svoja iskustva o transformaciji agencijskog modela rada. Panel će moderisati Andreja Milkić iz agencije Leo Burnett.
Diskusija će se fokusirati na načine na koje se agencije prilagođavaju novim zahtevima klijenata, implementaciji AI alata u kreativne procese i održavanju kompetitivne prednosti u sve dinamičnijem tržišnom okruženju.

Borba za poverenje – realni protiv AI influensera

Jedan od najintrigantnijih panela nosi naziv „Realni i AI influenseri: Ko oblikuje poverenje u digitalnom dobu?“ i bavi se fenomenom virtuelnih ličnosti koje nikada ne spavaju, ne stare i ne prave greške. Andrea Baba iz Fullhouse Ogilvy, Dušan Miškulin iz ITK Digital Media, Veselin Vesa Zvekić influenser i Tatjana Momčilović iz DM-a analiziraće kako se menja odnos publike prema „nepostojećim“ ličnostima.

Panel će moderisati Elena Tenžera iz Media Tree, a diskusija će obuhvatiti etička pitanja, autentičnost sadržaja i strategije koje tradicionalni influenseri mogu koristiti u konkurenciji sa digitalnim avatarima.
Retail Media – digitalna transformacija prodaje

Retail Media kao najbrže rastući kanal digitalnog oglašavanja u svetu dobija posebnu pažnju kroz panel „Retail Media – od voblera do klika“. Igor Grmuša iz Planeta Sport, Jelena Feratović iz BENU, Darko Čedić iz Direct Media United Solutions i Igor Martinović iz Heureka Group predstaviće ključne elemente potrebne za uspešan razvoj digitalnog retail media ekosistema.

Vladimir Zarić iz Ananas E-commerce vodiće diskusiju o potencijalu i sledećim koracima za razvoj Retail Media ekosistema u Srbiji, kroz konkretne primere i razmenu praktičnih iskustava.

AI u redakcijama – budućnost novinarstva

Panel „AI u medijima: Pomoćnik, pretnja ili novi član redakcije?“ okuplja medijske stručnjake koji će analizirati ulogu veštačke inteligencije u savremenom novinarstvu. Liz Lon iz Financial Times, Pavle Zlatić iz Velike priče & Nedeljnik i Daniel Fazlić iz Bloomberg Adria podeliće svoja iskustva o implementaciji AI alata u redakcijskim procesima.
Panel će moderisati Jasmina Koprivica, a fokus će biti na balansiranju između tehnološke efikasnosti i očuvanja kvaliteta i kredibilnosti medijskog sadržaja.

Kreativnost u AI eri – između automatizacije i autentičnosti

Panel „Kreativnost i AI: Kako tehnologija oblikuje brendove u 2025“ istražuje način na koji brendovi mogu koristiti veštačku inteligenciju za personalizovana iskustva bez gubitka autentičnosti. Marko Prokić iz MIRO, Lazar Mikulandra iz SYNTEGRA i Milja Šijakinjić iz Žiška analiziraće strategije za održavanje identiteta brenda u eri automatizacije.

Danka Trbojević iz Merin Group moderisaće razgovor o tome kako tehnologija može biti koristan alat za brendove, a da istovremeno ostanu verni svojim vrednostima i uspostave značajnu vezu sa potrošačima.
Digital Day 2025 kroz ove panel diskusije pruža sveobuhvatan uvid u ključne teme koje oblikuju budućnost digitalnog marketinga u regionu. Učesnici će imati priliku da čuju različite perspektive vodećih stručnjaka i steknu praktična znanja koja mogu direktno primeniti u svom poslovanju.

Pridružite se vodećim imenima industrije 29. i 30. maja u Domu omladine Beograda i postanite deo važnih diskusija koje će definisati pravac razvoja digitalne komunikacije u narednom periodu. Posetite DigitalDay.rs i obezbedite sebi mesto na konferenciji.

26. мај 2025. 0 komentara
0 FacebookTwitterLinkedinEmail
Noviji članci
Stariji članci

Скорашњи чланци

  • Napadi Irana podigli cenu nafte iznad 74 dolara
  • Ko kontroliše čistu energiju Evrope?
  • U Bogovađi počeo inkluzivni kamp za decu sa cerebralnom paralizom
  • Na putu ka vodećem brendu grickalica u Evropi: Alesto fokusiran na kvalitet i osvešćeno uživanje
  • The Banker: AikBank u top 10 banaka u svetu po rastu kapitala

Архиве

  • јул 2026
  • јун 2026
  • мај 2026
  • април 2026
  • март 2026
  • фебруар 2026
  • јануар 2026
  • децембар 2025
  • новембар 2025
  • октобар 2025
  • септембар 2025
  • август 2025
  • јул 2025
  • јун 2025
  • мај 2025
  • април 2025
  • март 2025
  • фебруар 2025
  • јануар 2025
  • децембар 2024
  • новембар 2024
  • октобар 2024
  • септембар 2024
  • август 2024
  • јул 2024
  • јун 2024
  • мај 2024
  • април 2024
  • март 2024
  • фебруар 2024
  • јануар 2024
  • децембар 2023
  • новембар 2023
  • октобар 2023
  • септембар 2023
  • август 2023
  • јул 2023
  • јун 2023
  • мај 2023
  • април 2023
  • март 2023
  • фебруар 2023
  • јануар 2023
  • децембар 2022
  • новембар 2022
  • октобар 2022
  • септембар 2022
  • август 2022
  • јул 2022
  • јун 2022
  • мај 2022
  • април 2022
  • март 2022
  • фебруар 2022
  • јануар 2022
  • децембар 2021
  • новембар 2021
  • октобар 2021
  • септембар 2021
  • август 2021
  • јул 2021
  • јун 2021
  • мај 2021
  • април 2021
  • март 2021
  • фебруар 2021
  • јануар 2021
  • децембар 2020
  • новембар 2020
  • октобар 2020
  • септембар 2020
  • август 2020
  • јул 2020
  • јун 2020
  • мај 2020
  • април 2020
  • март 2020
  • фебруар 2020
  • јануар 2020
  • децембар 2019
  • новембар 2019
  • октобар 2019
  • септембар 2019
  • август 2019
  • јул 2019
  • јун 2019
  • мај 2019
  • април 2019
  • март 2019
  • фебруар 2019
  • јануар 2019
  • децембар 2018
  • новембар 2018
  • октобар 2018
  • септембар 2018
  • август 2018
  • јул 2018
  • јун 2018
  • мај 2018
  • април 2018
  • март 2018
  • фебруар 2018
  • јануар 2018
  • децембар 2017
  • новембар 2017
  • октобар 2017
  • септембар 2017
  • август 2017
  • јул 2017
  • јун 2017
  • мај 2017
  • април 2017
  • март 2017
  • фебруар 2017
  • јануар 2017
  • децембар 2016
  • новембар 2016
  • октобар 2016
  • септембар 2016
  • август 2016
  • јул 2016
  • јун 2016
  • мај 2016
  • април 2016
  • март 2016
  • фебруар 2016
  • јануар 2016
  • децембар 2015
  • новембар 2015
  • октобар 2015
  • септембар 2015
  • август 2015
  • јул 2015
  • јун 2015
  • мај 2015
  • април 2015
  • март 2015
  • фебруар 2015
  • јануар 2015
  • децембар 2014
  • новембар 2014
  • октобар 2014
  • септембар 2014
  • август 2014
  • јул 2014
  • јун 2014
  • мај 2014
  • април 2014
  • март 2014
  • фебруар 2014
  • јануар 2014
  • децембар 2013
  • новембар 2013
  • октобар 2013
  • септембар 2013
  • август 2013
  • јул 2013
  • јун 2013
  • мај 2013
  • март 2013
  • фебруар 2013
  • јануар 2013
  • децембар 2012
  • новембар 2012
  • октобар 2012
  • септембар 2012
  • август 2012
  • јул 2012
  • јун 2012
  • мај 2012
  • април 2012
  • март 2012
  • фебруар 2012
  • јануар 2012
  • децембар 2011
  • новембар 2011
  • октобар 2011
  • септембар 2011
  • август 2011
  • јул 2011
  • јун 2011
  • мај 2011
  • април 2011
  • март 2011
  • фебруар 2011
  • јануар 2011
  • децембар 2010
  • новембар 2010
  • октобар 2010
  • септембар 2010
  • август 2010
  • јул 2010
  • јун 2010
  • мај 2010
  • април 2010
  • март 2010
  • фебруар 2010
  • јануар 2010
  • децембар 2009
  • новембар 2009
  • октобар 2009
  • септембар 2009
  • август 2009
  • јул 2009
  • јун 2009
  • мај 2009
  • април 2009
  • март 2009
  • фебруар 2009
  • јануар 2009
  • децембар 2008
  • новембар 2008
  • октобар 2008
  • октобар 1021

Категорије

  • Analize
  • Analize
  • Analize stručnjaka
  • B&F Plus
  • Bizlife.rs
  • Biznis
  • Biznis & Finansije
  • Blogovi
  • Brojevi B&F
  • Čitanje za dž
  • Edicije
  • Ekonomija
  • Ekonomija
  • EU mogućnosti
  • Euractiv
  • EY Preduzetnik godine
  • Features
  • Interviews
  • Intervjui
  • IT i nauka
  • IZDVAJAMO
  • Kultura
  • Novci.rs
  • Nove tehnologije
  • Novi brojevi
  • Politika i društvo
  • Posle 5
  • Posle 5
  • Presseurop
  • Promo
  • Reprint
  • Seebiz
  • Slajder
  • Specijalna izdanja
  • Tekstovi
  • Uncategorized
  • Vesti
  • Zabava
  • zlato
  • Некатегоризовано

Мета

  • Пријава
  • Довод уноса
  • Довод коментара
  • sr.WordPress.org
  • Facebook
  • Linkedin

Svi tekstovi sa portala "Biznis i finansije" su u vlasništvu "NIP BIF PRESS doo" i ne smeju se presnositi niti koristiti, delimično ni u celosti, bez izričite dozvole kompanije.

@2020 - Studio triD


vrh
Na našoj web stranici koristimo kolačiće kako bismo vam pružili najrelevantnije iskustvo pamćenjem vaših podešavanja. Klikom na "Prihvati", prihvatate upotrebu SVIH kolačića.
Podešavanja kolačićaPRIHVATI
Privacy & Cookies Policy

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Biznis i Finansije
  • Vesti
    • Ekonomija
    • Politika i društvo
    • Nove tehnologije
    • Zabava
  • EY Preduzetnik godine
  • Tekstovi
    • Tekstovi B&F
    • Promo
  • Blogovi
  • Redakcija
  • Marketing
  • Pretplata
  • Kontakt
  • O nama
  • Media Kit